Preddiplomski studij: Mediteranska poljoprivredaModul: Osnove agroekonomike

šk. god. 2008/2009.

1

Poljoprivreda i selo u socioloPoljoprivreda i selo u sociološškim analizama kim analizama

Dr. Dr. scsc. Stipe Radinović. Stipe RadinovićPProf. dr. rof. dr. scsc. . ĐĐururđđica ica ŽŽutiniutinićć

Osnovni pojmovi 2

Obično se smatra da su pojam “ruralni” i pojam “agrarni “ sinonimi.

Pojam ‘ruralni’ dolazi od latinske riječi rusticusrusticus,, a odnosi se na onoga koji stalno živi na selu, dok pojam agrarni je nastao od riječi agerager što znači njiva

Termin ‘ruralni’ je po svojoj suštini sociološke naravi i označava društvo koje živi u ruralnoj sredini te se i ponaša na određeni način, dok je termin ‘agrarni’ više ekonomske naravi i označava ljude koji se bave poljoprivredom, a ne moraju nužno živjeti na selu

Poljoprivreda i selo – predmet posebnih socioloških disciplina

3

U nas dvije posebne sociologije:

Sociologija sela (Ruralna sociologija) – znanstvena disciplina, posebna sociološka disciplina - proučava seosko društvo; promjene, procese, društvene odnose, tipove i oblike udruživanja u ruralnom društvu.

selo kao mjesto života

Agrarna sociologija – primijenjena disciplina, proučava društvene procese, odnose, strukturu, oblike, institucije, promjene razvoja poljoprivrede kao ljudske djelatnosti

poljoprivreda kao zanimanje/aktivnost

Tematske cjeline 4

IstraIstražživanje ruralnih zajednicaivanje ruralnih zajednica

Ruralno obrazovanje i Ruralno obrazovanje i šširenje inovacija u seluirenje inovacija u selu

Obiteljsko gospodarstvo kao socijalna jedinicaObiteljsko gospodarstvo kao socijalna jedinica

Modernizacija i tranzicija hrvatskog selaModernizacija i tranzicija hrvatskog sela

5

Istraživanje ruralnih zajednica

Socijalni kontekst proučavanja sela6

Selo kao društveni entitet u odnosu na grad; ruralno društvo u odnosu na globalno, urbano društvo

Sastavnice ruralnosti

Morfološka osnovica ruralne strukture

Socijalno-kulturni milje – identitet ruralnih zajednica

Mikro razina (konkretna) seoska lokalna zajednica (key study)

Ruralno (seosko) društvo7

- dio globalnog društva koje ima svoje specifičnosti- netipična antropološka zajednica- ekološki čimbenici ruralne sredine odvajaju ruralno društvo od ostalih društva

Ruralno društvo je kolektiv osoba u ruralnoj sredini koje imaju svoju kulturu i funkcije različite od drugih društava, čiji članovi međusobno surađuju da bi zadovoljili svoje osnovne potrebe. (Kostić)

Definicija sela8

Selo - manje naselje koje je smješteno u prostoru, koje nije kontinuirano socijalno organizirano, koje ima slabije izraženu društvenu podjelu rada u kojem prevladava stanovništvo zaposleno u primarnim djelatnostima –poljoprivreda, …

Selo možemo odrediti kao organizirani prostor u kojemu ljudi žive i rade

Selo – vrsta naselja suprotna gradu – imamo brojne kriterije po kojima se određuje grad kao naselje, a sva “ostala” naselja svrstavaju se u sela

Selo – danas je više mjesto stanovanja, a sve manje mjesto poljoprivredne proizvodnje

Ne postoji univerzalna definicija sela!

Ruralno-Ruralnost 9

Pojmovno određenje ------ Nema jednoznačne definicije

Pojam ruralno (seosko) – najčešće se određuje kao zemljopisni pojam – određeno područje, naselje, okolina..

Ruralnost – osobitost “ponašanja”, poseban životni stil, korištenje zemljišta, vrijednosti, vjerovanja ljudi koji žive u seoskom (ruralnom) prostoru

U nas ruralnost = seoska pripadnost

Mjerenje ruralnosti 10

Kvantitativne mjere - (gustoća naseljenosti, dostupnost uslugama ..)

Najčešće se koristi statistički kriterij – broj stanovnika i /ili gustoća naseljenosti (broj stanovnika po km²);

Nedostaci: slučajnog je karaktera – ne dokazuje da neko područje-naselje i kvalitativno mijenja svoja obilježja čim prijeđe određen broj stanovnika.Proizvoljno se određuje gornja granica: primjer u skandinavskim se zemljama ruralnim područjem smatra ono koje ima manje od 200, 300 stanovnika/km², u Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Švicarskoj područje s manje od 10,000 stanovnika/km²...

Kvalitativne mjere (percepcije ljudi; stil života ..)

Niti jedna nije dostatna za mjerenje ruralnosti; koja će se primijeniti ovisi o potrebama i perspektivi istraživača

Proučavanje seoskog stanovništva11

Struktura seoskih naselja prema veličini - broju stanovnika

Značajke vitalnih/demografskih promjena u seoskom stanovništvu- prirodni prirast; fertilitet, mortalitet ….

Dinamika promjena u socioekonomskoj strukturi seoskog stanovništvo

- biološka struktura (spolna , dobna) - ekonomska struktura stanovništva: aktivno; poljoprivredno,

nepoljoprivredno; prema sektorima djelatnosti- obrazovna struktura stanovništva: apsolutni i relativni pokazatelji

pismenosti, prema stupnju formalne naobrazbe ….

Tablica 1.Seosko stanovništvo u RH 1991- 2001. god.

12

Stanovništvo 1991.

2001.

Administrativni kriterij RH OECD -kriterij EU - kriterij

broj % broj % broj % broj %

Seosko 2 187 060 45,7 1 966 132 44,3 2 112 085 47,6 1 608 910 36,3

Gradsko 2 597 205 54,3 2 471 328 55,7 2 325 375 52,4 2 828 550 63,7

Ukupno 4 784 265 100,0 4 437 460 100,0 4 437 460 100,0 4 437 460 100,0

Izvor: za 1991. godinu izvor Brkić, Žutinić (2001); Za 2001. godinu izračunato iz Popis stanovništva, kućanstavai stanova 31. ožujka 2001. godina, DZS RH

Sociokulturni kontekst sela13

Tradicionalni oblik kulture i religijske prakse

Kultura (šire značenje) - sve materijalne i duhovne vrijednosti i stečevine koje se prenose s naraštaja na naraštaj

Materijalna kultura - proizvodi ljudskih rukuDuhovna kultura -- proizvodi ljudskog duha

- selo specifičnu, autohtonu kulturu;- heterogenost seoske kulture u ruralnom društvu

Lokalno-socijalnu integraciju – kroz susjedske i rodbinske odnose

Tradicionalne oblike provođenja slobodnog vremena – dokolice (uz oblike koje nameće masovna kultura posredovana masovnim medijima)

Seoska lokalna zajednica kao studija slučaja

14

Imamo četiri načina promatranja (Sanders):

Lokalna zajednica kao mjesto gdje se živi - Kvalitativni pristup

Lokalna zajednica kao prostorna jedinica - Ekološki pristup

Lokalna zajednica kao način života - Etnografski pristup

Lokalna zajednica kao socijalni sustav - Sociološki pristup

Seoska lokalna zajednica kao studija slučaja15

Kvalitativni – promatra selo kao mjesto gdje se živi, stanuje - nastoji ustanoviti kakvoću života u selu, koliko su ljudi zadovoljni- nezadovoljni, uzroke...

Prostorni- ekološki pristup – promatra selo kao prostornu jedinicu -uzajamnost prirodnog (ekološkog) i subdruštvenog čimbenika

Etnografski – promatra selo kao način života – proučava osobitosti kulture i kulturnog okvira sela

“Sociološki” – promatra selo kao društvenu jedinicu- proučava društvene odnose, interakciju između socijalnih jedinki, skupina; personalno ponašanje, komunalno ponašanje, socijetalno ponašanje

Sociološki pristup lokalnoj zajednici 16

- Stjecanje novih članova,- Socijalizacija,- Komunikacija,- Diferencijacija i dodjela statusa,- Raspodjela dobara i usluga,- Socijalna kontrola,- Dodjela prestiža,- Podjela moći- Socijalna pokretljivost- Integracija kroz prilagođavanje.

Osoba, pojedinacDruštveni odnosiDruštvene grupeZajednica

17

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kao socijalna jedinica kao socijalna jedinica

Pojam i temeljne sastavnice ?Pojam i temeljne sastavnice ?18

Relativno neovisna proizvodna jedinica u poljoprivredi; zemljiRelativno neovisna proizvodna jedinica u poljoprivredi; zemljiššte te ““podlogapodloga”” za za egzistenciju ljudi koji na njemu egzistenciju ljudi koji na njemu žživeive

ObiteljskoObiteljsko gospodarstvogospodarstvo slosložženaena jeje socioekonomskasocioekonomska jedinicajedinica kojukoju ččineine tri tri konstitutivnakonstitutivna elementaelementa::

•• DomaDomaććinstvoinstvo ((kukuććanstvoanstvo))

•• PPosjedosjed -- imetakimetak, , vlasnivlasnišštvotvo nadnad zemljizemljišštemtem i i drugimdrugimsredstvimasredstvima za za proizvodnjuproizvodnju

•• GGospodarstvoospodarstvo (u (u uužžemem znaznaččenjuenju rijeriječčii))

Pojmovi19

Domaćinstvo/kućanstvo - potropotroššaaččkoko -- upravnaupravna jedinicajedinica obiteljskog obiteljskog gospodarstvagospodarstva

UU domaćinstvo se ubrajaju i osobe koje nisu članovi obitelji, ali rade, stanuju i hrane se, odnosno troše u istoj zajednici.

To je rezidencijalno-potrošačka zajednica srodnika i/ili nesrodnika

Gospodarstvo - u u uužžemem smislusmislu odreodređđujeuje se se kaokao proizvodnaproizvodna jedinicajedinica kojakojaujedinjujeujedinjuje imanjeimanje, , sredstvasredstva za za proizvodnjuproizvodnju i i radnuradnu snagusnagu domadomaććinstvainstva kojakojasudjelujesudjeluje u u tojtoj proizvodnjiproizvodnji..

vlasnivlasnišštvotvo –– proizvodnjaproizvodnja –– radnaradna snagasnaga

Statističko određenje 20

KuKuććanstvo s poljoprivrednom proizvodnjom anstvo s poljoprivrednom proizvodnjom

(a) svako ku(a) svako kuććanstvo koje koristi barem 10 ari (anstvo koje koristi barem 10 ari (ššto je 0,1 hektar) poljoprivrednog to je 0,1 hektar) poljoprivrednog zemljizemljiššta; ta;

(b) koje koristi manje od 10 ari poljoprivrednog zemlji(b) koje koristi manje od 10 ari poljoprivrednog zemljiššta i ima barem jedno grlota i ima barem jedno grlogoveda, svinja, ovaca, konja, kopitara;goveda, svinja, ovaca, konja, kopitara;

(c) koje koristi manje od 10 ari poljoprivrednog zemlji(c) koje koristi manje od 10 ari poljoprivrednog zemljiššta i ima vita i ima višše od 10 komadae od 10 komadaodrasle peradi, kuniodrasle peradi, kunićća i pa i pččelinjih zajednica; i elinjih zajednica; i

(d) koje koristi manje od 10 ari poljoprivrednog zemlji(d) koje koristi manje od 10 ari poljoprivrednog zemljiššta i ima intenzivnuta i ima intenzivnuproizvodnju ljekovitog i aromatskog bilja ili proizvodnju ljekovitog i aromatskog bilja ili staklenistakleniččkuku //plasteniplasteniččkuku proizvodnjuproizvodnju

««Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvoObiteljsko poljoprivredno gospodarstvo»» -- ((agriculturalagricultural holding holding –– EU)EU)"ekonomska jedinica ku"ekonomska jedinica kuććanstva koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom bez obzira je anstva koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom bez obzira je li se radi o proizvodima za trli se radi o proizvodima za tržžiiššte ili samo za vlastitu potrote ili samo za vlastitu potroššnjunju““

Sociološke značajke obiteljskog gospodarstva21

BaBašštinatina ((zemljizemljišštete) ) kaokao ekonomskaekonomska osnovicaosnovica obiteljiobitelji

-- omoguomoguććujeuje opstanakopstanak i i odreodređđujeuje seljaseljaččkuku obiteljobitelj kaokao proizvodnproizvodnu jedinicu u jedinicu -- ulogauloga patrimonijapatrimonija kaokao pretpostavkapretpostavka za za proizvodnjuproizvodnju i i reprodukcijureprodukciju

SamoeksploatacijaSamoeksploatacija

-- poljoprivrednapoljoprivredna obiteljobitelj funkcionirafunkcionira kaokao ssamoeksploatiranaamoeksploatirana skupinaskupina, svi , svi

sudjeluju u radnim aktivnostima sudjeluju u radnim aktivnostima

-- rarad d omoguomoguććujeuje reprodukcijureprodukciju obiteljiobitelji kaokao radneradne i i vlasnivlasniččkeke grupegrupe, ,

radrad jeje neunovneunovččiviv

Sociološke značajke obiteljskog gospodarstva22

VeliVeliččinaina radneradne ekipeekipe odreodređđujeuje i i veliveliččinuinu obiteljskogobiteljskog gospodarstvagospodarstva. . -- VrijednostVrijednost sredstavasredstava za za proizvodnjuproizvodnju kojakoja susu u u obiteljskomobiteljskom vlasnivlasnišštvutvu ––

odreodređđujuuju veliveliččinuinu obiteljiobitelji

OdnosOdnos izmeizmeđđuu brojabroja radneradne snagesnage i i brojabroja potropotroššaačča a krekreććee se se sukladnosukladnorazvojnomrazvojnom ciklusuciklusu obiteljiobitelji

-- PostojiPostoji memeđđuvjetovanostuvjetovanost veliveliččineine gospodarstvagospodarstva i i razvojnograzvojnog ciklusaciklusaobiteljiobitelji

PoljoprivredniciPoljoprivrednici susu ““profesionalnoprofesionalno”” stabilnijistabilniji-- ŠŠto to jeje ekonomskaekonomska snagasnaga obiteljskogobiteljskog gospodarstvagospodarstva veveććaa,,

vevećća je a je i i profesionalnaprofesionalna stabilnoststabilnost ččlanovalanova obiteljiobitelji kojikoji nana njemunjemu žživeive

Sociološke značajke obiteljskog gospodarstva23

PodjelaPodjela radarada nana gospodarstvugospodarstvu uskousko jeje povezanapovezana sasa strukturomstrukturom obiteljiobitelji i i odvijaodvija se se popo nanaččelimaelima spolaspola i i dobidobi

ObiteljskoObiteljsko gospodarstvogospodarstvo radiradi poputpoput organizmaorganizma

PitanjePitanje nasljenasljeđđivanjivanja a -- ReprodukcijaReprodukcija??

-- U U suvremenimsuvremenim uvjetimauvjetima babašštinatina per seper se nijnijee odluodluččujuujuććaa za za profesionalneprofesionalneaspiracijeaspiracije i i profesionalniprofesionalni izborizbor poljoprivrednihpoljoprivrednih potomakapotomaka

-- NasljeNasljeđđivanjeivanje za za mlademlade gubigubi nana vavažžnostinosti, , kadakada indivdualniindivdualni radrad, a , a nene patrimonijpatrimonijpostajepostaje uvjetuvjet egzistencijeegzistencije obiteljskihobiteljskih ččlanovalanova. .

Sociodemografske promjene na OPG RH24

Smanjenje broja kuSmanjenje broja kuććanstava koja imaju poljoprivredno gospodarstvo anstava koja imaju poljoprivredno gospodarstvo ––zemljizemljišštete

1961.1961.--1991. god. 1991. god. ------------ smanjenje za 18,2% ; smanjenje za 18,2% ; (1991. god (1991. god -- 538 tisu538 tisućća imalo je gospodarstvo)a imalo je gospodarstvo)

2001. god. 2001. god. -- 486.432 ku486.432 kuććanstava s poljoprivrednim zemljianstava s poljoprivrednim zemljišštemtem1961.1961.--2003. god. 2003. god. -- ------------ broj gospodarstva se smanjio za trebroj gospodarstva se smanjio za treććinu inu

••Smanjenje broja stanovnika koji Smanjenje broja stanovnika koji žžive na OPGive na OPG--uu1961. god. 66,7% stanovni1961. god. 66,7% stanovnišštva tva žživi na OPG;ivi na OPG;

1991. god. 40,5%1991. god. 40,5%

2003. god. 34,4 %

Tablica 2. Promjene u broju i veličini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

u razdoblju 1960.-2003. godine

Izvor: Popisi poljoprivrede 1960; 2003. godine, DZS RH

Broj kućanstava/gospodarstava Korištene poljoprivredne površine u ha

Skupine kućanstva prema veličini zemljišta u ha 1960. 2003. Razlika

1960.-2003. 1960. 2003. Razlika

1960.-2003. do 0,10 3.073 40.361 +37.288 25 928 +903 0,11 – 0,50 61.006 121.734 +60.728 13.162 19.672 +6.510 0,51 – 1,00 61.830 65.339 +3.509 38.427 30.158 -8.269 1,01 – 2,00 126.650 71.933 -54.717 157.909 67.103 -90.806 2,01 -3,00 109.454 40.129 -69.325 228.140 65.330 -162.810 3,01- 5,00 143.497 45.732 -97.765 473.945 123.136 -350.809 5,01 -10,0 121.056 42.426 -78.630 684.628 213.347 -471.281 Preko 10,0 26.808 20.878 -5.930 324.328 340.521 +16.193 Ukupno RH 653.374 448.532 -204.842 1.920.564 860.195 -1.060.369

25

Tablica 3.Stanovništvo na obiteljskim gospodarstvima

prema veličini posjeda, 1960.- 2003. god.

Skupine kućanstva/gospodarstva prema veličini zemljišta u ha

Broj stanovnika po godinama Razlika1960.-2003.

Indeks 2003./1960

.1960. 2003.

broj % broj % broj

Do 0,50 222.429 8,02 499.499 33,44 +277.070 224,57

0,51 – 1,00 218.983 7,89 211.970 14,19 -7.013 96,80

1,01 – 2,00 491.288 17,70 241.164 16,14 -250.124 49,09

2,01 -3,00 455.977 16,43 136.808 9,16 -319.169 30,00

3,01- 5,00 639.226 23,03 159.072 10,65 -480.154 24,89

5,01 -10,0 600.573 21,64 155.628 10,42 -444.945 25,91

Preko 10,0 146.882 5,29 89.751 6,00 -57.131 60,10

Ukupno RH 2.775.358 100,0 1.493.892 100,00 -1.281.466 53,83

26

Socio-demografske promjene na OPG RH

27

•• Smanjenje broja aktivnog stanovniSmanjenje broja aktivnog stanovnišštvatva

•• Smanjenje udjela poljoprivrednog stanovniSmanjenje udjela poljoprivrednog stanovnišštvatva-- prevladava nepoljoprivredno stanovniprevladava nepoljoprivredno stanovnišštvo tvo -- 15,5% stanovni15,5% stanovnišštva na OPG sudjeluje dnevno vitva na OPG sudjeluje dnevno višše do 6 sati e do 6 sati

na na poljpolj. poslovima (Popis poljoprivrede 2003.). poslovima (Popis poljoprivrede 2003.)-- nizak stupanj profesionalizacije rada nizak stupanj profesionalizacije rada

•• PovePoveććale su se obradive povrale su se obradive površšine po aktivnom poljoprivredniku ine po aktivnom poljoprivredniku

1991. god. 1991. god. ------------ 5,9 ha5,9 ha

2001. god. 2001. god. ---------- 6,9 ha6,9 ha

•• Promjene u Promjene u sociosocio--profesionalnoj strukturi stanovniprofesionalnoj strukturi stanovnišštva OPGtva OPG--a a utjeutječču na promjenu strukture OPGu na promjenu strukture OPG--a prema izvorima prihodaa prema izvorima prihoda

-- nepoljoprivredni izvori prihodanepoljoprivredni izvori prihoda

Socio-demografska reprodukcija OPG-a28

PojamPojamOObliblicici nastajanjanastajanja ili kontinuiteta ili kontinuiteta gospodarstavagospodarstava kaokao socijalnosocijalno--ekonomskihekonomskih jedinicajedinica nakonnakon povlapovlaččenjaenja sadasadaššnjegnjeg kukuććedomaedomaććinaina““ ((PuljizPuljiz))

NasljeNasljeđđivanje (ivanje (inheritanceinheritance) ) –– prijenos vlasniprijenos vlasnišštva;tva;Sukcesija Sukcesija –– prijenos upravljaprijenos upravljaččkih funkcija (kih funkcija (WestonWeston) )

Stanje u RH – sužena reprodukcija obiteljskih gospodarstava - gospodarstva se gase kao proizvodne jedinice- nema planirane sukcesije- slaba je institucionalna (državne mjere, stručna pomoć) potpora za

prenošenje upravljačkih i vlasničkih funkcija na mlade poljoprivrednike

29

Ruralno obrazovanje i Ruralno obrazovanje i šširenje inovacija irenje inovacija u selu u selu

Pojam obrazovanja Pojam obrazovanja 30

U U šširem pojmovnom znairem pojmovnom značčenju:enju:Obrazovanje je promiObrazovanje je promiššljeno djelovanje koje je usmjereno na uljeno djelovanje koje je usmjereno na uččenje enje kulturnih vrijednosti koje ukljukulturnih vrijednosti koje uključčuju:uju:

““spoznajne naspoznajne naččine, postupanja, znanje, norme, druine, postupanja, znanje, norme, drušštvene tvene uloge, vjeuloge, vješštine i obitine i običčajne obrasce te razumijevanje sebeajne obrasce te razumijevanje sebe””((KuvlevskyKuvlevsky, 1998.) , 1998.)

To su opTo su općća i posebna znanja koja su pretpostavka nea i posebna znanja koja su pretpostavka neččije sposobnosti da steije sposobnosti da steččena ena znanja uspjeznanja uspješšno primjeni i prilagodi okolnostima. no primjeni i prilagodi okolnostima.

Poljoprivredno obrazovanje podrazumijeva prenoPoljoprivredno obrazovanje podrazumijeva prenoššenje svih znanja, (biotehnoloenje svih znanja, (biotehnološških, kih, tehnolotehnološških, ekonomskih, humanistikih, ekonomskih, humanističčkih, informacijskih i sl.) koja su potrebna za kih, informacijskih i sl.) koja su potrebna za organizaciju poljoprivredne proizvodnje i funkcioniranje poljoprorganizaciju poljoprivredne proizvodnje i funkcioniranje poljoprivrednog ivrednog gospodarstva kao cjelovite proizvodnogospodarstva kao cjelovite proizvodno--ekonomske i socijalne jedinice (ekonomske i socijalne jedinice (ŽŽutiniutinićć, , 1996.) 1996.)

Funkcije i oblici obrazovanja 31

Funkcije:Funkcije:•• KomunikacijaKomunikacija•• PrenoPrenoššenje normi i enje normi i ““usvojenihusvojenih”” obrazaca ponaobrazaca ponaššanjaanja•• Kolektivni Kolektivni žživot (ivot (žživot u zajednici)ivot u zajednici)•• DruDrušštvena solidarnosttvena solidarnost•• PrivrPrivržženost i osjeenost i osjeććaj pripadnostiaj pripadnosti•• Stjecanje specifiStjecanje specifiččnih znanja i vjenih znanja i vješština za zanimanjetina za zanimanje

Oblici : Oblici : -- Formalno Formalno –– neformalnoneformalno-- OpOpćće e –– strustruččnono………………-- Permanentno obrazovanje Permanentno obrazovanje ------------ CijeloCijeložživotnoivotno uuččenje enje

Formalne obrazovne institucije : Formalne obrazovne institucije : šškole, fakulteti, pukole, fakulteti, puččka uka uččiliiliššta, kulturne ustanoveta, kulturne ustanoveNeformalne : savjetodavna sluNeformalne : savjetodavna služžba (HZPSS), ba (HZPSS), poljpolj. i srodne udruge i zadruge, nevladine . i srodne udruge i zadruge, nevladine

organizacije i udruge; organizacije i udruge; …………Internet Internet

Stanje u hrvatskom selu i poljoprivredi32

StupanjStupanj obrazovaobrazovanjanja seoskogseoskog stanovnistanovnišštvatva ppokazujeokazuje opopćće e zaostajanjezaostajanjehrvatskoghrvatskog selasela u u odnosuodnosu nana gradskagradska naseljanaselja

Skupine nepismenog stanovniSkupine nepismenog stanovnišštva su brojnije u seoskim naseljimatva su brojnije u seoskim naseljima

Razlike u formalnoj naobrazbi izmeRazlike u formalnoj naobrazbi izmeđđu u žženske i muenske i mušške populacijeke populacije

Obrazovna struktura aktivnih poljoprivrednika daleko je nepovoljnija u odnosu na druge skupine aktivnog stanovništva

Indeks obrazovanja mladih poljoprivrednika dvaput je manji u odnosu naostale zaposlene mlade

Stanje u hrvatskom selu i poljoprivredi33

Obrazovna infrastruktura Obrazovna infrastruktura

•• MreMrežža osnovnih a osnovnih šškola u seoskim naseljima, danas je slabija nego li kola u seoskim naseljima, danas je slabija nego li prije desetak godina. prije desetak godina. ((ŠŠtambuktambuk, , MiMiššetietićć, 2002.), 2002.)

-- Tek svako Tek svako ččetvrto selo ima osnovnu etvrto selo ima osnovnu šškolu, odnosno 27% seoskih naselja kolu, odnosno 27% seoskih naselja RH ima osnovnu RH ima osnovnu šškolu.kolu.

•• Selo nema dostatnih Selo nema dostatnih ““alternativnihalternativnih”” oblikaoblika obrazovanjaobrazovanja i i osposobljavanjaosposobljavanja i i prupružžanjaanja intelektualnihintelektualnih uslugausluga za za odrasloodraslo stanovnistanovnišštvotvo..

-- Srednje Srednje šškole u hrvatskim selima su rijetkost kole u hrvatskim selima su rijetkost -- PuPuččka uka uččiliiliššta i ta i šškole za obrazovanje odraslih nalaze se u gradovimakole za obrazovanje odraslih nalaze se u gradovima

Tablica 4.Tablica 4.Obrazovna struktura stanovniObrazovna struktura stanovnišštva RH, 2001. god.tva RH, 2001. god.

34

Škola

Gradska naselja Ostala naselja Ukupno RH

broj % broj % broj %

Bez škole 35 124 1,70 70 208 4,34 105 334 2,86

1-3 razreda osnovne škole 60 562 2,93 105 809 6,54 166 374 4,52

4-7 razreda osnovne škole 130 545 6,32 283 463 17,51 414 014 11,24

osnovna škola 369 881 17,92 431 287 26,65 801 186 21,75

trogodišnje stručne škole, za KV i VKV radnike 573 584 27,79 429 468 26,53 1 003 080 27,24

stručne škole u trajanju četiri i više godina 378 970 18,36 174 446 10,78 553 434 15,03

gimnazija 140 291 6,80 36 439 2,25 176 737 4,80

viša škola i stručni studij 116 985 5,67 33 182 2,05 150 173 4,08

fakultet, umjetničke akdemije, sveučilišni studij 227 635 11,03 40 250 2,49 267 896 7,27

magisterij 11 472 0,56 1 067 0,07 12 540 0,34

doktorat 6 983 0,34 460 0,03 7 443 0,20

nepoznato 12 189 0,59 12 526 0,77 24 716 0,67

ukupno 2 064 221 100,00 1 618 605 100,00 3 682 926 100,00Izvor: Preračunato iz Popis stanovništva RH 2001. godine; Tablica 1.1.7.A; DZS RH

Tablica 5.Tablica 5.StanovniStanovnišštvo RH prema zavrtvo RH prema završšenoj enoj šškoli, po spolu i tipu naselja, Popis 2001.koli, po spolu i tipu naselja, Popis 2001.

35

Škola Gradska naselja Ostala naselja

Muškarci Žene Muškarci Žene

broj % broj % broj % broj %

Bez škole 6 167 0,64 28 957 2,63 15 040 1,91 55 168 6,63

1-3 razreda osnovne škole 15 481 1,61 45 081 4,10 35 029 4,46 70 780 8,50

4-7 razreda osnovne škole 35 330 3,67 95 215 8,65 111 239 14,15 172 224 20,69

Osnovna škola 143 818 14,93 226 063 20,54 197 740 25,15 233 547 28,06

Trogodišnje stručne škole, za KV i VKV radnike 370 301 38,43 203 283 18,47 294 537 37,46 134 931 16,21

Stručne škole u trajanju četiri i više godina 153 805 15,96 225 165 20,46 73 435 9,34 101 011 12,14

Gimnazija 49 730 5,16 90 561 8,23 13 779 1,75 22 660 2,72

Viša škola i stručni studij 59 052 6,13 57 933 5,26 17 598 2,24 15 584 1,87

Fakultet, umjetničke akdemije, sveučilišni studij 112 331 11,66 115 304 10,48 20 541 2,61 19 709 2,37

Magisterij 6 727 0,70 4 745 0,43 699 0,09 368 0,04

Doktorat 4 717 0,49 2 266 0,21 340 0,04 120 0,01

Nepoznato 6 013 0,62 6 176 0,56 6 284 0,80 6 242 0,75

Ukupno RH 963 472 100,00 1 100 749 100,00 786 261 100,00 832 344 100,00

Izvor: Preračunato iz Popis stanovništva RH 2001. godine; Tablica 1.1.7.A; DZS RH

Posljedice 36

prepreke/otpori za brže i učinkovitije širenje inovacija/novih tehnoloških dostignuća u poljoprivredi i selu

nekonkurentno ruralno gospodarstvo, poljoprivreda

nefleksibilno i nerazvijeno tržište rada u ruralnim prostorima

dugotrajna nezaposlenost u ruralnim prostorima

velike razlike između (seoskih) regija / županija

nedostatak stručnjaka u selima

Smjer djelovanja 37

Kao Kao socijetalnisocijetalni procesproces ruralniruralni razvojrazvoj primarnoprimarno u u sebisebi sadrsadržžavaava sposobnostisposobnosti i i znanjaznanja pojedinacapojedinaca i ui uččinkovitostinkovitost institucionalnoginstitucionalnog potencijalapotencijala –– odnosnoodnosno kvalitetnukvalitetnuljudskuljudsku intervencijuintervenciju, , ššto to jeje u u uskojuskoj vezivezi s s obrazovanjemobrazovanjem..

FAO (Svjetska organizacija za poljoprivredu i hranu) preporuča napuštanje tradicionalnog koncepta

“Poljoprivrednog obrazovanja i osposobljavanja”ka

““Obrazovanju za ruralni razvoj i sigurnost prehraneObrazovanju za ruralni razvoj i sigurnost prehrane””

Razvoj Razvoj ““novognovog”” sustavasustava ccjjeloeložživotnogivotnog obrazovanjaobrazovanja za za seloselo i i poljoprivredupoljoprivredu !!!!!!

Programi potpore širenju R&D u RH38

BICRO -RAZUM- Program komercijalizacije inovacija - djeluje na temelju potpore javnog sektora i ostalih izvora financiranja

Program razvoja tehnološke infrastrukture (TehCro) - potpora stvaranju tehnoloških inkubatora, istraživačko-razvojnih centara i tehnološko-poslovnih centara povezanih s istraživačkom/akademskom zajednicom i industrijom temeljenom na istraživanju i razvoju

Program istraživanja i razvoja (IRCro), namijenjen je poticanju potražnje za uslugama javnih istraživačkih ustanova, kao i poticanju malog i srednjeg poduzetništva na ulaganje u razvojno-istraživačke aktivnosti

Program unaprjeđenja poslovne konkurentnosti (KonCro), koji pomaže malom i srednjem poduzetništvu da postane konkurentnije

39

Modernizacija i tranzicija hrvatskog sela

Modernizacija, tranzicija40

Modernizacija Modernizacija –– povezana s industrijalizacijom, urbanizacijom, tehnipovezana s industrijalizacijom, urbanizacijom, tehniččkoko--tehnologijskim postignutehnologijskim postignuććima ima ……““rezultat ciljno racionalnog djelovanja i prirodnih uvjeta, usmjerezultat ciljno racionalnog djelovanja i prirodnih uvjeta, usmjerena prema rena prema napretkunapretku”” ((CifriCifrićć))Ukupnost poduzetih radnji da bi se jedno druUkupnost poduzetih radnji da bi se jedno drušštvo usmjerilo prema ostvarenju tvo usmjerilo prema ostvarenju sresređđene cjeline uvjeta za kolektivni i individualni ene cjeline uvjeta za kolektivni i individualni žživot, za koju se prosudi da je ivot, za koju se prosudi da je popožželjna u odnosu na odreeljna u odnosu na određđene vrijednosti( ene vrijednosti( RocherRocher) )

Tranzicija – pojam koji se veže uz države koje se nalaze na prijelazu iz centralnoplanskoga socijalističkoga gospodarstva na tržišno gospodarstvo te prijelaz na demokratsko društvo .... --------- kapitalističko društvoKao svjetski proces započeo je 90-ih godina 20. stoljeća, a u nekim je zemljama , primjer Hrvatska , zastupljen i danasS obzirom na gospodarske i demokratske promjene u Hrvatskoj govorimo o post-tranzicijskom razdoblju.

Što predmnijeva modernizacija hrvatskog sela?41

Ravnomjerno razvijena Hrvatska, u kojoj stanovnici ruralnih prostora svojim društvenim i gospodarskim djelovanjem pridonose njenom razvoju te aktivno sudjeluju u brizi i očuvanju prostora u kojem žive

Strateški dokumenti, planski dokumenti, provedbeni projekti trebaju se temeljiti na suvremenom konceptu “održivog ruralnog razvoja”

Razviti instrumentarij (institucionalni i lokalni) koji će pokrenuti razvoj sela i poljoprivrede.

Promoviranje inovativnih pristupa, novih znanja i dobre prakse iz zemljei inozemstva

Koncept održivog ruralnog razvoja 42

Holistički pristup Integralni pristup –

Oslanjanje na vlastite endogene potencijale Pospješivanje razvojnih inicijativa pristupom odozdo “from below” / bottom up approach) prema gore ----- Partnerstvo

Jačanje lokalne i regionalne raznolikosti (izgradnja lokalnog kulturnog identiteta i vraćanje ekonomije autohtonoj kulturi teritorija oslanjanjem na vlastite resurse i etičkim (održivim) gospodarenjem prirodnim resursima

Multisektorski pristup – ekonomska diverzifikacijaMultidisciplinaran po koncepcijiEkonomska i društvena kohezija

Principi/načela djelovanja i ciljevi 43

Načela:

optimalno korištenje izvora - načelo ekonomičnostičuvanje okoliša i kulturne baštine - ekološko načeloočuvanje prirodne i kulturne baštine - etičko načeloodržavanje krajobraza i uređenosti naselja- estetsko načelo

Ciljevi: Dugoročno osiguranje kvalitetnog života stanovništvaOsposobljavanje seoskih zajednica za samorazvitak

Partnerstvo44

Decentralizacija – princip i instrument djelovanja

Lokalno stanovništvo – ciljana skupina

Razvojni akteri na regionalnoj i nacionalnoj razini- povezivanje sa stanovništvom

Instrumenti za mrežu partnerstva: komunikacija i pravodobna izmjena informacija

Proces ka održivoj poljoprivredi45

UkljuUključčuje tri osnovna cilja:uje tri osnovna cilja:Zdrav okoliZdrav okoliššGospodarski rastGospodarski rastDruDrušštvenu i ekonomsku pravitvenu i ekonomsku praviččnostnost

Upravljanje ljudskim resursima predmnijeva druUpravljanje ljudskim resursima predmnijeva drušštvenu odgovornost u tvenu odgovornost u podrupodruččju rada, ju rada, žživota ruralnih zajednica, zaivota ruralnih zajednica, zašštite potrotite potroššaačča (zdravlje i a (zdravlje i sigurnost).sigurnost).

Upravljanje tlom i prirodnim resursima predmnijeva njihovu vitalUpravljanje tlom i prirodnim resursima predmnijeva njihovu vitalnost i nost i ooččuvanje za dugotrajno koriuvanje za dugotrajno korišštenje.tenje.

Novi naglasci u poljoprivredi Novi naglasci u poljoprivredi –– kakvokakvoćća hrane uz vea hrane uz većću brigu za zdravlje, u brigu za zdravlje, dobrobit dobrobit žživotinja i okoliivotinja i okolišš..

Razvijaju se Razvijaju se ““novinovi”” sustavi : Ekolosustavi : Ekološška poljoprivreda, organska ka poljoprivreda, organska poljoprivredapoljoprivreda

Literatura 46

Brkić, S., Žutinić, Đurđica,.(2002): Društveni aspekt razvoja seoskih područja, ur. A. Kolega Prilagodba europskoj zajednici hrvatske poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, HAZU, str.131-144.

RadinoviRadinovićć, S., S., , ĐĐururđđica ica ŽŽutiniutinićć, (2007): Mo, (2007): Možže li Hrvatska imati konkurentnu obiteljsku e li Hrvatska imati konkurentnu obiteljsku poljoprivredupoljoprivredu-- Prilog istraPrilog istražživanju agrarne strukture; ivanju agrarne strukture; DruDrušštvena istratvena istražživanjaivanja, br.87, br.87--88: 17588: 175--197. 197.

Žutinić Đurđica - Prezentacija s predavanja Poljoprivreda i selo u socioloPoljoprivreda i selo u sociološškim istrakim istražživanjimaivanjima, , 2007/2008 2007/2008 –– za struza struččni studij.ni studij.

PreporuPreporuččena:ena:Witham, Mark (2005) OdreOdređđivanje pojma ruralnostiivanje pojma ruralnosti (interni prijevod Nataša Bokan i Đurđica Žutinić).

Grupa autora (2002) -Zbornik :“Prostor iza – Kako modernizacija mijenja hrvatsko selo”,ur. Štambuk, M., Rogić, I., Mišetić, A. , Institut Ivo Pilar, Zagreb., str. 31-28; 223-247;336-402.

47

Hvala na pozornosti !