ponuda, tražnja i njohova elastičnost
TRANSCRIPT
Ponuda, tražnja i njihova elastičnost
UVOD
Ponuda i tražnja predstavljaju osnovne ekonomske pojmove, a njihov odnos i sve što
iz tog odnosa proističe je kičma tržišne ekonomije. Tržišna privreda predstavlja ekonomski
sistem u kome su cene po kojima se vrši razmena roba i usluga određene prometom koji je
rezultat cene ponude, koju određuje prodavac, i odgovarajućim kupovnim cenama koje
određuje kupac. Za tržište se može reći da je skup kupaca i prodavaca koji putem stvarnih i
potencijalnih međusobnih delovanja određuju cenu proizvoda.
Tražnja je količina robe ili usluga za kojima postoji želja i mogućnost za kupovinu od
strane potrošača. Mnogi žele Mercedes, na primer, ali ga samo neki mogu i kupiti.
Ponuda je količina robe ili usluga koji su proizvođači voljni da isporuče tržištu po
određenoj ceni. Uopšteno govoreći, cena proističe iz odnosa ponude i tražnje. Prema
osnovnim principima teorije tržišne ekonomije, upravo su ponuda i tražnja odgovorni za
efikasno korišćenje oskudnih resursa. Ovi principi su pretočeni u zakone: zakon tražnje i
zakon ponude.
Elastičnost je jedna od najvažnijih pojmova u ekonomskoj analizi. U praksi se
najčešće, koristi kao mera uticaja promene egzogene nezavisne ekonomske promenljive na
zavisnu endogenu ekonomsku promenljivu.1
1. ANALIZA PONUDE I TRAŽNJE
1 Prof. Dr Petrović Ž: „Matematika za ekonomiste“ Beograd, 2008., str. 55.
1
Ponuda, tražnja i njihova elastičnost
Svaka privreda mora da odabere dobra koja će da proizvodi, mora da odluči kako će ta
dobra da proizvodi i za koga. U privredi većine zapadnih zemalja, i u nekim zemljama Istoka,
sistem cena i tržište određuju većinu ekonomskih aktivnosti. Pomoću novca, tj. novčanih
glasova potrošači odlučuju šta će da kupe. Oni koji imaju najviše novca odlučuju šta će da se
proizvodi i kome će da pritiču ta dobra, a preduzeća proizvode ta dobra za kojima postoji
tražnja.
Postavljaju se mnoga pitanja kako sistem novčanih glasova funkcioniše u tržišnoj
privredi.2 „Na primer, zašto je zlato koje nije neophodno za život skupo, a voda koja je
neophodna za život jeftinija? Ili zašto je zemljište u Beogradu veoma skupo, dok je u
unutrašnjosti jeftino? Ili zašto je šezdesetih godina mali broj ljudi posedovao TV, a danas ga
gotovo svaka porodica poseduje?“
Odgovore na ova i mnoga druga pitanja pronalazimo u analizi ponude i tražnje. Ta
teorija daje odgovor na pitanje kako potrošačke preferencije određuju tražnju za
robama,dok su troškovi proizvodnje preduzeća, osnova za proizvodnju, odnosno
ponudu roba. Pomoću tržišnog mehanizma ustanovljava se ravnoteža ponude i tražnje i
formira cena. Osnovni model ponude i tražnje nam pomaže da shvatimo zašto i kako se
menjaju cene i šta se dešava kada se država upliće na tržište. Model ponude i tražnje povezuje
dva važna koncepta: krivu ponude (pokazuje odnos između cene dobra i ponuđene količine) i
krivu tražnje (pokazuje odnos između cene dobra i tražene količine).’’
1.1. Tražnja
Tražnja predstavlja količinu robe koju su potrošači spremni da kupe. U ekonomskoj
teoriji na potražnju utiču dva faktora: ukus potrošača i mogućnost da kupe proizvod. Ukus,
koji predstavlja želju za posedovanjem robe, određuje spremnost da se kupi roba po određenoj
ceni. Mogućnost da se kupi proizvod po određenoj ceni podrazumeva da kupac mora da ima
odgovorajući iznos novca ili prihod kako bi kupio robu.
Oba faktora potražnje zavise od tržišne cene. Kada je tržišna cena proizvoda visoka,
potražnja će biti niska. Kada je cena niska, potražnja je velika.
2 Prof. Dr J.Jednak: „ Ekonomija“, Beograd, 2007, str. 58
2
Ponuda, tražnja i njihova elastičnost
Pri vrlo niskim cenama, veliki broj potrošača moći će da kupi proizvod. Potražnja za
proizvodom po manjoj ceni je ograničena ukusom i nije neograničena čak i kad bi cena bila
jednaka nuli. Kako se cena povećava, za istu količinu novca biće prodato manje proizvoda.
Kada je cena proizvoda veoma visoka, potražnja će biti smanjena zato što će potrošač,
iako ima želju da kupi proizvod, biti ograničen mogućnošću da plati.
Slika 1. Kriva potražnje
( http://simlab.fon.bg.ac.yu/predmeti/udos/skripta/ponuda.html#d)
Kriva na ovom grafikonu prikazuje odnos po kome potrošač želi da nabavi proizvod
po datoj ceni. Na osnovu ove jednostavne krive tražnje, može se zaključiti da je cena jedini
faktor koji utiče na potražnju. Ovo nije pravo stanje; postoje druge odrednice tražnje, koje će
biti navedene u daljem tekstu.
Između količine dobara i usluga koju su kupci spremni i voljni platiti po određenoj
ceni i tržišne cene postoji veza koja se naziva funkcija tražnje.
3
Ponuda, tražnja i njihova elastičnost
Qd = f (P)
Kriva tražnje ima negativan nagib (približavajući se apcisi), a takav oblik ima usled
delovanja zakona opadajuće tražnje prema kome se porastom cena tražena količina smanjuje,
dok se njenim padom tražena količina povećava.
Smanjenje tražene količine usled porasta cena posledica je delovanja efekta
supstitucije (ogleda se u preusmeravanju tražnje na slične ili srodne proizvode, ako dođe do
porasta cena pri datom dohotku) i efekta dohotka (ogleda se u smanjenju tražene količine
usled pada kupovne moći izazvane smanjenjem dohotka).
1.1.1. Odrednice tražnje
Prosečan dohodak
Veličina tržišta
Cene povezanih proizvoda (komplemenata i supstituta)
Ukusi i preferencije
Posebni uticaji
Očekivane buduće cene
Stanovništvo
Poboljšanje informisanosti
Zakon tražnje: Pri pretpostavci da su ostale odrednice date, što su više cene proizvoda
to će biti manja tražena količina i obrnuto.
1.2. Ponuda
Želje i mogućnosti da ponude robu određuju ponašanje prodavaca. Proizvođači su
zainteresovani da po većim cenama ponude više robe. Bez obzira na veće troškove
proizvodnje koji su posledica kratkoročnog povećanja kapaciteta, proizvođači mogu da
ostvare profit pri višim cenama proizvoda.
Na realnom tržištu, kada je količina robe koja se nudi manja od željene, proizvođači će
povećati i količine robe i cene (veća proizvodnja, veći troškovi, veća cena).
4
Ponuda, tražnja i njihova elastičnost
Slika 2. Kriva snabdevenosti
( http://simlab.fon.bg.ac.yu/predmeti/udos/skripta/ponuda.html#d)
Pri višim cenama povećava se proizvodnja. Ovaj složeni proces se u klasičnoj ekonomskoj
teoriji aproksimira datom krivom za kraći vremenski period.
Između ponuđene količine proizvoda i usluga koje su ekonomski subjekti spremni da
iznesu na tržište po određenoj ceni i tržišne cene postoji odnos koji se naziva funkcija ponude:
Qs = f (P)
1.2.1. Odrednice ponude
Troškovi proizvodnje (cene inputa i tehnologija)
Cene supstituta i komplemenata
5
Ponuda, tražnja i njihova elastičnost
Politika države
Posebni uticaji
Očekivane buduće cene
Broj ponuđača
Primena tehnologija
Zakon ponude: Pri pretpostavci da su ostale odrednice date, što su više cene
proizvoda to će biti manja tražena količina i obrnuto.
2. ODREĐIVANJE CENA INPUTA
2.1. Teorija raspodele kao poseban slučaj teorije cena
Prema ovoj teoriji dohoci su cene proizvodnih faktora. Najamnina je cena rada, renta
je cena zemlje, a kamata cena kapitala. Cena proizvodnih faktora (inputa) određuje se na isti
način kao cene finalnih proizvoda, tj. odnosom njihove ponude i tražnje. Najamnina tako
zavisi od ponude i tražnje rada, kamata od ponude i tražnje kapitala, a renta od ponude i
potražnje zemlje.
Ravnotežna cena inputa se formira na tržištu potpune konkurencije kada se izjednače
ponuda i tražnja proizvodnih inputa. Pri toj ceni vlasnici inputa su spremni da prodaju toliku
količinu inputa koliko su kupci voljni da kupe. Ako je tržišna cena viša ili niža od ravnotežne
javiće se višak ponude ili tražnje tog inputa. Visoka cena inputa je posledica ograničene
ponude ili prekomerne tražnje za inputom. Niska cena inputa je posledica smanjenja potražnje
ili prekomerne ponude inputa.
U suvremenoj ekonomiji tražnju za proizvodnim faktorima objašnjava Teorija
granične produktivnosti. Cena proizvodnog inputa zavisi, osim od tražnje, i od njegove
ponude. Ponuda proizvodnih inputa je specifična, jer se razlikuje od inputa do inputa. Ponuda
rada zavisi od njegove cene, ali takođe i od demografskih faktora. Ponuda zemlje osim od
cene, zavisi i od geoloških faktora, ali i od oblika vlasništva i od održavanja zemlje. Ponuda
kapitala zavisi od kamate, prinosa od investicija i od predviđanja budućih događaja. Ponude
pojedinih proizvodnih faktora imaju različitu elastičnost, pa su zato i oblici kriva ponude
svakog od njih različiti.
6
Ponuda, tražnja i njihova elastičnost
2.2. Teorija potrošačevog izbora
Objašnjava čime se ljudi rukovode u svom odabiru proizvoda i usluga odnosno zašto
preferiraju neke proizvode i usluge više ili manje. Izbor potrošača zavisi odnjegove korisnosti
koju on pripisuje nekom proizvodu ili usluzi uz pretpostavku racionalnog ponašanja.
Pod pojmom korisnosti podrazumeva se subjektivno zadovoljstvo koje potrošač oseća
trošeći neki proizvod, i razlikuje se od potrošača do potrošača. Potrošač nastoji da
maksimalizira svoju korisnost i izabere one proizvode koje najviše preferira.
3. ODNOS PONUDE I TRAŽNJE
Tražnja je definisana kao količina robe ili vrednost usluge koju su potrošači spremni
da plate po različitim cenama, dok je ponuda definisana kao količina robe ili vrednost usluge
koja je ponuđena po određenoj ceni.
Kupci i prodavci različito reaguju na promenu cene. Kad se cena poveća, spremnost i
mogućnost prodavaca da ponude robu će se povećati, dok će se spremnost i mogućnost kupca
za kupovinom robe smanjiti.
Primer: u tabeli 1 prikazan je odnos tražnje i ponude određenog proizvoda.
Cena Tražnja Ponuda
7
Ponuda, tražnja i njihova elastičnost
(dolari) (nedeljno) (nedeljno)
50 10 100
45 14 97
40 18 94
35 22 89
30 28 84
25 35 77
20 45 68
15 57 57
10 73 40
5 100 0
Tabela 1. Raspored potražnje i ponude
( http://simlab.fon.bg.ac.yu/predmeti/udos/skripta/ponuda.html#d)
Za razliku od klasičnog ekonomskog modela ponude i potražnje u dinamici sistema se
raspoloživost proizvoda (količina robe na zalihama), a ne brzina proizvodnje, smatra ključnim
faktorom koji utiče na formiranje cene proizvoda i njegovu tražnju.
8
Ponuda, tražnja i njihova elastičnost
Slika 3. Kriva potražnje i ponude
( http://simlab.fon.bg.ac.yu/predmeti/udos/skripta/ponuda.html#d)
Sile ponude i tražnje , delujući jedna na drugu, nastoje da postignu ravnotežu cene i
količine, što podrazumeva uravnoteženost ponude i tražnje. Dakle, tržišna ravnoteža
predstavlja cenovni i količinski odnos, gde su sile ponude i tražnje u ravnoteži. U tački
ravnoteže, količina koju kupci žele da kupe, upravno je srazmerna količini koju prodavci žele
da prodaju. Cena odrežena u ovom preseku zove se ravnotežna cena, a količina je ravnotežna
količina.
Da zaključimo: „Ravnotežna cena se uspostavlja na onom novou, gde je dobrovoljno
ponuđena količina jednaka dobrovoljno traženoj količini. U uslovima slobodne konkurencije,
9
Ponuda, tražnja i njihova elastičnost
ta ravnoteža se nalazi u preseku krivih ponude i tražnje. Pri ravnotežnoj ceni nema ni viškova
ni manjkova“. 3
4. ELASTIČNOST
Pored ponude i tražnje, značajan pojam je i elastičnost. Elastičnost je mera kojom se
meri reagovanje tražene i ponuđene količine na jednu od njihovih determinanti.
4.1. Elastičnost ponude (Es)
Elastičnost ponude je njeno svojstvo da se različitim intenzitetom menja na promenu
cena. Izražava se kao odnos između postotne promene količine koja se nudi i postotne
promene cena. Elastičnost ponude se meri koeficijentom elastičcnosti ponude.
Elastična ponuda – ponuda je elastična ako je Es > 1. To će biti slučaj kada je postotna
promena ponuđene količine veća od postotne promene cena.
Neelastična ponuda – ponuda je neelastična ako je Es < 1. To će biti onda kada je
relativna promena ponuđene količine manja od promene cena.
Jedinična elastičnost ponude – ponuda je jedinično elastična ako je Es = 1. To je slučaj
kada su postotne promene ponuđene količine i cena jednake.
4.1.1. Odrednice elastičnosti ponude
Raspolođivost proizvodnih kapaciteta – što je raspoloživost veća, veća je i elastičnost
ponude
Mobilnost proizvodnih faktora – ako je mobilnost visoka, ponuda je elastična
Stanje zaliha – ako je zaliha velika i elastičnost ponude je velika
Vreme prilagođavanja promenama i dužina proizvodnog procesa – što je vreme
prilagođavanja promenama duže i dužina proizvodnog procesa manja, elastičnost je veća.
3 Prof. Dr J.Jednak, Ekonomija, Beograd, 2007, str. 64
10
Ponuda, tražnja i njihova elastičnost
4.1.2. Dva posebna slučaja elastičnosti ponude
- Savršeno elastična ponuda – ona kod koje i najmanja promena cena uzrokuje
beskonačno veliki porast ponude. Grafički se prikazuje pravcem paralelnim sa apcisom,
dok je Es = +∞
- Savršeno neelastična ponuda – ona kod koje ponuđena količina ne reaguje na promene
cena. Grafički je prikazana pravcem paralelnim sa ordinatom, dok je Es = 0.
Što je kriva ponude položenija, time je veća i njenja elastičnost, i obrnuto.
4.2. Elastičnost tražnje (Ed)
Cenovna elastičnost tražnje je svojstvo tražnje da se menja pod uticajem promene cena
uz pretpostavku ’ceteris paribus’ (da je sve ostalo isto). Izražavamo je kao odnos između
postotne promene tražene količine (Qd) i postotne promene cena (P).
- Elastična potražnja – Ako je koeficijent cenovne elastičnosti potražnje veći od 1,
tražnja je elastična. Kod elastične tražnje relativna promena tražene količine je veća od
relativne promene cena.
- Neelastična tražnja – Ako je koeficijent cenovne elastičnosti tražnje manji od 1, a veći
od 0, potražnja je neelastična. Kod neelastične tražnje relativna promena tražene količine
je manja od relativne promene cena.
- Jedinična elastičnost tražnje – Ako je koeficijent cenovne elastičnosti tražnje jednak 1,
tada se radi o jediničnoj elastičnosti tražnje. Kod jedinične elastičnosti tražnje relativne
promene tražene količine i cena su jednake.
4.2.1. Odrednice elastičnosti tražnje
Intenzitet potreba (da li se radi o luksuznom ili neophodnom proizvodu?) – Što je
potreba za proizvodom veća, to je i potražnja za takvim proizvodom manje elastična i obrnuto
Postojanje supstituta – Ako neki proizvod ima supstitute, njegova potražnja je
elastičnija.
11
Ponuda, tražnja i njihova elastičnost
Dužina vremena i reakcije potrošača – Ako je vreme reakcije duže, tražnja će biti
elastičnija.
Relativni udeo proizvoda u ukupnim izdacima potrošača – Ako je relativni udeo
nekog proizvoda u ukupnim izdacima potrošača veći, tražnja takvog proizvoda biće elastična.
4.2.2. Dva posebna slučaja elastičnosti tražnje
1. Savršeno neelastična tražnja - ona gde tražena količina ne reaguje na promene cena
bez obzira na to kolika ona bila. Njen koeficijent je jednak 0. Graf savršeno elastične
potražnje je pravac normalan na apscisu.
2. Savršeno elastična tražnja - ona kod koje beskonačno mala promena cena izaziva
beskonačno veliko povećanje tražene količine. Njen koeficijent je jednak +∞. Graf savršeno
elastične tražnje je pravac paralelan s apscisom.
3. Što je kriva potražnje položenija to je elastičnost potražnje veća i obrnuto.
4.2.3. Uticaj elastičnosti tražnje na ukupni prihod TR
u slučaju elastične tražnje
- porast cena uzrokuje smanjenje ukupnog prihoda
- smanjenje cena uzrokuje porast ukupnog prihoda
u slučaju neelastične tražnje
- porast cena uzrokuje porast ukupnog prihoda
- smanjenje cena uzrokuje smanjenje ukupnog prihoda
u slučaju jedinično elastične tražnje
- ni porast ni smanjenje cena ne uzrokuje promenu ukupnog prihoda
12
Ponuda, tražnja i njihova elastičnost
ZAKLJUČAK
Analiza ponude i tražnje jedan je od osnovnih ekonomskih alata, a ekonomisti ga
koriste za analizu konkurentnih tržišta. Na konkurentnim tržištima krive ponude i tražnje nam
govore koliko će firme biti spremne da proizvedu i koliko će potrošači da potražuju, zavisno
od cena. Kupovina dobara pored cene zavisi i od drugih činilaca, kao što su dohodak, cene
supstituta, ukus potrošača, očekivanja i broj kupaca.
Kriva tražnje pokazuje kako količina dobara koja se potražuje zavisi od cene. Na
osnovu zakona tražnje, ako cena opada, tražnja se povećava, i obrnuto.
Kriva ponude, s druge strane, pokazuje kako se količina dobara koja se nudi zavisi od
cene. Prema zakonu ponude, kada cena raste, raste i ponuda dobara, i obrnuto. Pored cene
ponuda zavisi i od troškova proizvodnje, tehnologije, očekivanja i broja prodavaca. Pored
ponude i tražnje, značajan pojam je i elastičnost. Elastičnost je mera kojom se meri
reagovanje tražene i ponuđene količine na jednu od njihovih determinanti. Ponuda, tražnja i
elastičnost u sprezi formiraju tržišne prilike, tj. određuju kako će sistem funkcionisati.
13
Ponuda, tražnja i njihova elastičnost
LITERATURA
1. Prof. Dr Petrović Ž: „Matematika za ekonomiste“ Beograd, 2008.
2. Jednak J.: „Ekonomija“ , BPŠ , Beograd, 2007.
3. Jarić D., Šagi A., „Mikroekonomska analiza“ . IKP Evro, Beograd, 2002.
4. www.simlab.fon.bg.ac.yu
14