poredbenost perspektiva - hrfd.hr · fritjof capra obavlja svoj znanstvenoistraživački rad na...

IzvorničlanakUDK161.111:165.61:17Primljeno15.01.2007.

SlavkoAmulićBosiljevska7,HR-10000Zagreb

[email protected]

Poredbenostperspektiva

SažetakKoje su mogućnosti čovjeka da preokrene putove razvoja prema mogućim civilizacijskim rješenjima, osnovno je pitanje na koje Fritjof Capra pokušava odgovoriti. Rad prikazuje na koji način Capra vidi krizu suvremenog društva i znanosti, te koje alternative vidi kao rješenja; njegov angažman pokazuje se u cjelini kao etički usmjeren na spoznaju načina odnosa u svijetu, čovjekove naravi i njegova najvišeg dobra, te je praktički usmjeren na razumijevanje konkretnog čovjekova opstanka. U radu se postavlja pitanje o mogućnosti uspoređivanja uvida istočnjačkih mistika i suvremenih fizičara, onako kako to radi Fritjof Capra, te na koje se probleme nailazi kada se metode, nekada udaljenih kultura, postavljaju kao relevantni učesnici naše svakodnevne prakse. Caprini uvidi u uzroke krize, analizom mehanicističko-znanstvenog pristupa i prikaz posljedica koje je takav pristup prouzročio, pogađaju u srž problema. Njegove opservacije i primjedbe na stanje u svijetu razložne su i korisne široj stručnoj publici. Međutim, njegovo viđenje izlaska iz krize, odnosno njezino rješenje ili nadvladavanje zapada u svojevrsni religijsko-znanstveni sinkretizam, s jedne strane, a s druge u scijentizam i konstruktivizam.

Ključneriječimisticizam,fizika,holizam,redukcionizam,bioetika,racionalizam,etika,ekologija

Metodaparalelizma–susretalternativnihpristupa

Znanost1jeuproteklihnekolikostoljećadoživjelaznatannapredak,alijeistotakozapalaukrizugubećiuviducjelinuuslijedposvemašnjerascjepkanosti.Krizaznanosti(upluralu)nijezapravougranicamaumijećanegousvijestionjihovusmislu.Tamogdjejeznanjebezcjelinejednogsvjetonazora,onosecijenipremasvojojtehničkojuporabljivosti.Pitanjejekakojedošlodotogadaznanstvenik,reducirajućiznanostnapodručjefizike,paondanasubatom-sku fiziku,pokušavapronaći izlaz iz,ubîtiprecizno i ispravnosagledane,krizeukojujezapalaznanostisuvremenodruštvo?Dalijemogućizlazizkrizeuprihvaćanjuistočnjačkihsvjetonazora(ikaomjeriladobrogživota),kakotosugeriraCapra,ilijemoždasamojstvariprimjerenijetražitipututra-dicijamaiprojekcijamazapadnogkulturnogkruga,primjericeurehabilitacijiAristotela,njegoveidejepraktičkefilozofijekaojedinstvaetike,ekonomikeipolitike,2ubioetičkompluriperspektivizmukojiuključujeifilozofskopovi-jesnudimenziju;linijumišljenjaisl.

1

Kada koristimo termin »znanost«, onda toradimousmislukakogadefiniraGajoPetro-vić u: Filozofijski rječnik, Matica hrvatska,Zagreb1965.,osimkadajeriječoposebnimznanostima,kadajetonaznačeno.

2

LinoVeljak,Od ontologije do filozofije po-vijesti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb2004.,str.101.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA106God.27(2007)Sv.2(407–425)

S.Amulić,Poredbenostperspektiva408

FritjofCapraobavljasvojznanstvenoistraživačkiradnapodručjufizikevi-sokihenergijaimoderneteorijskefizike,krećućisenatraguBohra,Heise-nbergaidrugihfizičarakoječestocitira,akojisuupozorilinasličnostizme-đuspoznajaoprirodistvarnostinaraziniproučavanjasubatomskihčesticaiprocesa,kaoitemeljnihpostavkitradicionalnihreligijskihsvjetonazoraIsto-ka.3Sdrugepakstrane,možeserećidajeCaprinoteorijskoishodištešireartikuliranou situaciji otvorenogupućivanjanaduhovnu,moralnu te općeinstitucionalnukrizunaZapadu,upravouvrijemekadameđustudentimaikontrakulturnomomladinomrastezanimanjezaiskustvaitradicijuistočnjač-kihsvjetonazora.Izvornost,spontanostivažnosttakvogzanimanjapotvrđenaje tijekomosamdesetihgodina,praksomiširokimkreativnimpotencijalomnovihdruštvenihpokreta–mirovnihiduhovnih,uzekološkeifeminističke,koji suodređenozanimanjeetablirali ikaoakademskiznačajno.Timese iCaprinistraživačkiopuspotvrđujekaoinspirativaniznanstvenorelevantan.Njegasmouzeliupravokaoprimjerznanstvenikakoji,premdapreciznodi-jagnosticirajuproblem,zamogućimrješenjemposižu izvan tradicije što jetakorećiiznjedrilaproblem.4

Capratvrdidapostojedvijetemeljnetemekojeseprovlačekrozsveteorijesu-vremenefizike,akojesuistotakobazičneiusvimmističkimtradicijama.Teparaleleizmeđusuvremenefizikeimisticizmafundamentalnosumeđuodno-šenjeimeđuovisnostsvihfenomenaiintrinzičnadinamičkaprirodastvarno-sti.PritomjeCaprausredotočennaistočnjačkimisticizam,zbognjegovecen-tralnepozicijeukulturamaistoka.Zapadnimisticizam,zarazlikuodpozicijeistočnog,potpunojemarginaliziranuzapadnojkulturi.Međutimpodpojmom‘misticizam’Capraširokoobuhvaćareligiju,filozofiju,mišljenjeimudrost.

»Kad se pozivam na istočnjačkimisticizam ondamislim na religijske filozofije hinduizma,budizmaitaoizma.Iakooneobuhvaćajumnoštvotanahnoisprepletenihduhovnihdisciplinaifilozofijskihsistema,osnovnesuznačajkenjihovihsvjetonazoraiste.«5

Ustvari,onupotrebljavaovepojmovekaosinonime.Važnojenapomenutidanekeperspektivemisticizma,akojesugerirajusloženostoveproblematike,Caprapotpunoignorira.

Paraleleizmeđufizike iistočnjačkogmisticizma

OsnovneparaleleštoihCapraidentificiraizmeđuistočnjačkogmisticizmaimodernefizikejesu:1) organicizami»ekološki«ili»holistički«poglednarealnost;2) paradoksi(naprimjer,valno-čestičnadualnostumodernojfizici,koanu

zenbudizmu)kojiseopirulogičkomrješenju,naizgledsusvojstvenine-običnojrealnostiitemeljnisuizvoriuvidakakoumodernojfizicitakoiuzenbudizmu;

3) transcendencijaobičnogjezikairazložnosti,tradicionalnihidejaprostoraivremena,izoliranostidogađajaiobjekata,teistotakokruteuzročnosti(svjetovivrlomalog,vrlovelikogivrlobrzogufizici,testanjavišesvije-stiumisticizmunane-običnojsurazinistvarnosti);

4) prostor-vrijeme (mistici, po Capri, imaju moć intuitivnog obuhvaćanjamodernogrelativističkogprostorno-vremenskogkoncepta);

5) jedinstvo, ideja da beskonačne varijacije stvari u svemirumanifestirajujednukonačnustvarnost(označenukaoBrahmanodhinduista,Dharmaodbudista,Taoodtaoistaijedinstvenujednadžbupoljaodfizičara);



6) empiricizam,izraženkrozoslanjanjenaeksperimentalnemetodeufiziciinameditativneuvideumisticizmu(različitoizraženkao»promatranje«,»viđenje«,»gledanje«,radijenego»mišljenje«).

Osimtoga,Capragovorioekvivalencijiusljedećem:kvantnopoljeič’i,»fi-zičkomvakumu«ivelikojpraznini,teorijis-matricaiyi-čingu,komplemen-tarnosti i taou, te teoriji strune(bootstrapmodelu) iBudizmu.Očiglednostovihparalela,poCapri,lakojeuočljivaiziskaza,bilodaseradioprimarnimilisekundarnimizvorima,otomekakohindusi,budisti,taoistiimodernifizi-čari»vide«stvarnost.Caprapriznajedaoviiskazinemoguvažitikaočvrstidokazizanjegove teze,noonseusvakomslučajuoslanjananjihkakobipodržao paralelizamkao subjektivno iskustvo.Ovo jeCaprino polazište uusporedbiiskazafizičaraimistikakakobiprivukaopozornostnazajedničkou njihovim slikama stvarnosti.Dva slikovita primjera za to jesu:metaforakosmičkogplesaiiskazofizičkomvakumuič’i.

Međudjelovanječestica–kosmičkiples

Fotografijesnimljenepodposebnimuvjetima,uposebnokonstruiranimko-moramaulaboratorijimazaproučavanjefizikevisokihenergija,zoransupri-mjersloženostisvijetaelementarnihčestica.Tajjesvijet,teoretski,složenijinego obrasci promatrani u posebno konstruiranim izdvojenim komorama,jernekečestice–kojesuzamijenjeneupojediniminterakcijama,takozvane‘virtualnečestice’–natajnačinnisuuočljive.TakosuFenymanovi(mrežni)dijagrami,kojishematskiprikazujuinterakciječestica,složenijinegoobrascipromatraniulaboratorijimajeruzimajuuobzirvirtualnečestice.Capraciti-rakomentarfizičaraK.Forda(The world of elementary particles;1965.)oovakvomdijagramu:»Svakiprotonpovremenoprolazikrozupravoovakavpleskreacijeidestrukcije«.Ovaslikaplesa,ističeCapra,nijenesvakidašnjaumodernojfizici;»plesenergije«,naprimjer,drugijeizrazupotrebljavanzaopismeđudjelovanjačestica.Predodžbaplesajeistotakovažnaumisticizmu.Capraseposebnoosvrćenajedanodnajimpresivnijihprimjerapredodžbeplesaizperspektiveparaleliz-ma,plesŠive.ŠivajebožanstvoHindusačijijeplesstvaranjairazaranjapri-kazannamnogobrojnimfigurama.PlesŠiveizražavahinduističkopoimanjestvarnostikaoneprekidnogprocesastvaranjairazaranja.PremaCapri,ovojeparalelnopoimanjustvarnostinovefizike,naimeinteraktivnihčesticakojeemitiraju i apsorbirajuvirtualnečesticeuenergetskomplesukoji je temeljfizičkerealnosti.Povijesnogledano,predodžbaplesanijeneobičnaumito-vima,religiji,kaoniufilozofskomiliznanstvenomrazgovoruostvarnosti.LeonardodaVinci,naprimjer,skiciraojesvijetkaokosmičkibaletizapisao:»Pokretjeuzročnikcjelokupnogživota.«6

Metodasupostavljanjacitataprikazanajesljedećimiskazimaoteorijikvan-tnihpoljaič’i;prvijefizičaraW.Thirringa,drugijeizkineskogtekstaiz11.stoljeća,ChangTsai:

3

Vidi: Nikša Dubreta, Velikani naše epohe: ličnosti i djela druge polovice XX. stoljeća / Capra Fritjof: Moderna fizika i istočnjački misticizam: jednost univerzuma,Hrvatskira-dio,Zagreb1994.

4

AnteČović,Etika i bioetika: razmišljanja na pragu bioetičke epohe, Pergamena, Zagreb2004.,str.12.

5

FritjofCapra,Tao fizike,PoduzetništvoJakić,Zagreb1998.,str.19.

6

Vidi u:EdwardMacCurdy (ur.),The Note-books of Leonardo da Vinci, Konecky andKonecky,NewYork2003.,str.308–309.



a) Poljepostojiuvijekisvugdje:ononikadnemožebitiuklonjeno.Onojenositeljsvihmaterijalnihfenomena.Toje»praznina«izkojeprotonkreirapimesone.»Biti«i»iščezavati«ovihsubatomskihčesticajesutekformekretanjapolja.

b) Kadanetkoznadajevelikaprazninapunač’ia,shvaćadanepostojitakoneštokaoništavilo.

Č’i,štogaNeedhamopisujeusuvremenimterminimakao»tvar-energija«,jedanjeoddvatemeljnakonceptanakojimaležineo-konfucionističkipoglednauniverzum;drugijeli, »principorganizacijeiobrazacusvimformama«.Č’ijestjednaodtemeljnihidejaiutaoliteraturi,arazličitojeprevođenakao»strastprirode«,»materijalniprincip«,»sila,energija,dah,snaga«,itd.R.G.H.SiusvojimjeriječimazabilježioChuHsi’ijevu(1130–1200)elaboracijuChangTsaipojamsažimanjač’ia,ovako:»Univerzumjesačinjenodč’ia,kaoaktivirajućebîti,stavljajućili,kaokonačnoilisvrhuukonkretnuformu«.UsvojimistraživanjimaoparalelizmuSiutvrdida

»…(se)svjetlostsastojiodenergijeič’ia.Kvantneosobinesvjetlajesurefrakcijenjegoveener-gije,akontinuitetjerefrakcijač’i.Niječudodajesanskrtskikorijenzavrijemesvjetlo.«7

Teorijastrune(bootstraphipoteza),kakojujeformuliraoGeoffreyChew,gla-sidanepostojefundamentalnientiteti(npr.zakoni,čestice,polja,principi,jednadžbe)uprirodi.Caprauzimaovuhipotezukaokulminaciju svihpro-mjenauznanstvenompogledunaprirodu.Tesupromjenezapočelemeđure-lacijskimokviromkvantneteorije,kojasekasnijerazvijalakrozrelativističkotumačenje kvantne dinamike i dalje u s-matrice teoriji (s je početno slovoizvornogengleskognazivascattering-matrix–matricaraspršenja).Osnovnesukarakteristikebootstrapmodelasljedeće:a) koncepcijaprirodekaosebe-ustanovljujućecjeline(toznačidasepodra-

zumijevadasvefizičkoproizlaziizjednogzahtjeva–dijelovimorajubitiusklađenisasobomisdrugimdijelovima,uidealnomsmislutoisključujepotrebuzaarbitrarnošću,nemaneobjašnjivogkaoštojerecimoparametartemeljnihkonstanti);

b) pretpostavkakojazanemarujeelektromagnetske,slabeigravitacijskeme-đuodnoseifokusirasenajakimmeđuodnosima(ovajepretpostavkamo-gućasobziromnačinjenicudasujakimeđuodnosijačiporeduveličinenegodrugi.Česticejačeinterakcije,tj.međuodnosa,nazivajusehadroni,pajeovapretpostavkadobilanazivhadron bootstrap);

c) hadronisusastavljeniodhadronaihadronisuvezujućasilameđuhadroni-ma(temeljenonakoncepcijipovezujućesileizmeđučesticakaoproizvo-duizmjenečestica,uovomslučajupodrazumijevasedasučesticekojesudjelujuuizmjenihadroni);

d) dinamizamhadronanelinearanjebezslobodnihparametara,onjesebe-ustanovljujući,(štoznačidamožebitirealizirannasamojedannačin)izbogtogajejedinimogućipoložajhadronapoložajuprirodi;

e) osobinehadronaproistječuisključivoizsebe-ustanovljavanjainemogubitiprikazanekaotemeljnikvantiteti,tj.temeljniblokovizagrađuprirode.Ovapredodžbanazivasejoši»nuklearnademokracija«.

Zarazlikuod»bootstrapersa«,fundamentalistiufizicivisokihenergijaoku-piranisutraženjemtzv.»temeljnihblokova«prirodnegrađe.Onizadržavajutradicionalnipristuptemeljnihkonstanti(npr.brzinusvjetlosti,masuelektro-na,veličinuelektronskognabojaitd.)kaoempirijskideterminiraneiteorijskineobjašnjene.Capratvrdidajetzv.fundamentalističkipogledukorijenjenu



zapadnojznanosti,kojareflektiratradicijuštoizvireizgrčkognasljeđa.Nasu-prottome,zateorijustrune,bootstrap modeltvrdidajenaslonjennatradicijuistočnognačinamišljenja.

»Dokseukvarkovskomemodelučesticeuglavnomprikazujukaobilijarskekuglekojesadržemanjebilijarskekugle,upristupus-matrice,budućidajeonholističanipotpunodinamički,če-sticesevidekaomeđupovezanienergetskimodeliutekućemsveopćemprocesu–kaouzajamnezavisnostiilipovezanostirazličitihdijelovanerazdvojivekozmičkemreže.«8

Capraposebnonaglašujeparaleleizmeđubootstrapmodelaimahajana bu-dizma.OnslijedibudisteD.T.SuzukijaiE.Conzeaurazmatranjumahajanabudizma kao vrhunca budističkemisli, iskustva i osjećaja, te kao potpunuelaboracijuijasanizrazbudističkeidejekojaističedasusvestvariidogađajimeđusobnopovezaniidiovelikogjedinstvailicjeline.IzCaprinaparaleli-stičkogstajališta,najvažnijaidejaumahajanibudizmu,naročitosobziromnabootstrapmodel–jestmeđusobnoprožimanje(interpenetration).Ovajeidejaizraženakroz2500godinastarumetaforu»Indrinemreže«.Indrajehinduskobožanstvokojesepojavljujekaozaštitnikbudizma.Njegovoneboopisanojekaomrežadraguljasmještenihnanačindagledanjemkrozbilokojegodnjihmožemovidjetisveostale.Ovametaforapodsjećanasdaje»usvakomzrnuprašineprisutnobezbrojBuda«.9OvojepoCapriistipristupkojijeprisutanuteorijistruneohadronskojrealnosti.Pratećipregledraznihformulacijateorijestrune (bootstrap ideje), uključujući tehničku s-matrica formulaciju, Caprazaključujedabootstrapmožebiti»…sumiranuprovokativnojfrazi:svakasečesticasastojiodsvihdrugihčestica«.10CaprajeobjavioTao fizike1975.iodtadaješiromsvijetaobjašnjavaoibra-niotezeizneseneutojknjizi:postojeparaleleizmeđumodernefizikeiistoč-nogmisticizma,ateparalelesugerirajunovi–holistički–poglednasvijet,suprotanmehanicističkom,fragmentiranompogleduprisutnomumodernomdruštvu.

»Opstanakcijelenašecivilizacijemožeovisitiotomehoćemolimoćiiznijetitakvupromjenu.Ovisitće,nakraju,onašojsposobnostidausvojimonekaodyinshvaćanjaistočnogmisticizma;daiskusimocjelovitostprirodeiumjetnostživljenjasnjomuharmoniji.«11

Paralelizamfizikeimisticizmapočivanadvostrukomargumentu,pratećiCa-prinuformulaciju:a) dosljedanpoglednasvijetkojiizvireposredstvommodernefizike,harmo-

ničanjesistočnjačkommudrošću,b) istočnimisticizampružadosljedanfilozofskiokvirkojimožezadovoljiti

našenajnaprednijeteorijefizičkogsvijeta.

Problemijezikaiprijevoda

Osnovnapodlogaparalelizmajestdoslovnozajedničkijezikiskazaopredme-tuiimplikacijamabilofizikeilimisticizma,akojiserazlikujuutehničkom

7

Citatipreuzetiiz:SalRestivo,The social rela-tions of physics, mysticism, and mathemat-ics; studies in social structure, interests, and ideas,Dordrecht,Holland;Boston:D.ReidelPub.Co.;Hingham,MA:KluwerAcademicPublishers,1983.

8

F.Capra,Tao fizike,str.271.

9

Citirano prema:ČedomilVeljačić,Razmeđa azijskih filozofija,Liber,Zagreb1978.

10


11

Ibid.,str.261.



sadržaju.Metodologijaparalelizmausporednajeanalizaovihsadržaja.Sličanretorički,predodžbeniimetaforičkisadržajovihpredmetatvoriočiglednostparalelizma.Osnovnapretpostavkauovakvompristupujesttadaakosupre-dodžbeni,retoričkiimetaforičkisadržajifizikalnihimističkihnavodakom-patibilni,ondanjihovpojmovnisadržajmorabitikompatibilan,paiiskustvorealnostimoratakođerbitiistokodfizičaraimistika.Ovakavpostupakprijesvegazahtijevapotragu,selekcijuiprijevodmaterijalazakomparativnuana-lizu,štojepopraćenobaremtrimateškoćama.Prvajestdaodgovarajućapodudarnostmorabitipostignutanajprijeuoda-biruodređene literature, a zatimuodabiranjuodređene riječi, fraze ili od-lomka.Uslučajuantičkihtekstovaovakavjepostupakteškoobaviti,bilodasu tekstovinedostupni ili susamou fragmentima, ili su,pak,kaouvećinislučajeva, interpretacijeoriginalnihtekstovazakojesetekpretpostavljadapostojeilisupostojali.Drugaiznatnoozbiljnijateškoća,izranjaizstvarnousporedivihizraza.Usporedivi,zajedničkimjezikomizraženiizrazi,trebajubiti izvedeni izmatematičkog formalizma i specijalističkog jezika fizike, sjednestrane,temeditativnihuvidamisticizma,sdrugestrane.Osimtoga,lite-raturaomisticizmuiizmisticizmamoraunekimslučajevimabitiprevedenasnekolikorazličitihjezika.Uslučajunpr.Budizma,originalnitekstoviiglavniprijevodipisanisunasanskrtu,paliju, tibetanskom, japanskom,apabrahm-skomikineskomjeziku.Ovosedaljekompliciranizanjemtekstovapisanihurazličitimvremenskimperiodima,ponekadistoljetnimrazmacima.Ovakvisu problemi često prisutni kod prevođenja budističkih tekstova, kao i kodtekstovailinaprostopredajeostalihIstočnihreligijsko-filozofskihtradicija.Sličnoseosjećajusuvremenifizičarikadapokušajukomuniciratiosvomraduizvanuskestručnezajednice,tj.prilikomtumačenjazakonaprirodeosobamaneupućenimumatematiku.Iako danas imamokritičke prijevode velike većine poznatih tekstova, bilobi naivno pretpostaviti da se njihova usporedivostmože uzeti s potpunomsigurnošću.Trebauložitivelikenaporedasepotvrdiegzaktnausporednosttekstova,aštoćeistotakouključitiiodnoseizmeđukultureispoznaje.

»Tvrdnjufizičara,dasusvijetkvantnemehanikeiteorijerelativitetamatematičkisvjetovikojisenemogu‘pošteno’(daupotrijebimFeymanovizraz)opisatiilivizualiziratiriječimaobičnogjezikaisvakodnevnogiskustva,nebitrebaloolakouzimati.Nebismoistotakotrebalizanema-ritisvjedočenjaoneizrecivostimističkogiskustva.«12

Sdrugestrane,bilobisuvišesmjelodogmatskitvrditidasefizikaimistici-zamnikakonemoguriječimaopisati.Usvakomslučajupostojepokušajidasene-obična,tj.mističkaiskustvaprenesuujezikuobičnogiskustva;fizičari,istotakopišuigovoreosvommatematičkomsvemiruuspecijalističkimfizi-kalnimpojmovima,istokaoiusvakodnevnomjeziku.Ovipokušajiproizvo-deparalelekrozvrijemeikulture.CaprausvojojknjiziTao fizikekoristisljedećecitateBohmaiHileya(1975)kakobipotvrdioovajparalelizam:

»Dovedenismodonovogpoimanjaneprekinutecijelostikojeosporavaklasičnuidejurasčla-njivostisvijetanazasebneimeđusobnoneovisnedijelove…Obrnulismouobičajenuklasičnupredodžbupokojojneovisnielementarni dijelovisvijetačinefundamentalnustvarnost,tedasuraznisistemisamoposebnislučajniobliciislogovitihdijelova.Umjestotogakažemodaneraz-dvojivakvantnameđupovezanostčitavogasvemiračinifundamentalnustvarnost,adasudijelo-vi,kojiseponašajurelativnoneovisno,samoposebniislučajniobliciunutartecjeline.«13

SljedećijecitatAurobindoviz1957:



»Materijalnipredmetpostaje…neštodrukčijiodonogakojisadavidimo;nijetozasebanobjektnapozadiniiliuokviruostaleprirode,većnedjeljivdio,ičaktajanstvenizrazjedinstvasvegaštovidimo.Svojepostojanjeiprirodudobivajustvariprekouzajamneovisnostiisameposebinisuništa.«14

Načinnakojiobičnesvakodnevneriječiiizraziizjednačavajuilikompromi-tirajuiskustvafizičaraimistika,morabitipažljivijerazmatrannegoštojetoinačeslučajuobraniiprocjeniparalelizma.Mističnoiskustvomožebitikrat-kotrajnitrenutakamorfnogprosvjetljenja.Kadasejednomonodoživiiprođe,činjenicadamistikimasocijalnonasljeđe,kojeuključujemisaonostijezik,činipunusnaguosjećaja–atimeseoiskustvumožerazgovaratiipisati.Trećateškoćauuspoređivanjuizrazajestkontaminacija.Modernisumisticiu najmanju ruku svjesni upućivanja na konceptemoderne fizike što su seinfiltriraliujeziknašegsvakodnevnogsvijeta,posebnonaoneštoseodnosena prostor, vrijeme i uzročnost.Neki su od njih čak vrlo dobro upućeni umatematičkiformalizammodernefizike(štosenaročitoodnosinainterdisci-plinarnapodručja,npr.KenWilber).Uistosuvrijememodernifizičaridošliukontakt–neposrednoiposredno–sidejamamisticizma:Tao fizikejedanjeodtihprimjera.Zastvarprijevodauparalelizmurelevantnajehipoteza»razinerealnosti«.Postojikontroverzameđufizičarimakojasetičetogadokojegop-segaprirodazadanefizičkerealnosti,izraženaurazinskiprimjerenomjeziku,možebitikoordiniranasprirodomnekedrugerazine(ilinekihdrugihrazina)dabidalauopćenijuteorijuprirode.Ideja»razinskiprimjerenogjezika«činiprijevodeproblematičnijima.Nekiznanstvenici–npr.FeyerabendidonekemjereKuhn–sugerirajudajeprijevodzapravonemoguć.Imasmislapretpo-stavitidaontičkerazinenisuposveneovisneida,raditoga,spoznajnerazinenisuposveneovisne.Svakirazini-primjerenjeziksadržavatićeodređeneuop-ćeneapstrakcijeiidealizacijeukorijenjenevišeuspoznajnomprocesunegourealnosti.Ustrajanjenatomedasvakurazinurealnostikarakteriziraodređe-nijeziksodijeljenimpojmovimairelacijama,ilizakonima,podrazumijevapostojanjezajedničkihpojmovailiodnosaupovezivanjurazini-primjerenihjezika.Većinapojmovailiterminamožeistotakobititrans-razinska,primje-njivanarazličite,unekimslučajevimaisverazine.

Misticizamifizika kaorazličiterazinestvarnosti

Uargumentacijiparalelizmasuočenismostripitanja.Prvo:možemolisma-tratidasumisticizamifizikanarazličitimrazinamastvarnosti;drugo:imalismislasmatratioverazine»ograničenima«(ranijenavedenaontičkarazlika)itreće:dalimisticizamifizikaoperirajuunutarodvojenihpodručjarealnosti(odvojene realnosti) zakojenepostoje trans-razinskipojmovi i odnosi?Uovomposljednjemslučaju,naprimjer,akopostojedvapodručjastvarnosti,jedanjeotvorensimboličkojsvjesnosti i jezičnoizraziv,adrugi jeotvorenne-simboličkojsvjesnosti, tejeizrazivnejezično.Naposljetku, iparalelistii kritičari paralelizmamoraju uzeti u obzir funkciju jezika. Središnjemje-sto jezika – uključujući imatematički jezik – kaomedija komunikacije o

12

S. Restivo, The social relations of physics, mysticism, and mathematics,str.23.

13

F. Capra, Tao fizike, str. 120, preuzet je izdjela:DavidBohm&B.J.Hiley,The undi-

vided universe:an ontological interpretation of quantum theory,Routledge,London–NewYork1975.

14




stvarnosti,uznanostijeopćenitoprihvaćeno.Jezikmožebitimanjeilivišeapstraktan,manjeilivišeudaljenodsvijetanašihosjetila,alionobičnore-ferira»realnost«.Jezikmože imatidrukčijufunkcijuumisticizmu.Postojerazličitaučenjao»izravnomviđenju«,ointuitivnomiskustvu»onkrajriječiisimbola«,paipakmoramoupotrebljavatijezikdabismoprenijelitaiskustvadrugimljudima.Ovakvasedilemamanifestiraupraksiistovremenoggovore-njaiporicanjarečenoguistovrijeme.Kaorezultatdobivamoliteraturupunuparadoksaikontradikcija.Ako, generalno, pokušamo interpretirati misticizam pojmovima u funkcijiznanstvenogdiskursa,dobitćemoapsurd.Ako,sdrugestrane,primijenimojezikumisticizmukakobitranscendiraliograničenjainedostatnostobičnogiskustva,tadasituacijagubiapsurdnost,alipostajeinkompatibilnaspretpo-stavkomprevodljivosti iusporedivošćuuparalelizmu.Skrenimopozornostnapoteškoćukojanastajekada filozofiprevodebudističkipojam ili, boljerečeno,koncept ‘atman’ (ne-ja)kao filozofskipojam,umjestokaomedita-tivni ili terapeutski. Dodatne komplikacije nastaju insistiranjem pojedinihistočnjačkihintelektualacadasvojetradicionalnesistemeidejaivjerovanjatretirajukao legitimnofilozofijske.15Paralelistineupućujunaovakvepro-bleme,teupravoraditogagriješepropuštajućiukazatizaštojefunkcionalnalingvističkaanalizairelevantnaunjihovojpotrazizakonceptualnomjednako-šću.Lingvističkezamkepojavljujusenaročitouverbaliziranjuiskustava,bilofizikalnihbilomističkih.Usporedbomiskazabeziskustvenepotvrde,ijedni-maidrugimaprijetiopasnostupadanjauovakvepoteškoće.Aliiskustvonajednomiliobaovapoljaneeliminiramogućnostzamke.Problemprevođenjaiskustvauriječiostajeprisutanijednimaidrugima.Dakakodaosimtogaonoiziskujepoznavanjeijednogidrugogpolja,kaoštojetoslučajkodCapre.Jednaodučestalocitiranihparalelaizmeđumodernefizikeimisticizmajestprostor-vrijemeparalela.Capratvrdidaoboje,imodernafizikaiistočnjačkimisticizam, reflektirajunasvjesnostomeđupovezanosti iuzajamnoj ispre-pletenostiprostoraivremena.16IdejapronađenauAvatamsaka sutri–danepostojivrijemebezprostoranitiprostorbezvremena–paralelnajepogleduštoga je izrazioMinkowski,da suvrijemepo sebi iprostorpo sebi samo»izblijedjele sjenke«.Capra seovdje referiranapredavanje štoga jeMin-kowskiodržao1908.godine.17Površinskigledano,ovakvesuparaleleteškoosporive.Međutim,moramoimatinaumudaimamoposlas»pretpostavlje-nimprijevodnimistoznačnicama«.Semantikaisintaksa»prostora«i»vreme-na«ubudističkimsutrama,sjednestrane,ikodMinkowskogiliEinsteina,sdrugestrane,radikalnoserazlikuju.Ufizici,konceptualnatransformacija»prostora«i»vremena«potpunopočivajunamatematizaciji.Nemarazlogasmatratidajezavršioovajproceskonceptualneevolucijeufizici.Alinemaindikacijedajenesvakidašnjeiskustvoprostoraivremenaumisticizmuimalodrukčijezamodernemistikenegolizaoneprijašnje.Neizgledadamisticizamsadržiistainherentnaobećanjaoiznenađujućim,novimkoncepcijamaprosto-raivremena,kaoštojetoslučajkodfizike.Mističnoiskustvoprostornovre-menskogjedinstvamožeproizaćiizukidanjauobičajenepozornostinasvijet(običnokrozpraksumeditativnihtehnika).C.O.Evans okarakterizirao je običnu simboličku svjesnost kao »odvlače-nje pozornosti«.18 Budući damumističko iskustvo ukazuje namogućnostukidanjauobičajenepozornosti,Evanspostavljahipotezuo»apsorbirajućoj«pozornosti,kojajene-simboličkasvjesnost,svjesnostkojanemožebitipo-sredovana simbolima.Dakle, Evans razlikuje simboličku svjesnost nastaluzapravoprivlačenjem,odnosnoodvlačenjempozornostiodne-simboličkeap-sorbirajućepozornosti.UparalelisEvansom,Caprarazlikujefragmentarno



ilimehanicističkoiskustvo,kojeondasprirodompostupakaodajesloženaododvojenihdijelova–akojisuovdjesamozatodabiihiskorištavaleinteres-negrupe–odjedinstvakojejemeđusobnoprožimajućenanačinorganičkogiskustva.Uobičnomiskustvuljudskasvijestusmjerenajenajednopodručjerealnosti,teseprebacuje,odnosnousmjeravaspodručjanapodručjeuskla-duspojavomnovihperspektiva.Vodajetekućina,iliH2O,iliproduktgiba-njaelektrona–alinikadasvetouistovrijeme.Suštinabudinstva,nasuprottome,iskustvojeharmoničnogmeđuprožimanjasvihpodručjainištadrugonegorazličitividoviiliočitovanjaistekonačnestvarnosti.Evansovateorijasugeriradaovoiskustvomožereflektirati ljudskusposobnostdauključi iliisključi»odvlačenjepozornosti«.Ovodaljesugeriradajemističkoiskustvoprostorvremena,proizvodapsorbirajućepozornostiinemavezesfizikalnimiskustvimaprostoraivremena.Fizikalnoiskustvoproizvodjekonceptualnograzvojakojejemoždananekinačindotaknutoapsorbirajućompozornošću,alinijeobjašnjenotimfenomenom.Misticimoguimatiiskustvoprostoraivremenakaočetverodimenzionalnogkontinuuma,nanekinačin,ali,usvakomslučaju,dvojbenojedalijenjihovoiskustvokonceptualnoekvivalentnos»iskustvom«fizičaraizraženimmate-matičkimformalizmom.Izgledanevjerojatnimdabimistikneovisnodošaodopostavkedapostojivišenegojedantipstrukturečetverodimenzionalnogprostorvremena;nasuprottome,neštojeiznenađujuće,možda,aliništanevje-rojatnoukonstrukcijidokaza,upravootojideji,dvojicematematičaraFreed-manaiDonaldsona.Paradoksjestjednaodtemaširokoraspravljanihumodernojfizici,testoganijeteškorazumjetizaštojujeCaprauzeozajednuodparalelakojepovezujufizikuimisticizam.Uzevšidaseparadoksipojavljujuuliteraturifizikeimi-stike,pitanjejeimajulioniistuilirazličitufunkcijuuovadvapolja.Tvrdnjaparalelista,daoniimajuistufunkcijuufizici imisticizmu,nijeopravdana.Paradoksisuumisticizmu,općenitouzevši,dioprirodestvari.Ufizici,na-suprottome,onisupredmetproučavanjasočekivanjemrazrješenja–toje,dovedenonarazinuracionalnogpoimanjakrozrazvojnovihrazinasvjesnosti,povezano snapredovanjemumatematičkim i fizikalnim teorijama.Misticiipakdržeparadoksenedodirljivimailiihkoristekaosredstvoprosvjetljenja,kao što bi to bio slučajkoana kod zen učitelja.Capra ističe ovu upotrebuuzenu,aliuistovrijemepropuštatočnopozicioniratifunkcijuparadoksaumodernojfizici.Onraspravlja»valno-čestičnudualnost«nanačinkojipod-crtavanjezinu»mističnost«ipraktičkizatamnjuje»rješenje«ovognavodnog

15

S.RadhakrishnaniC.A.Moore(ur.),A Sour-cebook in Indian Philosophy,Princeton,N.Y.1957.,str.ix.

16

»Činisedausvemuistočnjačkommisticizmupostojisnažnointuitivnopoimanjeprostorno-vremenskogkarakterastvarnosti.Svejednakosenaglašavačinjenicadasuprostorivrijemenerazdvojno povezani, što je baš značajka irelativističke fizike.« –F.Capra,Tao fizike,str.150.

17

»Pogledinaprostorivrijemekojevamželimpredočiti izrasli su na tlu eksperimentalne

fizike i u tome je njihova snaga.Oni su ra-dikalni.Odsadapanadalje,prostorposebiivrijemepo sebiosuđeni suda sepretvoreuizblijedjelesjenke,isamoćejednavrstanji-hova jedinstva sadržati neovisnu realnost.«–F.Capra,Tao fizike,str.147.

18

»…svako iskustvodogađanja samopo sebiprivlači pozornost s prethodnogu neprekid-nom lancu odvlačenja pozornosti. Procesodvlačenja pozornosti izvor je značenja.«–C.O.Evans,»Attention,MeaningandAl-tered States of Consciousness«, u: MichaelPolanyi,Personal Knovledge,Harper,N.Y.,1964.,str.55–65.



paradoksaumodernojfizici.Usvakomslučaju,problematiziranjeparadoksa,prisutnihuobapolja,otkrivanampostojanjerazličitihpogledanapriroduifunkcijuparadoksaufiziciimisticizmu.Jedanodključnihargumenatazaparalelizamostajenakorelacijiizmeđu:a)esencijalnogučenjamisticizmaojedinstvuiprožimanju;ib)»holističkog«smjera suvremenih fizikalnih teorija.HolizamCapra shvaća kao bit istoč-njačkogpogledanasvijet,svjesnostojedinstvustvariipojavasvakodnevnogiskustva.Njegovaparalelasfizikombaziranajenauvjerenjudajekvantnateorija:a)stavilaizvansnageidejuoodvojenimentitetima;b)uključilaprvopromatrača,zatimučesnika inakraju svjesnostucentar fizikalnogopisa iobjašnjenja; ic)potaknulapovezivanjeholističkogpogledanaodnosfizič-kogimentalnog.BazazausporedbuovihidejajestizmeđuostalogitekstD.Bohma,19kojegCapraučestalocitira.Ovdjesepojavljujejednoključnopi-tanje:naime,radiliseoosuvremenjenojverzijiholizmaufizici,ilionovomkonceptukojitranscendiracikluse»cjelinaidio«-pristupaupovijestiideja.CijeliCaprinpreokretpočivanaodgovorunaprethodnopostavljenopitanje.CitirajućiD.Bohma,20kojijenajeksplicitnijiudokazivanjudaseneradiosamojošjednom»holističkomciklusu«,vidimodaseradiojednompotpunonovompogledunarealnost.21Međutim,uCaprinuinterpretiranjuparalelizmapostojijošpoteškoća.Naime,postojedvanačinainterpretacijeparalelizma.Prvijepovezanstvrdnjomdaparalelepokazujuanticipaciju–dasuantičkiinovijimisticianticipiralimodernufiziku.Drugijepovezansidejomdasemodernafizikapribližavamisticizmu.Tezaoanticipacijičinisesvemanjevjerojatnomštodubljeispitujemoparalele(kakojeranijenaznačeno).Onaunajboljemslučajupokazujeslabeanalogije;itesuanalogijemogućestogajersutobazičnetemenakojeseljudskamisaouvijekvraća.Mogućeobjašnjenjezaprividnopribližavanjemodernefizikemisticizmujestdafizičari,prodirućisvedubljeidubljeuprirodu,bivajuprisiljeninapuštatisvevišesvojihpredodžbi ikoncepataštoihpružaobičnoiskustvo.Misticiprodiru u ne-svakidašnju realnost stoljećima.Ako pretpostavimo da je ne-svakidašnjarealnost,otvorenamisticima,uistompodručjukaoine-običnarealnostotvorenafizičarima,nebitrebaloiznenaditiotkrićedaverbalniopisrealnostimistika i fizičara pokazuje korespondenciju. Razumljivo je da jeovakvakorespondencija primijenjenauBohmovoj postavci da procesimi-šljenja kritički ovise o kvantnomehaničkimumskim elementima, te da oniomogućujuizravnoiskustvokvantneteorijenanačinnakojimišićnasnagaomogućujeizravnoiskustvozaklasičnuteoriju.Alternativnojeobjašnjenjedafizikaprolazikrozstanjeukojemsuprijeđenegranice iskustva,kojegsmonaučili izražavatiuobičnomjeziku,aovanasiskustva prisiljavaju na iznalaženje novih primjerenijih pojmova.Ako po-kušajopisa fizikalne realnostizvučikaomisticizam, tomožebiti stoga jerpostojenekiopćilingvističkioblicikojimaseljudiokrećukadasusuočenispotrebomopisa»neopisivog«.Akojetoslučaj,ondateškodaćefizičaripo-statimistici.Kakoistraživanjabudunastavljena,tenjihovaiskustvapostanusvakodnevnazanjihiopćenito,moguseočekivatipromjeneusvakodnevnomjezikuiparalelasmisticizmomćenestati.Paradoksi u fizici imisticizmumoguproizaći na sjecištuprocesa simboli-ziranja i iskustva.Fizičarisuvećsadanagranici jezika.Ovajćeseprocespribližitinekojvrstilimitakakavjevidljivumisticizmu,gdjejeciljpostićiodređenostanjesvijesti.Međutimufizici,idealnogledajući,novoseiskustvoprihvaćaiinteriorizira,starisesimbolitransformirajuikreirajusenovi.Ono



što je izgledalokaopribližavanje između fizike imisticizma,može jedno-stavnoodražavatiprocestransformiranjaikreiranjasimbola,kojićefizičarevoditinovimintelektualnimputemštoseodvajaodprividneparalele,analo-gijeilipribližavanjasmisticizmom.Primjerzaovojestgorespomenutidokazpluralnestrukturečetverodimenzionalnogprostorvremena.Caprinstav,dasufizičarikrenulivelikimkorakompremapogledunasvijetistočnjačkihmistika,22zaslužujeprijespomenutiprigovor.IakojeCaprausta-novitomsmisluupravu,nijeintuitivnoočitonitilogičkinužnodaćesljedećikorakfizikeimistikeićiuistompravcu.JednaodsvrhaCaprinaparalelizmajestzasigurnopoboljšatiimageznanostiukazujućinaesencijalnuharmonijuizmeđumodernefizikeiistočnjačkogmisticizma.Nemapotrebedaistraživa-čispiritualnostinapustefiziku,jer,poCapri,fizikaistotakomožebiti»putsasrcem«.23Prematome,paralelizammožeslužitikaoobrambenoopravdanjezaobjašnjenjeznanstvenogpristupa,kaoisredstvozapoboljšanjeiunaprije-đenjeslikeznanostiiznanstvenika.Podjednako,braniteljireligiozne»istine«odgovarajunaprijetnjunastaluuspjehomuspostavljanjaznanstvene»istine«,prisvajanjemnavodnihparalelaizmeđureligijeiznanosti,kakobipotvrdiliiobjasnilisvojnačinmišljenjaiponašanja.Natajsmonačindobiliokvirzaizvorištenovihideologija(scientizam,newage).SljedećiprigovorimoguseuputitiCaprinuparalelizmu:znanstveniciopćeni-tonesmatrajumističkoiskustvo»znanjem«;niznanstvenicinitimističarinemogunamdatiznanjeotomenačemusetemeljirealnostprirode.»Pravi«mi-sticizamjestdio,alinijeistoštoireligija;misticizamjeelitističaniezoteričan,inemožeposlužitiurješavanjukrizeukojusmozapali(naimeontonemoženanačinnakojiCaprasugerira,anaslanjasenateorijeodrživograzvoja).

19

»Takovišenijemogućeodržavatipodjeluiz-međupromatračaipromatranog(kojajeim-plicitnauatomističkompogledukojidržisva-kog od ovih kao odvojene sadržaje atoma).Umjestotogaoboje,promatračipromatrano,stapajućisuiprožimajućiaspektijednecijelestvarnosti,cjelinekojajenedjeljiva.«–DavidBohm,Wholenes and Implicite Order,Rout-ledge,NewYork1982.,str.9.

20

»Jasno je da možemo imati brojne različitevrsteuvida,međutimonoštohoćemonijein-tegracijarazličitihrazmišljanja,ilinekavrstanametnutogjedinstva,jersvakatakvanamet-nutatočkagledištabilabisamaposebijedvajoš jedan fragment. Umjesto toga, sve našerazličite načine razmišljanja treba uzeti kaorazličite načine gledanja na jednu realnost,svakisasvojimpodručjemukojemjejasaniprikladan…Svakipogleddajenamsamopo-javuobjekta u nekomaspektu.Cijeli objektnije zamjetljiv ni u jednom aspektu, on jezahvaćensamo implicitnokaozasebna real-nostkojasepokazujeusvimovimgledištima.Kadadubokorazumijemodanašeteorijeradenaovakavnačin,tadanećemopodlećiobičajuviđenja realnosti idjelovanjau skladus timkaoda jeonasastavljenaododvojenoegzi-stirajućihfragmenatakorespondirajućihtomekakosepojavljujuunašemrazmišljanjuina-šojimaginacijikadazamišljamonašeteorije

kao‘direktneopiserealnostikakvaje’«–D.Bohm,Wholenes and Implicite Order,str.8.

21

»Novioblikuvidamoždanajboljemožebitinazvan‘Nedjeljivacjelinautekućemtrenut-ku’ (UndividedWholeness in FlowingMo-ment).«–Ibid.,str.11.

22

»Tako filozofija struna predstavlja vrhunacshvaćanjaprirodenastalogukvantnojteorijisa spoznajom bitne i sveopće međupoveza-nosti, koja je svoj dinamični sadržaj dobilau teoriji relativnosti, a u teoriji S-matriceformuliranaspomoćuvjerojatnosti reakcija.Istodobnoseovoshvaćanjeprirodesvevišepribližavalo istočnjačkome svjetonazoru, isadjeusuglasjusistočnjačkommišlju,kakoposvojojopćojfilozofijitakoiposvomespe-cifičnomshvaćanjumaterije.«–F.Capra,Tao fizike,str.242.

23

»Nadamosedaćeovaknjigapopravitipre-dodžbuo znanosti, pokazujući kako izmeđuistočnjačkemudrosti i zapadnjačke znanostipostojibitnaskladnost.Knjigompokušavamopodsjetitidasesuvremenafizikaprostiredale-koonkrajtehnologije,daput–ilitao–fizikedoistamožebitiputsasrcem,putkduhovno-mesaznanjuisamospoznaji.«–Ibid.,str.25.



EsejI.Asimovailustrirasukobizmeđuparalelista iantiparalelista.Asimovzastupastavdasuzaključcidokojihjeznanostdošlatemeljeninapromatra-njuimjerenju,tesenaprostonemogupoistovjetitiscitatimaizistočnjačke,keltske,afričkeiligrčkemitologijeifolklora.OnnaročitooponiraCaprinimargumentimaizTao fizike.Njegovjeopćiargumentdapostojesamotristva-rikojese,dugoročnogledano,mogudogoditi svemiru.Prvo, svemirmožeostatinepromijenjen,tj.nepostojinipočetaknitikraj,drugo,svemirsemožepromijenitiujednompravcu,tj.postojijasanpočetakirazličitkraj,itreće,svemirsemožemijenjaticiklički.NjegovjeodgovorCapridaakoistočnjač-kepredajeznajutolikopunoosvemirukaoifizičari,zaštoseneokrenutitao-ističkimtekstovimakakobiodgovorilinajošneodgovorenapitanjamodernefizike?Naravno,Asimovodgovaradabiovakvastrategijabilaisprazna,aliiopasna.24Ali,akoseantičkitekstovimogu»ispravnorazumjeti«samona-konštofizičaridosegnusvojezaključke,kakvuznanstvenuvrijednostantičkitekstovistvarnoimaju?Asimovbraniidejuznanostikaoracionalnograzvoja,posebnumeđumodelimaspoznavanja,upravozahvaljujućisvojojjedinstve-nojmetodologiji.Onneosporavauloguintuicijeuznanosti;aliispravnostilineispravnostzaključkauznanostimoranakrajubitiodlučenarazumski.

Pristupstvarnostikrozjedinstvosuprotnosti

Suvremenaekološkakrizanijevišesamozanimljivatemaipredmetrazličitihznanstvenihistraživanjanegoiočajničkapotragazanovimrješenjimaimo-gućnostimarazvoja,ukolikojetajrazvojuopćemogućnanačindosadašnjeidejenapretka.Krizanassuočavanesamospoteškoćamasvesloženijedruš-tvenesituacijenegoispitanjemopstankauopće.Znanstvenioptimizamkaovažančiniteljdominantnogicivilizacijskograzvojauspoznajinašeokolineivlastitogmjestaunjoj,kaodapostajeteretštogasvetežepodnosimopredčinjenicomkatastrofalneprimjenevlastitogznanja.Postavljasepitanjekakojemoglodoćidoovakvognerazumnogponašanja, i tokodonogbićakojejesebidaloimehomo sapiens.Kakobiodgovorilinaovopitanje,nužnojekritičkipreispitatiznanstvenuparadigmunakojojjeizgrađenanovovjekovnaznanost.FritjofCaprajedanjeodautoraiistraživačakojisu,unutarrazliči-tihznanstvenihpodručja,pokušalipreispitatipretpostavkesvjetonazorakojijena izmakuXX. stoljećabespomoćnozastaopredalternativamabudućegdruštvenograzvoja.Caprasepitaomogućnostičovjekadapreokreneputoverazvojapremamo-gućimcivilizacijskimrješenjima.Njegovseangažmanpokazujeucjelinikaoetičkiusmjerennaspoznajunačinaodnosausvijetu,čovjekovenaraviinje-govanajvišegdobra, te jepraktičkiusmjerennarazumijevanjekonkretnogčovjekova opstanka.Metafizički, spoznajnoteorijski i ontologijski dijelovimišljenjapreokretaufunkcijisuetičkoginteresainisuciljposebi;onidajuraščlambu konteksta u kojemdolazi do preokreta.Capra, u knjiziVrijeme preokreta,započinjesvojeizlaganjeističućineke,ponjegovumišljenjurevo-lucionarnepromjenedokojihdolaziunašemdruštvu.Dvamodela svjesnosti identificirana su u različitimdruštvima, koja ih ra-zličito imenuju kao: znanstveno imistično; racionalno i intuitivno; yang iyin.Modernim industrijskimdruštvomprevladavayang svijest izbog togajeononeuravnoteženo.Evolucijskipokretpremauravnoteženju,očitujeseudanassveizraženijeminteresuzamisticizam,psihičkefenomene,ekologiju,holističkoiscjeljivanjeifeminizam.Svesuovomeđuodnosniaspektinovognačinamišljenja,kulturalnerevolucijeokojojCapragovoriusvomradu,te



kontekstzadijalogizmeđuznanostiimisticizma.Caprinradbaziranjeznan-stvenoistraživačkinapodručjufizikevisokihenergijaimoderneteorijskefi-zikeopćenito,akrećesena tragurazmišljanja i rezultataštosu ihpostigliBohr,Heisenberg,Planck,Weizsacker,itd.Svimajenjimazajedničkotodaupozoravajunakomplementarnostizmeđuspoznajaoprirodistvarnostimo-dernefizikeitemeljnihzasadatradicionalnemisliistočnihnaroda,aposebnoistočnjačkogmisticizma.

»SadpostajejasnozaštoWeizsäckerusvojojistaknutojiosobenojtežnjikasintezitakočestokoristislikukrugaineprekidnopostavljazahtjevdaseovajkrugprođenejedanput,negoviše-struko.KaoduhovnisinV.vonWeizsackera,ikaoizravniučenikNielsaBohra,ontežimišlje-njukojeuvijekiznovaproizvodiravnotežusuprotnostiustalnomkretanjuživota.«25

Istraživanjeatomskogisubatomskogsvijetadovelojeznanstvenikeudodirsčudnomineočekivanomstvarnošćukojaseopiralasvakomsuvislomopisu,pišeCapra.

»Danaspostojipriličnasuglasnostdastrujaznanjavodipremanemehaničkojstvarnosti;sve-mirpočinjevišenalikovativelikojmislinegovelikomstroju.Očitesličnostiizmeđustrukturematerijeistruktureduhanebinastrebaleprevišečuditi,jerljudskasvijestimaključnuuloguuprocesuopažanja,auatomskojfiziciuvelikojmjeriodređujesvojstvazapaženihpojava…mojasvjesnaodlukaonačinukakoćupromatrati,recimo,nekielektron,ustanovitojćemjeriodreditisvojstvatogaelektrona.Akopostavimčestičnopitanje,dobitćučestičanodgovor;akopostavimvalnopitanje,dobitćuvalniodgovor.Elektronnemaobjektivnasvojstvaneovisnaomomduhu…Nikadnemožemogovoritioprirodiada,uistovrijeme,negovorimoosebi.«26

Međutim,dvojbenojekolikonamutomemožeposlužitiistočnimisticizam.Misticizamkaopojamopterećenjerazličitimznačenjima,štomožemovidje-tivećnajbanalnijimuvidomurječnikstranihriječi.27Zajedne,misticizamje jednostavnotip iracionalnogmišljenja,povezanspojmovimaspiritizma,okultizma.28Zadruge,29 jedan jeoddvasnažna ljudska impulsakrozkojaječovjekpokušavaodokučiti,odnosnorazumjetisvijetkaocjelinu.Mističniuvidzapočinjesosjećajemrazotkrivenemisterije,skrivenemudrostikojapo-stajeizvjesna,izvansvakesumnje,osjećajsigurnostiiuvidaprijebilokakvogzaključnoguvjerenja.Zaključnauvjerenjadokojihmistikdolazirezultatsurefleksijenanesređenoiskustvozadobivenoutrenutkuuvida.30

24

»Kakva je glupost sva ova navodna istina ikako bi komično izgledalo klanjanje prednjom od strane racionalnog uma koji je iz-gubio svoju snagu. Ne, to nije komično, toje tragično. Bila je barem jedna prigoda upovijestikadasegrčkasekularna i racional-namisaoprignulapredmističkimaspektimakršćanstva, ono što je sljedilo jest Mračnodoba.Nemožemodozvolitijošjedno.«–Isa-acAsimov,Words of Science, and the History Behind Them,Mifflin, Houghton 1959., str.104–106.

25

RichardWisser,Odgovornost u mijeni vreme-na,Svjetlost,Sarajevo1988.,str.254.

26

FritjofCapra,Vrijeme preokreta,Globus,Za-greb1986.,str.94.

27

Misticizam – 1. fil. učenje koje se temeljina pretpostavci o mogućnosti sjedinjavanja

čovjeka s božanskimu zanosu; težnjada sevjeromspoznaonoštonijespoznatljivome-todama izgrađenima na samome razumu; 2.okultizam mistika. – Vladimir Anić – IvoGoldstein,Rječnik stranih riječi, Liber, Za-greb1999.

28

Vidi:MichelLacroix,»IdeologijaNew agea«,Europski glasnik7,Zagreb2002.

29

»Metafizikailipokušajrazumijevanjasvijetakao cjeline, na način mišljenja, razvijala seiz početka kroz jedinstvo i sukob dva snaž-na ljudska impulsa: prvi je poticao čovjekaputem misticizmu, drugi putem znanosti.«–BertrandRussell,Mysticism and Logic, and other essays,Barnes&NobleBooks,Totowa,N.J.1981.,str.1.

30

B.Russell,Mysticism and Logic, and other essays,str.9.



PreuzimajućiHappoldovu31definiciju,misticizamsemožepromatratikroztrigledištakao: tip iskustva,putspoznaje i stanjesvijesti.Nakonvlastitogmističnogiskustva,štogačestospominjeusvojimdjelima,Caprakoristisvatriovagledišta.Tipiskustvaprikazanjekrozmističnoiskustvocjelineiopisorganicističkeparadigmetemeljeneuspoznajamanovefizike;putspoznaje,pišućiTao fizikeiuspoređujućiuvidenovefizikesuvidimamistika,tetreće,stanje svijesti kroz uvid o promjeni realnosti kroz promjene stanja svijestiurezultatimanovefizike, ili,pojednostavljenorečeno,realnostovisiosta-njusvijesti.KrozCaprinoiskustvomističkog,možemopostavitipitanjeiomističkom čovjeku.U središtu interesaE.Neumanna32 nije tolikomistikakolikomističkičovjek,panimističkateologijakolikomističkaantropologija.PitanjekojeseNeumannupostavlja,tenakojeon,nakrajusvojerasprave,pozitivnoodgovara,jestpitanjekolikojemističkoopćeljudskifenomen.ZaNeumanna središnji problemmistike imističkog čovjekau isto je vrijemeproblem stvaralačkog nesvjesnog. Za prvobitni doživljaj svijeta u jednom,jedinstvenomaktustopljenojeonoštomizovemovanjskisvijetiunutrašnjaduševnost.Nepotpunorazdvajanjejaodne-jaodređujesavršenstvoizvornoguroboričkog33stanjakojeostaježivimuljudskojpsihikaoarhetiprajskecje-line.Ovosavršenostanječovjeka,kaorajpočetka,premještasefilogenetskinapočetak ljudskepovijesti,ontogenetskinapočetakpojedinačnogživota,projektirankaorajdjetinjstva.Dramačovjekaičovječanstva,premaNeuma-nnu,sastojiseuvječitomsukobuizmeđudvijetežnje:prvekojajeregresivna,kadačovjekhoćezadržatirajskostanjeblaženstvabezrazvijanjaja,kakobiostaodijete (umjestodaopetpostanedijete) i izbjegnekrivicu(samimtimiočišćenjeodnjekrozkajanje ipreobraženje), idruge,kojaukazujeda jerazvojčovječanstvauosnovirazvojčovjekaksvomeja,svijesti, individuek osobnosti. ParafrazirajućiNeumana,možemokazati da se ovaj povratakduhovnomsvijetuijedinstvuuljudskomživotuodvijaudvavida:ilijetežnjakovompovratkuprijevremenaiondainfantilna,jerpotičeodčovjekanespre-mnogzaborbuiindividualnipodvig;ilijetopovratakpuneizreleličnostikojasevraćaucjelinuijedinstvo,alinedabiseunjojizgubilaiiščezla,većdabisvojomoriginalnomkreacijomdoprinijelaopćemslavljenjuživota.

Opisnepogreške

Vratimosenapitanjemetode.Naime,miživimousvijetuukojemseistokizapadneminovnosusrećuimorajupokušatirazumjetijednodrugog.Bezob-ziradalirazgovaramoozaštitiugroženihvrsta,ekološkimproblemimaveza-nimuzmultinacionalnekompanije,globalnomagrokulturnomrazvoju–svenamsevišeukazujepotrebakomparativnogznanjamnogihkulturakakobipronašliodgovorenapostavljenapitanja.Globalizacijomnekadaudaljenekulturepostajurelevantniučesnicinašesva-kodnevneprakse.Nezainteresiranostineupućenostuislam,budizamilihin-duizam,u tradicije i religijskeprakseKine i Japana, nije samonedostatakbitnogpreduvjetazameđunarodnudebatuogorućimpitanjima.Toje,često,nedostatakznanjaneophodnogzakontaktsasusjedima,zapolitičkoizjašnja-vanjenatemeljuuvidauproblemerazličitosti.Zarazlikuodkomparativnogstudijaistočnihkultura,kakvojepoduzeonpr.ČedomilVeljačić,34iliunovijevrijemeMislavJežić,Caprinnamsepokušajčinisuvišepojednostavljenimireduciranimnarazinuupotrebljivostizasvrhupodupiranjatezasuvremenefizikečestica.Studijistočnjačkihkultura,ačijisureligijskisistemisamodiokojisenemožerazumjetiodvojenoodnjihovakorpusa,dalekojesloženijiizazov.Kulturenisumonolitnenitistatične.Onesusloženetvorevine;sadr-



žekonflikteipobune;tijekomvremenaevoluirajuipostupnousvajajunoveideje,nekadapodutjecajem izdrugihkultura.Podsjetimoseda jeonoštomidanasnazivamotradicijomstareKine(iantičkeAtene),ustvari,pothvattakorećisubverzivnihantitradicionalnihintelektualacanastaousukobusnji-hovomokolinom.Ovdjesenećemoupuštatiuobrazlaganjedobropoznatihmjestaizpovijestigrčke filozofije, budizma ili drugihmisaonih, odnosno religijskih sistema.Želimo upozoriti na autohtonost njihova postanka kao odgovora na upra-vospecifičneproblemepojedinihkultura.Upravonamsestogačininepri-kladnim razlagati ih te, takoreći,»horizontalno« supstituirati neke njihovetemeljnepostavke,kakotočiniCapra.35Možemosamopretpostavitikakavbiradikalniizazovpredljudezapadnogkulturnogkrugapostaviobudizamusvakodnevnomrazmišljanjuisebedoživljaju.PogreškeštosedogađajuCapriunjegovusinkretističkompristupu,MartaNussbaumklasificiraudvatipa:opisnišovinizamiopisniromantizam.36Prvajeučestalauproučavanjupo-vijesti filozofije.Primjer jeAristotelovpojameudaimonia,koji sekodnasprevodikaoblaženstvo,37dokseustandardnomengleskomjezikurazumije(iprevodi)kaohappiness–sreća,38terminkojiumodernojupotrebisugerirastanjezadovoljstva,ugode.OvakorazumljenpojamčinidaAristotelovaetič-kateorijaizgledavišekaoformautilitarizma,štojepunobližetojčitateljskojpublici. Problem pri prijevodu i interpretacijiAristotela na engleskom go-vornompodručjukrajemXIX.ipočetkomXX.stoljećabiojedaseodbijalouzeti uobzir damoždapostojeplauzibilniji pogledi, drukčiji odonihkojesunjihovaondašnjafilozofskaopredjeljenjazastupala.Opisnišovinizamneuzimauobzirdrukčijaetičkastajališta,negoposežezaantičkimautoritetomiinterpretiragananačinkojimupogoduje,atojeuovomslučajuispunje-nježivotaaktivnostimakojimasuonipripisaliintrinzičnevrijednosti.Opisniromantizamizrazjetežnjezaegzotičnimiskustvimaštoihnašsvakodnevniživotnepriznaje.Ovasepogreškasastojiusagledavanjudrugekulturekaopotpunotuđeidrukčije,ignorirajućisličnostiističućielementekojiizgledajumističniineobični.Ovajnačiniskrivljavanjaunajmanjujerukupodjednakoprisutankaoiprijenavedeni;običnonasprivlačealternativninačinirazmiš-

31

Frederick C. Happold, Mysticism. A study and an anthology,Penguin,Harmondsworth1970.

32

ErichNeumann,Depth Psychology and new Ethic,Harper&Row,NewYork–Shambhala1990.

33

Uroboros–mit.»žderačrepa«,poznatafigu-ra iz grčke mitologije koja prikazuje zmijuštosamasebijederepi takosevrtiukolut;simbolvječnosti.Upsihologijisimboljepo-četnogpsihičkogstanjaiprvobitnesituacijeukojojsvijestijačovjekajošnisurazdvojeni.–V.Anić– I.Goldstein,Rječnik stranih ri-ječi.

34

ČedomilVeljačić,Razmeđa azijskih filozofija I–II,Liber,Zagreb1978.

35

Štonipoštone znači daupoznavanjedrugihkultura nije izvršilo veliki utjecaj na poje-dince. Npr. Schopenhauerova filozofija podvelikimjeutjecajembudizma.–Vidi:MarthaC.Nussbaum,Cultivating Humanity,HarvardUniversityPress,Cambridge(MA)2000.

36

M.C.Nussbaum, Cultivating Humanity, str.118–130.

37

Aristotel, Nikomahova etika, Hrvatska sve-učilišnanaklada,Zagreb1992.,I,1176b16.

38

εύδαιμον – ισμός…tending or conducive tohappiness (Arist. EN, 1176 b16); GeorgeH. Liddell and Robert Scott,Greek-English Lexicon,Oxford1996.;eudaimonia:happine-ss…Happinessistheultimatepracticalgoodfor men (Aristotle, Eth. Nich. I, 1097a-b);FrencisE.Peter,Greek Philosophical Terms,London1967.



ljanja.TakosumladiljudiuSjedinjenimDržavama–privučeni1960–70ihgodinaistočnimkulturama–ignoriralistranukojaimjebilapoznata:dugumatematičku i ekonomsku tradiciju, tradiciju ateizma i hedonizma, žar zaracionalnomklasifikacijom, itd.Onisuvidjelimističnuverziju istočnjačketradicijejersuosjećalidaćeimtodonijetionoštojenedostajalounjihovomokruženju–duhovnostodvojenuodekonomskenužnostiivojneagresivnosti.Takopostupajući,portretirajućiIndijukaomističnodrugo,gubilisuuvidurazličitostikompleksnostindijskekulture.Objeopisnepogreškeučestalosuproizvodipojednostavljenjaisebeidrugih.Ovakvesepogreškemoguizbjećisamokroz dugotrajnu edukaciju, čiji rezultat onda sigurno ne bi smio bitipojednostavljenisinkretizam.

KritikaCaprinemetodologije

Capravrlopreciznodetektiraproblemedanašnjegdruštva,konkretno:ener-getskukrizu,ekološkeprobleme,konstantnostratnihsukoba,otuđenost–svesu to problemi koji se u okvirima do sada dominirajućegmehanicističkognačina mišljenja ne mogu riješiti, štoviše, njime su i generirani. On vrlouvjerljivo na povijesti novovjekovne znanosti detektira njezinu paradigmu–kartezijanskimehanicizam.Capraprobleme ipokušaje rješenjapostavljanaglobalnurazinu,jersuposljedicekrizepostaleproblemnesamozapadnogdruštvanego–usljedsnažneasimilacijekojojsuizvrgnuteostalecivilizacijeodstranezapadne–svjetskiproblem.Tojekrizaintelektualnih,moralnihiduhovnihdimenzija,zakojuonpredlažeinterdisciplinarni,organicističkipri-stupsnaglaskomnaočuvanježivotakaotemeljnevrijednosti.OvajseCaprinpristuppotpunouklapauorijentacijskiokvirbioetikekaopluriperspektivnogpodručja

»…ukojemseuinterakcijiraznorodnihperspektivastvarajuuporištaimjerilazaorijentiranjeupitanjimakojaseodnosenaživotilinauvjeteiokolnostinjegovaočuvanja«.39

Izlaskom iz vladavine ratia istovremeno pomičemo u centar vrijednosnogsistemabios, pa nam se bioetički pristup nameće u proučavanjumoralnihdimenzija,ausvrhudonošenjaodlukateuređenjaponašanjaidjelovanjauuvjetimaorganicističkeparadigme,kakojeCaprapostavlja.Ovakavpristuppokušajurješenjanaznačenihproblemačiniseprimjerenijiodposizanjazameditativnimilimističkimmetodamaistočnjačketradicije.Uklasičnojjefi-zici, podutjecajem racionalizma imehanicizma, načelo stalnosti prirodnihzakonabilo shvaćenou smislu krutog apsolutnogdeterminizma: svi su fi-zičkidogađajipredodređeni(predeterminirani)svojimprethodnicima,usvo-jemuzroku.Poznavajućitočno(egzaktno)svefizikalnezakoneipoznavajućiujednoukupnostanjematerijeujednomtrenutku,bilabispoznataičitavabu-dućnost,kaoštobisemoglarekonstruiratiičitavapovijest.Umaterijalistič-kojfilozofiji,tajjedeterminizamprotegnutinačovjeka.Capraovajpoglednazivamehanicističkomparadigmomkojajezagospodarilasvimznanostima.Mehanicizamsepočeourušavatistvaranjemračunavjerojatnosti istatistič-kogračuna.Oniomogućujudaseznanstvenoimatematičkiobradeipojavekojesuslučajneineodređene,ilineodrediveusvojimuzrocima,tenjegovimapliciranjemnafizičkuprirodu.Drugijekorakbiootkrićestatističkihzakonai u elementarnim fizičkimpojavama, kao što su (iskustveni) zakoni radio-aktivnograspadanja.Konačno,najvažnijijekorakbiopojavakvantneteorije.Caprauovimdostignućimasuvremenefizikevidipojavuorganicističkepara-digmekojabitrebalazavladati;onnenegirakompetencijumehanicističkom



pristupu, no takav pristup nemože odgovoriti na izazove stvarnosti što ihje sam inducirao.Međutim, paralelizam suvremene fizike imisticizma, nakojemCaprainsistira,nepotrebnajeusporedbaizmeđusimboličkihsistemaodvojenihuprostoruivremenu.Takavparalelizamnerazlikujeizmeđuma-tematičkihinumerološkihmotivaisistema,teizmeđuskupne(konstruirane)složenostiirazvojne(ekološke,evolucijske)složenosti.Capriniparalelističkiargumentioslanjajusenamistificiranuverzijumisticiz-mainaokrnjenemodelefizike(iznanosti),kaosocijalneaktivnostiiprocesa.Ovoseodnosinatendencijuuparalelizmukojapovlačizajednomitskesvje-tovemistika,kojiposjeduju»čistusvijesnost«,iznanstvenika,kojiposjeduju»čistoznanje«.Proučavanjefizikeimisticizmakaodruštvene,duhovneipsi-hološkečinjenicepodrivaovutendencijuislabiparalelističkuargumentaciju.Caprinparalelizammožemoistotakovidjetikaopojednostavljenureakcijuna tendenciju znanosti k sveopćoj racionalizaciji i pojednostavljenu rezul-tantu odnosa između različitih kulturnih tradicija.Holističke perspektive uparalelizmu podudaraju se s relacijsko-holističkim orijentacijama prisutni-ma u širokom rasponu intelektualnih disciplina. Ova se orijentacija poka-zujeopravdanomreakcijomnanoveinformacijeiizranjajućomsvjesnostioprirodistvarnosti,stimuliranojekološkimievolucijskimizazovimaljudskojadaptivnosti.Usvakomslučaju,prirodaismisaoholističkogpogledaostajunanekinačinneodređeni: povijesna analiza pokazuje da holistički pristup ima totalitari-stičkeistokaoiliberalnepotencijale.Holizamjepotrebnopozornijeispitatiu ekonomsko-političkomkontekstu, te istražiti njegova različita značenja ifunkcije.Sažmemoli:stvarnostnašegplanetailjudskogdruštva,gledanosi-stemski,zavisejednoodrugome;promjenevarijabliujednomizazivaposlje-diceudrugomitonatakavnačinkakavmiuglavnomucijelostinemožemopredvidjeti.PoCapri,našasetehnologijainačinživljenjamorajuprilagoditiidejisistemaizraženojkrozorganicističkuparadigmu,jednostavnozatojersečinidastvarnostprijefunkcioniratakonegolinekakodrukčije.Teorija sistema, kakvu izvodiCapra, završava u konstruktivizmuna načindasuelementi takvog,holističkogsistemapodešenikakobisezadovoljilanjegovaekonomičnostifunkcionalnost.Svekvalitativneosobinetakosure-duciranenanačinekonomičnostiiefikasnosti;sveštoulaziujednadžbujestkorisnost(stvarnopostajesveštounapređujeautopoietičnirežimsamoorga-nizacijesistema).Caprinamoralnastajalištagubesezajednosasvimostalimuunificirajućojtotalnojmrežiživota.Osimtoga–iakomrežestvarajunovumorfologiju društava, iako širenjemrežne logike bitnomijenja djelovanjeprocesaproizvodnje, iskustva,moći ikulture–Capranepostavljanikakvualternativu dominirajućem kapitalističkom društvenom uređenju. Štoviše,mrežesuinstrumentkojikaodajeskrojenbašpomjerikapitalističkeekono-mijeiscijentističkiorijentiraneznanosti–oruđekojim,paradoksalno,upravoznanostposredovanatehnologijomoblikujedruštveneodnoseuplanetarnimrazmjerima.Osimtoga,odnosprirodeikultureumrežnomdruštvupromećeseuodnoskulturepremakulturi.Priroda,dominantnauperioduantike, tepodređenaunovovjekovnojznanosti,umrežnomdruštvubivanadomještenakopijomprirode.40Caprinpristup imanespornodobrenamjere,alinaputu

39

A.Čović,Etika i bioetika,str.11.40

Vidi: Manuel Castells, Informacijsko doba: ekonomija, društvo, kultura, Sv. 1: Uspon umreženog društva, Golden marketing, Za-greb2000.



sveopćeg umrežavanja završava u »izravnavanju« suptilnim redukcioniz-mom,perpetuirajućiupravofragmentacijuštojujenastojaonadići.

Literatura

Aristotel.Nikomahova etika.Zagreb:Hrvatskasveučilišnanaklada,1992.

AsimovIsaac.Words of Science, and the History Behind Them.Houghton:Mifflin,1959.

Bohm,David.Wholenes and implicite order.NewYork:Routledge,1982.

Castells,Manuel.Informacijsko doba: ekonomija, društvo, kultura.Sv.1:Uspon umreže-nog društva.Zagreb:Goldenmarketing,2000.

Capra,Fritjof.Mreža života: novo znanstveno razumijevanje živih sustava.Zagreb:Libe-rata,1998.

Capra,Fritjof.»Odmaterijepremasvijesti:razvojspoznajamodernefizike–RazgovorsFritjofomCaprom/<razgovaraoiuvodni tekstnapisao>JacquesLanguirand.Tematskiblok:»Newage–novitotalitarizam?«,Europski glasnik7(2002),str.133–140.

Capra,Fritjof.Skrivene veze: znanost o održivosti: objedinjavanje biološke, spoznajne i društvene dimenzije života.Zagreb:Liberata,2004.

Capra, Fritjof.Tao fizike: istraživanje paralela između suvremene fizike i istočnjačkog misticizma.Zagreb:PoduzetništvoJakić,1998.

Capra,Fritjof.Uncommon wisdom: conversations with remarkadle people.London:Fla-mingo,1988.

Capra,Fritjof.Vrijeme preokreta.Zagreb:Globus,1986.

Čović,Ante.Etika i bioetika: razmišljanja na pragu bioetičke epohe.Zagreb:Pergamena,2004.

Čović,Ante.»Znanjeimoralnost«,Filozofska istraživanja67(4/1997),str.1049–1064.

Despot,Blaženka.»New age« i moderna.Zagreb:Hrvatskofilozofskodruštvo,1995.

Devide,Vladimir.Fritjof Capra // Encyclopaedia moderna.13,4(40),(1992),str.591–594.

Dubreta,Nikša.»Velikaninašeepohe:ličnostiidjeladrugepoloviceXX.stoljeća/CapraFritjof:Modernafizikaiistočnjačkimisticizam:jednostuniverzuma«.Zagreb:Hrvatskiradio,1994.

Europski glasnikbr.7.Zagreb:Društvohrvatskihknjiževnika,2002.

Filozofijski rječnik/uredakcijiVladimiraFilipovića.Zagreb:NakladnizavodMaticehr-vatske,1984.

Happold,C.Frederick.Mysticism: a study and an anthology.Harmondsworth:Penguin1970.

Gimelo,Robert.»Misticizamimeditacija«,Kulture Istoka: časopis za filozofiju, književ-nost i umetnost Istoka.Beograd:NIP»Dečjenovine«,1987.

Liddell,GeorgeH.andScott,Robert.A Greek-English lexicon.Oxford:ClarendonPress;NewYork:OxfordUniversityPress,1996.

Neumann,Erich.Depth psychology and new Ethic.Shambhala,1990.

Nussbaum,MarthaC..Cultivating Humanity: a classical defence of reform in liberal edu-cation.CambridgeMa.,LondonE.:HarvardUniversityPress,2000.

Peter,FrancisE..Greek Philosophical Terms: a Historical Lexicon.NewYork:NewYorkUniversityPress,1967.

Polanyi,Michael.Personal Knovledge: Towards a Post-critical Philosophy.NewYork:Harper,1964.

Restivo,Sal.The social relations of physics, mysticism, and mathematics: studies in social structure, interests, and ideas.Dordrecht,Holland;Boston:D.ReidelPub.Co.;Hingham,



MA.: Sold and distributed in theU.S.A. andCanada byKluwerAcademicPublishers,1983.

Rječnik stranih riječi.VladimirAnić;IvoGoldstein.ZagrebNL1999.

Russel,Bertrand.Mysticism and logic, and other essays.Totowa,N.J.:Barnes&NobleBooks,1981.

Skledar,Nikola.»Znanostireligija:mogućnostiteorijereligije«,Filozofska istraživanja91,(4/2003),str.999–1012.

Veljačić,Čedomil.Razmeđa azijskih filozofija.Zagreb:Liber,1978.

Veljak,Lino.Od ontologije do filozofije povijesti.Zagreb:Hrvatskofilozofskodruštvo,2004.

daVinci,Leonardo.The Notebooks of Leonardo Da Vinci,EdwardMacCurdy(Ed..NewYork:KoneckyandKonecky,2003.

Wisser,Richard.Odgovornost u mijeni vremena: vježbe pronicanja u duhovno djelanje: Jaspers, Buber, C. F. v. Weizsäcker, Guardini, Heidegger.Sarajevo:Svjetlost,1988.

SlavkoAmulić

PerspectivalComparison

SummryThis work questions the possibility of comparing the insights of eastern mysticism and modern physical science in a way of Fritjof Capra and also tries to present the problems of stating the methods of once distant cultures as relevant factors in our daily practice. While arguing for such comparison we face a lot of questions: are mysticism and modern physical science on different levels of reality; is there any sense in considering these levels “restricted”; are mysticism and modern physical science operating inside separated realms of reality with non-existent trans-le-vel concepts and relations; – these being only a few questions opened by this perspectival com-parison. In the last case, for example, if two realms of reality exist, one is opened to symbolic consciousness and linguistically expressible, and the other one is opened to non-symbolic con-sciousness and linguistically non-expressible. Though this Capra’s approach is in many aspects obscure and questionable in substantive level, it, however, on methodological level completely fits into orientational frame of bioethics as multi-perspectival area.

KeyWordsmysticism,physics,holism,reductionism,bioethics,rationalism,ethics,ecology,FritjofCapra

poredbenost perspektiva - hrfd.hr · fritjof capra obavlja svoj znanstvenoistraživački rad na...

Documents