SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJAPreddiplomski sveuilini studij Poduzetnitvo u turizmu i ugostiteljstvu

ELJKA HREKPOREZ NA DOHODAK I POTICANJE ZAPOLJAVANJA ( oslobaanjem poslodavaca plaanja doprinosa na plae ) SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2015.SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJAPreddiplomski sveuilini studij Poduzetnitvo u turizmu i ugostiteljstvu

POREZ NA DOHODAK I POTICANJE ZAPOLJAVANJA ( oslobaanjem poslodavaca plaanja doprinosa na plae ) SEMINARSKI RAD

Kolegij: Oporezivanje poduzea Student: eljka HrekMentor: Prof. dr. sc. Dragan Roller Matini broj: 21360/10-z

Opatija, svibanj, 2015.SADRAJ:

POPIS ILUSTRACIJA4UVOD11.TEMELJNE ODREDNICE I POJAM POREZA NA DOHODAK2 1.1.Osnovni oblici poreza na dohodak3 1.2.Porezni obveznik i osnova poreza na dohodak42.MJERE ZA POTICANJE ZAPOLJAVANJA U 2015. GODINI6 2.1.Oslobaanje poslodavaca od plaanja doprinosa na plae8 2.2.Oslobaanje od plaanja doprinosa na osnovicu za mladu osobu10ZAKLJUAK12LITERATURA13

POPIS ILUSTRACIJA

Popis tablica:Tablica 1: Izraunavanje porezne osnovice poreza na dohodak5

Popis grafikona: Grafikon 1: Oslobaanje poslodavaca obveze obraunavanja i plaanja doprinosa na plau9

1

UVOD

Porez na dohodak je porez kojim se oporezuje dohodak fizikih i pravnih osoba. U Republici Hrvatskoj koristi se progresivan sistem oporezivanja dohotka. Namee se na oporezivi dohodak pojedinaca, prema progresivnim poreznim stopama. Upravo takvo obiljeje poreza na dohodak je jedno od njegovih temeljnih vrijednosti jer se zbog toga moe prilagoditi sposobnostima plaanja pojedinaca i domainstava. Zbog sposobnosti dobre prilagodbe, njegovim se unoenjem u sustav moe postii pravednija raspodjela dohotka nakon oporezivanja, nego prije oporezivanja. Predmet ovog seminarskog rada je porez na dohodak te poticanje zapoljavanja prilikom kojeg su poslodavci osloboeni plaanja doprinosa na plae. Seminarski rad je teorijske primjene. Svrha rada je objasniti pojam, oblik i osnovu poreza na dohodak te nove mjere zapoljavanja. U radu su koritene i znanstveno istraivake metode sinteze, analize, induktivna i deduktivna metoda te statistika metoda. Metodom sinteze povezuju se podaci u sloeniju cjelinu, dok se metodom analize dolazi do jednostavnih zakljuaka. Induktivnom metodom spoznaju se nove injenice, a deduktivnom metodom objanjavaju se i dokazuju nove spoznaje na zadanu temu. Statistikom metodom analizirani su i obraivani podaci navedeni u tablicama i grafikonima.Seminarski rad je podijeljen na dva dijela. U prvom se dijelu rada govori o samom porezu na dohodak, dok se u drugom objanjava poticanje zapoljavanja te se iznose stavke oslobaanja poslodavaca od plaanja doprinosa na plae. Rad zavrava zakljukom i literaturom.

1. TEMELJNE ODREDNICE I POJAM POREZA NA DOHODAK

Porez na dohodak ( income tax, Einkommensteuer, import sur le revenu ) fiskalni je oblik pod kojim obuhvaamo obveznike graane koji ostvaruju prihode samostalnim obavljanjem gospodarstvene ili druge djelatnosti ( obrtnitvo, malo gospodarstvo ), poljoprivredne djelatnosti ( farmeri ) i slobodnom profesijom[footnoteRef:2]. [2: Roller, D.: Fiskalni sustavi i oporezivanje poduzea, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, RRIF, Zagreb, 2009., str. 67.]

Ovaj porez ima znaajnu ulogu kao elastini i djelotvorni instrument ekonomske i socijalne politike neke drave, a posebice je aktualna i zanimljiva njegova velika financijska izdanost. Kako je poznato da u ekonomiji postoje ciklika kretanja novanih, poslovnih i openito ekonomskih tokova, vano je naglasiti da se upravo ovaj porez esto koristi za njihovo svladavanje, odnosno u stabilizaciji ekonomskog rasta. Posebice je uobiajeno koristiti progresivno oporezivanje dohotka jer progresivne stope omoguuju da se porez na dohodak pojavljuje u funkciji tzv. ugraenog automatskog stabilizatora. Porez na dohodak definira se kao izravni porez jer se radi o nametu kojim se oporezuje oporezivi dohodak osobe ili domainstva koji bi trebali snositi porezni teret. Ovaj je porez takoer tipini subjektni porez budui da u obzir uzima posebne osobne okolnosti koje su povezane s poreznim obveznikom, a odnose se na osobne odbitke, porezna osloboenja i progresivne tarife.Ovaj porez nema dugu povijest, ve je relativno novi porezni oblik, kojeg je pod nazivom Income Tax 1798. godine za vrijeme napoleonskih ratova uvela Engleska, no kao stalni oblik fiskalnog obuhvaanja javlja se tek nakon pedesetak godina, odnosno 1842. godine.

1.1. Osnovni oblici poreza na dohodak

U razvijenim poreznim sustavima razlikuju se tri osnovna oblika poreza na dohodak[footnoteRef:3]: [3: Roller, D.: Fiskalni sustavi i oporezivanje poduzea, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, RRIF, Zagreb, 2009., str. 68. ]

1. Engleski sustav oporezivanja dohotka prvo se pojedinani prihodi oporezuju opom stalnom stopom poreza na dohodak, a kasnije se primjenjuje dodatni porez ( surtax ) kod kojeg su utvrene rastue stope. 2. Pruski ili germanski sustav poreza na dohodak pribrajaju se sve vrste neto prihoda i dohodaka pa se na ukupni dohodak primjenjuju rastue ( progresivne ) stope. Pritom se uzimaju u obzir i posebne okolnosti poreznog obveznika za utvrivanje osloboenja i olakica.3. Romanski sustav poreza na dohodak primjenjuju se porezi na odreene vrste prihoda ( cedularni odnosno analitiki porezi ), pri emu se mogu primijeniti i rastue stope. Pritom se ne uzimaju u obzir posebne okolnosti fiskalnog obveznika.Mnoge zemlje imaju i dvojni, dualni sustav poreza na dohodak, kod kojeg se posebno oporezuje dohodak odnosno prihodi od kapitala po stalnoj stopi, dok se ostali dijelovi dohotka poreznog obveznika oporezuju rastuim stopama, uz uvaavanje osobnih okolnosti za utvrivanje osloboenja i olakica[footnoteRef:4]. [4: ibidem.]

1.2. Porezni obveznik i osnova poreza na dohodak

Obveznik poreza na dohodak je fizika osoba koja ostvaruje dohodak. Dohodak moe ostvariti i vie fizikih osoba zajedniki, kao na primjer suvlasnici zajednikim obavljanjem samostalne djelatnosti ili kao suvlasnici zajednikim ostvarivanjem dohotka od imovine i imovinskih prava. U takvim sluajevima svaka osoba zasebno plaa dohodak na dio zajednikog dohotka koji joj pripada. Dakle, porezni je obveznik pojedinac, ne poduzee. Takoer, porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka to ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Porezni obveznik moe biti rezident ili nerezident. Rezident je fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalite ili uobiajeno boravite ili pak nema prebivalite ni uobiajeno boravite , a zaposlen je u dravnoj slubi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plau. Nerezident je fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalite ni uobiajeno boravite, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak. O tome da li je porezni obveznik rezident ili nerezident ovisi opseg njegove porezne obveze. Godinja osnovica poreza na dohodak je ukupni iznos dohodaka prema svim izvorima dohotka. Postupak izraunavanja porezne osnovice poreza na dohodak moe se tablino prikazati na sljedei nain.

Tablica 1: Izraunavanje porezne osnovice poreza na dohodak(1) SVJETSKI DOHODAK(ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu)

ILI (2) TUZEMNI DOHODAK(ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji nerezident ostvari u tuzemstvu)

(3) DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI KOJEG REZIDENT OSTVARI U TUZEMSTVU I INOZEMSTVU, A NEREZIDENT U TUZEMSTVU, UMANJUJE SE ZA:

_plae novozaposlenih i nagrade uenicima na praktinom radu i naukovanju

_izdaci za kolovanje i struno usavravanje radnika i tih obveznika osobno

_izdaci za istraivanje i razvoj

_preneseni gubici od samostalnih djelatnosti

=UKUPNI DOHODAK

_osobni odbitak

=POREZNA OSNOVICA ZA PRIMJENU POREZNIH STOPA

Izvor: Obrada autore prema Zakonu o porezu na dohodak (http://www.zakon.hr/z/85/Zakon-o-porezu-na-dohodak )

2. MJERE ZA POTICANJE ZAPOLJAVANJA U 2015. GODINI

Mjere su usmjerene na skupine nezaposlenih osoba koje su zbog niza razloga u najnepovoljnijem poloaju na tritu rada, a to su mlade osobe, osobe s invaliditetom, starije osobe, dugotrajno nezaposleni, ene, posebne skupine. Kreirane su prema specifinostima svake skupine i one su svojevrstan vauer koji ove skupine mogu iskoristiti na razgovoru za posao, to im moe dati prednost kod zapoljavanja. Aktivnim mjerama zapoljavanja najee se podupire prelazak iz nezaposlenosti u svijet rada pomou obrazovanja, stjecanja radnog iskustva na radnom mjestu, kroz javne radove, potpore za zapoljavanje odreenih skupina nezaposlenih osoba ili kroz poticanje samozapoljavanja, a sve kako bi nezaposlena osoba poveala svoje anse za zaposlenje.Provedba mjera aktivne politike zapoljavanja strogo se kontrolira i provodi, a sami korisnici mjera duni su u propisanim rokovima dostavljati dokumentaciju kojom dokazuju izvravanje ugovornih obaveza.Vano je naglasiti da[footnoteRef:5]: [5: www.vlada.gov.hr. , Vlada Republike Hrvatske, 25. 11. 2014. ]

uloena sredstva se vraaju u proraun u dvostrukom iznosu kroz uplatu doprinosa, poreza, prireza, manja izdvajanja za socijalne naknade te poveanje kupovne moi/potronju. nezaposlene osobe se kroz mjere aktivne politike zapoljavanja socijalno ukljuuju te stjeu dodatne kompetencije, znanja i vjetine bitne za konkurentniju osobnu poziciju na tritu rada. radom ili uenjem na radnom mjestu ostvaruju se socijalni/poslovni kontakti koji su neophodni svakoj osobi za budue pozicioniranje na tritu rada. mjere aktivne politike zapoljavanja i poticaji ne mogu zamijeniti pravo otvaranje radnih mjesta temeljem gospodarskog rasta. u vrijeme gospodarske krize, cilj mjera nije obuhvat manjeg broja ljudi i usmjerenje ka stalnom zaposlenju, ve obuhvat to veeg broja ljudi kako bi barem jedan period bili u radnom procesu, osposobljavanju ili obrazovanju koji im omoguuje poveanje zapoljivosti i konkurentnosti.Mjere aktivne politike zapoljavanja krojene su prema ciljanim skupinamai ine sljedee pakete mjera[footnoteRef:6]: [6: www.hzz.hr , Dravni zavod za zapoljavanje, Mjere za poticanje zapoljavanja, 2015.]

Mladi i kreativni paket mjera usmjeren na podizanje kompetencija i pripremu mladih za zapoljavanje, a posebice stjecanje radnog iskustva i ukljuivanje mladih u poduzetnitvo. Mjerama iz paketa za mlade utjee se i na stav poslodavaca prema mladim osobama koje, unato nedostatku radnog iskustva, ele uiti i doprinijeti radnom kolektivu svojom kreativnou i energijom te im treba dati priliku da isto pokau. I mi smo za novi posao i uenje- paket mjera za poticanje zapoljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, posebno onih kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost, a time i socijalna iskljuenost te koje su zbog dugotrajne nezaposlenosti izgubile odreene vjetine i kompetencije pa im treba pomo pri ponovnoj aktivaciji na tritu rada. Vano je iskustvo- paket mjera za poticanje zapoljavanja i ostanak u zaposlenosti osoba starijih od 50 godina, posebno onih kojima prijeti gubitak radnog mjesta i dugotrajna nezaposlenost. Iako godine ivota i ograniena struna znanja i vjetine mogu negativno utjecati na izbor radnika od strane poslodavca, radno iskustvo i prenosive vjetine mogu znaajno pridonijeti razvoju poduzea to se mjerama iz ovog paketa eli postii. I posebnost je prednost paket mjera za poticanje zapoljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba kao to su samohrani roditelji, hrvatski branitelji, lijeeni ovisnici, rtve nasilja i druge skupine kojima je otean pristup tritu rada. Osim financijske potpore za pristup tritu rada posebnih skupina, mjerama iz ovog paketa eli se postii senzibiliziranje javnosti i poslodavaca za navedene ciljane skupine. Ukljueni- paket mjera za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom. Mjerama se daje financijska podrka brem zapoljavanju osoba s invaliditetom, ali i senzibilizira javnost i poslodavci. Mjera za ene paket mjera za ukljuivanje ena na trite rada kojim se eli omoguiti enama koje su zbog obiteljskih razloga ili nemogunosti zapoljavanja izgubile ili nikad nisu imale priliku upoznati radno okruenje i zahtjeve radnog mjesta. Mjere za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine paket mjera za poticanje zapoljavanja osoba romske nacionalne manjine, razvijanje pozitivnog stava prema poslovnom okruenju, ali i senzibilizacija javnosti prema zapoljavanju i ukljuivanju ove ciljane skupine. Mjerama se takoer utjee na bolji ekonomski status osoba romske nacionalne manjine, kao i na stjecanje radnih navika. Vano je ouvati radna mjesta- paket mjera za poslodavce u tekoama usmjeren ne samo na zadravanje radnih mjesta nego i fleksibilizaciji radnog vremena. Osobito je vaan u vrijeme gospodarske krize, te omoguava poslodavcima da prebrode privremene potekoe uz zadravanje visoke razine zaposlenosti.

2.1. Oslobaanje poslodavaca od plaanja doprinosa na plae

Olakica za poslodavce u obliku oslobaanja od obveze doprinosa na plau pri zapoljavanju novih radnika primjenjuje se jo od poetka 2009. godine, odnosno od stupanja na snagu novog Zakona o doprinosima. No, ta se olakica primjenjuje samo na osobe koje se prvi puta zapoljavaju, odnosno koje nemaju evidentiran sta u mirovinskom osiguranju u tuzemstvu, niti kod inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja.Isto vrijedi i za osobe s kojima je sklopljen ugovor o strunom osposobljavanju rad. Ta olakica primjenjuje se u trajanju od jedne godine od dana prvog zapoljavanja kod tog poslodavca. Dakle, prema navedenom Zakonu, poslodavci koji sklope ugovor o radu s osobama koje se prvi puta zapoljavaju, godinu dana su osloboeni obveze obraunavanja i plaanja doprinosa na plau, odnosno doprinosa za zdravstveno osiguranje (13%), doprinosa za zatitu zdravlja na radu (0,5%) i doprinosa za zapoljavanje (1,7%), a za osobe s kojima je sklopljen ugovor o strunom osposobljavanju osloboenje se odnosi na doprinos za zdravstveno osiguranje (13%) i doprinos za zatitu zdravlja (0,5%), budui da za te osobe i inae nije propisana obveza plaanja doprinosa za zapoljavanje[footnoteRef:7]. [7: www.porezna-uprava.hr ]

Grafikon 1: Oslobaanje poslodavaca obveze obraunavanja i plaanja doprinosa na plau

Izvor: Obrada autora prema podacima sa Porezne uprave ( www.porezna-uprava.hr )

Za koritenje navedene olakice poslodavci su obvezni osigurati dokaz, odnosno pribaviti ispis slubenih podataka HZMO-a iz kojega je vidljivo da je rije o osobi koja do poetka osiguranja po prijavi tog poslodavca nema evidentiran sta. Ako se radi o prvom zapoljavanju stranca, dokaz je pisana isprava nositelja obveznog mirovinskog osiguranja drave stranca izdan u skladu s meudravnim ugovorom o socijalnom osiguranju.U cilju daljnjeg poticanja zapoljavanja, u svibnju 2012. donesen je i Zakon o poticanju zapoljavanja kojim je proirena mogunost koritenja osloboenja od plaanja doprinosa na plau i za jo neke kategorije osoba i to na razdoblje od dvije godine. Izmjenama tog Zakona u listopadu 2012., dodatno je proiren krug osoba za mogunost koritenja olakice, te se osloboenje od obveze doprinosa na plau u razdoblju od dvije godine od tada primjenjuje na[footnoteRef:8]: [8: www.poslovni-info.eu. ]

nezaposlene osobe prema evidenciji vie od 30 dana i sa staem do godine dana u zvanju za koje su se obrazovale (bez obzira ukupni sta), te dugotrajno nezaposlene osobe (u evidenciji neprekidno due od dvije godine) bez obzira na ukupni sta.No, za razliku od Zakona o doprinosima koji kao uvjet za koritenje olakice zahtijeva samo dokaz o tome da osoba nema prethodno evidentiran sta, Zakon o poticanju zapoljavanja mogunost koritenja olakice, osim odgovarajue potvrde HZZ-a, dodatno uvjetuje i redovitom isplatom plae radnicima uz istovremenu uplatu poreza i doprinosa, te neotputanjem niti jednog radnika iz poslovno uvjetovanih razloga za cijelo vrijeme koritenja olakice. U sluaju da tijekom koritenja olakice poslodavac prestane ispunjavati neki od navedenih uvjeta, gubi pravo na olakicu i to ne samo za budue razdoblje, nego je duan u roku od trideset dana uplatiti doprinose u visini ukupno iskoritenog iznosa olakice.U svezi koritenja ove olakice prema Zakonu o poticanju zapoljavanja, bitno je istaknuti i da poslodavac koji koristi tu olakicu, ne moe za istu osobu koristiti neku drugu mjeru aktivne politike u zapoljavanju.

2.2. Oslobaanje od plaanja doprinosa na osnovicu za mladu osobu

Odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 143/14 dalje u tekstu: Zakon) koje su stupile na snagu 1. sijenja 2015. godine proiren je institut osloboenja od obveze doprinosa na osnovicu, pa e meu ostalim i poslodavac koji s mladom osobom sklopi ugovor o radu na neodreeno vrijeme kroz razdoblje do pet godina biti duan obraunavati samo doprinose iz osnovice i to[footnoteRef:9]: [9: www.porezna-uprava.hr ]

doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje (za osiguranika tog osiguranja) po stopi od 5% , odnosno u navedenom razdoblju do 5 godina nee postojati obveza obraunavanja i plaanja doprinosa na osnovicu i to[footnoteRef:10]: [10: ibidem.]

1. doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 15%2. doprinos za zatitu zdravlja na radu po stopi od 0,5%3. doprinos za zapoljavanje po stopi od 1,7%.Mladom osobom smatra se fizika osoba koju poslodavac po osnovi ugovora o radu sklopljenim na neodreeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana poetka osiguranja ima manje od 30 godina ivota, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodreeno vrijeme s istim poslodavcem.Ove odredbe Zakona primjenjuju se i na osiguranike po osnovi radnog odnosa i na osiguranike po osnovi radnog odnosa - izaslane radnike.

ZAKLJUAK

Porez na dohodak je relativno novi porezni oblik, no bez obzira na to danas predstavlja jedan od najznaajnijih poreznih oblika svakog suvremenog poreznog sustava. Njegova vanost oituje se u velikoj financijskoj izdanosti, ali i u njegovoj upotrebi kao elastinog i vrlo djelotvornog instrumenta ekonomske i fiskalne politike.

Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak u Hrvatskoj je regulirano utvrivanje, obraunavanje i plaanje poreza na dohodak. to se tie modela oporezivanja dohotka Hrvatska primjenjuje jedinstveni sintetiko-germanski tip oporezivanja dohotka s osnovicom koja predstavlja zbroj svih prihoda ostvarenih tijekom jednog poreznog razdoblja. U Hrvatskoj se oporezuje est izvora dohotka, a to su nesamostalni rad, samostalna djelatnost, imovina i imovinska prava, kapital, osiguranje i drugi dohoci.

Predviene mjere u RH nakon ulaska u EU pokazuju da se i dalje tei odravanju visine neizravnih poreza (zbog odljeva dijela prihoda od PDV-a u proraun EU tei se poveanju troarina). Dogaat ce se i promjene po pitanju poreza na dobit i poreza na dohodak ali dugorono gledano porez na dodanu vrijednost uz ostale neizravne poreze ostaje sredstvo koje ce najvie puniti dravni proraun.

LITERATURA

Knjige: Roller, D.: Fiskalni sustavi i oporezivanje poduzea, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, RRIF, Zagreb, 2009.

Ostalo:

www.porezna-uprava.hr , ( pristup stranici 14.svibanj, 2015. )www.poslovni-info.eu , ( pristup stranici 14.svibanj, 2015. )www.hzz.hr , ( pristup stranici 14.svibanj, 2015. )www.vlada.gov.hr , Zakon o porezu na dohodak ( pristup stranici 14.svibanj, 2015. )

1