7/29/2019 posjed

1/30

P O S J E D-POSJED-pravno relevantna faktina vlast koju neka osoba ima u drutvu glede odreene

stvari;injenica da je odreena stvar podvrgnuta razmjerno TRAJNOJ vlasti

odreene osobe,njezinoj PRIVATNOJ vlasti NEPOSREDNOJ I APSOLUTNOJ

-vlast koja faktino postoji bez obzira na pravni temelj za svoje postojanje-socijalna realnostbez obzira ima li temelj u subjektivnom pravu ili ga nema(poeljno imati jer imalokarakter izvravanja onih ovlasti koje mu glede te stvari daje njegovo subj. pravo)-njegovafaktina vlast podudarala s pravnom vlau

-posjed postoji u drutvu, socijalnim odnosima i podvrgnut djelovanju normi pravnog poretka(ne neposredno jer je posjed injenica praksa socijanlog odnosa u kome neki predmet

pripada odreenoj osobi-utjee na ljudsko ponaanje-pravo na posjed (ius possidendi) je ovlast koju svojem nositelju daje neko subjektivno pravoovlaujui ga da posjeduje odreenu stvar;pravni poredak uspostavlja socijalne mehanizme

koje slui ostvarnju prava na posjed-uz posjedovanje-.specifini pravni uinci-1.publicitetna.davanje publiciteta onim pravnim odnosima glede stvari glede stvari kojidjeluju prema svim osobama2.akvizitivnu-pretpostavka stjecanja stvarnih prava-podudara se stjecanje stvarnih prava neke

stvari s uspostavom stjecateljeve faktine vlasti3.kontinuitetnu funkciju-odravanje kontinuiteta socijalnim odnosima glede stvari

-posjed-injenica, pravnorelevantna jer izaziva odreene pravne injenice-koncepcije posjeda-objektivistika i subjektivistika

a)objektivistika.je li u drutvenim odnosima objektivno postoji ili ne postoji kao vlast nekeosobe glede odreene stvari Comte-kod nas

b)postojanje posjeda prosuuje se po subjektvnom stavu onoga tko bi izvravao akte vlastiglede stvri corpus.injenica izvravanja ina neke privatne vlasti;animus-volja onoga tkoizvrava ine vlasti.poduzima s voljom da postupa prema stvar kao svojoj-animusdomini tj.vlasnik --detentor-izvrava ini faktine vlasti glede stvar s voljom da za sebe izvrava samo

neku parcijalnu vlast zakupac-detewntor stvari i posjednik odnosnog pravaglede nje

-kod nas objektivistika

-Zatita posjeda 1.Aposlutne teorije.razlog u posjedu samom-zatite posjednikovi pravni igospodarski interesi-posjednikova volja ostvarena kroz posjed

2.Relativne teorije-razlozi izvan posjeda zabrana uope nasilja-teorije mira.-zatita posjeda slui zatiti javnog reda i mira-prigovor-suvie istie ope-teorija kontinuiteta-svaiji interes da se odri kontinuitet odnosa u kojima ljudi ive

-upotpunjuju se teorija mira postavkama teorije kontinuiteta

GRAA POSJEDOVNOG ODNOSA

-posjed-socijalni odnos u kojem neki subjekt ima relativno trajnu ,soc.relevantnu faktinuvlast glede nekog predmeta-s jedne strane posjednik s druge svi ostali

7/29/2019 posjed

2/30

_posjed-mora zadovoljavati kriterije pravnog poretka-posjednik i objekt posjedovanja-samo oni kojima naravne osobine omoguuju da budu subjekti i objekti posjedovanja a to

ne mogu biti ako je iskljueno kriterijem pravnog poretka-POSJEDNIK je osoba koja ima faktinu vlast glede neke stvari-oni koji su pravni subjekti-tko ima pravnu sposobnost-fizike i pravne osobe

PREDMET-sve to po naravnim osobinama prikladno za takvu vlast, a da ne dolazi u obzirono glede ega norme pravnog poretka ne priznaju niiju privatnu vlast kao pravnorelevantnu-STVARI I PRAVA STVARNIH SLUNOSTI-stvar-sadanje ,ne i budue

-samostalni(nebitni) dio stvari ve i nesamostalni (bitni)-i dio stvari koji ne bi mogao biti samostalni predmetom stvarnih prava

-prava-stanje u kojem neka osoba faktino izvrava sadraj prava stvarne slunosti gledeneke nekretnine(bez obzira na ovlatenje)

Posjednikova faktina vlast-socijalni odnos u kome postoji socijalno relevantna faktina vlast-temelj svakog posjedovanja lei neposredan posjed stvari-temelj posrednog posjeda stvari

-neposredan posjed stvari-temelj posjeda prava. posjedovanje prava stvarne slunosti mogueako se posjeduje stvar- povlasnu nekretninu

1-POSJED STVARI-sadraj posjeda stvari-faktina vlast koju odreena osoba ima glede odreene stvariPostoji li procjenjuje objektivno-vanjska vidljivost-razmjerna trajnost-mogunost iskljuenja tuih zahvata u stvar-dostupnost stvari posjedniku-Graa faktine vlasti-jedinstvena-samo neposredan

-stupnjevan-neposredni- temeljni-posredni-postoji posredstvom neposrednoga

-stupnjevan-samostalni i nesamostalni

NEPOSREDAN POSJED STVARI

-je onaj to ga posjednik ima glede odreene stvari time to neposredno i vanjski vidljivoizvrava svoju faktinu vlast.osobno ili posredstvom posjednika u posjedovanju

a)osobno izvravanje faktine vlasti-neposredni posjednik-vlastitim posjedovnim inim-posjedovni in-svaki in vanjski vidljivog izvravanja faktine vlasti neke osobe glede stvari

-prosuuje objektivno-prema shvaanjima koja u drutvu postoje o tome je li se takviminom ostvaruje faktina vlast na takvoj stvari ili ne-to je voljni in koji implicira volju osobeda njime izvrava neku vlast glede odreene stvari

b)pomonik u posjedovanju-osoba koja neposredno poduzima one ine kojima se izvravafaktina vlast na stvari, ako koja time ne izvrava nikakvu svoju, nego iskljuivo tuufaktinu vlast-orue posjedovanje drugoga-to su ini toga drugoga-mora postojati odnos

podreenosti-

-osoba koja se s posjednikom nalazi u radnom ili slinom odnosu ,lan domainstva ali isvi ostali koji izvravaju odreene posjedovne ine na stvari a da time ne izvravaju nikakvu

7/29/2019 posjed

3/30

svoju vlast glede te stvari nego iskljuivo tuu--ako je djelovao kao tui pomonik u posjedovanju-dokazati.ako osoba iju vlasti priznanjegove ine za vlastit posjedovne ine

POSREDAN POSJED STVARI

-ako neposredni posjednik izvravajui svoju faktinu vlast ujedno izvrava i vlast zadrugoga,jer se posredstvom vlasti neposrednog posjednika stvar nalazi u vioj,posrednojfaktinoj vlasti toga drugoga-posrednog posjednika-njegova faktina vlst nije redovito vanjskividljiva-postoji kroz odnos posrednog s neposrednim posjednikom-za postojanje posrednog posjeda-posredujui posjed

-posredujui odnosa)posredujui posjed je onaj posjed posredstvom kojega e posredni posjednik posjedovati

b)posredujui odnos.-odnos posredujueg i posrednog posjednika da posredujui posjedujestva kao netko tko je na to u odnosu prema posrednome samo kroz neko vrijeme ovlaten ili

obvezan ;ima 2 korelatvne komponente-posredujui posjednik ima svoj posjed samo na neko vrijeme kao derivat vie vlasti

po.posj.-zahtjev pos. posj. prema posredujuem da mu vrati stvar im prestane biti ovlaten

odnosno duan posjedovati

Viestruko stupnjevani posjed stvari-temelj-neposredni posjed stvari-prvi posredujui posjed, posredni-daljnji posredujui

posjed

Samostalni i nesamostalni posjed

Samostalni posjed postoji ako posjednik izvravajui svoju faktinu vlast,ne izvrava niijutuu viu posrednu vlast-vlasniki posjed

Nesamostalni posjed-posjed iji posjednik posjeduje stvar priznavajui viu vlast posrednogposjednika-uporabni posjed-samo neposredni posjed-samostalan-vie stupnjeva posjeda.vlast posrednog posjednika via od vlasti neposrednog-neposredni

posjeda je nesamostalan kad god postoji i posredan posjed-posredni posjed.samostalan ako posredan posjednik ne izvodi svoju viu vlast iz jovie;ako izvodi-posjed je nesamostalan

-za svako posjed se predmnijeva da je samostalan-pouzdati se u pravnom prometu da jesamostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna da nije tako ili ako sobzirom na okolnosti ima dovoljno razloga posumljati u njegovo vlasnitvo

Posjed i suposjed

Na svakom stupnju posjdovanja,posjed-samoposjed-individualniIli suposjed

-samoposjed.na jednom stupnju posjedovanja stvar posjeduje samo jedna osoba-suposjed.kada isti posjed stvar ima vie osoba-na istom stupnju posjedovanja stvar posjeduje

vie osoba-svi posjednici imaju istovremeno posjed iste stvari,a posjed

svakog suposjednika ograniene jedankim posjedom ostalih suposjednika

7/29/2019 posjed

4/30

-suposjed je nepodijeljeni posjed-faktina vlast nije podijeljena ali je nain izvravanja razliit-Obian suposjed.-svaki od suposjednika izvrava suposjed nezavisno od ostalihsuposjednika,njegova faktina vlast konkuruta s faktinom vlau ostalih posjednika- obian neposredan suposjed- stanara jedne kue glede zajednikih dijelova zgrade

obian posredni suposjed. -solidarni vjerovnici kao posredni suposjedniciimaju pravo od neposrednog zahtjevati izruenje-Zajedniki suposjed-.izvravanje suposjeda u zajednici s ostalim suposjednicima,kao jedan

posjednik;ne nezavisno-neposredni z.s .sukljuarstvo-posredni z.s.-vjerovnici nedjeljive obveze

POSJED PRAVA

-relativno trajno stanje u socijalnim odnosima u kojemu neka osoba faktino izvrava sadrajnekog prava sposobnog za posjedovanje;razmjerno trajna faktina vlast posjednika jedne

nekretnine kao povlsne, kaoja se sastoji u faktinom izvravanju sadraja prava stvarneslunosti glede neke tue nekretnine kao poslune-pravo stvarne slunosti posjeduje posjednik jedne nekretnine kao povlasne, na drugoj n

kao poslunoj-sadraj posjeda prava razliit ovisno o afiramtivnoj ili negitivnoj stvarnoj slunostia)afiramtivne stvarne slunosti-koje se u korist jedne nekretnine kao povlasne,izvravaju nadrugoj nekretnini kao poslunoj,a to onaj ije je posluna nekretnina trpi.-sadraj a.s.-izvrava posjednik jedne nekretnine,ako na tuoj n. kao poslunoj,izvravasadraj afirmativne slunosti kao da mu pripada to pravo slunosti u korist svoje nekretninekao povlassne,a posjednik druge n. to trpi.

b)negativne s.s.izvrava time to onaj ija je posluna nekretnina,proputa u korist povlsne n.neto to bi inae ini,kao da u korist druge postoji pravo sluosti.

STJECANJE POSJEDA

1.in stjecanja-takav in kojim stjecatelj uspostavlja svoju faktinu vlast glede stvariPosjed je steen ako i kada je inom stjecanja zaista nastalo glede stvari stanje koje ima sveOsobine posjeda stvari odnosno prava,bilo neposrednog ili posrednog

-redovito je in stjecanja-vanjski vidljiv,tjelesni in-poduzet na/glede radi stjecanja

-oitovanje volje.pravni posao kojim se prenosi posjed-neposredni posjed stjee se samo vanjski vidljivim,tjelesnim inom-izuzetno oitovanjem v.-posredni posjed-iskljuivo oitovanjem volje-in stjecanja-jednostran-uzimanje, oduzimanje posjeda

-dvostran-predaja,primopredaja-in stjecanja je voljni in poduzet s voljom da se uspostavi stjecateljeva faktina vlastna/glede stvari-ako je in jednostran-ako je poduzet sa stjecateljevom voljom da uspostavi svoju vlast

dvostran-s voljom dotadanjeg posjednika da prenese svoju faktinu vlast te svoljom stjecatelja da time stekne faktinu vlast koja mu se prenosi

-vlastiti in stjecanja-jednostranim ili stjecateljevim dijelom dvostranog ina

7/29/2019 posjed

5/30

ili inom neke druge osobe, kao ga zastupa po njegovoj volji(ugovorni) ili pozakonu(zakonski);poslovoa bez naloga iji je in stjecanja ratihibirao gospodar posla-Zastupnik-prigodom stjecanja postupa tako da ili svojim inom izvrava vlast samo za

zastupanoga( stjecateljev pomonik u posjedovanju)ili izvrava i svoju i vlastzastupanoga(stjee posjed za sebe ujedno i posredni posjed za zastupanoga ako

je u takvom odnosu s njime da zastupnikovi ini proizvode pravne uinke i zazastupanoga)

IZVORNO I IZVEDENO STJECANJE POSJEDA

Izvorno(originarno) posjed je steen ako je stjecatelj jednostranim inom uspostavio svojufaktinu vlast glede neke stvari koja u tom asu nije bila ni u

ijem posjedu, ili-ako je bila-neovisno,tovie usprkom tomtuem posjedu

uvijek stjecateljev jednostrani posjedovni in, kojim po prvi puta vanjski vidljivo izvriosvoju faktinu vlast na/glede odreene stvari

-nema korijen u ranije postojeem posjedu

Izvedeno-uvijek je dvostrani in dotadanjeg posjednika i stjecatelja,kojim se uspostavljastjecateljeva faktina vlast tako to ju dotadanji posjednik predaje(tradira)stjecatelju,a taj je prima

-taj dvostrani in predaje-dvostrani tjelesni in,vanjski vidljiv kojim se prenosi-sukladno oitovanje volje onoga tko prenosi posjed i

stjecatelj(njihov pravni posao usmjern na predaju posj.

-posjed je steen izvedeno-stjecatelj je sukcesor u posjedovanju dotadanjeg posjednika-2 mogunosti za izvedeno stjecanje

a)prenesen-stjecatelj stekene prenoenjem translacijom prednikovog posjedab)osnovan(konstituiran)posjed za sljednika, na temelju prednikovog posjeda

-stjecanje posjeda vlastitim posjedovnim inom i po zastupniku-

STJECANJE POSJEDA STVARI

1.Stjecanje posjeda stvari jednostranim inom

-onaj tko uspostavi svoju faktinu vlast glede neke stvari jednostranim,vanjski vidljiviminom, izvorno je stekao posjed te svari

-nastala je nova socijalna injenica,tj.posjed koji do ada nije postojao-ponekad u skladu spravnim poretkom a u drugim sluajevima suprotno

-izvorno stei posjed stvari samo onih koje nisu u niijem posjedu, a sposobne biti objekomposjedovanja-stvari koje su niije i nitko ih ne posjeduje kao i one

-koje su pravno neije ali je trajno sprijeen da ih posjeduje-dozvoljene su promjene posjedovnog stanja koje uinjene u suglasnosti s dotadanjih

posjednikom ili na temelju ovlatenje iz zakona ili odluke druge vlasti odnosno suda-jednostrani,vanjski vidljiv in in uzea svari u posjed-stvar u niijem posjedu u trenutku stj

-in oduzea stvari-stvar u neijem posjedu u trn.stjecanja

7/29/2019 posjed

6/30

I.Stjecanje posjeda uzeem stvari

-izvorno se posjed stjee inom uzea.(aprehenzije) stvari u neposredan posjed

-in uzimanja rukom-dakle onaj jednostrani in kojim biva uspostavljena neposredna,vanjski vidljiva i manje-vie trajna, neposredna vlast osobe glede neke stvari-mjerodavno objektivno postojanje njene vlasti glede stvari koje implicira i volju-da se

zagospodari sa stvari,pri tome sadraj stjecateljeve volje ne mora biti takav da ona tustvar tretira kao svoju (generalna volja)

II.Stjecanje posjeda oduzeem stvari-jednostranim,samovlasnim inom kojim se uspostavlja stjecateljeva faktina vlast gledeodnosne stvari, a oduzima faktina vlast dosadanjem posjedniku -in oduzea je samovlas.

- sa stajalita dotadanjeg posjednika-in smetanja

-na nedozvoljeni nain-silom,potajno,prijevarom ili zlouporabom povjerenja;bilo koja osobapa i ona koja iznutra razara postojei posjed a uspostavlja svoj-pomonik u

posjedovanju,nesamostalni posjednik stvari-posjedniku iji je posjed oduzet,pripada pravo na zatitu posjeda-glede oduzete stvari-stjecatelj ima samovlsno steeni posjed te stvari ali mu njegov posjednije miran,jer onaj od kojega posjed samovlasno steen ima pravo na zatitu posjeda-morase posluiti pravom na zatitu posjeda unutar propisanih rokova-od trenutka kada bivi posjednik vie nema pravo na posj.zatitu-posjed novoga posjednika

miran-ako onaj tko je ostao bez posjeda stvar ima neko pravo koje ga ovlauje na to da posjedujeoduzetu stvar-pokrene spor o pravu na posjed te stvari putem suda ishodi vraanje stvariu posjed

. Stjecanje posjeda posredstvom zastupnikova uzee i oduzea stvari

-onaj tko je uzeo stvar za sebe inom uzea stjee neposredan posjed stvari-ako je radiokao zastupnik neke druge osobe,stekao je za sebe neposredan posjed a zazastupanoga

posredan posjed stvari;nuno je da postoji meu njima takav odnos da prva osoba prigodomtog stjecanja postoji odnos zastupanja-odnos zastupanja-valjan odnos ugovornog ili zakonskog zastupanja koji ve postoji u asukada je zastupnik stekao neposredan posjed

-posredan posjed je mogue izvorno stei i putem poslovoe bez naloga-no zastupani tadanee stei svoj posredan posjed samom injenicom da je poslovoa bez naloga stekaoneposredan posjed nego i da zastupani odobri poslovoin in;odobrenje djeluje ex tunc pa jezastupni stekao posredan posjed stvari ve u onom asu kada je zasstupnik poduzeo in kojim

je uspostavio in kojim je uspostavio svoj neposredan posjed.-Iznimka je tuim(zastupnikovim)inom uzea stvari moe stei samo posredan posjed ali ne ineposredan-in stjecanja poduzima osoba koja time ne izvrava nikakvu svoju, negoiskljuivo tuu faktinu vlast-stjecateljev pomonik u posjedovanju-inom pomonika u posjedovanju stjee neposredan posjed ona osoba iju vlast izvrava kaoda je to njezin ,a ne njegov in uzea posjeda-takva osoba postupa kao orue tueg posjedovanja

7/29/2019 posjed

7/30

II,STJECANJE POSJEDA STVARI DVOSTRANIM INOM STJECANJA - PREDAJA

-Predaja-dvostrani in koji poduzima dotadanji posjednik i stjecatelj posjeda s voljom prvogada preda i drugoga da primi posjed stvari.

-inom predaje posjeda stjecatelj stjee posjed tako nastupa sukcesije u posjedovanju-prednikov posjed biva prenesen stjecatelju ili biva na temelju prednikovog posjeda kon-stituiran posjed za stjecatelje.-Posjed je izvren im se stjecatelj s voljom prenostielja nae u poloaju izvravati vlast gledestvari-stvar se predaje u posjed stjecatelja:1..tjelesnom predajom(predaja u uem smislu) ili2.oitovanjem volje-naelo je-stvar se prdaje u neposredan posjed tjelesnom predajom,a u posredan-oitovanjemvolje(iznimno-kada je stvar predana u neposredan posjed onome tko u tom asu ve ima tustvar tako da je ve u poloaju izvravati vlast na njoj-stvar e se predati stjecatelju u

neposredan posjed-traditio brevi manu)

1.stjecanjem inom tjelesne predaje(predaja u uem smislu)

-predaja u uem smislu,tjelesna predaja stvari u posjed(fizika predaj,uruenje,primopredaja)je dvostrani voljni in, koji se sastoji od toga to dotadanji posjednik fizike predaje, astjecatelj prima stvar u posjed, a koji je in izvren kada se stjecatelj s voljom prenositeljanae u poloaju da izvrava faktinu vlast glede stvari-nije puku in fizikog davanja i primanja stvari nego i dvostrani voljni in davanja i primanja-nikad nije izvrena predaja stvari ako stjecatelj nije doao u poloaj da faktinoizvrava svojufaktinu vlast na stvari a niti ako je u taj poloaj doao drugije, a ne dvostranim voljnim

inom davanja i primanja.a)prava predaja (traditio vera)-doslovno uruenje stvari stjecatelju,urui toj osobi odnosnu

stvar a ona je iz njegovih ruku primi u svoju, uspostavljajui time svoju faktinu vlast-izruku u ruku

b)predaja putem uzimanja stvari uz dozvolu stjecatelj je uzeo stvar u svoj posjed uz dozvolunjezinog dotadanjeg posjednika;prenesen je neposredan posjed na stjecatelja ve time to jezaista uzeo na temelju dozvole,uspostavivi glede nje svoju vlast

-traditio longa manu-posjed se prenosio samim time to je dotadanji posjednik pokazavistjecatelju nekretninu, oitovao svoju volju da mu je predaje u posjed

c)predaja putem dovoenja stvari u krug stjecateljeve faktine vlastistjecatelj nije primi stvar ba doslovno u ruke nego mu je predana u posjed tako to je snjegovom voljom dovedena u njegove faktine vlasti

-u prilici koju netko pruio drugima da dovedu stvar pod njegovu faktinu vlastimpliciran je akt koji je izjednaen s primanjem stvar u svoje ruke

d)predaja stvari putem predaje sredstva posjedovanja-dvostrani in prenoenja posjeda neke stvari moe biti uinjen i kao primopredaja nekedruge stvari ali koja je sredstvo posjedovanja one prve(klju-sredstvo posjedovanjaonoga to je njime zakljuano(

7/29/2019 posjed

8/30

-to je dvostruka predaja-.predaja stvari u posjed stjecatelja time to je predavatelj predao uposjed sredstvo posjedovanja jer je doveo stjecatelja u poloaj da ima faktinu vlast gledejedne i druge stvari-pretpstavke:u aktu tjelesne predaje te druge svari implicirana volja predaje posjeda one prve

:kroz posjedovanje te druge stvari stjecatelj ujedno faktino dolazi u vlast one

prve-sluajevi kada jednoj osobi bude predan posjed same stvari a drugoj sredstvo posjedovanjete druge stvari-tko je stekao posjed? onaj kojemu je predana stvar

-pravilo je da se posjed stvri prenosi predajom tradicijskog vrijednosnog papiraZV-iznimka.dajui prednost onome tko je u dobroj vjeri stekao posjed stvari a ne onome

tko je makar i u dobroj vjeri stekao tradicisjski vrijednosni papir-nalikuje tzv.simbolikoj tradiciji-

Tradicijska predaja posjeda putem zastupnika-predaja posjeda stvari i posredstvom neke druge osobe-zastupnika kod predaje (tradicija)-dva ina predaje-predavatejl predaje stvar zastupniku, a potom je zastupnik predaje

stjecatelju-kada stjecatelj stekao posjed ?ovisi o tome je li zastupnika prigodom predaje posjeda radio zaonoga koji stvar predaje ili za onoga koji je prima-ako se stvar transportira posredstvom treega kao prijevoznika-za za prijevoznika se nepredmnijeva da je zastupnik primatelja(u pravilu radi za onoga koji stvar alje, a ne za onogakoji je prima);jedino ako je predavatelj stvar predao prijevozniku koji je pritom radio za raunstjecatelja-stvar je predana stjecatelju u posjed ve samim time to ju je primio prijevoznik

2 Stjecanje inom predaje izvrenim dvostranog oitovanja volje

-inom dvostranog oitovanja volje dotadanjeg posjednika da predaje faktinu vlast glede

stvari stjecatelju i stjecateljevog oitovanja volje da je prima (bez fizike predaje)-posjed je steen ako je zaista nastalo stanje u kojem stjecatelj ima glede stvari onakvufaktinu vlast koju se ocjenjuje kao posjed-bez fizike predaje kada se stjecatelj ve nalazi u poloaju da neposredno izvrava aktefaktine vlasti prema stvari,i kada bi se stjecanje posjeda sastojalo u promjenakonstrukcije posjeda;;stei posjed pukim suglasanim oitovanjem volje-predaja posjeda izvrna oitovanjem volje djelovati e prema treim osobama samo akoo njoj obavijeteni ili inae znaju za nju

1. tradicija brevi manu ( predaja kratkom rukom)

. -in predaje NEPOSREDNOG POSJEDA osobi koja se ve nalazi u poloaju da izvravaaktefaktine vlasti glede stvari, a koji se in sastoji od oitovanja volje dosadanjeg neposrednog

posjednika i stjecatelja da prvi prenosi svoju vlast na drugoga-iznimka od pravila da se neposredni posjed ne moe predati pukim oitovanje volje-a)prenoenje neposrednog posjeda na stjecatelja koji je ve u poloaju da izvrava svoju vlstglede stvari, do tada je izvravao prenositeljevu,u ulozi pomonika u posjedovanju

b)prenoenje samostalnog posjeda na stjecatelja koji je do tada posjedovao kao nesamost.c)posjed vieg stupnja na stjecatelja koji je posjedovao na niem stupnjud)prenoenje izvedenog posjeda onom koji je stvar do tada imao u svim izvorno steenom

posjedu-prenosi se izveden posjed najmoprimcu na temelju ugovora o najmu,priznajui viiposredni posjed najmodavca koji je posjedovao bez pravnog temelja)

7/29/2019 posjed

9/30

zahtjevati od posredujueg,neposrednog posjednika

2. CESSIO VINDICATIONIS(prenoenje prava zahtijevati predaju posjeda

-in prenoenja POSREDNOG POSJEDA na drugu osobu, oitovanje volje dotadanjegposrednog posjednika i stjecatelja kojim prvi prenosi na drugoga svoje PRAVOzahtjevati od posredujueg,neposrednog posjednika da taj preda stvar nakon to mu prestaneovlatenje ili dunosti posjedovati je- prenoenje obavlja se pravnim poslom izmeu stjecatelja i dotadanjeg

posjednika(cesija,asignacija,,) kao i tjelesnom predajom onih isprava koje su oruaposrednog posjedovanja tradicijskog vrijed.papira

-tradicijski vrijednosni papiri-vrijednosni papiri koji inkorporiraju pravo na izruenje stvari

-obini legitimacioni znakovi-stvaraju presumpciju da je pravo prenijeto a ne inkorporirajupravo na izruenje stvari

3. CONSTITUTUM POSSESSORIUM (Osnivanje prava na predaju stvari)

-predaja posjeda stvari je i izvoenje iz prednikovog posjeda stvari jo jednog posjeda istestvari za stjecatelja

-izvoenjem iz prednikovog posjeda moe se stei POSREDAN posjed stvari ako se zastjecatelja OSNUJE PRAVO NA PREDAJU TE STVARI-osnovati za stjecatelja ako on i dotadanji posjednik stvari svojim dvostranim oitovanjemvolje uspostave takav meusobni odnos u kojem e stjecatelj imati pravo od dotadanjegposjednika zahtijevati predaju stvari-dotadanji posjednik posjeduje i dalje-nii posjed- ali

je izmijenila konstrukcija posjeda stjecatelj ima posredan posjed-izvoenjem iz prednikovog neposrednog posjeda--izvoenjem iz prednikovog posrednog posjeda

4. PRIDRAJ POSREDNOG POSJEDA

-stjecanje posrednog posjeda tako da tradent preda stvar u neposredan posjed neke tree osobea on dobije pravo da mu ta osoba preda tu stvar-dvostruka predaja s osebujnom konstrukcijoma)dotadanji posjednik predaje stvar u neposredan ili posredan posjed neke osobe(moguim

nainom predaje posjeda)b)s tom osobom uspostavlja takav meusobni odnos da mu taj daje pravo od nje zahtijevati damu ona preda stvr(osnivanje prava na predaju stvari)

-ako osoba koja neposredno posjeduje neku stvar-preda drugoj osobi u neposredan posjed asebi pridri posredan posjed te stvari,uspostavlja konstrukciju posjeda u kojem stjecateljje dobio stvar u neposredan posjed ali vii posredni posjed tradent-ugovor o zakupu-vlasnik stvari preda svoju stvar u posjed drugoj osobi (stjee neposredan

nesamostalna posjed), ali vlasnik je dobio pravo da mu drugi preda tu stvar poto zakupni

odnos prestane-vlasnik je za sebe pridrao posredan,alil samostalan posjed te stvari-slino-vlasnik proda stvar i preda kupcu,pridravi pravo vlsnitva

7/29/2019 posjed

10/30

-ugovor o posudbi-

-posredni posjednk tradira drugome stvar u posredan posjed, a za sebe pridri posredan posjeddaljnjeg Vieg stupnja na temelju zalonog ugovora-vlasnik stvari dade drugome svojustvar u zalog(Zaloni vjerovnik je postao neposredan vlasnik te stvari) ali-

vlasnik moe i dalje zalagati tu istu stvar-svoj posredan posjed prenijeti slijedeem zalonomvjerovniku,pridravi daljnji vii stupanj posrednog posjeda;uvijek pridravavii,posredni,samostalni posjed te stvari

ANTICIPIRANI POSESORNI KONSTITUT-stjecanje posredstvom ina predaje zastupniku

-stjecanje POSREDNOG POSJEDA posredstvom zastupn ika u stjecanju posjeda-one osobekoja prima stvar u svoj posjed,a ujedno i vii posredan posjed one osobe koju pri tome

zastupa-kondiciraju dva stjecanja posjeda iste stvari

a)nii stupanj-zastupnik e stei za sebe nesamostalan posjed stvari jer priznaje viu

vlast zastupanoga

b)zastupani(gospodar posla) zahvaljujui svojem odnosu sa zastupnikom-stei posredan

posjed iste stvari vieg stupnja posjedovanja

STJECANJE POSJEDA NASLJEIVANJEM

-zbog ostaviteljeve smrti, a u asu kada je nastupila. onaj tko je ostaviteljev nasljednik

-ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u

njezinu asu,onakvi kakvi su u tom asu bili u ostavitelja

-nasljednik je ovlaten poduzeti posjedovne ine samo

-ako je zaista ostaviteljev nasljednik,poduzimanje posjedovnih ina nije povjerno izvritelju

oporuke ili skrbniku ostavine te poduzimanje posjedovnih ina ne zadire ni u iji tui posjed

odnosno suposjed-ako postoji spor o pravu n a posjed-petitorni parnica.hereditatis petitio

-posjed prava-relativno trajno stanje u socijalnim odnosima u kojem posjednik jedne nekre

ima onu faktinu vlast glede nekretnine u tuem posjedu,da glede nje izvrava u korist

svoje nekretnine sadraj nekog prava stvarne slunosti

-posjed prava stvarne slunosti-osnivanjem posjeda prava-prelaenjem ve osnovanog posjeda prava na drugu osobu

7/29/2019 posjed

11/30

STJECANJE POSJEDA PRAVA

1)OSNIVANJE POSJEDA PRAVA-jednostranim ili dvostranim inom stjecanja-ovisno o tome je li stjecateljeva faktina vlast

jednostrano nametnuta ili osnovan dvostranim inom,posjed prava bit e osnovan

IZVORNO ILI IZVEDENO-posjed prava stvarne slunosti osnova se onim inom kojim je po prvi puta faktino izvrensadraj tog prava-samo onim inom faktinog izvravanja i sadraja neke stvarne slunostiu korist jedne, a na teret druge nekretnine-potrebno je da tua nekretnina bude podrvgnuta

sluenju potrebama stjecateljeve nekretnine-in osnivanja posjeda prava ima dvije komponenete-a)posjednik one nekretnine koja bi osnivanjem posjeda prava dobila ulogu povlasne n.,

faktino izvri ono to bi bio ovlaten da ima neko pravo stvarne slunossti u koristsvoje, a na teret tue nekretnine

b)reakcija posjednika te druge nekretnine kojom se on pokorava tuoj faktinoj vlasti gledesvoje nekretnine

-posjed prava stvarne slunosti osniva se jednostranim ili dvostranim inom1) koji ima sadraj kao da onaj koji taj in poduzima ima pravo stvarne slunosti u korist

vlastite nekretnine kao povlasne, a na teret tue kao poslune2)posjednik poslune nekretnine zbog toga ina,dobrovoljno ili ne-

-pone trpjeti da stjecatelj na njegovoj nekretnini ini ono od ega se sastoji izvravanjesadraja neke afirmativne stvarne slunosti, odnosno zbog toga ina

-pone proputati da na svojoj nekretnini ini ono to bi bilo u suprotnosti sa sadrajemneke negativne stvarne slunosti

-in stjecanja determinira sadraj njime osnovanog posjeda

Postojei posjed prava stvarne slunosti prelazi drugoj osobi-dvostranim inom kojim ta osoba stjee posjed one nekretnine u iju korist postoji posjedprava stvarne slunosti

-nasljeivanjem dotadanjeg posjednika

I.Stjecanje posjeda prava jednostanim inom

A)Posjed afirmativne stvarne slunosti osnova se-jednostranim inom stjecanja kojimneposredni posjednik jedne nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasnoizvri na nekretnini u tuem posjedu neto to posjednik te druge nekretnine ne bi trebaotrpjeti, a taj to ipak otrpi

-otrpio je ako je znao za taj postupak na nekretnini koju posjeduje, a ipak nije od ovogsmetanja zatitio svoj posjed te nekretnine-in stjecanja je jednostran in stjecanja poduzet samovlasno bez suglasne volje posjednikan. na kojoj je uinio ono to je sadraj af.stvarne slunosti)

-posjednik prve n. i z v o r n o stekao posjed prava stvarne slunosti, osnovavi kao teret tetue nekretnine u korist nekretnine koju posjeduje-

B)posjed negativne stvarne slunosti-osnova jednostranim inom stjecanja kojim je posjednikkojim je posjednik jedne nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno zabranio

posjedniku druge nekretnine sa na svojoj nekretnini ini neto to bi taj inae mogao initi,paje zbog toga to propustio uiniti-stjecatelj glede tue nekretnine namee svoju vlast

samovlasno zabranjujui njezinom posjedniku da neto ini na toj nekretnini to bi taj mogaouiniti-izvorno je osnovan posjed negativne stvarne slunosti na poslunoj nekretnini

7/29/2019 posjed

12/30

-jednostranim inom kojim je neposredni posjednik neke nekretnine osnovao u korist tenekretnine svoj neposredan posjed prava neke stvarne slunosti na teret neke tuenekretnine,ujedno su svi posredni posjednici povlasne nekretnine postali posredni posjednicitog prava stvarne slunosti(samim time to su posredni posjednici nekretnine u iju korist je

osnovano pravo stvarne slunosti)

B)STJECANJE POSJEDA PRAVA DVOSTRANIM INOM

I.Osnivanje posjeda prava njegovim izvoenjem iz posjeda poslune nekretnine

a)osnivanje posjeda afirmativne stvarne slunosti u korist druge nekretnine-neposredni posjednik one nekretnine koja bi trebala postati povlasna,u sporazumu sposjednikom nekretnine koja bi time postala posluna, izvriti na potonjoj u koristsvoje nekretnine neto to posjednike te druge ne bi trebao trpjeti ali

-posjed prava e biti time osnovan samo ako posjednik nekretnine koja bit time postalaposlunom,otrpi in koji je na njoj izvrio stjecatelj(uzima se da je posjed predan stjecatelju)

b)osnovanje posjeda negativne stvarne slunosti u korist druge nekretnine kao povlasne-neposredni posjednik nekretnine koja bi time postala posluna,po sporazumu s posjednikomkoja bit postala povlasna,propustit da na svojoj nekretnini uini neto to bi inae mogaoiniti(posjed steen time to je posjednik poslune nekretnine izvrio in proputanja)-in stjecanja dvostran,uinjen u sporazumu sa stjecateljem-posjednik povlasne nekretnine ima uz neposredan posjed te nekretnine i neposredan posjed

prava stvarne slunosti u korist te nekretnine

II.stjecanje posjeda prava prelaenjem posjeda povlasne stvari

-posjed prava koji je ve osnovan tj.uspostavljen u korist neke nekretnine kao povlasne,prijei e zajedno s posjedom te nekretnine na stjecatelja, ako posjed povlasne nekretnineprijee ne drugu osobu-inom kojim e posjed te nekretnine biti predan stjecatelju

-ako bi netko izvorno stekao posjed povlasne nekretnine nee time prijei i posjed pravastvarne slunosti u njezinu korist(prestati e svi dostadanji posjedi prava stvarnih slunostiglede te nekretnine)

III.stjecanje posjeda prava nasljeivanjem-zbog ostaviteljeve smrti,a u asu kada je ona nastupila.postaje ostaviteljev nasljedniknjegovim univerzalnim sukcesorom,ime na njega prelazi svaki posjed koji je ostavitljeimao u tom asu,ukljuujui dakako i svaki njegov posjed prava

TRAJANJA POSJEDA I NJEGOVA KAKVOA

A)Naelo trajnosti-posjed je manje-vie trajno stanje u socijalnim odnosima glede objekta posjedovanja, ukojem postoji posjednikova faktina vlast-naelo je da posjed nastaje inom stjecanja, a traje sve dok ne nastupi okolnost koja ga

prekida, okonaavaposjed traje dok traje posjednikova faktina vlast glede stvari, ali ona ne prestaje, niti se

7/29/2019 posjed

13/30

prekida ako je smetanje ili proputanje izvravanja posjednikove vlasti po svojoj naravisamo privremeno olim possessor,hodie possessor presumitur-proputao ili je bio sprijeen izvravati posjedovne ine privremene naravi

-posjed traje nakon to je faktina vlast prenesena s dotadanjeg posjednika na drugu

osobu, koja je posjed izvedeno derivatno stekla-kontinuitet posjeda

KAKVOA POSJEDA

-posjed sa satjalita njegove usklaenosti s pravnim poretkom,-objektivne i subjektivne zanaajke

Objektivne znaajke-zakonitost i istinitost

-zakonitost-ako posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja(pravo na posjed)-posessio iusta:nazakonit posjed possessio iniusta

-istinitost-ako posjed ima doputen nain stjecanja . nije pribavljen ni silom,ni potajno iliprijevarom ni zlouporabom povjerenja possessio non vitiosa neistinit posjed-possessiovitiosa ,viciozan posjed-u irem smislu zakonit posjed onaj koji ove dvije znaajke

-subjektivne znaajke-potenje-possessio bone fidei, savjestan posjedu pravilu je svaki posjed poten-to se predmnijevaposjednikov stav o tome ima li on pravoda posjeduje ono to posjeduje i to da posjeduje onako kao to posjeduje

-nepoten je posjed za koje posjednik ve u asu stjecanja znao da mu ne pripada pravo na tajposjed ili je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga da posumnja u to da mu to pravopripada niti-posjednik koji je naknadno saznao da mu ne pripada pravo na taj posjed-nepoten posjed-

possesseo male fidei-posjed koji ima sve pozitivne znaajke.publicijanski-po nazivu tube kojom se takav posjednik moe posluiti kao da je vlasnikkvalificirani- takav posjed moe redovitom dosjelou pretvoriti u pravouzukapioni posjed-takav posjed kvalificiran za tubu i za dosjelost

Zakonitost i nezakonitost posjeda-Zakonit je posjed koji ima valjan pravi temelj toga posjedovanja-posjednikovo subjektivno

pravo koje ga ovlauje na posjedovanje tzv.pravo na posjedovanje(npr.pravo vlasnitva i dr.)-pravni temelj-objektivno postoji i da je valjan(putativni nije dovoljan)-nezakoniti posjed- bez pravnog temelja, i ako prividno ima pravni temelj-nitavan-pobojni pravni temelj-ne teti zakonitosti dok pravni temelj ne bude poniten

Istinitost i neistinitos posjeda-istinit posjed je onaj koji nije steen na protupravan nain-nije nastao silom(vis),potajno (clam) ni zlouporabom povjerenja(praecario modo)-neistinit (viciozan) posjed je nastao na neki od pobrojanih protupravnih ,samovlsnih ina

a)sila-primjenjena je protupravna fizika sila(vis apsoluta) odnosno prijetnja izjednaena s

fizikom silom(vis compusiva)-sila-ako je nasilnim inom tui posjed oduzet ili je suen(protiv osobe posjednika,predmeta

7/29/2019 posjed

14/30

posjedovanja);nedoputena prijetnja,poduzeta rijeima ali je toliko ozbiljna da je dalajednaki rezultat kao da je bila primjenjena fizika sila- kod dotadanjeg posjednika

izazvala opravdani strah-ozbiljna opasnost prijetila ivotu,tijelu ili drugom znaajnom dobrudotadanjeg posjednika ili tree osobe

b)potajno-inom koji je poduzet tako da dotadanji posjednik stvar ne sazna za njega-

prijevarom,kraom ili dr.potajni nainc)zlouporabom povjerenja-oni naini stjecanja posjeda u kojima je stjecatelj ve imao nekupoziciju glede tue stvari, ali ju je onda samovlasno pretvorio iz neposjeda u

posjed;posjedniku je dano neka izvrava akte vlasti glede stvari, s povjerenjem da e onpritom potovati viu vlast onoga tko mu je dopustio izvravanje tih akata,ali on je na utrbpozicije vieg posjednika samovoljno uzeo vie vlast glede te stvari nego to mu je bila dana.-prosuuje se prema posjednikovim postupcima;pravne osobe-fizike osove koja je za tupravnu osob ovlaena poduzimati ine stjecanja ili izvravanja njezinog posjeda,zakonskogzastupnika

Umirenje neistinitog posjeda

-neistiniti posjed isprva nije miran jer posjednik iji je posjed oduzet ima pravo na zatituoduzetog posjeda-pravo uspostave ranijeg posjedovnog stanja

pravo na zatitu, ne bude li iskoriteno, prestat e istekom zakonom odreenog roka aneistinit posjed e postati miran posjed

Potenje i nepotenje posjedapitanje kakav je posjednikov stav o usklaenosti njegovaposjeda s pravom;pitanje se postavlja samo kada mu posjed objektivno nije u skladu s pravomna posjed,a on ipak posjeduje-unato svojem nezakonitom posjedovanju je poten-ako ne zna da mu ne pripada pravo na

posjed, a to je neznanje ispriivo-predmnjeva se da je posjed poten, oboriva predmnjeva-nepoten-onaj tko je prigodom stjecanja znao da mu ne pripada pravo na posjed ili je tada

--sa obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumljati u to da mu pripada pravo naposjed (neznanje ga moe ispriati ako je barem bio onoliko paljiv koliko je uobiajeno utakvim okolnostima)

-naknadno e prestati biti poten posjed onoga tko sazna da mu ne pripada pravo na posjed-naknadna zla vjera teti potenju posjeda (od trenutka kada je saznao) tj. ako

ba sazna da mu ne pripada pravo na posjed ne i naknadna mogunost saznanja,alito ipak nije saznao

-dostava tube kojom druga osoba osporava njegovo pravo na posjed, a spor bude okonan

pravomonom presudom da pravo na posjed ne pripada posjedniku = sa saznanjemSLJEDNITVO U POSJEDOVANJU

-izvedeno stjecanje posjeda-jesu li kvalitet sljednikovog posjeda determinirane kvalitetamaprednikovog posjeda ili one ovise o sljednikovm pravu na posjed

a)zakonitost i istinitost sljednikovog posjeda- objektivne znaajke prate posjed kada je tajsveopim sljednitvom preao na sljednika-sveopi sljednik je na svome pravnom temeljuza stjecanje cijele prednikove pravne poozicije,stekao sve onako kakvo je bilo kod prednika,ukljuujui i svaki prednikov posjed sa onim objektivinim znaajkama koje je imao prednik

-vano za stjecanje putem dosjelosti-kojim posjed stvari odreene kakvoe se pretvara-uzprotek zakonom odreenog vremena p-pretvara u pravo vlasnitva,a posjed prava u odnosno

7/29/2019 posjed

15/30

pravob)kod pojedinanog sljednitva-pojedniani sljednik je posjed stekao na pravnom temelju i naspecifian nain na koji se pojednano stjee posjed.-od tog trenutka procjenjuju objektivneznaajke posjeda pojedninog sljednika-no ako je sljednikov posjed imao znaajku zakonitosti ili istinitiosti ili obje, nadovezuju se

bez prekida te znaajke posjeda jedne na druge

Potenje sljednikova posjeda

-potenje se uvijek prosuuje s obzirom na onoga tko je posjednik-kod univerzalni i singularne sukcesije u posjedu nije nepotenje prednikovog posjeda smetnjada sljednik u posjedovanju bude poten posjednik, pa da stekavi posjed zapone dosijedati-s posjedom ne prelazi i kvaliteta potenja odnosno nepotenja prednika, nego uvijekIZNOVA se stvara kod stjecatelja.

PREDMNJEVE POSJEDA

I.PREDMNJEVA POTENJA-Posjed se smatra potenim, dok se ne dokae suprotno-nitko nije duan dokazivati da je poten-oboriva predmnjeva-teret dokaza na protivnikoj strani-tko tvrdi da je neiji posjed nepoten, treba to dokazati-dokazati posrednim putem-dokazivanjem injenica iz kojih je vidljivo da je posjednik ipakznao da mu ne pripada pravo na posjed onosno da je imao dovoljno razloga posumljati u svojepravo na posjed

II:PREDMNJEVA SAMOSTALNOSTI-za svakog se posjednika predmnijeva da samostalno posjeduje, dok se ne dokaze suprotno-zatita povjerenja u pravnom prometu-svatko moe u pravnom prometu raunati s time da jeosoba za koju zna da je posjednik-barem predmnijevani samostalni posjedni-na predmnjevu se nee moi pozvati onaj tko zna da je stanje drukgije od predmnijevanog

III:PREDMNJEVA VLASNITVA

A)Opa predmnjeva posjednikovog vlasnitva pokretnine

-predmnjeva se da je samostalni posjednik pokretne stvari-vlasnik te stvari svatko se moe

u pravnom prometu valjano postupati pouzdajui se u to da je samostalni posjednik pokretnestvari njezin vlasnik, osim ako zna ili je morao znati da nije tako- ne djeluje u korist samostalnog posjednika nekretnine (upis u ZK) ni u samostalnog

posjednika prava-djeluje u korist svakog samostalnog posjednika-za kojeg se pouzdano zna i za koga se tosamo predmnijeva;mogue je poslovati u pravnom prometu s posjednikom pokretnine kao da

je on vlasnik te pokretnine(neposredni posjednik pokretnine;ako se zna da on nije vlasnikstvari jer posjeduje priznavajui viu vlas druge osobe-tu drugu osobu e se smatratisamo.posjednikom)-onaj tko ne zna niti bi morao znati da je stanje drukije, moe se u pravnom prometu oslonitina ove predmnjeve

-ova predmnjeva ima obrambeno(defanzivno) djelovanje u korist osobe koja upravo posjeduje

7/29/2019 posjed

16/30

stvar-pogodniji procesni poloaj kada netko vlasnikom tubom trai izruenje stvari(nemadunost dokazati svoje pravo);ne moe procesno iskoristiti u napadake svrhe

B)POSEBNA PREDMNJEVA POSJ.VLASNITVA S OFENZ.DJELOVANJEM

-ope predmnjeve-daje posjednik samostalan, a da je samostalna posjednik-vlasnik,postoje zapotrebe pravnog prometa; u sluaju SPORA-defanzivno djelovanje u korist osobe kojaupravo posjeduje stvar-pogodniji procesni poloaj posjedniku od kojega netko vlasnikomtubom traio izruenje stvar

-za ofenzivno djelovanje ope predmnjeve nisu dostatne(tj. da bi mogao upraviti vlasniki)ve mu treba posebna predmnijeva vlasnitva s ofenzivnim djelovanjem-za vlasniki zahtjev .dokazati svoje pravo vlasnitva, ali bi mogao pod odreenim

pretpostavkama svoju tvrdnju o vlasnitvu temeljiti na takvoj predmnjevi da je vlasnik, kojaima ofenzivno djelovanje-postoji za tzv.publicijanskog posjednika stvari-samostalnog posjednika stvari iji je posjed za

takvo djelovanje kvalificiran time to je i zakonit i istinit i poten odnosno bio je to prije negoto je posjed stvari stekla druga osoba=predmnjivani vlsnik-u postupku igrati ulogu vlasnika sve dok protivna strane ne dokae za sebe da je on a vlasniksporne stvari-na tu predmnjevu prava vlasnitva moi osoniti kod stavljanja vlasnikog zahtjeva-bivi posjednik pokretne i nepokretne stvari koja je u posjedu druge osobe ili je-aktualni posjednik pokretne ili nekretnine koji trai od druge osobe da prestane uznemiravatinjegovo predmnjevano pravo vlsnitva

PRAVNI UINCI POSJEDA

-uloga pravne injenice, koja e pod odreenim pretpostavkama, izazvati onakve pravneuinke kojima e se ostvarivati funkcije u vezi s nastankom,promijenom i prestankom pravnihodnosa glede stvari-akvizitivna funkcija posjeda-publicitetna-kontinuitetna ili zatitna funkcija

Akvizitivna funkcija-pretpostavka stjecanja stvarnih prava na pokretninama-bez stjecanja posjeda ne moe se stei

pravo vlasnitva na pokretninama, niti bilo koje drugo stvarno pravo na njima(stjecatelj

stvarnog prava ujedno i posjednik)-injenica posjedovanja omoguuje i izvravanje drugih ovlasti koje nositelju stvarnog pravadaje njegovo pravo glede odreene stvari-nain(MODUS) stjecanja stvarnih prava tradicijsko naelo stjecanja kod kojega predajastvari u posjed stjecatelju igra bitnu ulogu-zakonodavstva centralne Evrope-stjecanje stvarnih prava izvoenjem iz prednikovog

prava(derivatno) po tradicijskom naelu.-kod izvornog stjecaja-ne primjenjuje se tradicijsko naelo ali posjed redovito obavljaakvizicijsku funkciju

Publicitetna funkcija

--stvarna prava apsolutna pa je potrebno da dobiju publicitet-funkciju davanja publiciteta dajeposjed-neposredni posjed

7/29/2019 posjed

17/30

-vidljiva egzistencija posjeda objavljuje svakome da glede odnosne stvar najvjerovatnijezaista postoji,ne samo posjed nego i pravo na taj posjed-posredstvom vanjski vidljivog posjeda postaje vanjski vidljiva vjerojatna egzistencija pravana posjed-pravni uinci iz publicitetne funkcije-

=presumira se da je posjednik ujedno i pravni ovlatenik,pa je mogue od posjednika koji nijenosilac prava na stvar nju ipak pravno valjano stei a iposjednik odgovora umjesto vlasnika za tetu od opasne stvari

koju posjeduje-u najveem broju sluajeva posjed e biti vanjska manifestacija subjektivnog prava koje

postoji i posjednika ovlauje na posjedovanje; posjed stvara predmnjevu da posjednik imapravo koje ga ovlauje na posjedovanje

pravni promet i povjerenje u publicitetno djelovanje posjeda-postojanje dviju zakonskihpredmnjevi-samostalni posjed-samostalni posjednik vlasnik te stvari odnosno prava-onaj tko ne zna niti bi morao znati da je stanje drugije, moe se u pravnom prometu

sloniti na ove predmnjeve-vani pravni uinci-mogunost da se stekne pravo i od prividnog vlasnika ,tj.od nevlasnika

-zatita posjednika koji vraa stvar njezinom vlasniku, ako ju je potenostekao u svoj posjed

III.KONTINUITETNA FUNKCIJA POSJEDA

-funkcija odravanja kontiuniteta i stabilnosti socijalnih odnosa glede stvari izvrava posjedzahvaljujui tome to norme pravnog poretka veu uz postojanje posjeda pravne uinke:-zatita posjeda od smetanja-mogunost da se putem dosjelosti dugotrajan posjed pretvori u subjektivno stvarno pravo

A)ZATITA POSJEDA-zatita od samovlasnog mijenjanja postojeeg posjedovnog stanja-bez obzira je li u skladu s

pravom ili nije ibez obzira na kakvou-teorija mira upotpunjena teorijom kontiuiteta;samovlast je zabranjena-specifina posjedovna zatita

-posjed koji se titi-faktian-posljednji-miran-neistini posjed nije miran samo u odnosu na odreenu osobu i

i samo kroz odreeno vrijeme-neistinit posjed nije miran samo u odnosu na onu osobu od koje je pribavljen silom,potajnoili prijevarom ili zlouporabom povjerenja, i dok toj osobi pripada pravoda titi svoj posjed koji joj je tako oduzet

-u odnosu na ostale osobe neistinit posjed je miran-iznimka od naela da zatitu uiva samo faktini posjed-.nasljedniki posjed.radi zatite

naela konituiteta posjeda-iznimka od naela da se titi svaki posjed bez obzira na kakvou-posjed javnog vodnogdobra; osoba koja neovlateno koristi javno vodno dobro ne moe ostvarivati posjedovnuzatitu(Z. o vodama)

7/29/2019 posjed

18/30

Samovlasno smetanje posjeda

I.Smetanje posjeda-oduzet potpuno prestala faktina vlast dotadanjeg posjednika-koletrat stjecanje izvorno-uznemiren-smetan u uem smislu-ako je posjednikova faktina vlast u nekom pogledu ili

u nekom dijelu ograniena tuom faktinom vlau glede istog predmeta posjed.ali nije savim iskljuena

II.Samovlasni in smetanja-pravo na zatitu posjeda nastaje samo ako je posjed smetannametanjem tue vlasti-neijim inom smetanja

- ako je bio samovlastan

in smetanja-in neke osobe, kojim se dotadanjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava uposjedovanje-negira ve postojeu(u cijelosti ili nekom obujmu) a namee tuu-in kojim se smeta postojei posjed stvari je ujedno in izvornog stjecanja posjeda istestvari-uzimanje posjeda te iste stvari

-in izvornog stjecanja suposjeda iste stvari-izvren sadraj odnosnogprava

-in proirenja postojeeg suposjeda.na raun posjeda drugih suposjednika-in proirenja ve postojeeg posjeda prva stvarne slunosti-na teret

posjedaposlunog dobra-smetanje posjeda prava stvarne slunosti ujedno in osloboenja posjeda poslunog

dobra od posjeda prava stvarne slunosti na njemu,potpuno ili djelomino--volja koja je dovoljna za posjedovanje dovoljna jei za smetanje popsjeda-pozitivno inejenje i neinjenjem-in smetanja redovito neka radnja, ali mogue i rijeima-prijetnjom(rijei koje sadre

prijetnju izjednaenu sa silom-in smetanja-poduzet osobno ili po zastupniku(pomonik u posjedovanju ili u ulozi osobekoja nepsredno posjedujui poduzima taj in za raun onoga koji smeta(zastupnici-netko im

je poduzimanje ina naredio a on po tom nalogu postupile)

Samovlasnost ina smetzanja

-Samovlasnost je zabranjena;bez obzira kakav je posjed , nitko ga nema pravo samovlasnosmetati, ako i smatra da ima jae pravo na posjed-nema ovlatenje tj.dozvolu pristank posjednika-ako je ovlaten zakonom ili odlukom suda ili dr. tijela vlasti donijetog na temelju zakonakoji doputa odnosni zahvat u tui posjed-dozvola posjednika postoji ako je svojevoljno pristao na to da druga osoba svojim inompromijeni postojee posjedovno stanje-to je posjednikov pravni in s osobinama ina

predaje (tradicije) posjeda;oitovati izriito,konkludentnim radnjma,znacima-na temelju odobrenja koje proizlazi iz zakona koji dozvoljava zahvaanje u tui posjed-nije samovlasni in koji je netko povrijedio tui posjed postupajui u nunoj obrani,

krajnjoj nudi ,retencije-sluajevi kada zakon dozvoljava promjenu postojeeg posjedovnog stanja-i kad je

7/29/2019 posjed

19/30

posjedniku njegov posjed oduzet na neki od nedozvoljenih naina, zakon daje pravo naofenzivnu samopomo,ovlaujui ga da sam uspostavi ranije posjedovno stanje;drugastrana nema pravo na zatiti svog viciozno steenog posjeda-i ako bi pokuala ishoditizatitu putem suda ,drug astrana istaknuti prigovor da je ona od njega stekla taj posjedne neki od nedozvoljenih naina, a da se njezin posjed jo nije umirio-exeptio vitiosae

possessionis ab adversario-i sprijeiti da ona uspije u parnici-nije samovlastan ni onaj in koji je neka- osoba izvrila na temelju odobrenja ili naredbekoju joj je za takvo djelovanje u okviru svoje nadlenosti dao sud odnosno drugo tijelovlasti odnosno

-in koji je poduzeo sam sud ili neko drugo tijelo vlasti u granicama svojihovlatenja-pljenidba,rekvizicija,deloacija

Pravo na zatitu posjeda- sapecifino subjektivno pravo posjednika koje smetanjem njegovih posjeda za nj nastajena temelju zakona-pravo posjednika koje za njega nastaje neovisno tome je li on ovlaten posjedovati ili ne

-posredna zatita-posredstvom- zatite prava na posjed-vlasnici i ovlatenici ostalih pravakoji ovlauju na posjed stvari,titei posjed tite i posjed-posredstvom kazneneopravne zatite-posjedovna zatita-zatita koja ovisi samo o volji posjednika-zatitu koju mu je duan

pruiti sud-nastaje samovlasnim smetanjem njegova posjeda-cilj-da se prisili osoba koja samovlasno uznemirava njegov posjed da prestane s timuznemiravanjem odnosno sobu koja je samovlasno oduzela da mu vrati posjed i takouspostavi ranije posjedovno stanje=da se odri kontinuitet postojeeg posjedovnog stanja

-posjednik javnog vodnog dobra nema pravo na posjedovnu zatitu ako nema pravoposjedovati ga-pravo na zatitu posjeda-provizorna zatita-trajanje prava na zatitu posjeda je ograniena-30 dana od kada je posjednik saznao zasmetanje i tko je posjed smetao, najkasnije kada istekne jedan godina od smetanja, bezobzira kada je posjednik saznao za smetanje

-rok se prekida-kada ranije posjedovno stanje bude ponovno uspostavljeno-kada posjednik podnese sudu tubu zbog smetanja posjeda

-pravo na posjedovnu zatitu je specifino pravo materijalne prirode-opa zabrana zlouporabe prava-ostvarivanje putem suda, u postupku zbog smetanja posjeda ili putem samopomoi

-ostvari li posjednik pravo na posjedovnu zatitu, posjed je onakav kakav je bio prije samo-vlasnog smetanja i uzima se da je to bio kroz cijelo vrijeme- posjednik je bio samoprivremeno sprijeen izvravati svoju vlas, bez prekida je postojao.

I. Ostvarivanje prava na zatitu putem suda

-ostvarivanje prava na sudsku zatitu posjeda, bez ulaenja u pitanje pripada li mu pravo naposjed ili mu ne pripada

-poseban postupak zbog smetanja posjeda, sumaran, hitan i provizoran-sud odluuje iskljuivo prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju ( bez obzirana potenje posjednika, prava na posjed)

Predmet raspravljanja i odluivanja

7/29/2019 posjed

20/30

-ima li tuitelj pravo na zatitu svojeg posjeda putem suda- ako mu pripada--na koji nain ostvariti to pravo-za utvrenje- pripada li tuitelju pravo na zatitu posjeda.-raspraviti i utvrditi;posljednjeposjedovno stanje i smetanje tog posjeda

-utvrdi li t sud-donijeti ODLUKU kojom e narediti da se uspostavi onakvo posjedovnostanje kakvo je bilo u trenutku smetanja; na temelju te odluke-posjed e biti ponovno

uspostavljen, uzet e se da nije prestao niti bio prekinut-provizorna zatita-je li posjed postojao i bio samovlasno smetan-injenica da se vodi postupak zbog smetanja posjeda-litispendencija- a i ako je zavren

pravomonom odlukom nije zapreka u redovnom postupku raspravljati i odluiti tko imapravo na posjed-zakon zabranjuje da se u postupku za smetanje posjeda raspravlja i odluuje o:1. pravu na posjed, ukljuujui i o pravu na poduzimanje posjedovnih ina2.o pravnom temelju posjeda3. o potenju posjednika4. o korisnosti ina smetanja sa stajalita kakvog drutvenog, javnog i li slinog interesa

Aktivna legitimacija

- za zahtijevanje sudske zatite posjeda-aktivno legitimiran1.posljedni,faktivni i mirni posjednik stvari ili prava. iji je posjed samovlasno smetan-

kako neposrednog tako i posrednog bilo kojeg stupnja, kao i samoposjednika nego isuposjednika

2.nasljednika takvog posjednika

x)neposredni posjednik- pravo na sudsku zatitu od svaijeg samovlasnog smetanja ,ukljuivo i smetanja njegovog neposrednog posjeda od strane posrednog posjednikay)posredni posjednik- a) zatita svog posrednog posjeda od treih osoba=ini treih osobakoje poduzimaju protiv neposrednog posjednika-posredni posjednik moe zahtijevati da trei vrati stvar- u neposredan posjed neposrednog

posjednika, ime se uspostavljaju i svi posredni posjedi-ako neposredni posjednik ne eli ili ne moe ponovno preuzeti neposredan posjed-

posredni posjednik ovlaten zahtijevati predaju stvari njemu u neposredan posjed-b)zatita svog posrednog posjeda od samovlasnog ina smetanja

neposrednog posjednika- nema pravo u onim sluajevima kada je potrebno raspravljati onjihovom meusobnom pravnom odnosu

w)pojedini suposjednik-a) zatita svojeg suposjeda od samovlasnog smetanja treih osoba-suposjednik koji je jedan od vie posrednih posjednika biti sputan istim ogranienjima kojapostoje za svakog posrednog posjednika

b)svaki suposjednik ima pravo i na zatitu svojeg posrednogposjeda od samovlasnog smetanja koje bi uinio njegov suposjednik-ako je rije o smetanjuu kojem je on p o t p u n o iskljuen iz dotadanjeg suposjeda ili bitno ogranien mu jedotadanji nain izvravanja faktine vlasti a i tada ako odluivanje o njegovu zahtjevu nijenuno raspravljati o pravnom odnosu meu suposjednicimaq) nasljednik- od trenutka kada je ostaviteljev posjed preao na njega, nasljednik ima pravo

tititi taj posjed od smetanja i dok je idealni, nasljedniki posjednik; nasljednik imatirijetku priliku da titi posjed koji tako na njega preao

1. nasljednik ne moe svoj nasljedniki posjed tititi od samovlasnih zahvata svojihsunasljednika tj. osoba koje uzimaju u posjed ono to je posjedovao ostavitelj

7/29/2019 posjed

21/30

svojatajui si nasljedno pravo- no ako bi t r e i poduzeo in smetanja posjeda prije nego to bi nasljednikiposjed pretvorio u faktini- samovlasno je smetao nasljedniki posjed , pa

nasljednik kao posjednik odnosno suposjednik imao pravo na zatitu svojeg nasljednikogposjeda

2.zatita nasljednikog posjeda od samovlasnog smetanja treih osoba--ima svaki nasljednik odnosno sunasljednik ali s time-ako je upravljanje objektom posjeda povjereno izvritelju oporuke ili skrbniku

ostavine- oni imaju pravo traiti zatitu posjeda-ako bi traio nasljednik sam-zahtjevati da se ono to oduzeto preda

izvr.oporuke

-pomonik u posjedovanju nije aktivno legitimiran za pokretanje sud. postupka zbogsmetanja- ovlaten umjesto posjednika posluiti samopomoi)

Pasivno legitimirane osobe

-ona koje je samovlasno smetala tui posjed-uznemirivi ga ili oduzevi ga- x)osoba koja je trei tj. do tada nalazila izvan strukture posjedovanja objekta-y)koja je imala ulogu pomonika u posjedovanju je ju samovlasno pretvorila u posjed-w)osoba koja ve posjeduje isti objekt na istom

- ili drugom stupnju posjedovaja-nesumnjivo- pasivno legitimiran-posredni posjednik koji je samovlasno smetao

neposrednog-neposredni posjednik koje je smetao posrednog-suposjednik koji je samovlasno smetao drugog suposjednika-iskljuivi ga ili

znatno ograniivi ga u dotadanjem izvravanju suposjeda uzograde

-q) nasljednik na kojeg je s ostavitelja preao posjed samovlasno ouzet dotadanjemposjedniku

-izvritelj oporuke ili skrbnik ostavine

-u sluaju kada in smetanja poduzela jedna osoba u korist d.ruge osobe bit e mogue-upraviti tubu protiv nje ili protiv druge osobe ili njih oboje;- osoba u iju je korist druga osoba poduzela in smetanja s nalogom ili bez njega-

pasivno legitimirana ve samim time to je in smetanja iao u njenu korist, a on se nije

ogradio-osoba koja je za drugoga izvrila in smetanja posjeda pasivno legitimirana ali moe ime-novati osobu za koga je poduzela in smetanja- pa bi umjeto nje stupila u parnicu

Tubeni zahtjev-sastoji od tri elementa1.zahtjev da se utvrdi in smetanja tuiteljevog posjeda2. da se tuenome naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja3. zabrana takvog ili slinog smetanja ubudue- pod prijetnjom ovrhe, ne bude li tuenik to

sam u odreenom roku dobrovoljno izvrio

-sporedni zahtjevi- sud obvee tuenika da naknadi tuitelju parnine trokove-odredi privremene mjere u korist tuitelja

7/29/2019 posjed

22/30

- da odredi kratak paricijski rok- da alba ne odgaa ovrnost rjeenja

-rok za stavljanje zahtjeva je prekulzivan a ne zastaran- istekom tog roka prestaje pravoposjednika na zatitu njegovog posjeda od smetanja-posjednik prekida tijek prekluzivnog roka podizanjem tubenog zahtjeva upravljenog na

sudsku zatitu posjeda

Prigovori tuenika-ogranien broj materijalnopravnih prigovora koje bi mogao s uspjehom suprotstavititubenom zahtjeva upravljenom na zatitu posjeda ogranien prirodom i sadrajem prava nazatitu posjeda, predmetom raspravljanja i odluivanja u postupku; ne moe stavljati

prigovore o kojima se ne smije raspravljati:-pravo na posjed + poduzimanje posjedovnih ina-pravni temelj posjeda-potenje posjednika

-korisnost ina smetanja posjeda sa stajalita drutvenog,javnog ili slinog interesa-raspravlja se ima li tuitelj pravo na zatitu posjeda i

-moe li se ostvariti to pravo-prigovore koji se odnose:-ima li tuitelj posjed kakav se titi

- je li tuenik taj tuiteljev posjed samovlasnim inom smetanjauznemirio ili oduzeo-ako tvrdi da nije samovlasan njegov in

smetanja- raspravljat e se o pravu na poduzimanju tog ina- je li istekom prekluzivnih rokova tuitelju prestalo pravo na

sudsku zatitu- nije li uspostava ranijeg posjedovnog stanja faktino nemogue ili

nedoputeno

- moe stavljati sve procesnopravne prigovore

Odluka suda i provoenje

A) KONANO RJEENJE

- odluka je obliku konanog rjeenja o smetanju posjeda- donosi se nakon provedene rasprave i dokaznog postupka ali i

- donoenje rjeenja zbog izostanka-i na osnovi priznanja tubenog zahtjeva

- IZREKA- 1. utvrivanje posjeda i ina smetanja2. naredba tueniku uspostavu prijanjeg posjedovnog stanja3. zabrana takvog ili slinog ina smetanja ubudue, pod prijetnjom ovrhe

- u konanom rjeenju odreuje se rok za dobrovoljno izvrenje onoga to je naredio premaokolnostima sluaja, pa ga moe i krae od propisanih 15 dana pa i odmah

- pravni lijekovi:

1) Redovni lijekovi alba rok podnoenje je 8 dana

7/29/2019 posjed

23/30

- uvijek je devolutivni pravni lijek- rjeava vii sud- u pravilu suspenzivan pravni lijek- odlae izvrenje rj.

- sud kada postoje vani razlozi moe oduzeti to svojstvo albi

2) Izvanredni pravni lijekovi ponavljanje pravomono zavrenog postupka

- r oku 3o dana po pravomonosti rjeenja i to samou sluaju da je nezakonitim postupanjem uskraena mogunost raspravljanja predsudom ili

su povrijeena pravila o stranakoj i parninoj sposobnosti ili zastupanjustranaka

- nije doputena revizija

3) zahtjev za zatitu zakonitosti izv. pravni lijek nadleno tijelo vlasti moe4) protiv pravom. odluka podii zahtjev

Privremene mjere osiguranja

- cijelo vrijeme dok postupak tee- sud odreuje privremene mjere osiguranja nenovanetrabine OZ-pretpostavke- vjerovatno postoji pravo na zatitu posjeda

- vjerovatna je opasnost da bi se ostvarenje zahtjeva moglo sprijeiti iliznatno oteati osobito to bi dolo do promjene postojeeg

stanja stvari ili- je vjerovatno da postoji potreba za odnosnom mjerom da bi se

sprijeilo nasilje ili nastanka nenadoknadive tete- sadraj mjera- svaka mjera kojom se postie svrha takva osiguranja

- mjera koja je primjerena svrsi zbog koje odreuje tu mjeru u postupku zbogsmetanja posjeda, atu svrhu ne bi moglo postii nekom tipiziranom mj.

- privremeno urediti sporni odnos meu strankama radi sprjeavanjanastanka nenadoknadive ili teko nadoknadive tete, nasilja ili dr. razloga osig. pravni red- odrediti mjeru po slubenoj dunosti a i tuitelj- rjeenje je procesne naravi nije doputena posebna alba pobijati u albi na konano rj.- rjeenje je odmah ovrno- trajanje- mjera moe biti donesena na odreeno vrijeme ukinuti kad protekne vrijeme

- na zahtjev tuenika- ako se okolnosti primjene da nije potrebna- kad tubeni zahtjev bude pravomono odbijen

Provoenje odluke

- odluku e izvrit onaj kome je to nareeno- sud odreuje paricijski rok za dobrovoljno izvrenje- od dana pravomonosti rjeenje- od dostave rjeenja tueniku- kada alba nema susp.znaaj

- ovrno provoenje- kada tuenik ne postupi dobrovoljno prema ovrnom rjeenju suda- rok u kome tuitelj moe zatraiti ovrhu na temelju rjeenja kojim se tueniku nalaeizvrenje odreen mjere 30 dana nakon proteka pricijskog roka ) prvi dan nakon proteka togroka) nakon proteka roka ne moe traiti prisilno izvrenje ve u petitornoj parnici ; ovoogranienje mogunosti trenja ovrhe postoji ako u dispozivu rjeenja se nalae izvrenjeodreene radnje(davanje ili injenje) ne i nareenog trpljenja ili proputanja- u granicama tog roka nije svedena ni mogunosti zahtijevanja ovrnog provoenja odluke otrokovima postupka znai da moe

-ovrha radi ostvarenja nenovane trabine

7/29/2019 posjed

24/30

- bude li tuenik ponovno smetao posjed na temelju donesenog prvomonog rjeenja osmetanju posjeda kao ovrnoj ispravi ishoditi novo rjeenje o ovrsi kojim e biti odreenauspostava ranijeg posjedovnog stanja i zaprijeno novanom kaznom za sluaj ponovnogsmetanja prijedlog za donoenje novog rj. o ovrsi u roku 30 dana od saznanja za ponovnosmetanje posjeda , najkasnije od 1 godine nakon ponovnog smetanja = ako bitno se smetanje

ne razlikuje od onoga o kome je sud prvomono odluio- ako je novo smetanje u biti razliito ranije pravomono rj. nee posluiti kao ovrna isprava

II. OSTVARIVANJE PRAVA NA ZATITU PUTEM SAMOPOMOI-dozvoljena samo u odreenim granicama, prednost putem suda- defanzivna i ofenzivna samopomo

-defanzivna samopomo je obrana postojeeg posjeda

-ofenzivna samopomo je ponovna uspostava ve oduzetog posjeda-putem samopomoi posjednik kao i njegov pomonik u posjedovanju izvrava za

posjednika njegovo prvo na samopomo- kumulativno ispune tri pretpostavke

1. kad posjedu prijeti neposredna opasnost- in smetanja u tijeku ili j e dovren2. samopomo je nuna sudska pomo bi stigla prekasno3. da zatitu posjeda ne bude primijenjena sila vee jakosti nego li je primjerna okolnostima

in samopomoi ne bi smio ni po sadraju ni po intezitetu ni po posljedicama prelazitigranicu onoga to je nuno za zatitu posjeda u postojeoj situaciji

- ako nisu ostvarene pretpostavke odgovornost za tetu koju je pri tome nanio- putem samopomou u roku uod 30 dana od kada je saznao za in smetanja i poinitelja, a

nikada dui od godinu dana od poinjenog smetanja

STJECANJE DOSJELOU

- dosjelost pretvara faktinu vlast u pravnu, posjed u subjektivno pravo-ako netko kroz odreeno vrijeme posjeduje neku stvar kao da je njen vlasnik. uz

pretpostavke, putem dosjelosti zaista postati vlasnikom te stvari- odnosno dovoljno dugoizvrava sadraj nekog prava stvarne slunosti i kao da mu to pripada, putem dosjelosti zaista

postati vlasnikom te stvari

- pravna ustanova dosjelosti vanu funkciju u pravnom ureenju otvara put stjecanju- dokazivanju- ako su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje putem dosjelosti, tada osoba koja bi trebaladokazati da je valjano stekla neku stvar ili pravo- neposredni pravni uinak dosjelosti posjednik izvorno originarno) stjee ono to je do tadaposjedovao kroz propisano vrijeme

- dosjelost- stjecanje prava neprekidnim izvravanjem njihova sadraja kroz zakonomodreeno vrijeme; u uem smilsu- stjecanje prva vlasnistva time to se stvar samostalno

posjeduje kroz zakonom odreeno vrijeme-posjednik koji stjee dosjelou dosjedatelj, uzukapijent-moe stei pravo vlasnitva na stvari koja je do tada pripadala pravno nekoj drugoj osobi,

moe biti i neko drugo pravo koje nije postojalo do tada-putem dosjelosti pravo vlasnitva i pravo stvarnih slunosti

7/29/2019 posjed

25/30

PRESTANAK POSJEDA

- kada je dotadanjem posjedniku prestala faktina vlast koja je bila sadraj njegovog posjeda

- posjed traje dok ne nastupi onaj dogaaj , redovito ljudski in, kojim trajno prestajeposjednikova faktina vlast-predmnjeva se da posjed nakon to je steen traje neprekidno dalje- sa stajalita posjednika prestanak dragovoljan ili nedragovoljan- sa stajalita drutvenih odnosa faktine vlasti aposlutan ili relativan

-apsolutno prestao- ako je time to je prestao dotadanjem posjedniku uope prestao postojati-relativno prestao-prestao dotadanjem posjedniku ali nije prestao postojat nego je preao naneku drugu osobu-prestanak posjeda zbiva se nekim dogaajem nastupom okolnosti-x) relativan prestank posjeda-dogoaj je onaj dvostrani in kojim taj posjed prelazi na neku

drugu osobu (osim zbog posjednikove smreti)y) apsolutni prestanak posjeda. ljudski in i neki drugi dogaaj kojim je prestala

posjednikova faktina vlast

A)Prestanak posjeda stvariI. Apsolutni prestanak

- ako dotadanji posjed definitivno je prestao bez obzira je li time stvar prestala biti uiijem posjedu ili je netko drugi na njoj izvorno osnovao svoj neposredan posjed(nemakontinuteta)

-s apsolutnim prestankom neposrednog posjeda stvari prestaju svi posredni posjedi

- s apsolutnim prestankom posrednog posjeda. i svi posredni posjedi vieg stupnjaa) propast i gubitak stvari

-propast- prirodni dogaaj i zbog ljudske radnje-gubitak-definitivan, kada nema realne nade da bi na stvari mogla biti nastavljena

dotadanja faktina vlastb)naputanje posjeda stvari

-derelikcija-naputanje posjeda stvari je faktini in-uinjeno s voljom da se definitivnoprestane izvravati svoju neposrednu vlast glede stvari (prirodna volja)-

nedvojbenac)oduzee stvari-

-ako neka druga osoba jednostranim inom oduzme stvar posjedniku a ovaj se ne zatitisredstvima zatite posjeda-oduzeem neposrednog posjeda oduzeti su i posredni posjedi

II.Relativni prestanak-prestao biti posjed svojeg dotadanjeg posjednika, a traje kao posjed neke druge osobe-posljedica predaje drugoj osobi

nasljeivanje-ne utjee na posjede koji su na drugim stupnjevima posjedovanja glede te stvari

7/29/2019 posjed

26/30

B)Prestanak posjeda prava

I. Apsolutni prestanak

a)nemogunost izvravanja posjeda prava propast poslune nekretnine

b)gubitak posjeda povlasne nekretnine-posjed prava stvarne slunosti ima osoba koja posjeduje povlasnu nekretninu- sudbinuposjeda nekretnine dijeli i posjed prava stvarnih slunosti u korist te nekretnine

-prestane li posjed povlasne nekretnine prestao je i posjed prava u njenu korist (oduzmeli netko samovlasnim inom dotadanjem posjedniku povlasne nekretnine a ovaj sene poslui pravom na zatitu) posjed povlasne ne. je apsolutno prestao kao i posjedistvarne slunosti;

- onaj tko je oduzeo posjed povlasne nekretnine izvorno je stekao nekretninu a ujednoprestali posjedi prava stvarnih slunosti

c)odreknue od posjeda prava- oitovanjem volje dotadanjeg posjednika prava stvarne slunosti da nee vie

izvravati sadraj odnosne stvarne slunosti na poslunoj nekretnini; prestane liizvravati sadraj prava odnosne slunosti, a da nije oitovao svoju volju da se odrietog posjeda prava posjed traje i dalje

d) oduzee posjeda prava-posjed prava stvarne slunosti je faktina vlast posjednika jedne nekretnine-povlasneglede druge nekretne-poslune, a sa stoji se da osoba koja posjeduje poslunutrpi ili proputa neto glede te svoje nekretnine kao da posjednik povlasne ima pravona to njezino trpljenje ili proputanje

-prestane li faktina vlast, prestao je posjed prava stvarne slunosti- prestat e faktina vlast ako osoba koja posjeduje poslunu nekretninu poduzme in-suprotan toj njegovoj vlasti i koja tu vlast ukida, a on ne ostvaruje pravo na zatitusvojeg posjeda prava

x) prestanak trpljenja-prestanak posjeda afirmativne slunosti posjednik poslune nekretnine prestanet r p j e t i da se i dalje izvrava sadraj prava slunosti na nekretnini u njegovojnekretnini

-- ne samo da se protivi ve i da poduzme to je potrebno da sprijei izvravanjesadraj prava afir. stvarne slunosti, a ovaj ne zatiti svoje pravo

y) prestanak proputanja--prestanak posjeda negativne slunosti posjednik poslune nekretnine prestaneproputati ono to je do tada proputao- na svojoj nekretnini uioni ono to bi trebao propustiti initi- posjed e se oduzeti ako posjednik prava ne zatiti svoje pravo

II: Relativni prestanak

-prestaje dotadanjem posjedniku zajedno s prestankom posjeda povlasne nekretnin- prijee li dvostranim inom predaje posjed neke nekretnine od dotad. posjednika na

drugu osobu na stjecatelja prelaze i svi posjedi prava koji postoje u korist te nekretnine

7/29/2019 posjed

27/30

-prijee li smru dotad. posjednika nekretnine posjed te nekretnine na njegovognasljednika, s posjedom te nekretnine preli na tu osobu i svi posjedi prava u korist nek.IDEALNI POSJED

- nije posjed u pravom smislu rijei, nego je naziv za prema svakome djelujuu privatnuvlast glede neke stvari koju ima neka osoba kroz to to joj je javna vlast svojom odlukomili neposredno zakonom predala stvar u posjed, proglasivi je posjednikom , premadaona stvar jo faktino ne posjeduje

- idelan posjed posjed stvari i posjed prava- osoba koja je dobila idealni posjed u poloaju je da nastupa kao da je ta stvar ili pravo

njezino, premda moda i nije-vlast koja je u drutvu relevantna u tom smislu to stvara za svakog vaeu sliku o postojanjusubjektnog prava, ak i onda kada to pravo samo prividno postoji

- razlika prema faktinom posjedu nema karakteristiku neposrednog tjelesnog , fizikogdranja stvari u svojoj vlasti

A) NASLJEDNIKI POSJED

pravni poloaj koji glede svih ostaviteljevih posjeda ima njegovo nasljednik time to ga zakonproglaava za posjednika umjesto ostavitelja-posjed bez efektivne, faktine vlasti- na temelju zakonske odredbe nasljednik postaje posjednikom umjesto ostavitelja, premdanije stekao faktinu vlast

-ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti iu njezinu asu, onakvi kakvi su bili u ostavitelja

-svaki ostaviteljev posjed nastavlja kod nasljednika na istom predmetu posjedovanja- na istom stupnju-istim objektivnim kvalitetama

- nasljednik ima mogunost da faktinu vlast uspostavi poduzimanjem posjedovnih ina-faktini- kada pone izvravati posjedovne ine na predmetu posjedovanja-ne postupa nasljednik samovlasno ako je zaista ostaviteljev nasljednik

-poduzimanje posje. ina nije povjereno izvr.oporukeili skrbniku ostavine

- poduzimanje posj. ine ne zadire u tui posjed ilisuposjed

-nekoliko sunasljednika svi oni stekli nasljedniki suposjed svakog pojednog od ostavt.posjeda( ako bi pojedini smatao suposjed ostalih pravo na zatitu)-pravni uinci nasljednikog posjeda:

1. povreda nasljdnikog posjeda- pravo na posjedovnu zatitu2. trajanje nasljednikog posjeda stjecanje stvari/prava putem dosjelosti

- nasljedniki posjed naelno uiva posjedovnu zatitu kao da je ostavitelj jo posjednik- svoj posjed zatiti putem suda za smetanje posjeda jedino ako za odluivanje nije potrebnoprethodno utvrditi tko ima pravo na nasljdniki posjed tj. tko je ostavitteljev nasljdnik

- to je sluaj kada je nasljedniki posjed smetala trea osoba- ako je smetala osoba koja sebe smatra za ostaviteljevog naskljdnka to je spor o pravu na

nasljedniki posjed petitorni nasljedniki zahtjev

7/29/2019 posjed

28/30

B)POSJED OASNE OSTAVINE

-kada je nepoznato ima li ostavitelj nasljednika, a ostao je bez rezultat oglas kojim je sudpozvao da mu se jave osobe koje se smatraju ostaviteljevim nasljednikom, sud e donijetiodluku o predaji oasne ostavine jedinici lokalne samouprave opini-kada rjeenje postane pravomono opina dobila idealni posjed onoga to je u rjeenjuo predaji u posjed opine navedeno kao oasne ostavina-pretvoriti u faktini time to e poduzeti odg.posjedovne ine- ako se javi nasljdnik moe zahtjevati da mu opina izrui ono to mu pripada kaonasljedniku nasljedniki zahtjev zastarjeva u roku od 10 god. ako je opina neposteni

posjednik zastarjeva u roku 20 godina

C)TABULARNI POSJED

-tabularni (knjini ) posjed je injenica da je u zemljinim knjigama pravo vlasnitvanekertnina ili neko drugo knjino pravo upisano u korist odreene osobe, kao njezino pravo-injenica nastaje upisom, a prestaje brisanjem-injenica upisa u zemljinu knjigu daje upisanoj osobi neku vlast, ak i kada joj ne pripadaupisano pravo (tabularni posjed)-pravni uinci injenice upisa u zk(tab. posjeda)- injenica uknjibe odnosno predbiljebe u zemljisnim knjigama igra ulogui modusa kod

stjecanja prava vlasnitva nekretnina i dr. prava glede nekretnine kod izvedenog stjecanjaprava-injenica da je u zk upisano neko pravo u korist odreene osobe, stvara presumpciju d njojzaista pripada to pravo-injenica da je zk neka osoba upisana kao nositelj odreenog prava ovlauje nju da s tim

pravom knjino raspolae- injenica upisa u zk titi upisanu osobu od onih koji bi inae mogli nekretninu ili pravo nanjoj stei pozivajui se na naelo povjerenja u zk

- ne izaziva dva vana uinka: - ne daje pravo na posjedovnu zatitu- ne dovodi do tabularne dosjelosti

-tabularni posjed moe se podudarati s faktinim posjedom nekretnine-u korist iste osobeii e uinci tabularnog i faktinog posjeda- kada se ne podudara upisana osoba u zk i osoba koja zaista posjeduje nekretninu nisu iste

- u korist prve uinci tabularnog posjda-u korist druge- uinci faktinog posjeda

That's all folks!

7/29/2019 posjed

29/30

7/29/2019 posjed

30/30

-

.