poslovni softver upravljanje kvalitetom kontinentalni ... · od njihovih web sjedišta, primjera...

1www.mirakul.hr

tema brojaFinancije

posebni prilozi

intervjuAna Pavičić-Kaselj

Poslovni softverUpravljanje kvalitetomKontinentalni turizamGraditeljstvo i nekretnine

prvi besplatni poslovni časopis - slavonija i baranja broj 63, godina X, travanj 2015.

issn

: 184

8-29

37

32 BIZdirekt � travanj 2015. www.mirakul.hr

8. svibnja 2015. / Zagreb / Hotel Westin Konferencĳ a

LIDERI ZA LIDERE

BUSINESS TRENDS, INNOVATION & GROWTHčetiri strateška panel razgovora lidera

Suočavajući se s brojnim iza-zovima u poslovanju, od tehnološkog napretka, global-izacĳ e do recesĳ skih utjecaja, lideri su pod kontinuiranim pritiskom iznalaženja novih rješenja, učenja i razvi-janja poslovanja. Konferen-cĳ a Lideri za lidere okuplja vodeće regionalne managere, poduzetnike i uspješne ljude iz ICT-a, marketinga, fi nancĳ a, proiz-vodnje, edukacĳ e i poslovnog savje-tovanja te otkriva kako lideri razmišljaju, koje karakteristike ih determiniraju te kako postati najbolji u poslu kojim se bavite. Cilj konferencĳ e je poticati sagledavanje šire slike poten-cĳ alnih mogućnosti koje su pred nama, kako bi se prom-jenom perspektive mogla steći bolja slika funkcioniranja biznisa. Jasnim primjerima ispričanim od strane lidera bit će prikazano kako se osloboditi straha od neuspjeha i in-feriornih mogućnosti male zemlje jer nitko nĳ e uspio, a da pritom nĳ e niti jednom pogrĳ ešio.

Nakon konferencĳ e sudionici će raspolagati konkretnim znanjima i informacĳ ama koje će već sutradan moći primi-jeniti u poslovanju – saznat će kako usmjeriti svoja ulagan-ja u marketing i iskoristiti najnovĳ e marketinške trendove, na koji način i iz kojih izvora fi nancirati krupne investicĳ e i upravljati složenim projektima, koji su najefi kasnĳ i kanali izlaska na strana tržišta i kako postati globalna tvrtka te koja najnovĳ a ICT rješenja mogu implementirati u svojim tvrtkama. Sudionici će također saznati u kojem se smjeru razvĳ a poslovanje u novom digitalnom dobu i kako iskoris-titi prednosti razvoja tehnologĳ e u inoviranju poslovnih procesa.

Ciljevi konferencĳ e:• Determinirati poslovne trendove• Primjerima pokazati kako region-alne tvrtke mogu vrlo uspješno raditi akvizicĳ e i poslovati na sv-jetskom tržištu• Primjerima demonstrirati koji je utjecaj inovacĳ a na strategĳ u po-slovanja

• Poboljšati osobnu percepcĳ u in-ternacionalnih poslovnih mogućnosti

koje postoje u Hrvatskoj• Saznati koje poslovne modele i pristup

razvoju strategĳ e u poslovanju koriste lideri• Konačni cilj konferencĳ e je poboljšati osobnu

percepcĳ u poslovnih mogućnosti koje postoje u našoj zemlji i potom moći primĳ eniti liderske poslovne modele i liderski ‘mindset’ u funkcioniranju vlastite tvrtke Metode rada:Otvoren, interaktivan i dinamičan razgovor, jezgrovita i jasna prezentacĳ a osobnih liderskih primjera iz domaće i svjetske prakse koji osiguravaju razumĳ evanje sadržaja konferencĳ e. Razmjena iskustava i mogućnost postavljanja pitanja sudionicima panela od strane auditorĳ a.

Više od dvadeset lidera će u četiri strateška panel razgovo-ra konkretnim primjerima i poslovnim situacĳ ama pokazati s kojim se izazovima susreću u svom poslovanju i na koji način prilaze njihovom rješavanju.

Lideri ambasadori konferencĳ e su: Ivana Medo Bogdanović, dr.sc. Miroslav Dragičević, prof.dr.sc. Ivan Đikić, Boris Galić, Ivan Gligora, Dubravko Hoić, Damir Hoyka, Donald Hudspeth, Dragutin Kamenski, Ivana Kolar, Gordan Kožulj, Vlado Krauthaker, Zdenko Leko, Branimir Muidža, Dimitrĳ e Popović, Ivo Usmiani.

PRĲ AVE I KONTAKT:+385 31 629 616konferencĳ [email protected]

KOTIZACĲ A:• Rana prĳ ava (01.04.-30.04.): 1.490,00 kn + PDV• Puna cĳ ena: 1.800,00 kn + PDV• Za sve sudionike konferencĳ e Lideri za lidere osigurani su ručak i konferencĳ ski poklon paket.• Najsretnĳ em sudioniku konferencĳ e Dimitrĳ e Popović osobno će uručiti sliku.

Konferencĳ a Lideri za lidere

okuplja najbolje kako bi lideri učili od lidera

kroz dinamičnu diskusĳ u u optimističnom i motivacĳ skom

ozračju s jedinstvenim ciljem: dolaskom do novih

spoznaja i praktičnih poslovnih rješenja.

Tomislav Bilić Ante Mandić

dr.sc. Jadranka IvankovićMario Fraculj

Mladen FogecTomislav Debeljak

Krešo Perica

Marina Pulišić

prof.dr.sc. Pero LučinKristĳ an Buk

Lana Popović

Damir Sabol

Nikola Vrdoljak

dr.sc. Vladimir Preveden

dr. Thomas Sichla

Ivan Vidaković

Nikola Žinić

dr. Ernie Stark

Marko Remenar

Zoran Uranjek

Denis Čupić

ORGANIZATORI: POKROVITELJI: EDUKACĲ SKI POKROVITELJ:

LIDERI AMBASADORI: MEDĲ SKI POKROVITELJI:INSTITUCIONALNI POKROVITELJI:

9.00 – 9.30 Obraćanje 'Lidera ambasadora' auditorĳ uTop 10 liderskih osobina ličnosti - prezentacĳ a rezultata istraživanja – dr.sc. Jasminka Samardžĳ a

9.30 – 10.30TECHNOLOGY & INNOVATIONmoderator panela: Ivica Perica, Deloitte Tomislav Bilić, InchooAnte Mandić, IN2 Krešo Perica, IBM Srednja i istočna EuropaDamir Sabol, PhotoMath, PhotoPayIvan Vidaković, Microsoft

12.30 – 13.30PROJECT MANAGEMENT & FINANCINGmoderatorica panela: Marina Ralašić, BankaKristĳ an Buk, AllianzDenis Čupić, HUPprof.dr.sc. Pero Lučin, rektor Rĳ ečkog sveučilištadr.sc. Vladimir Preveden, Roland BergerMarko Remenar, Zagrebačka banka

13.30 – 14.30BUSINESS GROWTH & EMERGING MARKETSmoderatorica panela: dr.sc. Jasminka Samardžĳ a Tomislav Debeljak, DIV grupaMladen Fogec, SiemensLana Popović, Coca Cola SE Europedr. Thomas Sichla, ZOV ZagrebZoran Uranjek, Harburg-Freudenberger, Belišće

10.30 – 11.30MARKETING MANAGEMENT - DIGITAL BUSINESS & TECHNOLOGY TRENDSmoderator panela: Tomo Ricov, PepermintMario Fraculj, McCANNdr.sc. Jadranka Ivanković, PodravkaMarina Pulišić, JGLNikola Vrdoljak, 404 agencyNikola Žinić, Bruketa&Žinić

12.00 - 12.30PREDAVANJEdr. Ernie Stark, RIT CroatiaGuerrilla Leadership: Leading from the middle rather than the front

11.30 - 12.00 Coff ee break

8. svibnja 2015. / Zagreb / Hotel Westin Konferencĳ a

LIDERI ZA LIDERE

BUSINESS TRENDS, INNOVATION & GROWTHčetiri strateška panel razgovora lidera

Suočavajući se s brojnim iza-zovima u poslovanju, od tehnološkog napretka, global-izacĳ e do recesĳ skih utjecaja, lideri su pod kontinuiranim pritiskom iznalaženja novih rješenja, učenja i razvi-janja poslovanja. Konferen-cĳ a Lideri za lidere okuplja vodeće regionalne managere, poduzetnike i uspješne ljude iz ICT-a, marketinga, fi nancĳ a, proiz-vodnje, edukacĳ e i poslovnog savje-tovanja te otkriva kako lideri razmišljaju, koje karakteristike ih determiniraju te kako postati najbolji u poslu kojim se bavite. Cilj konferencĳ e je poticati sagledavanje šire slike poten-cĳ alnih mogućnosti koje su pred nama, kako bi se prom-jenom perspektive mogla steći bolja slika funkcioniranja biznisa. Jasnim primjerima ispričanim od strane lidera bit će prikazano kako se osloboditi straha od neuspjeha i in-feriornih mogućnosti male zemlje jer nitko nĳ e uspio, a da pritom nĳ e niti jednom pogrĳ ešio.

Nakon konferencĳ e sudionici će raspolagati konkretnim znanjima i informacĳ ama koje će već sutradan moći primi-jeniti u poslovanju – saznat će kako usmjeriti svoja ulagan-ja u marketing i iskoristiti najnovĳ e marketinške trendove, na koji način i iz kojih izvora fi nancirati krupne investicĳ e i upravljati složenim projektima, koji su najefi kasnĳ i kanali izlaska na strana tržišta i kako postati globalna tvrtka te koja najnovĳ a ICT rješenja mogu implementirati u svojim tvrtkama. Sudionici će također saznati u kojem se smjeru razvĳ a poslovanje u novom digitalnom dobu i kako iskoris-titi prednosti razvoja tehnologĳ e u inoviranju poslovnih procesa.

Ciljevi konferencĳ e:• Determinirati poslovne trendove• Primjerima pokazati kako region-alne tvrtke mogu vrlo uspješno raditi akvizicĳ e i poslovati na sv-jetskom tržištu• Primjerima demonstrirati koji je utjecaj inovacĳ a na strategĳ u po-slovanja

• Poboljšati osobnu percepcĳ u in-ternacionalnih poslovnih mogućnosti

koje postoje u Hrvatskoj• Saznati koje poslovne modele i pristup

razvoju strategĳ e u poslovanju koriste lideri• Konačni cilj konferencĳ e je poboljšati osobnu

percepcĳ u poslovnih mogućnosti koje postoje u našoj zemlji i potom moći primĳ eniti liderske poslovne modele i liderski ‘mindset’ u funkcioniranju vlastite tvrtke Metode rada:Otvoren, interaktivan i dinamičan razgovor, jezgrovita i jasna prezentacĳ a osobnih liderskih primjera iz domaće i svjetske prakse koji osiguravaju razumĳ evanje sadržaja konferencĳ e. Razmjena iskustava i mogućnost postavljanja pitanja sudionicima panela od strane auditorĳ a.

Više od dvadeset lidera će u četiri strateška panel razgovo-ra konkretnim primjerima i poslovnim situacĳ ama pokazati s kojim se izazovima susreću u svom poslovanju i na koji način prilaze njihovom rješavanju.

Lideri ambasadori konferencĳ e su: Ivana Medo Bogdanović, dr.sc. Miroslav Dragičević, prof.dr.sc. Ivan Đikić, Boris Galić, Ivan Gligora, Dubravko Hoić, Damir Hoyka, Donald Hudspeth, Dragutin Kamenski, Ivana Kolar, Gordan Kožulj, Vlado Krauthaker, Zdenko Leko, Branimir Muidža, Dimitrĳ e Popović, Ivo Usmiani.

PRĲ AVE I KONTAKT:+385 31 629 616konferencĳ [email protected]

KOTIZACĲ A:• Rana prĳ ava (01.04.-30.04.): 1.490,00 kn + PDV• Puna cĳ ena: 1.800,00 kn + PDV• Za sve sudionike konferencĳ e Lideri za lidere osigurani su ručak i konferencĳ ski poklon paket.• Najsretnĳ em sudioniku konferencĳ e Dimitrĳ e Popović osobno će uručiti sliku.

Konferencĳ a Lideri za lidere

okuplja najbolje kako bi lideri učili od lidera

kroz dinamičnu diskusĳ u u optimističnom i motivacĳ skom

ozračju s jedinstvenim ciljem: dolaskom do novih

spoznaja i praktičnih poslovnih rješenja.

Tomislav Bilić Ante Mandić

dr.sc. Jadranka IvankovićMario Fraculj

Mladen FogecTomislav Debeljak

Krešo Perica

Marina Pulišić

prof.dr.sc. Pero LučinKristĳ an Buk

Lana Popović

Damir Sabol

Nikola Vrdoljak

dr.sc. Vladimir Preveden

dr. Thomas Sichla

Ivan Vidaković

Nikola Žinić

dr. Ernie Stark

Marko Remenar

Zoran Uranjek

Denis Čupić

ORGANIZATORI: POKROVITELJI: EDUKACĲ SKI POKROVITELJ:

LIDERI AMBASADORI: MEDĲ SKI POKROVITELJI:INSTITUCIONALNI POKROVITELJI:

9.00 – 9.30 Obraćanje 'Lidera ambasadora' auditorĳ uTop 10 liderskih osobina ličnosti - prezentacĳ a rezultata istraživanja – dr.sc. Jasminka Samardžĳ a

9.30 – 10.30TECHNOLOGY & INNOVATIONmoderator panela: Ivica Perica, Deloitte Tomislav Bilić, InchooAnte Mandić, IN2 Krešo Perica, IBM Srednja i istočna EuropaDamir Sabol, PhotoMath, PhotoPayIvan Vidaković, Microsoft

12.30 – 13.30PROJECT MANAGEMENT & FINANCINGmoderatorica panela: Marina Ralašić, BankaKristĳ an Buk, AllianzDenis Čupić, HUPprof.dr.sc. Pero Lučin, rektor Rĳ ečkog sveučilištadr.sc. Vladimir Preveden, Roland BergerMarko Remenar, Zagrebačka banka

13.30 – 14.30BUSINESS GROWTH & EMERGING MARKETSmoderatorica panela: dr.sc. Jasminka Samardžĳ a Tomislav Debeljak, DIV grupaMladen Fogec, SiemensLana Popović, Coca Cola SE Europedr. Thomas Sichla, ZOV ZagrebZoran Uranjek, Harburg-Freudenberger, Belišće

10.30 – 11.30MARKETING MANAGEMENT - DIGITAL BUSINESS & TECHNOLOGY TRENDSmoderator panela: Tomo Ricov, PepermintMario Fraculj, McCANNdr.sc. Jadranka Ivanković, PodravkaMarina Pulišić, JGLNikola Vrdoljak, 404 agencyNikola Žinić, Bruketa&Žinić

12.00 - 12.30PREDAVANJEdr. Ernie Stark, RIT CroatiaGuerrilla Leadership: Leading from the middle rather than the front

11.30 - 12.00 Coff ee break


Sadržaj

15 tema broja: Financije

Stručnjaci se slažu kako bi se, prije svega, trebalo upitati što je real-nost, današnja vremena ili pred-krizni boom te je li eksplozija cijena vrijednosnica 2006. i 2007. bila anomalija i svojevrsni uvod u krizu. Stoga, tvrde, bilo bi dobro to tako mentalno posložiti i gledati na današnji način rada kao nešto redovno i uobičajeno. To ne bi trebalo biti loše, jer što se više truda uloži u odabir vrijednosnica, te bi i prino-si trebali biti viši i pouzdaniji, a to zasigurno koristi svima. U prvom redu klijentima, a onda i cijelom financijskom sustavu.

42 Upravljanje kvalitetom

53 Graditeljstvo i nekretnine

38 Poslovni softver

46 Kontinentalni turizam

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Ana Pavičić-Kaselj, suosnivačica Frank Accelerator Venturesa

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Venezuela

Regionalni razvoj Ujednačen razvoj regija ponajviše ovisi o lokalnim razvojnim projektima

Telekomunikacije Telekomi se prilagođavaju naglom rastu podatkovnog prometa

Zdravlje i medicina Projekti u zdravstvu pokazuju rezultate

Automobili Rast prodaje automobila i tehnološka revolucija

Jedrenje Ploviti se mora

Poslovni kalendar

34

60

63

67

73

7

8

12

26

29

MODUL 1SMM – Marketing na društvenim mrežama (23. i 24. travnja 2015.)

• Digitalna prisutnost i digitalno okruženje• Web stranica – središte digitalne prisutnosti• Društvene mreže kao integralni dio marketinških i

promotivnih aktivnosti• Uvod u društvene mreže• Upoznavanje sa zakonitostima komunikacije na

društvenim mrežama• Kako odabrati pravu društvenu mrežu?• Velike društvene mreže: Facebook• Facebook: tko ga i kako koristi, prednosti i nedostaci

(primjeri iz prakse)• Posao community managera – zaduženja i

odgovornosti• Važnost poznavanja publike i aktivne komunikacije

s njom• Velike društvene mreže: Twitter• Twitter: tko ga i kako koristi, prednosti i nedostaci

(primjeri iz prakse)• Velike društvene mreže: Google+• Google+: tko ga i kako koristi, prednosti i nedostaci

(primjeri iz prakse)

Radionica:• Kreiranje Facebook fan stranice• Upoznavanje sa sličnostima i razlikama pojedinih

tipova fan stranica• Defi niranje opcija koje fan stranicama stoje na

raspolaganju• Pripremanje fan stranice za njenu objavu

Program se sastoji od 3 modula ukupnog trajanja 60 nastavnih sati. Trajanje svakog modula je 20 nastavnih sati.

Trajanje programa: travanj – lipanj 2015.

Prijave i kontakt:

tel: +385 31 629 616, mob: +385 91 333 77 95

e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hr

MODUL 2Strategija nastupa na društvenim mrežama (14. i 15. svibnja 2015.)

• Važnost strategije nastupa na društvenim mrežama kao dokumenta koji je komplementaran marketinškim i PR aktivnostima pojedinca, tvrtke ili branda

• Izrada strategije – kako se piše, primjeri, na koja sve pitanja mora odgovoriti i od kojih se sve elemenata sastoji

• Specifi čne i male društvene mreže• LinkedIn• YouTube• Instagram• Pinterest• Foursquare i Swarm• Tumblr• Vine• Krizna komunikacija na društvenim mrežama• Kako komunicirati u slučajevima krize• Kako se nositi s krizom na društvenim mrežama• Provođenje nagradnih natječaja i igara na

društvenim mrežama• Kako, kada i zašto nagrađivati zajednicu• Nagradni natječaji na Facebooku i Twitteru• Nagradni natječaji na ostalim društvenim mrežama

Radionica:• Vrste i važnost sadržaja te zakonitosti komunikacije• Sadržaj kao ključ uspjeha društveno-mrežne

strategije

Mjesto održavanja predavanja i radionica:

FORUM Zagreb

Radnička cesta 50 - Green Gold

MODUL 3Napredno korištenje društvenih mreža (11. i 12. lipnja 2015.)

• Content marketing• Što je content marketing i zašto je on važan te kome

je namijenjen• Izrada i provođenje strategije sadržajnoga

marketinga pojedinca, tvrtke ili branda• Content marketing na društvenim mrežama• Pogreške u nastupu na društvenim mrežama• Koje pogreške tvrtke najčešće čine• Kako izbjeći pogreške na društvenim mrežama• Oglašavanje i promocija na društvenim mrežama• Važnost i načini promocije društveno-mrežnih

odredišta• Mobilni plan• Kako se kreira optimalan mobilni plan• Mjerenje uspješnosti nastupa na društvenim

mrežama• Facebook Insights• Ostali alati za praćenje metrike

Radionica:• Facebook oglasi• Defi niranje tipova Facebook oglasa• Osmišljavanje i kreiranje Facebook oglasa• Usmjeravanje oglasa prema određenim ciljnim

skupinama• Praćenje i optimiziranje Facebook oglasnih

kampanja

Community manager AkademijaAkademija

SMM – Marketing na društvenim MODUL 2Strategija nastupa na društvenim mrežama

MODUL 3Napredno korištenje društvenih mreža (11. i 12. lipnja 2015.)

PREDAVAČI: Milica Cetinić, Siniša Gavrilović, Ana Penović, Irena Rašeta

Medijski pokrovitelji:

organizira specijalistički modularan program


Uvodnik

S obzirom na profil čitatelja BIZdirekta, većina vas dolazi iz tvrtki i institucija koje su među vodećima u svojoj djelatnosti, ma čime se bavili. Oni koji nisu, vje-rujem da su iznimno ambiciozni i žele doći do vrha. Pozicija lidera, iako primamljiva i ugodna, ujedno je i vrlo izazovna i zahtjevna, jer lideri moraju kontinui-rano biti najveći inovatori u svojoj djelatnosti, nudi-ti najnaprednije usluge te pratiti i primjenjivati, pa i predviđati, najnovije poslovne i tehnološke trendove na svjetskoj razini. Lideri se ne mogu ni jednostavno uspoređivati s konkurencijom na svom tržištu, jer mo-raju u svakom pogledu biti bolji i ispred njih, kako bi zadržali lidersku poziciju.

No jedna od rijetkih prednosti, ako ne i jedina, poslo-vanja na malom i uskom tržištu poput hrvatskog, jest da lideri ipak ne moraju sami otkrivati buduće trendo-ve i najučinkovitije poslovne procese, već mogu pratiti globalno tržište i globalne lidere, te si na taj način ba-rem djelomično olakšati zahtjevnu poziciju lidera na domaćem tržištu. Zahvaljujući Internetu danas je vrlo jednostavno pratiti način poslovanja globalnih lidera, od njihovih web sjedišta, primjera uspješnih kampanja i poslovnih poteza dostupnih kao studija slučaja ili vi-deo materijala, pa do profila na društvenim mrežama. Međutim, sve to i dalje treba aktivno kombinirati s po-slovnim putovanjima, posjetima sajmovima i stručnim konferencijama, kako biste se mogli i uživo uvjeriti i iskusiti nastup najboljih.

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenici grafičkog urednika Darija Lalić, Tomislav Vrdoljak

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Ovo smo i sami učinili, a i dalje radimo. Kad smo pokretali posao ili nove usluge, nismo samo gledali najuspješnije u Hrvatskoj, već smo detaljno proučili globalne lidere iz našeg područja, pratili kako rade i onda s tim saznanjima pokušali ponuditi najbolju moguću uslugu na našem tržištu, prilagođenu, na-ravno, svim specifičnostima i razini tehnološkog napretka (da, ovo malo gorko zvuči, ali u medijima i edukaciji doista postoji jasna razina tehnološkog razvoja, a Hrvatska, nažalost, godinama zaostaje).

Kako učiti od globalnih lidera, ali i kako hrvatski li-deri mogu učiti jedni od drugih, možete saznati na ovogodišnjoj, drugoj po redu, konferenciji Lideri za lidere, koja se održava 8. svibnja u Zagrebu. Cilj kon-ferencije je promovirati liderstvo, ali i spajati uspješne lidere, te ponuditi njihovo iskustvo i znanje svima koji žele napredovati i dalje se razvijati. Vjerujemo da je liderstvo disciplina koja se može svladati, i koja je po-trebna svim poslovnim ljudima, dolazili oni iz velikih, srednjih ili malih tvrtaka. Potrebna je također i svim političarima, te svim osobama koje rade na odgovor-nim mjestima u javnim ustanovama, sve do profesora u osnovnim i srednjim školama. Jer lider se ne rađa, ali se postaje od malih nogu, i što stvorimo više malih lidera, to će nam u budućnosti biti bolje.

Kako učiti od globalnih lidera


BIZ vijesti BIZ vijesti

Prijave na ovogodišnji sajam AGRO ARCA do 1. svibnja

Pridružite se već prijavljenim izlagačima 8. AGRO ARCE i od 8. do 10. svibnja u jednom od najmlađih hrvatskih gradova, Trilju, predstavite svoje inova-cije, proizvode i projekte iz područja poljoprivrede i prehrambene industrije. Prijave za izlagače otvorene su sve do 1. svibnja. Na ovogodišnjoj AGRO ARCI na raspolaganju će biti oko 3.000 kvadratnih metara zatvorenog i otvo-renog prostora Sportske dvorane Trilj. Pored mini-malno opremljenog i standardno opremljenog štanda, možete se predstaviti i na posebno izrađenom štandu te prijaviti svoje proizvode i usluge za ocjenjivanje i nagrađivanje. Dodatnu mogućnost promocije proizvo-da i usluga svi prijavljeni mogu realizirati i kroz oglašavanje u službenom katalogu sajma. Sve infor-macije potražite na www.agro-arca.com.hr.

IDC Adriatics: Filip Ujević i Vandolin Palokaj hrvatski su IT direktori godine

IDC Adriatics je po drugi put 27. veljače dodijelio godišnje nagrade najboljim direktorima informatike u Hrvatskoj te proglasio najbolje IT projekte u javnom i privatnom sektoru u 2014. godini. Najboljim u privat-nom sektoru proglašen je Filip Ujević, direktor Sekto-ra za informatiku i digitalizaciju poslovanja tvrtke Croatia osiguranje, dok je u javnom sektoru nagrađen Vandolin Palokaj, CIO (direktor informatike) Hrvatske pošte.Stručni ocjenjivački sud u sastavu Miroslav Mađarić (KBC Zagreb), Želimir Kozjak (Franck), Goran Ujević (Zvijezda), na čelu s predsjednikom žirija Borisom Sakačem (Adasit) nominirane projekte ocjenjivao je u 5 kategorija: inovativnost, upravljanje promjenom, troškovna učinkovitost, upravljanje projektom te tran-sparentnost (za javni sektor) odnosno doprinos po-slovnim rezultatima (za privatni sektor).

Stavovi potrošača evoluirali od ‘Zašto mobilna plaćanja?’ do ‘Što je sljedeće?’ u samo 24 mjeseca

MasterCard je 2. ožujka na svjetskom sajmu Mobile World Congress predstavio rezultate trećeg godišnjeg istraživanja o mobilnim plaćanjima pod nazivom Mo-bile Payment Study, provedenog u suradnji s kompa-nijom Prime Research. Istraživanje je analiziralo 19.1 milijun globalnih po-stova na društvenim mrežama poput Twittera, Fa-cebooka, Instagrama, Google+, Weibo, YouTube-a i foruma, kroz cijelu 2014. godinu, za razliku od 2012. godine kada je analizirano samo 85.000 posto-va. Istraživanje pokazuje da tokenizacija i biometri-ja doprinose spokoju potrošača, te da se razgovori na

društvenim mrežama sve više bave poboljšanim digi-talnim iskustvima.

Proglašen i obilježen prvi Dan inženjera Hrvatske

-Proglašenjem prvog Dana inženjera Hrvatske obilježavamo, s jedne strane, 137 godina tradicije hrvatskog inženjerstva, a s druge šaljemo jasnu po-ruku svim državnim institucijama, gospodarstvu i hrvatskom društvu u cjelini da više od 40 tisuća hr-vatskih inženjera zahtijeva svoje pravo mjesto u hr-vatskom gospodarstvu, obnovi i razvitku - izjavila je prof.dr.sc. Vjera Krstelj, predsjednica Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS) u uvodnom dijelu ovog sku-pa održanog u Ministarstvu gospodarstva 2. ožujka. Inovativni i kreativni pristupi i rješenja kojima raspolaže hrvatsko inženjerstvo značajno mogu utjeca-ti na smanjenje proizvodnih troškova, posebice u dije-lu energetske efikasnosti, što ujedno otvara prostor za racionalnije i isplativije poslovanje, posebice za konku-rentniji izvoz hrvatskih proizvoda, odnosno u boljem planiranju i razradi projekata od šireg društvenog značaja.

Dodijeljene HUOJ-eve godišnje Grand PRix nagrade

Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) dodije-lila je 13. ožujka godišnje nagrade Grand PRix 2015. za najbolja ostvarenja u odnosima s javnošću. Laure-ati osme po redu dodjele nagrada su HEP - Hrvatska elektroprivreda, Muzej grada Šibenika, Maksima ko-munikacije, Bisnode, Zagrebačka banka i DM – Droge-rie markt, Coca Cola HBC Hrvatska i Hrvatska pošta, Publico i Kreator (ATK).Kruna večeri bila je dodjela nagrade za poseban do-prinos u razvoju struke. Ovu laskavu titulu ponijela je Daria Mateljak, direktorica konzultantske agencije Hauska & Partner. Nagrade Grand PRix HUOJ-a dodjeljuju se najboljim komunikacijskim projektima te je ove godine u konku-renciji bilo prijavljeno čak 52 projekata. Stručni žiri u sastavu od jedanaest komunikacijskih stručnjaka, na čelu s predsjednicom Vlatkom Škorić, ocijenio je projekte u sedam kategorija te su posebne nagra-

de dodijeljene i pojedincima za izvrsnost u stručnim ostvarenjima. Odlukom stručnog žirija, nagrada za Komunikatora godine u 2014. dodijeljena je Viktoru Žmegaču, književnom teoretičaru, povjesničaru, ger-manistu i muzikologu.

Održan Security day - konferencija o informatičkoj sigurnosti

Tvrtka RECRO-NET u suradnji sa Symantecom održala je 17. ožujka konferenciju Security day na temu informatičke sigurnosti u modernom po-slovanju. Moderno poslovanje iziskuje sve veću informatičku sigurnost, nadzor nad sveukupnim IT i poslovnim sustavima, samim time i potrebu za cjelovi-tim rješenjima koja obrađuju i analiziraju sigurnosne događaje u organizacijama, a ujedno donose poslovnu i operativnu korist te poboljšavaju razinu sigurnosti kompletnog poslovanja.Na konferenciji su posjetiteljima prezentirana rješenja IBM QRadar – Security SIEM rješenje koje konsolidi-ra podatke s izvora tisuće uređaja i aplikacija na mreži, potom RECRO-NET cAll rješenje za upravljanje dnevnicima – sustav koji je napravljen za skupljanje, procesuiranje, pohranu te prezentaciju i pretragu događaja. Također, predstavljena su rješenja ObserveIT vodeće svjetsko User Activity Monitoring rješenje kao

i Symantec DLP (Data Loss Prevention) rješenje koje štiti povjerljive podatke od gubitka i krađe.

HR Days konferencija: edukacija zaposlenika osigurava lojalnost i 38% veću produktivnost

U organizaciji portala MojPosao i stručnog partne-ra tvrtke SELECTIO 19. i 20. ožujka održana je HR Days konferencija, koja je okupila najpoznatije stra-ne i domaće stručnjake iz područja ljudskih resursa. Ovogodišnja konferencija posvećena je suradnji HR-a i drugih važnih odjela u poduzeću kao što su marke-ting, prodaja, financije i IT.Na konferenciji su dodijeljena priznanja predanom i planskom radu tvrtaka, timova i pojedinaca koji su uspješni u upravljanju ljudskim potencijalima. Izbor se provodi u organizaciji portala MojPosao i to već petu godinu zaredom. Ove godine je za izbor Najbolje HR prakse prijavljeno jedanaest projekata od strane de-set tvrtaka, a stručna komisija odabrala je tri najbolje: prvo mjesto osvojila je BILLA d.o.o. za praksu “B Best – program školovanja (budućih) voditelja prodavaoni-ca”. Drugo mjesto osvojila je tvrtka Coca Cola HBC Hrvatska d.o.o. za praksu “Fast Foward Program”, a treće mjesto za Najbolju HR praksu u 2014. osvojila je INA industrija nafte d.d. Zagreb za praksu “Junior Freshhh – Natjecanje za učenike srednjih škola”.


Što je potrebno kako bi se postalo uspješan lider?Na pitanje kako postati uspješan lider odgovorit će ‘Lideri ambasadori’ - prošlogodišnji panelisti konferencije Lideri za lidere, koja će se i ove godine održati u Hotelu Westin, u Zagrebu 8. svibnja, s temom BUSINESS TRENDS, INNOVATION & GROWTH.

Vidimo se u Westinu 8. svibnja 2015. Take responsibility!www.liderizalidere.eu

Konferencija će u četiri strateška panela i tradicionalno po-zitivnom okružju, okupiti vodeće poduzetnike i managere iz područja ICT-a, marketinga, financija, proizvodnje, edukacije i poslovnog savjetovanja te konkretnim primjerima i po-slovnim situacijama pokazati koji su trendovi u poslovanju, marketing managementu i kako financirati projekte s ciljem osvajanja novih tržišta. ’Lider ambasadori’ u uvodnom dijelu obratit će se sudionicima konferencije, a u nastavku pročitajte razmišljanja nekih od njih.

A successful leader from my perspective, and experience, is someone who is completely committed to the position that he or she holds, and the organization that they are a part of. They have to intellectually and emotionally truly believe in what the organization does. Don Hudspeth

Imajte hrabrosti pogriješiti i riskirati. Budite znatiželjni i naučite dobro slušati što drugi govore. Onoliko ste dobar lider, koliko su za vaše liderstvo spremni vaši suradnici. Ako ste objektivni i uvijek pravedni, a preuzimate odgo-vornost za svoje odluke i postupke, onda motivirate i usmjeravate svoje suradnike. Dubravko Hoić

Samo hrabar, odlučan, autentičan, pravedan, ambiciozan, moralan, krajnje dosljedan i samomotiviran čovjek - lider s pozitivnom i optimističnom filozofijom razmišljanja, ve-likom dozom samopouzdanja i vjere u vlastitu i snagu svog tima, može pomicati granice i uraditi ključnu stvar - po-taknuti pozitivnu energiju, potpaliti vatru u srcima i glava-ma svog tima i inspirirati na uspjeh. Branimir Muidža

Bitni preduvjet za uspješno realiziranje nekog projekta jest dosljednost u provođenju određenog koncepta. Dosljednost usprkos svemu, jer se samo na taj način može postići ona uvjerljivost od koje umnogome ovisi njegova recepcija. Ovo se posebno odnosi na umjetnička djela, koja zbog svoje kompleksnosti mogu imati značajan utjecaj na kulturnu klimu vremena u kojem su nastale. Dimitrije Popović

Lider mora jasno i nedvosmisleno upravljati kompanijom svi nalozi moraju biti kristalno jasni. Da bi to mogao ra-diti, mora biti siguran u sebe, u svoje poteze, ne mijenjati stavove i mišljenja i nadasve biti pravedan. Dragutin Kamenski

Morate dobro poznavati struku u kojoj se želite dokazati kao poduzetnik, početi od nule, ali morate imati moćnu konkurenciju koja će vas u začetku željeti sasjeći, ne birajući sredstva jer tada postavljate cilj koji će samo na prvi pogled izgledati neostvariv. Ivan Gligora

Lider si nikada ne smije dopustiti da drugi upravljaju njime na bilo koji način. Mora imati svoj stav koji se ne može lako poljuljati te taj stav i zagovarati. Da bi čovjek dobio stav poput toga mora apsorbirati ono što se događa oko njega. Vlado Krauthaker

Konferencija Lideri za lidere je tradicionalno pozitivno mjesto susreta, stvaranja, razmjene strateških vizija i net-workinga. Pridružite nam se jer nebo je granica, ako tako odlučite.

INTRANSLAW 2015 - Međunarodna konferencija o transportnom pravu i pravu osiguranja

Pravni fakultet u Zagrebu i Akademija pravnih znano-sti Hrvatske organiziraju 1. Međunarodnu konferenciju transportnog prava i prava osiguranja - INTRANSLAW Zagreb 2015., koja će se održati 15. i 16. listopada u Kon-gresnom centru Forum Zagreb, Green Gold, a bavit će se temom transportnog prava Europske unije. Cilj je konfe-rencije otvoriti prostor za znanstvenu i stručnu raspravu na temu transportnog prava EU, ali i odgovoriti na brojna aktualna pitanja vezana za ovo opsežno i dinamično pravno područje. Želja je organizatora omogućiti međusobno umrežavanje, informiranje i razmjenu znanja o brojnim otvorenim pitanjima transportnog prava kako bi unaprijedili poslo-vanje, ali i konkurentnost domaće i regionalne industrije transporta i osiguranja. Više informacija o načinu prijave rada, kao i načinu prijave za sudjelovanje na konferenciji kao slušatelj, možete pronaći na www.intranslaw.eu.

UM Zagreb predstavio klijentima i partnerima rezultate globalnog Wave 8 istraživanja

Medijska agencija Universal McCann pokrenu-la je prvo globalno Wave istraživanje još 2006. go-dine, prvu studiju o društvenim medijima s ciljem praćenja rasta korisnika, kao i utjecaj društvenih medija. Wave 8 istraživanje provedeno je 2014. go-dine na uzorku od 50.021 aktivnih Internet korisnika starosne dobi od 16-54 godine u ukupno 65 zemalja. Upravo zahvaljujući agenciji UM Zagreb, Hrvatska je po treći put za redom uključena na listu zemalja koje su sudjelovale u ovom respektabilnom istraživanju. Koliko je hrvatski Internet korisnik sličan globalnom i koje su njegove specifičnosti otkrio je UM Zagreb, prezentirajući rezultate istraživanja Wave 8 ‘Ko-munikacija sadržajem’ pred zavidnim auditorijem respektabilnih agencijskih klijenata, vodećih digital-nih medija te drugih brojnih agencijskih partnera u hotelu DoubleTree by Hilton. Prisutne je kroz ovaj

iznimno zanimljiv i aktualan materijal provela Liz Haas, UM EMEA & G14 Research Director.

Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga - FEC

HGK-Županijska komora Rijeka po prvi put organizi-ra međunarodni Sajam franšiza, financijskih i konzul-tantskih usluga - FEC (Franchising Exhibition Croa-tia), koji će se održati 29. i 30. svibnja 2015. godine u Milenij hotelima d.o.o. u Opatiji. Sajam organiziraju u partnerstvu s Primorsko-goranskom županijom, Gradom Opatija, Hrvatskom obrtničkom komorom - Obrtničkom komorom Primorsko-goranske županije, Turističkom zajednicom Kvarnera, Turističkom za-jednicom Grada Opatije, Unioncamere Veneto, Hr-vatskom udrugom za franšizno poslovanje, Finan-cijskom agencijom FINA i Surf’n’fries-om, riječkim fast food lancem, najbrže rastućom franšizom u Hr-vatskoj. Želja HGK-Županijske komore Rijeka je da se kroz dva dana Sajma potencijalnim franšizerima predstave uspješne hrvatske i međunarodne franšizne kuće te pružatelji financijskih i konzultantskih usluga. Na taj bi način poduzetnici, na jednom mjestu, dobili cjeloviti paket usluga, savjeta i informacija potrebnih za pokretanje poslovanja. Franšizno poslovanje je kon-cept baziran na znanju, iskustvu i inovacijama. Čak i u ovo krizno vrijeme, to je koncept poslovanja koji je u stalnom rastu, a omogućuje stabilan rast i po-dizanje gospodarstva na višu razinu. U Hrvatskoj je franšizno poslovanje u ranoj fazi razvoja te je potreb-no djelovati na poduzetnike kako bi se ovaj poslovni model proširio kao način rasta i širenja poslovanja (za davatelja franšize), odnosno samostalnog ulaska u poduzetništvo (za primatelji franšize). Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga - FEC (Franchi-sing Exhibition Croatia) prvi je takav specijalizirani sajam na području Primorsko-goranske županije, koji ima tendenciju postati tradicionalan. Dobrodošli su svi koji razmišljaju o investiciji u kupnju franšize, kao i Vi koji razmišljate o poduzetništvu!

BIZ vijesti Konferencije


Intervju mjeseca

Frank Accelerator Ventures - jedinstven model financiranja i praćenja startupaS obzirom da startup zajednica još nije dovoljno razvijena te se startup ideje nalaze u svojim začetcima, Frank će u prve dvije godine intenzivno raditi na razvoju ideja u suradnji s postojećim poduzetničkim inkubatorima i Sveučilištem. Frank nastoji startupe usmjeravati prema područjima za koja si mogu osigurati bespovratna sredstva u okviru europskih programa i fondova.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Intervju mjeseca

Što je točna definicija startupa? U posljednje vrijeme to je če-sto spominjan pojam, no mnogi zasigurno ne znaju o čemu se tu zapravo radi. Pojam 'startup' podrazumijeva bilo koju vrstu tvrtke, a uglavnom se povezuje s visokotehnološkim projektima koji imaju najveći potencijal za rast, razvoj i odr-živost. O stvarnom potencijalu hrvatskih startupa, o tome postoji li 'čarobna formula' za najučinkovitiju razradu startup ideje te ostalim aktualnostima razgovarali smo s Anom Pavi-čić-Kaselj, suosnivačicom Frank Accelerator Venturesa.

Posjedujete zavidno poslovno iskustvo, između osta-loga i na brojnim međunarodnim projektima. Kako je tekao Vaš profesionalni razvoj do osnivanja fonda Frank Ventures?Rođena sam i odrasla u Osijeku, s 15 godina počinjem ra-diti u obiteljskoj tvrtki narednih 8 godina, odlazim na stu-dentsku praksu u Ameriku, završavam Ekonomski fakultet u Osijeku te magisterij u Njemačkoj. Nakon toga odlazim na staž u Europsku komisiju i 2005. godine počinjem raditi u Institutu za razvoj i međunarodno odnose (IRMO) te upisu-jem doktorat na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.Zadnjih 10 godina radila sam na mnogobrojnim međuna-rodnim projektima. Područja interesa i istraživanja kojima se bavim su energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, urbani i teritorijalni razvoj, s posebnim na-glaskom na razvoj ESCO tržišta, odnosno razvoj novih po-duzetničkih prilika u segmentu energetskih usluga. Imala sam priliku 2012. godine utjecati na kreiranje javnih politi-ke te napraviti potpuni zaokret u zakonodavstvu koji danas omogućuje razvoj ESCO tržišta i jednostavne procedure za energetsku obnovu zgrada. Inicijator sam programa energet-ske obnove zgrada u RH koje danas provodi Vlada.

Jedna ste i od osnivačica CUTER-a, Centra za urbani i teritorijalni razvoj?Krajem 2013. godine inicirala sam i osnovala s kolegicama i kolegama CUTER, kako bih omogućila aktivno sudjelova-nje znanstvene i stručne javnosti u procesu kreiranje javnih politika, kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj i lokalnoj razini, ali i širenju različitih inovativnih rješenja, praksi i pro-jektnih prilika. Pored toga, zadnjih 5 godina bavim se izra-dama Studija izvedivosti i cost-benefit analiza te evaluacijom europskih projekata za Europsku komisiju u sklopu programa Intelligent Energy Europe i Horizon 2020. Od 2014., kada je

startao Horizon 2020, postala sam Evaluator inovatnih podu-zetničkih projekata za programe SME Instrument, Factories of the Future te Fast track to Innovation, te sam do danas oci-jenila oko 150 inovativnih projekata koja prijavljuju poduze-ća, fakultetski spin-off-ovi i startupi s područja EU.

Kako ste došli na ideju pokrenuti Akceleratorski podu-zetnički kamp u Osijeku, nakon kojeg je zapravo osno-van Frank Accelerator Ventures? Prvi put se s poduzetničkom inkubacijom susrećem 2010. godine, kada kao tehnička pomoć pomažem Poduzetničkom inkubatoru BIOS iz Osijeka u izradi Studije izvedivosti i cost-benefit analize za izgradnju nove modularne hale. Osi-jek i cijela Slavonija i Baranja danas imaju odlične predu-vjete u vidu poduzetničkih potpornih institucija koje su na usluzi poduzetnicima i koje se kao takve trebaju aktivnije uključiti u stvaranje novih poduzetničkih prilika. Mnogi ko-lege s moje generacije na Ekonomskom fakultetu danas su uspješni poduzetnici u IT branši i osnivači Osijek Software City-ja. Mislim da cijelo ovo područje ima mnogo toga za ponuditi - u smislu poduzetničkih i startup ideja - ali mu je potreban veći poticaj. Drugi gradovi već imaju slične inicija-tive (ZIP i Impact HUB u Zagrebu, Startups Rijeka), Slavo-nija i Baranja osim postojećih inkubatora i Osijek Software City-ja do sada nije imala takve mogućnosti.

Od nekuda se treba krenuti, a ja smatram da mogu biti od ko-risti Osijeku i Slavoniji i Baranji te, naravno, poduprijeti sve druge inicijative koje postoje i koje se razvijaju na području RH. Cilj koji postavljam pred sve nas skupa je da svake godine na SME Instrument iz Hrvatske ode barem 90 poduzetnič-kih prijava vezanih za inovativne poduzetničke/startup ide-je, te da nam uspješnost odobrenog financiranja bude 20%, odnosno 18 projekata godišnje. Osijek je sveučilišni grad i kao takav obrazovno središte Slavonije i Baranje, u kojoj se istovremeno bilježi konstantan trend iseljavanja stanovništva. Međutim, posljednjih par godina u Osijeku su pokrenute ra-zličite inicijative, jedna od njih je i hvale vrijedna inicijativa mlađe generacije poduzetnika koji posluju u području ICT-a, koji su osnovali Osijek Software City. Uspjeh pojedinačnih startupa također je označio prekretnicu u načinu promišljanja i dao primjer mlađim generacijama koje su željne promjena i otvaranja novih mogućnosti. Sve je krenulo evaluacijom pro-jekata za novi program SME Insturment koje sam završila u lipnju 2014. godine. Uočila sam da prijave iz Hrvatske ne pro-laze bodovni prag te da nisu pravilno postavljene i razrađene. Izvrsnost i skalabilnost toliko poželjna na europskoj razini u hrvatskim projektima manjka i opisuje ih prosječnost. Na pri-mjer, u susjednoj Sloveniji u Tehnološkom parku Ljubljana su krajem 2014. godine imali na mentoriranju čak 98 star-tup timova. U Hrvatskoj s druge strane postoji 25 inkubatora, ali u njima nema niti mentora niti edukacije, već se većinom nudi jeftin poslovni prostor i tek poneki se danas sa svojim co-working prostorima stavljaju u funkciju razvoja poduzet-ničkih ideja. Takva podrška razvoju izvrsnosti i poduzetništva je nedostatna. Stoga sam i krenula prvo s Akceleratorskim poduzetničkim kampom kao selekcijskim događajem i namje-

Selekcijsko događanje Acceleration Boot Camp mjesto je na kojem će se dva puta godišnje odabirati do 10 startup ideja, s kojima će se intenzivno raditi u sklopu Franka.

Ana Pavičić-Kaselj,

suosnivačica Frank Accelerator Venturesa

rom da nakon njega osnujemo Akcelerator, što se i dogodilo tri mjeseca nakon prvog Acceleration Boot Campa.

Što će se sve odvijati kroz Acceleration Boot Camp? Selekcijsko događanje Acceleration Boot Camp mjesto je na kojem će se dva puta godišnje odabirati do 10 startup ideja, s kojima će se intenzivno raditi u sklopu Franka. Na taj način će kroz Frank do 20 startup tvrtaka godišnje proći kroz ak-celeratorski program.

Kako je osmišljen akceleratorski program?Akceleratorski program će biti koncipiran na način da će ti-jekom prvog mjeseca tvrtke proći kroz fazu inkubacije, što znači da ćemo se svi skupa upoznati sa svim članovima ti-mova, kao i oni međusobno, te s njihovim startup idejama. Učit će o tome kako definirati udjele, uvjete i podjelu zadu-ženja pojedinih osnivača unutar startup poduzeća. Intenziv-no će se baviti istraživanjem tržišta u kojem žele poslovati, konkurencijom i mogućnostima financiranja, prodajnim mogućnostima, kanalima i distribucijom te odlukom o po-kretanju startupa. Nakon toga startupi ulaze u intenzivnu tromjesečnu akceleraciju, gdje se susreću s vanjskim men-torima, definiraju ulagački plan, prodajne kanale, odnose s kupcima, uče kako komunicirati s medijima, razvijaju prvi poslovni plan i izlaznu strategiju te se sastaju s potencijal-nim investitorima.

Koja su područja za startup ideje Frank Venturesu naj-zanimljivija?S obzirom da startup zajednica još nije dovoljno razvije-na te se startup ideje nalaze u svojim začetcima, Frank će u prve dvije godine intenzivno raditi na razvoju ideja u suradnji s postojećim poduzetničkim inkubatorima i Sve-učilištem. S vremenom će se njegova djelatnost fokusirati isključivo na financiranje onih startup ideja koje su prošle kroz inkubaciju, već izašle na tržište ili imaju inicijalnu validaciju ideje, na način kako to rade i drugi akceleratori u Europi. Područja u kojima Frank traži inovativne startup ideje, usklađena su s europskim okvirom i smjerom razvo-ja postavljenim u europskim programima, a ono obuhvaća vrlo široko područje koje uključuje: Informacijsko-komu-nikacijske tehnologije, Medicinu i zdravstvo, Kreativnu industriju, Bioekonomiju i prehrambenu industriju, Na-predne materijale, napredne prerađivačke i proizvodne tehnologije, Niskoenergetski razvoj, energetski učinkovite sustave i korištenje obnovljivih izvora energije, Zaštitu okoliša i učinkovito korištenje prirodnih resursa, Pametne i učinkovite transportne sustave te Inovativne aplikacije u području socijalnih usluga.

Tko su ostali suosnivači fonda?Osnivači Franka su, pored mene, Ivan Komorčec i Ma-rijana Bošnjak te oni čine njegovu glavnu pokretačku osovinu. Svatko od nas ima specifično poslovno i životno iskustvo. Marijana je, nakon što se vratila iz Amerike, iz pepela podigla Kinematografe u Osijeku, inače građevi-nar s ekonomskom diplomom, koja je zadnjih 10 godina


Intervju mjeseca

šest mjeseci. Nakon prve, odnosno druge faze, akceleracije, startupima će se omogućiti dobivanje bespovratnih sredstava iz pre-seed fonda u sklopu kojega mogu osigurati dodatnih 50.000 do 200.000 kn. Prema tome startupi u sklopu Franka kroz godinu dana mogu dobiti maksimalno 210.000 kn u za-mjenu za 15% udjela te osigurati još dodatnih 200.000 kn iz pre-seed fonda, što ukupno iznosi 410.000 kn u zamjenu za ukupno 15% udjela. Paralelno će se startupima dati podrška u prijavi na natječaje SME Instrumenta u sklopu Horizona 2020 te na nacionalne natječaje usmjerene na poticanje ino-vativnog poduzetništva.

Koje su prednosti ovog modela financiranja?Ovakav model financiranja i praćenja startupa od samog po-četka, do pronalaska sljedeće runde investitora te paralelnog vođenja kroz šumu europskih programa kako bi im se osi-guralo bespovratno financiranje, jedinstven je na području Europe i samim tim ga razlikuje od svih drugih akceleratora u Europi. Stoga će pristup radu sa startupima u Franku biti mnogo prisniji, ali samim time i ozbiljniji jer će se startupe pratiti u stopu i odgovarati na sve njihove potrebe na dnev-noj bazi. To znači da će u svakom trenutku imati oslonac i mentorsku podršku.

Otkuda dolaze izvori financiranja startupa?Većinski izvor financiranja startupa dolazi iz domaćih pri-vatnih izvora. Pored toga, dugoročno želimo osigurati ekvi-valentno financiranje iz privatnih i javnih sredstava, što smo uspjeli pilotirati već na ovom Acceleration Boot Campu u ožujku 2015., gdje Grad Osijek s dodatnih 10.000 kn financira svaki tim koji uđe u Frankov akceleratorski program. Godiš-nje ćemo financirati do 20 startupa koji će se odabirati dva puta godišnje i koji će prolaziti četveromjesečni akceleratorski program. U sklopu svakog četveromjesečnog akceleratorskog programa ćemo financirati do 10 startupa te će svaki startup dobiti početno ulaganje u iznosu od 60.000 kn u zamjenu za 5% udjela. Do sljedeće godine se nadamo uspostaviti još bolju suradnju s Gradom Osijekom te Osječko-baranjskom župani-jom i omogućiti financiranje startupa s inicijalnim iznosom od 100.000 kn u zamjenu za isti udio od 5%. Time se startupima omoguće da u roku od šest mjeseci ostvare još veće ulaganje od ukupno 450.000 kn po startupu, što je gotovo 60.000,00 eura u zamjenu za maksimalno 15% udjela.

Prema podatcima Zagrebačkog poduzetničkog inkubato-ra, investicije u hrvatske startupe u 2013. godini iznosile su 2.180.000 eura, a u 2014. čak 21.206.023 eura. Zbog čega je došlo do ove značajne ulagačke promjene?U 2013. godini startup kultura u Hrvatskoj gotovo da nije niti postojala, ali uz jako mnogo uloženog truda i osvješta-vanja mladih ljudi da krenu u razvoj svojih projekata koji mogu postati njihov business polagano se javljaju i razvijaju nove, i samim time, i kvalitetnije ideje.

Je li moguće pokrenuti uspješan startup bez investitora?Teško je bez novaca pokrenuti bilo koji poduzetnički podu-hvat, a samim time startup još mnogo teže.

Teško je bez novaca pokrenuti bilo

koji poduzetnički poduhvat, a samim

time startup još mnogo teže.

posvetila podizanju neovisne kulturne scene i samim tim je pokretač razvoja kreativne industrije u regiji. Ivan je također s ekonomskom diplomom te poslovnim adresa-ma u Londonu, Sofiji i Zagrebu, bogatim startupovskim i mentorskim iskustvom u Elevenovom investicijskom boardu. Kao treća ekonomistica, mene je posao prije 8 godina odveo u građevinske vode, od kada se intenzivno bavim ESCO-om, energetskom učinkovitošću i obnovlji-vim izvorima energije, a u zadnjih 10 godina sam prošla i sve faze bavljenja zaštitom okoliša - vodom, otpadom do upravljanja zaštićenim područjima.Stvari su vrlo jednostavne, Frank nastoji startupe usmjera-vati prema područjima za koja si mogu osigurati bespovrat-na sredstva u okviru europskih programa i fondova. Svakako jedan od najinteresantnijih programa je SME Instrument u sklopu Horizon 2020, koji bespovratno financira sa 70% inovativne i distruptive poduzetničke ideje u iznosu od 50.000 eura pa do čak 2,5 milijuna eura.

Kakav je Frankov model ulaganja u startupe?Naš modeli financiranja ne razlikuju se suštinski od drugih akceleratora u Europi, no u Hrvatskoj smo prvi takav akce-lerator. Novac ulažemo u samom startu u novoosnovana startup poduzeća i time njegovim osnivačima ostavljamo prostor da svoje poduzetničke vještine i prilike sami iskori-ste na način koji smatraju najprikladnijim u datom trenut-ku, kako bi u što kraćem vremenu lansirali svoj proizvod/uslugu uz što manje troškove i osigurali si skalabilnost. Ako su uvjeti za pojedinog poduzetnika strogo kontrolirani, tada više ne možemo govoriti o poticanju poduzetništva - da bi netko bio poduzetan, trebate mu dati priliku da može donositi odluke i upravljati novcem. Frankov model ulaganja u star-tupe se sastoji od dvije faze. U prvoj fazi akceleracije star-tupi se financiraju u iznosu od 60.000 kn u zamjenu za 5% udjela i ta faza traje četiri mjeseca uz mogućnost ostanka u akceleratoru naredna 2 mjeseca. Nakon toga se radi evaluacija startupa i, ukoliko je ona pozitivna, tada startupi mogu ući u drugu fazu akceleracije. U drugoj fazi akceleracije startupi-ma se može odobriti financiranje u maksimalnom iznosu od dodatnih 150.000 kn u zamjenu za 10% udjela i ta faza traje

Otvorenje Frank Accelerator Venturesa u Osijeku

Slijede pozitivni pomaci na financijskom tržištu Stručnjaci se slažu kako bi se, prije svega, trebalo upitati što je realnost, današnja vremena ili pred-krizni boom te je li eksplozija cijena vrijednosnica 2006. i 2007. bila anomalija i svojevrsni uvod u krizu. Stoga, tvrde, bilo bi dobro to tako mentalno posložiti i gledati na današnji način rada kao nešto redovno i uobičajeno. To ne bi trebalo biti loše, jer što se više truda uloži u odabir vrijednosnica, te bi i prinosi trebali biti viši i pouzdaniji, a to zasigurno koristi svima. U prvom redu klijentima, a onda i cijelom financijskom sustavu.

Pripremila: Anita Zelić

Tema broja


Tema broja

Nakon što je Europska centralna banka (ECB) počet-kom godine krenula u jačanje bilance, likvidnost u zemljama eurozone trebala bi očekivano rasti i nasta-vit se ‘prelijevati’ u ekonomski povezane zemlje. Sve to, sasvim logično, utjecat će i na pad kamatne stope. Kako kreditima namijenjenim poduzećima, tako i oni-ma stanovništvu - stambenim i potrošačkim.

Krediti za stanovništvo nikad povoljnijiKoliko je kreditiranje stanovništva važna funkcija banke, svjedoči i činjenica da za većinu banaka ovi krediti čine polovicu ili više od njihove ukupne ak-tive, te oko 1/2 do 2/3 njihovih prihoda, pa je i kon-kurencija među bankama najizraženija upravo kod kreditiranja stanovništva.

Pa iako se, ako je suditi prema najnovijem pregledu Hrvatske udruge banaka, kamatne stope kreditima stanovništvu vrte oko gornjeg ruba intervala euro-zone, gledajući s aspekta naših prostora ovi krediti dugo vremena nisu bili povoljniji. Nova statistika ECB-a, u koju je uključena i Hrvatska, pruža uvid u efektivne kamate stope na stambene kredite s rokom dospijeća preko pet godina. One su u Hrvatskoj po-četkom godine iznosile 5,85 posto. Među zemljama članicama koje nisu uvele euro veće kamatne stope su u Mađarskoj i Bugarskoj – više od 7 posto.

Prosječna kamatna stopa na potrošačke kredite od 1 do 5 godina u Hrvatskoj iznosi 7,4 posto i kreće se unutar intervala eurozone. Više stope bilježe banke u baltičkim državama, Slovačkoj, Grčkoj, Španjol-skoj, Portugalu, te u Danskoj i Velikoj Britaniji. U zemljama srednje i istočne Europe u EU koje nemaju euro, kamate su u prosjeku više nego u Hrvatskoj.

No osim laganog pada kamatnih stopa, financiranje potreba stanovništva tijekom niza uzastopnih rece-sijskih godina promijenilo je svoju strukturu.

Stanovništvo se opredijelilo za manje kreditiranje kupnje nekretnina i pokretnina veće tržišne vrijed-nosti, što je u skladu s niže ostvarenim dohocima kućanstava, koji su prvenstveno posljedica negativ-nih kretanja na tržištu rada. U isto vrijeme, tekuće životne troškove stanovništvo je vjerojatno financi-ralo iz izvora nenamjenskih kredita, koji posljedič-no bilježe kontinuirani godišnji rast tijekom dugog recesijskog razdoblja, istaknuli su nedavno analiti-čari RBA. Krajem godine kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 280,1 milijardu kuna, pokazuju posljednji podatci Hrvatske narodne banke. U strukturi ukupnih kredita sektor stanovništva čini preko 45 posto udjela.

Mirovinski fondovi - godina s iznadprosječnim prinosomDizao kredit ili ne, svatko tko stupi u radni odnos i počne izdvajati sredstva za buduća mirovinska pri-manja direktno je ovisan o prinosima samih fondo-va. Utjecaji na kretanja vrijednosti udjela su razni te je konačan prinos uvjetovan mnoštvom faktora, od kojih je stanje na tržištu zasigurno među važ-nijima.

A ako je suditi prema podatcima koje je prošli mjesec predstavila tek osnovana Udruga za upravljanje miro-vinskim fondovima (UMFO), čini se da bi mirovinski fondovi budućim umirovljenicima mogli osigurati bolje mirovine. Naime, Udruga je predstavila rezul-tate rada mirovinskih fondova u 2014. godini, u kojoj je ostvaren prosječan prinos od 11,4 posto. Prosječan godišnji prinos u posljednje tri godine iznosio je 9,3 posto, dok je nakon 13 godina rada prosječan godišnji prinos zabilježen u razini 6,1 posto.

Komentirajući godinu koja je iza nas i iznimno do-bre investicijske rezultate, Davor Doko, član Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda, početkom ove go-dine je rekao:

-Najveći doprinos prošlogodišnjem izvrsnom prino-su dale su hrvatske državne obveznice, osobito one dužeg dospijeća, denominirane u dolarima. Visokom prinosu dodatno su kontribuirale strane dionice, osobito one iz farmaceutskog sektora kojih imamo najviše u stranom dioničkom portfelju.

S navedenim prinosima, mirovinski su fondovi svo-jim članovima do početka 2015. zaradili ukupno pre-ko 20 milijardi kuna, dok su od početka rada ukupne uplate u drugi stup mirovinske štednje iznosile goto-vo 50 milijardi kuna.

Većini banaka krediti stanovništvu čine

polovicu ili više od njihove ukupne

aktive, te oko 1/2 do 2/3 njihovih prihoda.

Tema broja

Bez ulaganja nema rastaTradicionalna uloga financijskih direktora se mijenja: oni danas moraju biti inovatori i pokretači promjena. Pri tome moraju pronaći ravnotežu kod financiranja pojedinih projekata, a uspjeh ovisi i o tome koliko su spremni nametnuti se unutar kompanije, rečeno je 3. ožujka na prvoj konferenciji CFO 2015 – Financijsko vodstvo: Kako do uspjeha, u organizaciji tvrtki Deloitte i banka.hr.

Edita Vlahović Žuvela, zamjenica glavnog urednika Banke, otvarajući konferenciju najavila je kako će buduće konferencije biti praćene dodjelom nagrade za najboljeg CFO-a. Marina Tonžetić, direktorica Odjela revizije Deloittea, predstavila je rezultate istraživanja stavova financijskih direktora u srednjoj Europi i Hrvatskoj koje je šesti put provedeno među 550 najvećih kompanija u regiji.

-Više od 550 financijskih direktora jasno se suglasilo da najbolje tek dolazi - kazala je Tonžetić. Međutim, regija je podijeljena u dvije skupine po očekivanjima dinamike rasta. U prvoj su skupini Poljska, Slovačka, Mađarska, Češka i baltičke zemlje – koje očekuje rast BDP-a između 1,5 i tri posto. U drugoj skupini, koju čine Albanija, Ru-munjska, Slovenija, Kosovo, Srbija i Hrvatska, prevladava očekivanje stagnacije, uz stopu rasta od 0,5 do 1,5 posto.


Tema broja

Dodatno, OECD Global Pension Statistics pokazuje da, gledano za cijelo razdoblje rada mirovinskih fon-dova, hrvatski fondovi pripadaju samom vrhu ostva-renih prinosa u zemljama Europe. U tom razdoblju hrvatski su fondovi ostvarili realan godišnji prinos od 3,1 posto, što je bolje od realnog prinosa njemač-kih, belgijskih ili talijanskih fondova.

Pozitivan impuls rastu štednih depozitaUnatoč produljenju krize, depoziti idu uzlaznom pu-tanjom. Prema posljednjim podatcima koje je objavio HNB sukladno novoj metodologiji ESA 2010, uku-pni depoziti poslovnih banaka početkom godine u odnosu na siječanj 2014. godine zabilježili su rast od 2,7 posto ili 6,4 mlrd. kuna. Najveći doprinos godiš-njem porastu ukupnih depozita došao je ponajprije zahvaljujući rastu depozita stanovništva.

Nakon što su u prosincu prošle godine oročeni de-poziti kućanstava zabilježili lagani mjesečni pad od 0,2 posto, u prvom ovogodišnjem mjesecu ukupni depoziti kućanstva su zabilježili rast od 1 posto ili 1,6 milijardi kuna. Pozitivan impuls rastu štednih i oročenih deviznih depozita na godišnjoj razini došao je i od slabljenja domaće valute u odnosu na euro, odnosno rasta tečaja EUR/HRK.

S obzirom da su valutni depoziti u strukturi ukupnih štednih i oročenih depozita krajem siječnja činili udio od gotovo 84 posto, rast tečaja EUR/HRK utje-cao je na višu razinu ukupnih depozita iskazanih u kunama, jer je u siječnju srednji tečaj eura zabilježio rast od 0,6 posto godišnje, navode iz RBA analitičari.

Interes hrvatskih građana za životnim osiguranjima kontinuirano rasteProblemi neodrživosti mirovinskog sustava i neza-poslenosti sve su prisutniji kao tema u medijima i ljudi se osvješćuju. Nepovoljni demografski trendovi te sve lošiji omjer broja zaposlenih i korisnika mi-rovina snažno opterećuju ionako preopterećeni su-stav mirovinskog osiguranja, pojačavajući potrebu da vlastitim ulaganjima osiguramo dodatne prihode u starosti. S obzirom na stalni pad razine socijalne i zdravstvene zaštite, došlo je do postupnog jačanja svijesti građana o potrebi da se sami pobrinu za sebe i svoju obitelj.

Interes za životnim osiguranjima, koje u Hrvatskoj nude osiguravajuće kuće, uvelike je motiviran činje-nicom da kamatne stope na štednju u bankama pada-ju. Ipak, sudeći po volumenima štednja u bankama i osiguranja života nisu usporedivi - hrvatski građani samo 2,5 milijardi kuna ulažu u životna osiguranja, što je 72 puta manje od ulaganja u depozite banaka koji iznose 180 milijardi kuna.

Dodatni potencijal u životnim osiguranjima vidi se i zbog najavljenog uvođenja poreza na kamatu na štednju, što će zasigurno u određenoj mjeri pomoći i životnim osiguranjima i moglo bi biti jedan od bit-nih pokretača rasta u ovom segmentu.

Da prostora za rast tržišta definitivno ima govori i podatak Hrvatskog ureda za osiguranje kako je pro-sječan iznos premije životnih osiguranja po stanov-niku u Hrvatskoj 14 puta manji u odnosu na isti u

Mirovinski fondovi u 2014. godini ostvarili su prosječan prinos od 11,4 posto, dok je

prosječan godišnji prinos u posljednjih

13 godina iznosio 6,1 posto.


Tema broja Tema broja

zemljama EU. Upravo stoga većina stručnjaka sma-tra kako životno osiguranje ima veliki potencijal, jer po godišnjoj premiji značajno zaostajemo za mno-gim europskim zemljama.

Prema kumulativnim podatcima Hrvatskog ureda za osiguranje za veljaču 2015. godine, 25 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 1,7 milijardu kuna, što predstavlja rast od 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 490 milijuna kuna, te nastavlja bilje-žiti kontinuirani porast koji za ovo razdoblje iznosi više od 13 posto. U ukupnoj premiji životna osigura-nja sudjeluju 29,4 posto, dok je u lanjskom razdoblju udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 26,7 posto. U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osi-guranje s premijom višom od 11 posto u odnosu na prethodnu godinu, a koje u skupini životnih osigu-ranja sudjeluje s 89 posto, te u ukupnoj premiji s 26 posto.

Najveći dobitnici - fondovi orijentirani na svjetska tržištaPromatrano od početka godine, kod fondova prevlada-vaju pozitivni tjedni rezultati: od početka godine samo su dva tjedna bila negativna, a sumarno su fondovi u posljednja 52 tjedna zabilježili 46 pozitivnih tjedana. Najveći dobitnici bili su fondovi orijentirani na svjet-ska tržišta. Ipak, činjenica da su neki od investicijskih fondova u prva dva mjeseca ove godine ostvarili pri-nos koji se može smatrati solidnim, ukazuje na to da bi 2015. mogla biti izvrsna za investitore. No, stručnjaci se slažu kako bi se prije svega trebalo upitati što je realnost, današnja vremena ili pred-kri-zni boom te je li eksplozija cijena vrijednosnica 2006.

i 2007. bila anomalija i svojevrsni uvod u krizu. Sto-ga, tvrde, bilo bi dobro to tako mentalno posložiti i gledati na današnji način rada kao nešto redovno i uobičajeno. Da će godina biti zanimljiva čini se i po trendovima koji su zabilježeni na tržištu novca na kojima se osjetio snažan utjecaj ekspanzivne mone-tarne politike ECB-a.

-Zbog toga je u našem okruženju sada osjetno lak-še doći do kapitala, pa se dio tog novca neizbježno prelijeva i u naš financijski sustav, što dovodi do daljnjeg pada prinosa na instrumente najkraćeg dospijeća – istaknuo je nedavno za portal banka.hr Matej Modrovčić, član Uprave Hypo Alpe-Adria-Investa.

-Uz daljnji pad kamatnih stopa, takva kretanja bi mogla dovesti i do jačanja domaće valute, naročito kada se u obzir uzmu pozitivni trendovi domaćeg neto izvoza u zemlje članice euro-zone. U svakom slučaju trebalo bi biti zanimljivo. Za novčane fon-dove bi ovakav razvoj događaja trebao značiti daljnji pad prinosa, no u isto vrijeme rast sigurnosti ulaga-nja, kao i njihove likvidnosti. U kontekstu ulaganja malo je toga rizičnije od špekuliranja s dionicama ispodprosječnih poduzeća. Zato je potrebno odabrati one dionice i one fondove koji ulažu u dionice zdra-vih poduzeća s provjerljivim potencijalom za rast -tvrdi Modrovčić.

Leasing kao najbolja alternativa klasičnom kreditu Iako je nerealno da će se nekadašnje dvoznamenkaste stope rasta u leasing industriji nastaviti idućih godina, za očekivati je da će se u narednom razdoblju bilježiti stopa rasta, makar nešto umjerenijeg tempa.Prednosti leasinga su brojne, a s obzirom na ukupnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj leasing se ispo-stavlja kao sasvim dobra alternativa klasičnom kre-

Pozitivan impuls rastu štednih i

oročenih deviznih depozita na godišnjoj

razini došao je i od slabljenja domaće

valute u odnosu na euro, odnosno rasta

tečaja EUR/HRK.


Tema broja

ditu. Osobito kada je riječ o financijskim leasingu, koji omogućuje da nakon isteka ugovora postanete vlasnik objekta leasinga. Namijenjen je posebno oni-ma koji u sustavu PDV-a ostvaruju pravo na povrat pretporeza, a pogodan je za primatelje leasinga koji mogu ostvariti pravo na povrat kapitalnih ulaganja. Primatelj leasinga također evidentira i obračunava amortizaciju i kamatu kao troškove poslovanja.

S druge strane, iako je procedura odobravanja leasin-ga jednostavnija od odobravanja kredita kod banke, a posljednjih godina i cjenovno konkurentna kla-sičnom kreditu, kod leasinga je npr. lakše ostati bez vozila u slučaju nepodmirivanja obveza. Naime, pre-ma Zakonu o leasingu, automobil se korisniku može zaplijeniti već nakon dvije neplaćene rate. Bilo kako bilo, u posljednje su vrijeme učinjeni neki dodatni iskoraci koji idu u prilog leasing industriji.

Naime, kako je prošli mjesec objavljeno, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) napravila je iskorak u dosadašnjem načinu poslovanja putem po-slovnih banaka te započela suradnju s leasing druš-tvima, Sredstva koja će se plasirati putem društava za leasing namijenjena su nabavi novih i rabljenih gospodarskih vozila, strojeva, opreme i gospodarskih plovila. Korisnici kredita mogu biti mali i srednji po-

duzetnici te ostale fizičke i pravne osobe koje obav-ljaju gospodarsku djelatnost. Ovim potezom HBOR želi osigurati jednostavniju proceduru nabave ra-bljene i nove opreme, i to po povoljnijim uvjetima. Kamatnu stopu i rok otplate te ostale uvjete financi-ranja definirat će leasing društvo.

HBOR je zaključio ugovore o okvirnim kreditima s tri leasing društva – Erste&Steiermärkische S-Lea-sing d.o.o., UniCreditleasing Croatia d.o.o. i VB le-asing d.o.o.

Stambene štedionice se reorganizirajuNakon što su se brojni građani opekli sa stambe-nim kreditima u švicarskim francima i kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, važnost fiksne kamate kod dugoročnih stambenih kredita došla je u prvi plan. Čini se stoga da se, iako je dobit stam-benih štedionica u prošloj godini drastično pala te su u 2014. ušle bez državnih poticajnih sredstava (DPS), dramatične najave o krahu stambene štednje neće ostvariti. Crne prognoze stambene štedionice uspješno su izbjegle na način da su prošle godine sve štedionice provele reorganizaciju i racionaliza-ciju, ne bi li se pripremile na ukidanje DPS-a. Tako je, primjerice, PBZ stambena štedionica svojim kli-jentima pokušala nadoknaditi moratorij na DPS-

Hrvatski građani samo 2,5 milijardi

kuna ulažu u životna osiguranja, što je 72 puta manje od

ulaganja u depozite banaka koji iznose 180 milijardi kuna.

Tema broja

ove sklapanjem ugovora o štednji bez naknade, a na sve uplate u toj godini štedionica će uz redovnu kamatu dodati i jedan posto stimulativne kamate.

Ipak, sukladno Uredbi o izmjeni Zakona o stambe-noj štednji i državnom poticanju stambene štednje donesenoj na sjednici Vlade sredinom prosinca prošle godine, Ministarstvo financija će svake godi-ne u listopadu odrediti postotak državnih poticajnih sredstva za sljedeću godinu. Uvodi se varijabilni postotak državnih poticajnih sredstava na stambe-nu štednju kojeg će svake godine određivati Vla-da RH na prijedlog Ministarstva financija, prema formuli po kojoj visina poticaja korelira s tržišnim kretanjem kamata na štednju.

-Na taj način stvoren je stabilan zakonodavni okvir za daljnji rast sustava stambene štednje te se stam-benim štedišama omogućava sigurna dugoročna štednja po prihvatljivim uvjetima i mogućnost ko-rištenja kredita uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate kredita - istaknuli su iz Vlade u svom priopćenju.Državna poticajna sredstva za stambenu štednju za 2015. godinu iznose 4,9 %, u maksimalnom izno-su 245,00 kuna. Zbog svega toga, te unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, građani sve više ugovaraju

stambenu štednju, ali u manjim iznosima.

-Impuls rasta depozita kod štedionica, koji se poja-vio u trećem tromjesečju 2013., privremeno je bio zatomljen zbog ukidanja isplate državnih poticajnih sredstava od 1.1.2014., ali je u toku 2014. - donekle iznenađujuće - nastavljen. Najavom povratka po-ticaja od 1.1.2015. i s obzirom na nisku osnovicu s kraja 2013., depoziti kod štedionica su potkraj 2014. zabilježili visoku stopu rasta od oko 9 posto. S dru-ge strane, ubrzanje kreditiranja se od kraja 2013. do sredine 2014. postupno stabiliziralo na razini između 8 posto i 10 posto godišnje, dok se u zadnja dva tromjesečja stabilna razina stope rasta formira oko 6 posto - ističu iz HUB-a u svom pregledu za prošlu godinu.

S obzirom na to da stambeno kreditiranje kod ba-naka bilježi pad, prema mišljenju stručnjaka, prika-zani trendovi kod stambenih štedionica potvrđuju njihovu stabilizacijsku ulogu na tržištu stambenih kredita i opravdanost odluke o povratku poticaja za stambenu štednju. Imovina pet stambenih štedio-nica, prema najnovijim podatcima na kraju 2014., čini blizu 2 posto ukupne imovine svih kreditnih institucija, dok je krajem 2013. taj udio bio nešto manji od 1,9 posto.

HBOR je napravio iskorak u dosadašnjem načinu poslovanja putem poslovnih banaka te započeo suradnju s leasing društvima.


Tema broja

Dugoročni kredit od sada dostupan bez hipotekePored povoljnih kamatnih stopa, RBA dugoročni kredit u iznosu do 25.000,00 eura, na rok najviše do pet godina, odobrava se bez hipoteke. Budući da hipoteka nije potrebna, realizacija kredita je znatno pojednostavljena i ubrzana.

Kod malih i srednjih poduzetnika, koji su pokretačka snaga hrvatskoga gospodarstva, postoji neprekidna potreba za ulaganjem u postojeće po-slovanje. Razlog je vrlo visoki stupanj kompeti-tivnosti u ovom segmentu, odnosno napredak po-slovanja koji će omogućiti stjecanje i održavanje konkurentske prednosti na tržištu.

Mali i srednji poduzetnici vrlo često imaju potre-bu za financiranjem osnovnih i trajnih obrtnih sredstava. Upravo zbog činjenice da je ovaj seg-ment klijenata od izuzetne važnosti za cjelokupno gospodarstvo, RBA je obogatila postojeću ponudu dugoročnih kredita. Pored povoljnih kamatnih sto-pa, RBA dugoročni kredit u iznosu do 25.000,00

Dugoročni kredit bez hipoteke kojega nudi

Raiffeisen banka, konkretno je rješenje

za unaprjeđenje poslovanja malih i

srednjih poduzetnika, glavnih nositelja konkurencije na

tržištu.

Tema broja

eura, na rok najviše do pet godina, odobrava se bez hipoteke. Budući da hipoteka nije potrebna, reali-zacija kredita je znatno pojednostavljena i ubrzana. Proces dodatno olakšava i činjenica da je potrebna dokumentacija dostupna putem kontakt forme na web stranici www.rba.hr

Dugoročni kredit bez hipoteke kojega nudi Raiffei-sen banka, konkretno je rješenje za unaprjeđenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika, glavnih nositelja konkurencije na tržištu. RBA će ostati usmjerena traženju novih, jednostavnih rješenja, primjenjivih u kratkom roku. Težit će daljnjem poticanju i osnaživanju sektora malih i srednjih poduzeća, osobito poduzetnika.


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: doc. dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Bolivarijanska Republika Venezuela

Glavni grad: Caracas

Površina: 912.050 km2Stanovništvo:

28.262.486Službeni jezik:

španjolskiValuta:

bolivar fuerte (1 USD = 6,30 VEF)

Robna razmjena s Venezuelom (2013.)

Izvoz Hrvatske u Venezuelu Uvoz Hrvatske iz Venezuele

Kamen i staklo 15% Roba široke potrošnje 9%

Plastika 15% Tekstil i odjeća 8%

Roba široke potrošnje 13% Obuća 8%

Ostalo 57% Ostalo 75%

UKUPNI IZVOZ 96 tisuća EUR UKUPNI UVOZ 17

tisuća EUR

Venezuela - zemlja kojoj su Vladine mjere usporile gospodarski rast Važni linkovi

Vlada Venezuele:

http://www.gobiernoen-linea.gov.ve/ Središnja banka Venezuele:

http://www.bcv.org.ve/ Ministarstvo vanjskih poslova:

http://www.mre.gov.ve/ Državni institut za stati-stiku:

http://www.ocei.gov.ve/

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE

HRVATSKE U SAVEZNOJ REPUBLICI

BRAZIL POKRIVA BOLIVARIJANSKU

REPUBLIKU VENEZUELU

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik:

Drago Štambuk

Adresa: SHIS QI 09 Conjunto 11, Casa

3, CEP 71625-110 Brasilia-DF, Brazil

Tel: 0055 61 3248 0610

Fax: 0055 61 3248 1708

E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO BOLIVARIJANSKE

REPUBLIKE VENEZUELE U REPUBLICI

AUSTRIJI POKRIVA REPUBLIKU

HRVATSKU

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik:

Nj.E. Ali de Jesus Uzcategui Duque

Adresa: Prinz Eugenstrasse

72/1.1.Floor/I.1, A-1040 Beč, Austrija

Tel: 00 43 1 71 22 638

Fax: 00 43 1 71 53 219


Nalazište plina na otoku Margarita

Caracas

Venezuela je vodeća zemlja među 108 zemalja prema „indeksu jada“ koji je dobiven kao zbroj stope nezapo-slenosti i promjene indeksa potrošačkih cijena. Za Ve-nezuelu se kaže da bi mogla biti izrazito bogata zemlja s obzirom na svoj potencijal proizvodnje nafte, no loša Vlada je uništila gospodarstvo. Vlada Venezuele zadnjih 15 godina provodila je razne socijalne mjere koje su smanjile udio najsiromašnijih, ali su troškovi programa stvorili manjak u proračunu. Pokušavaju se kontrolirati cijene, profit i proizvodnja, što je rezultiralo nestašicom osnovnih namirnica i pružanja medicinske skrbi. Vene-zuela najvećim dijelom ovisi o prodaji nafte koja zauzi-ma gotovo 96% zarade od izvoza te 12% BDP-a. Una-toč najvećim rezervama nafte u svijetu proizvodnja je izrazito loša jer su strana ulaganja ograničena te su uni-štena državna poduzeća. Najveći znak financijske krize u zemlji je njegovo naglo slabljenje valute koja je u za-

Neiskorišten potencijal proizvodnje nafte, ograničena strana ulaganja, slabljenje valute, visoka inflacija te uništena državna poduzeća učinile su Venezuelu nekonkurentnom zemljom.

dnjih šest mjeseci izgubila više od 60% svoje vrijednosti u odnosu na dolar, što je ojačalo crno tržište. Suradnja s SAD-om se pogoršala jer je SAD objavio novčane sank-cije protiv venezuelanskih dužnosnika, navodeći kršenje ljudskih prava i korupciju.

Struktura gospodarstvaPoljoprivredni sektor nije dostatan za cijelu Ve-nezuelu. Naime, uvoze oko 2/3 svojih potreba, dok izvoze rižu, tropsko voće, ribu, kakao i kavu. Zapošljava oko 13% domaćeg stanovništva. Rast proizvodnog sektora je iznimno spor, prvenstveno zbog nedostatka privatnih investicija. Ipak, Vene-zuela ima prilično jak proizvodni sektor, zapošlja-va 23% stanovništva te izvozi odjeću, piće, čelik, aluminij i tekstil. Također, proizvode cement, pa-pir i gumu. Usluge se odnose na turizam i velikim

dijelom na financijske i bankarske usluge, gdje Vlada Venezuele igra značajnu ulogu u vođenju financijskog sustava.

Mogućnosti poslovne suradnjeNažalost, ono što povezuje Hrvatsku i Venezuelu je loša pozicija s obzirom na konkurentnost gospodar-stva, gdje je Hrvatska zauzela 59., a Venezuela 60. mjesto od ukupno 60 vodećih svjetskih ekonomija. U Venezueli ima oko 5.000 Hrvata rasprostranjenih po gradovima. Prilikom posjeta veleposlanika Štambuka predsjedniku Maduru istaknuta je potreba za jača-njem bilateralne suradnje, osobito na području gos-podarstva. Predsjednik Maduro je u Hrvatskoj vidio potencijale u brodograđevnom i rudarskom sektoru, te naftnoj industriji.

Postupak uvoza roba i usluga u Venezuelu Prilikom uvoza, uvozne carine i porezi moraju se pla-titi, bilo da se radi o privatnoj osobi ili poslovnom subjektu. Postupak vrednovanja je CIF, što uključuje troškove tereta, troškove osiguranja i troškove pri-jevoza, koji se obračunavaju s obzirom na vrijednost robe. Carinske stope u Venezueli variraju od 0% do 40%, a prosječna je 16,95%. Neki proizvodi se uvoze i bez carine, poput knjiga. PDV se naplaćuje na uvoz po standardnoj stopi od 12% ili sniženoj stopi od 8% na određenim proizvodima, ovisno o vrijednosti CIF-a. Proizvodi prilikom uvoza također podliježu i pore-zu na promet.

foto

: Wilf

redo

Rod

rigue

z


Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Venezuele

BDP: 407,4 mlrd USD

BDP per capita: 13.600 USD

Stopa rasta BDP-a: 1,6%

BDP prema sektorima: usluge (60,8%), industrija (35,5%), poljoprivreda (3,7%)

Izvoz (2013.): 91,78 mlrd USD

Izvozni proizvodi: nafta i naftni proizvodi, aluminij, minerali, kemikalije, poljopri-

vredni proizvodi

Zemlje izvoza: SAD (39,1%), Kina (14,3%), Indija (12%), Nizozemski Antili (7,8%),

Kuba (4,6%)

Uvoz (2013.): 59,32 mlrd USD

Uvozni proizvodi: poljoprivredni proizvodi, strojevi i oprema, građevinski materijal,

medicinska oprema, lijekovi

Zemlje uvoza: SAD (31,7%), Kina (16,8%), Brazil (9,1%), Kolumbija (4,8%)

Nezaposlenost: 7,9%

Inflacija: 68%

Internetski kod zemlje: .ve

Pozivni broj: +58

Angelovi slapovi

Venezuela je jedna od rijetkih zemalja s

ekstremnim uvjetima poslovanja, najčvr-

šćom kontrolom devi-znog režima i krutim

tržištem rada.

UlaganjaUlaganja u Venezuelu su gotovo nemoguća zbog politike Chaveza koji je marginalizirao kapital pri-vatnog sektora te samim time unazadio mogućno-sti izravnih ulaganja. Upravo zbog toga se usporava gospodarski rast te smanjuje konkurentnost zemlje. Svaki investitor mora imati opremu, tehnologiju i poslovne usluge koje bi mogao ponuditi drugim

inozemnim poduzećima. Venezuela je jedna od ri-jetkih zemalja s ekstremnim uvjetima poslovanja, najčvršćom kontrolom deviznog režima, krutim tr-žištem rada te su poslovne operacije toliko rutinske da postaju zbunjujuće. Najčešće se ulaže u naftne projekte gdje sudjeluju zemlje saveznice koje uži-vaju u povlaštenima uvjetima. Zbog visoke inflacije mnoga inozemna poduzeća razmišljaju o odlasku iz Venezuele jer im ulaganja svakodnevno gube na vri-jednosti, a okruženje u kojima rade je kaotično.

Poslovni običajiVenezuela je zemlja u kojoj je umrežavanje od izni-mne važnosti. Imaju averziju prema riziku, stoga im je povjerenje u ljude s kojima posluju od velike važ-nosti. Posjetnice se razmjenjuju prilikom upoznavanja s prisutnima na sastanku. Poželjno je da jedna strana posjetnice bude na španjolskom. Očekujte minimalnu količinu razgovora prije nego prionete na posao. Vrlo su točni, pogotovo ako rade s međunarodnim poduze-ćima. Stariji poslovni ljudi vole prije poslovanja upo-znati ljude, dok mlađi više razmišljaju o poslovnom nego društvenom odnosu. Pazite na hijerarhiju, te pokažite poštovanje prema onima koji imaju autori-tet. Pregovaranje je važno, te ono traje duže vrijeme s obzirom na to da su Venezuelanci usredotočeni na dugoročne ciljeve. Ne očekujte da se rješenja i odluke donose na sastancima, oni su za raspravu i razmjenu ideja. Očekuje se strogo formalno odijevanje. Dakle, muškarci kvalitetna, konzervativna i tamna odijela, a žene elegantne haljine ili odijela.

Regionalni razvoj

Europska unija je iz svog proračuna za financijsko razdoblje 2014.-2020. izdvojila 376 mlrd. eura za ko-hezijsku politiku, a ta će sredstva manje razvijene zemlje moći koristiti kroz strukturne i investicijske fondove te Kohezijski fond koji je posebno namije-njen članicama čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90% prosjeka EU-a. Hrvatskoj je na raspolaganju više od 80 mlrd. kuna, a prven-stveni cilj Vlade RH je usmjeriti ta sredstva na stva-ranje novih radnih mjesta, jačanje gospodarstva i ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske.

Operativni programi za razdoblje 2014.-2020.Usvajanjem Sporazuma o partnerstvu s Hrvatskom, Europska komisija prihvatila je nacionalnu strategiju za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova te odobrila Operativne programe ‘Konku-rentnost i kohezija 2014.-2020.’ te ‘Učinkoviti ljud-ski potencijali’.

Kroz OP ‘Konkurentnost i kohezija’ na raspolaga-nju je 6,881 mlrd. eura za ulaganje u rast i razvoj i to 4,321 mlrd. eura iz Europskog fonda za regio-nalni razvoj i 2,559 mlrd. eura iz Kohezijskog fonda. Najviše sredstava, preko 3,5 mlrd. eura, uložit će se u zaštitu okoliša kroz izgradnju i obnovu vodno-komunalne infrastrukture i zbrinjavanje otpada, prometnu infrastrukturu te prilagodbu klimatskim promjenama, uključujući obranu od poplava i drugih prirodnih katastrofa. Oko 2,7 mlrd. eura usmjereno je u pet prioritetnih područja - istraživanje i inova-cije, informacijske i telekomunikacijske tehnologije, razvoj malih i srednjih poduzeća, niskougljično gos-podarstvo i obrazovanje.

OP ‘Učinkoviti ljudski potencijali’ financirat će se iz Europskog socijalnog fonda, a 1,582 mlrd. eura bit će namijenjeno rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Mjere predviđaju promicanje socijalne i ekonomske jednakosti, suzbijanje diskri-minacije, poboljšanje i održivost zdravstvenih usluga te poticanje društvenog poduzetništva. Potpora jav-noj upravi bit će dana kroz poboljšanje kapaciteta i

Ujednačen razvoj regija ponajviše ovisi o lokalnim razvojnim projektimaKohezijska politika, druga financijski najznačajnija zajednička politika Europske unije, provodi se s ciljem smanjivanja ekonomsko-socijalnih razlika među državama članicama. Iako usmjerena na postizanje ujednačenog razvitka unutar EU te bržu integraciju manje razvijenih zemalja u zajedničko tržište, posljednjih godina njena je uloga i jačanje globalne konkurentnosti europskog gospodarstva.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

usluga boljim upravljanjem javnim financijama, ra-zvoj e-uprave te kroz borbu protiv korupcije. Naj-veći dio sredstava bit će korišten za mjere održivog i kvalitetnog zapošljavanja nezaposlenih osoba, pr-venstveno mladih, dugotrajno nezaposlenih, žena i starijih radnika, smanjenje rizika od gubitka radnih mjesta zbog gospodarskih prilika te usklađenja zna-nja i vještina s potrebama tržišta rada kroz tercijar-no, strukovno i cjeloživotno obrazovanje.

Program ruralnog razvojaHrvatska do 2020. ima na raspolaganju 2,026 mlrd. eura za poljoprivredu i ruralni razvoj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj te 253 mil. eura za razvoj ribarstva iz Europskog fonda za po-morstvo i ribarstvo. Kroz 18 mjera iz Programa ru-ralnog razvoja 2014.-2020. poticat će se ulaganja u jačanje konkurentnosti i održivosti poljoprivrede te osiguravanje zdrave i kvalitetne proizvodnje hrane, očuvanje okoliša i pomoć razvoju ruralnih područ-ja. Ulaganja u razvoj male infrastrukture i lokalne osnovne usluge u ruralnim područjima poboljšat će kvalitetu života u hrvatskim ruralnim područjima te pomoći oživljavanju njihova gospodarstva.

Ministarstvo poljoprivrede poseban naglasak stavlja na sredstva iz Europskog fonda za garancije u poljo-privredi, koja iznose 1,2 mlrd. eura, a jedini je fond za koji ne treba pripremati projekte, već se iz njega isplaćuju potpore poljoprivrednim proizvođačima. Zbog najave velikih promjena u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, Ministarstvo od ožujka or-ganizira lokalne radionice u hrvatskim županijama u okviru EU Twinning projekta ‘Priprema hrvatske Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za provedbu Zajedničke poljopri-vredne politike i Zajedničke ribarstvene politike EU za razdoblje nakon 2013.

Jačanje teritorijalne kohezije kroz programe međuna-rodne suradnje Hrvatska je osnovala Nacionalni odbor za koordina-ciju sudjelovanja RH u programima transnacional-

Cilj programa međunarodne suradnje je smanjivanje negativnog utjecaja granica, kao i jačanje društvene, ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije.


Ključni ciljevi regionalne politike za 2015.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije očekuje do kraja godine raspisivanje natječaja za izvođenje radova ukupne vrijednosti oko 4,6 mlrd. kuna. U planu je razvoj vodno-komunalne infrastrukture u kontinentalnom i jadranskom području, projekti izgradnje centara za gospodarenje otpadom u Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Karlovačkoj županiji, razvoj prometne infrastruk-ture u Splitsko-dalmatinskoj županiji, rekonstrukcija studentskih domova u Zagrebu, dogradnja Centra kompetencije u translacijskoj medicini Srebrnjak i radovi na Arheološkom parku Vučedol.

Operativni program 'konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.' - Infrastrukturni projekti za koje su već raspisani natječaji

Naziv projekta Vrijednost (hrk)

Izgradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija pruge Dugo Selo -

Križevci 1.299.938.785

Izgradnja i opremanje Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih

kompetencija 229.500.000

Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Nova Gradiška 126.764.014

Gradnja studentskog doma u Rijeci 112.000.000

Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Županja 69.990.411

Ukupna procijenjena vrijednost: 1.838.193.210Izvor: www.europski-fondovi.eu

SEECEL - Projekt izgradnje buduće zgrade Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja Jugoistočne Europe sufinanciran je sredstvima EU

Regionalni razvoj

ne i međuregionalne suradnje te makroregionalnim strategijama EU za razdoblje 2014.-2020., čiji su čla-novi predstavnici svih relevantnih dionika (resornih ministarstava, NUTS 2 regija, te ekonomskih i so-cijalnih partnera i civilnog društva). U financijskom razdoblju 2007.-2013. Hrvatska je sudjelovala u dva transnacionalna programa (Jugoistočna Europa i Mediteran), a u razdoblju 2014.-2020. proširena je mogućnost sudjelovanja u četiri programa transna-cionalne suradnje (Mediteran, Dunav, Jugoistočna vrata i Središnja Europa).

-Europska teritorijalna suradnja, kao jedan od ciljeva kohezijske politike za financijsko razdoblje 2014.-2020., odnosi se na stvaranje podloge za razvoj ko-ordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini s par-tnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija EU te trećih zemalja obuhvaćenih potporom instrumenata vanjske politike Unije - objašnjava Kristina Černok, zamjenica pročelnice Upravnog odjela za međuna-rodnu suradnju i EU poslove Vukovarsko-srijemske županije.

Cilj programa je smanjivanje negativnog utjecaja granica, kao i jačanje društvene, ekonomske, socijal-ne i teritorijalne kohezije kroz zajednički pristup na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini. U okviru Programa Jugoistočna Europa (SEE) ,Vuko-

varsko-srijemska županija je kao partner sudjelovala u devet projekata ukupne vrijednosti 14.534.066,00 eura.

-Varaždinska županija trenutno sudjeluje u pripremi i provođenju nekoliko projekata u okviru različitih programa. Agenciji za razvoj Varaždinske župani-je (AZRA) odobrena su ukupno četiri EU projekta u okviru OP prekogranične suradnje Slovenija-Hr-vatska za programsko razdoblje 2007.-2013., koji su trenutno u provedbi, a usmjereni su na razvoj podu-zetništva, društvenu integraciju te zaštitu okoliša u prekograničnom području Slovenije i Hrvatske - na-vodi Andreja Ptiček iz AZRA-e. Dodaje da su sudje-lovali i u dva projekta iz IPA Programa prekogranič-ne suradnje Mađarska-Hrvatska, a jedan od važnijih projekata u kojem je sudjelovala Varaždinska žu-panija je projekt Mura-Drava.bike, sufinanciran iz programa IPA SI-HR 2007-2013., u koji su bile uključene Slovenija (Pomurska i Podravska regija) i Hrvatska (Međimurska i Varaždinska županija), s ciljem oblikovanje zajedničkog turističkog proizvoda na području prekogranične regije.

Značaj infrastrukturnih projekata za razvoj slabije razvijenih područja-Infrastrukturni projekti ključni su za gospodarski razvoj određenog područja, budući da bez ulaganja u izgradnju i održavanje infrastrukturnih mreža, u očuvanje okoliša, u poduzetničku infrastrukturu te u unapređenje sektora obrazovanja i zdravstvene skrbi, nije moguće djelovati na povećanje konkurentnosti i time posljedično omogućiti rast proizvodnje, zapo-šljavanja i izvoza. Navedeno je posebno značajno za slabije razvijena područja jer takva ulaganja stvaraju povoljne uvjete za smanjivanje jaza u razvijenosti te daljnji rast i razvoj kroz povećano zapošljavanje, rast dohotka i povećanu kvalitetu života - naglasila je Ermina Duraj, voditeljica Kabineta župana Primor-sko-goranske županije.

Kao najvažnije infrastrukturne projekte za 2015. usmjerene na regionalni razvoj te županije, Ermina Duraj izdvaja razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, izgradnju kontejner-skog terminala na Zagrebačkoj obali u Luci Rijeka, nastavak izgradnje Županijskog centra za gospoda-renje otpadom ‘Marišćina’ te nastavak investicije u Regionalni sportsko-rekreacijski i turistički centar Platak.

-Postoje velika očekivanja od europskih fondova, no prema metodologiji izračuna indeksa razvijenosti, a koji u velikom broju natječaja predstavlja osnovno mjerilo za sufinanciranje iz EFRR, Primorsko-goran-ska županija kao cjelina se smatra ‘prerazvijenom, iako su potrebe za financiranjem razvojnih projekata velike, a posebice na području Gorskog kotara i otoka

na kojima posebne okolnosti uvjetuju i veće troško-ve u izgradnji i održavanju infrastrukture.

Jačanje regionalnih razvojnih agencija (i institucijalo-kalne samouprave) u svrhu učinkovite decentralizacijeLokalna i regionalna samouprava najbolje je upozna-ta sa stvarnim potrebama ulaganja i razvoja zajedni-ce te bi zbog toga trebalo bolje iskoristiti kapacitete razvojnih agencija u strateškom planiranju, pripremi i provedbi razvojnih projekata. Ulaskom u EU hr-vatske razvojne agencije dobile su značajnu ulogu u provedbi politike regionalnog razvoja, a novi Zakon o regionalnom razvoju predviđa poticanje pripreme i uključivanje agencija u izradu lokalnih i regional-nih razvojnih projekata na području jedinica lokalne

Regionalni razvoj

Stvaranje poduzetničke potporne infrastrukture u gradu Vukovaru‘Poslovno-inovacijski centar BIC-Vukovar’ projekt je koji Grad Vukovar realizira u cilju stvaranja poduzetničke potporne infrastrukture koja će poduzetnicima pru-žati cjelovit paket usluga: od poslovnog prostora, potpore inovacijama, potpore rastu poduzeća do različitih intelektualnih i administrativnih usluga.

Nositelj projekta je Grad Vukovar, partneri u provedbi su Vukovarska gospodarska zona d.o.o. i Razvojna agencija Vukovar d.o.o., a projekt se realizira u Vukovarskoj gospodarskoj zoni. U svom sastavu Poslovno-inovacijski centar BIC-Vukovar imat će četiri centra smještena u dvije zgrade. U zgradi bivše Tiskare Borovo (bruto po-vršine 1.125m²) bit će smješten Poduzetnički inkubator, a u zgradi bivše tvornice Borovo Poly (bruto površine 9.700m²) predviđena su tri centra: Proizvodni centar, Centar inovativnog poduzetništva te Edukacijski centar. Radovi na izgradnji kom-pleksa BIC-a realiziraju se kroz faze. Kroz 2013. godinu realizirani su svi infrastruk-turni radovi s priključcima za potrebe Poslovno-inovacijskog centra BIC-Vukovar te vanjska obnova zgrade Borovo Poly, vrijednosti 14 milijuna kuna (osiguranih od strane Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara, Ministarstva poduzetništva i obrta te Grada Vukovara).

Sredinom lipnja 2014. godine službeno je započela i provedba EU projekta ‘BIC-Poduzetnički inkubator Vukovar’ ukupne vrijednosti 909.711,40 EUR-a, od čega je 726.586,50 EUR-a financirano od strane Europske unije, a ostatak se financira sredstvima Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara. Projektom je obuhvaćeno kompletno vanjsko i unutarnje uređenje bivše Tiskare Borovo te kompletno opre-manje zgrade Poduzetničkog inkubatora. U kolovozu prošle godine, projekt ‘Razvoj zaokruženog koncepta za potporu ino-vativnom i tehnološki orijentiranom poduzetništvu - BIC Vukovar’ odobren je za financiranje bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regi-onalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta je 21.293.090,71 kn, od čega Europska unija financira projekt u iznosu od 18.069.316,77 kn (84,85%).

Izgradnjom i stavljanjem u funkciju poduzetničke potporne institucije ‘Poslovno-ino-vacijski centar BIC-Vukovar’ omogućit će se brži razvoj poduzetništva na području Grada Vukovara, otvaranje novih radnih mjesta, stvaranje novih tvrtaka i rast konku-rentnih poduzeća te time doprinijeti mijenjanju nepovoljne strukture gospodarstva Grada Vukovara, revitalizaciji i regionalnom razvoju istočne Hrvatske.

Uz regionalne razvojne agencije, važnu ulogu u decentralizaciji imaju i regionalni koordinatori koji su po prvi puta dobili veće i konkretne ovlasti.


Regionalni razvoj Regionalni razvoj

Grad Vukovar u velikoj mjeri svoj daljnji razvoj temelji na brojnim projektima koje su-financira EU kroz svoje programe. Razvojna agencija stoga ima veliki značaj, što kroz svoje aktivnosti i potvrđuje te donosi brojne projekte koji će pomoći razvoju Grada i gospodarskih potencijala.

Jedan od takvih projekata je i Centar za prodaju lokalnih agro proizvoda. U skladu s ciljem stvaranja tzv. obrtničke ulice, javlja se potreba za poticanjem i potporom orga-nizaciji prodaje lokalnih proizvoda s naglaskom na prehrambene i tradicijske obrtnič-ke proizvode za kojima postoji određena lokalna, kao i turistička potražnja. Kroz ovu se projektnu ideju takvim proizvođačima nudi prostor i model za plasman vlastitih proizvoda. -Osim prodaje lokalnih proizvoda, ideju proširujemo i na plasman proi-zvoda iz drugih regija. Stoga smo uspostavili kontakt s gradom Dubrovnikom, radi boljeg povezivanja prijateljskih gradova i razvoja gospodarske suradnje te kako bi se pokrio uočen nedostatak specifičnih lokalnih prehrambenih proizvoda na lokalnim tržištima - kaže Davor Foriš, direktor Vukovarske razvojne agencije.

‘Male komunalne akcije’ naziv je još jednog programa koji VURA u suradnji s Gradom Vukovarom započinje u travnju ove godine. Radi se o razvoju proaktivnog razmišlja-nja i djelovanja građana uz istovremeno rješavanje pojedinačnih manjih komunalnih problema ili potreba pojedinih grupa građana Vukovara. Potencijalni nositelji proje-kata su: Udruge civilnog društva, fizičke osobe i neformalne skupine fizičkih osoba, vjerske zajednice te Javne institucije i tvrtke koje djeluju na javnim površinama.

VURA je uspješno izradila i potrebne studije izvedivosti (za koje je Grad Vukovar ukupno privukao oko 27 milijuna kuna iz EU fondova). Radi se o dva projekta unutar Vukovarske gospodarske zone: BIC - Poduzetnički inkubator i BIC - Razvoj zaokru-ženog koncepta za potporu inovativnom i tehnološki orijentiranom poduzetništvu.U sklopu programa IEE (Inteligentna energija u Europi), Grad Vukovar partner je u projektu ‘n0e-sport’ nositelja Energetske agencije iz Firence. Ukupna vrijednost pro-jekta iznosi oko 1 milijun eura, a Agencija aktivno sudjeluje u provedbi ovog projekta. Cilj projekta ‘n0e-sport’ je smanjiti upotrebu energije u sportskim objektima provo-đenjem mjera energetske učinkovitosti, svesti gubitke energije na minimum te uvesti i promovirati upotrebu obnovljivih izvora energije.

-Nadalje, uočili smo potrebu izdavanja Vodiča za ulagače na području grada Vuko-vara, te smo osmislili program u sklopu kojega su i brojne edukacije za poduzetnike i poduzetnike-početnike (npr. program ‘Punom brzinom u poduzetništvo’). Sastoji se od edukacijskog dijela te dijela pružanja konzultantskih usluga, a namijenjen je poduzetnicima-početnicima, odnosno osobama koje planiraju krenuti u proces sa-mozapošljavanja. Vodič za ulagače tiskan je na više jezika i sadrži sve izmjene vezane za potpore i nove uvjete potencijalnim ulagačima u Vukovar. Prije svega, napomenuo bih izmjenu Zakona o porezu na dobit, odnosno stope koja uz određene parametre iznosi 0%, zatim nove uvjete, točnije cijene za ulagače u Vukovarsku gospodarsku zonu, itd. - navodi Foriš.

Razvojna agencija Vukovar d.o.o. upravlja i Lokalnim jamstvenim fondom grada Vu-kovara, te je putem Povjerenstva za dodjelu jamstva, a u suradnji s Fondom za obno-vu i razvoj grada Vukovara i poslovnim bankama s kojima ima potpisane Ugovore o suradnji, dodijelila ukupno 7 jamstava poslovnim subjektima, što zajedno čini iznos od oko 950.000 kn. Dodatno punjenje Jamstvenog pologa izvršeno je u suradnji s Fondom za obnovu i razvoj grada Vukovara i Gradom Vukovarom te sada iznosi 750.000 kuna.Za kraj možemo istaknuti i projekt ‘Kućna radinost’ - model predinkubacije malih obrta kao mjera samozapošljavanja nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju, koji je VURA kao nositelj kandidirala na Europski socijalni fond, te je trenutno u fazi ocjenjivanja.

i regionalne samouprave. -Kroz davanje veće uloge razvojnim agencijama, naglasak je stavljen na snažniju i učinkovitiju ko-ordinaciju između samih agencija i jedinica lokalne samouprave, ali i JLS-a međusobno, te poticanje lo-kalnog razvoja JLS-a. Agencije bi trebale biti podrš-ka radu JLS-a na način da im omoguće lakši pristup informacijama i educiraju o mogućnostima samo-stalnog uključivanja u pripremu i provedbu projeka-ta i privlačenja sredstava iz europskih i nacionalnih izvora. Na taj način bi se doprinijelo većoj decen-tralizaciji, no još uvijek velik problem predstavljaju nedostatni ljudski kapaciteti, a u većini slučajeva i financijski okvir te nepripremljenost za samostalnu provedbu cjelokupnog procesa pripreme i provedbe projekata, što u znatnoj mjeri otežava provođenje planova regionalnog razvoja i razvojnih projekata - kaže Ptiček.

Uz regionalne razvojne agencije, važnu ulogu u de-centralizaciji imaju i regionalni koordinatori koji su prvi put dobili veće i konkretne ovlasti, što je posebno vidljivo i kroz potprograme Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova europske unije koji pružaju mogućnosti regionalnim koordinatorima za organiziranje cjelokupnog procesa prijave razvojnih projekata jedinica lokalne i regionalne samouprave od prvog koraka - objave poziva za iskaz interesa, prikupljanja projektnih prijedloga, administrira-nja procesa, do ocjene projektnih prijedloga, ali i za organiziranje samih edukativnih aktivnosti koje se provode u svrhu jačanja ljudskih potencijala na lo-kalnoj i regionalnoj razini za učinkovitu pripremu i korištenje EU fondova, dodaje Ptiček.

-Zakon o regionalnom razvoju je lokalnoj i regional-noj razini dodijelio ulogu planiranja, koordinacije i praćenja provedbe razvojnih projekata, no bez do-voljno jakih ovlasti i instrumenata koji bi omogućili aktivnije upravljanje regionalnim razvojem - smatra Duraj, navodeći poteškoće pri samom praćenju pro-jekata poput dobivanje podataka od nositelja proje-kata, tj. jedinica lokalne samouprave, komunalnih društava, državnih poduzeća i agencija, budući da

za to ne postoji zakonska obveza. Zato su nastojanja Primorsko-goranske županije usmjerena u pravcu jačanja jedinica lokalne i regionalne samouprave na način da se prava, obveze i odgovornosti spuste na lokalnu i regionalnu razinu. Primjer dobre prakse bi na tom tragu bilo značajno unaprjeđenje u kvaliteti, efikasnosti i vremenu izdavanja akata za gradnju od kada je ta nadležnost spuštena na lokalnu i regional-nu razinu.

Uloga poduzetničkih razvojnih projekata u regionalnom razvojuIskustvo članica EU pokazalo je da ulaganje u projek-te malog i srednjeg poduzetništva u slabije razvijenim područjima može znatno doprinijeti gospodarskom rastu. Zbog toga i Ministarstvo poduzetništva i obr-ta naglasak stavlja na razvoj i unapređenje regionalne poslovne i turističke infrastrukture kako bi sve hrvat-ske regije postale privlačnije za ulaganja i život, te po-sljedično za gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta. U razdoblju od 2007. do 2013. povučeno je 99,27% dostupnih sredstava, a do 2020. poduzetnicima je na raspolaganju 7,5 mlrd. kuna. U toku je izgradnja Regi-onalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe (SEECEL) vrijednog 238 mil. kuna, a za poduzetničku infrastrukturu, informa-tizaciju i povećanje kvalitete proizvoda na raspolaga-nju je 2,7 mil. kuna bespovratnih potpora.

Prema riječima Ermine Duraj, interes poduzetnika za projekte regionalnog razvoja vrlo je velik, kvali-tetnih projektnih ideja i projekata ima, no ono što u velikom broju slučajeva nedostaje je potpuno spre-mna projektno-tehnička dokumentacija. Uzroka je nekoliko - manjim dijelom je za to odgovorna ne-upućenost poduzetnika, a većim dijelom nedostatak financijskih sredstava, budući da je za njezinu izradu potrebno izdvojiti značajna sredstva, i to s neizvje-snim krajnjim rezultatom.

-Uloga potpornih institucija je da poduzetnicima koji imaju kvalitetne ideje pruže informacijsku i financij-sku podršku u pripremi projekata te u kasnijoj fazi i infrastrukturu za provedbu projekata. Naša zalaga-nja idu u smjeru jačanje značaja županija na način da dobiju pravo upravljanja državnom imovinom, ali i provođenja svih prethodnih aktivnosti imovinsko-pravne pripreme. Naime, svjedoci smo da službe za-dužene za katastar i usklađivanje zemljišnih knjiga raspolažu nedovoljnim kapacitetima, jednako kao i službe koje imaju za zadaću raspolaganje državnom imovinom po bilo kojoj osnovi, a što u bitnome koči investicije. Stoga smatramo da jačanje regionalnih kapaciteta te davanje mogućnosti provođenja ovih aktivnosti na regionalnoj razini može u bitnome unaprijediti investicijsku klimu. Na taj bi način in-vestitorima bili lako dostupni svi traženi podatci. U

konačnici bi županije postali centri koji koordiniraju razvojnim procesima na svom području, ne samo na deklarativnoj, već na punoj operativnoj razini, što je svakako jedan od temeljnih ciljeva decentralizacije - kaže Duraj.

U očekivanju nove Strategije regionalnog razvoja-Nova Strategija regionalnog razvoja RH trebala bi staviti naglasak na decentralizaciju, regionalizaci-ju i ujednačeni regionalni razvoj te ujedno definirati i obuhvatiti ključne strateške projekte na državnoj i regionalnoj razini. Sama Strategija nije dovoljna da se projekti i ostvare, budući da ona sama po sebi ne osigurava i financijska sredstva za njihovo ostvarenje. Međutim, kroz definiranje prioriteta pokazuje kvali-tetan put i želju da se dođe do cilja s resursima koji su raspolaganju. Iako bi izrada Razvojne strategije RH kao strateškog dokumenta više razine trebala pretho-diti izradi regionalnih razvojnih strategija, dogodila se obrnuta situacija - sukladno zakonskim obvezama, Pri-morsko-goranska županija krenula je u izradu vlastite Razvojne strategije za razdoblje do 2020., pri čemu je već obavljeno 2/3 posla koji je bio otežan činjenicom da nisu postojali određeni inputi s državne razine.

Naravno, sve što činimo je po načelu partnerstva i suradnje po svim razinama. Stoga i očekujemo da u konačnici naši prijedlozi i inicijative budu prihvaćeni i implementirani u sve zakonske i podzakonske akte i strategije - zaključuje Duraj. Da se od nove Strate-gije očekuje konkretnije i uže definiranje aktivnosti za ostvarivanje samih ciljeva Strategije, zatim finan-cijski izvori, odgovorna tijela, pokazatelji uspješno-sti i ostali elementi važni za provedbu, praćenje i vrednovanje programa koji moraju biti usklađeni s ostalim sektorskim strategijama i operativnim pro-gramima, slaže se i Andreja Ptiček.

Europski fond za strateške investicijeOsnovan unutar Europske investicijske banke, novi Eu-ropski fond za strateške investicije (EFSI) dio je tzv. Junc-kerovog plana za gospodarski oporavak EU koji se temelji na poticanju investicija. Početni kapital fonda od 21 mlrd. eura trebao bi u iduće tri godine privući privatna ulaganja od 315 mlrd. eura, a popis projekata Komisiji mogle su po-slati sve države članice. Iako je EFSI isključivo namijenjen financiranju projekata privatnog sektora i privatno-jav-nog partnerstva, hrvatski popis od 25 strateških projekata ukupne vrijednosti 9 mlrd. eura čine samo projekti javnog sektora. Vladu RH stoga tek čeka priprema i prezentacija kvalitetnih projekata ne bi li privukla privatne ulagače i u iduće tri godine realizirala projekte vrijedne 2,2 mlrd. eura. Planirana ulaganja odnose se na energetiku (LNG terminal na Krku, Jadransko-jonski plinovod), infrastruk-turu (obnova željeznice), razvoj širokopojasne mreže i nove financijske instrumente za pomoć malom i srednjem poduzetništvu.

Raspodjela alokacije iz ESIF-a za RH 2014. - 2020.

ESI fond Alokacija (EUR)

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) 4.321.499.588

Kohezijski fond 2.559.545.971

Europski socijalni fond (ESF) 1.516.033.073

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) 2.026.222.500

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) 252.643.138

Ukupno 10.675.944.270Izvor: www.europski-fondovi.eu

Izgradnja i održavanje infrastrukturnih mreža

u slabije razvijenim područjima povećava

konkurentnost, a time posljedično i rast proizvodnje,

zapošljavanja i izvoza.

Projekti Razvojne agencije Vukovar


Telekomi se prilagođavaju naglom rastu podatkovnog prometaTvrtke koje već koriste poslovanje u cloudu kao glavne prednosti ističu bolje korištenje internih resursa, rad zaposlenika na novi, bolji način te bržu realizaciju poslovnih prilika.

Prema podatcima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) za 2014. godinu, na go-dišnjoj razini rasli su prihodi od usluga pristupa Inter-netu i televizije, a padali od klasičnih telefonskih usluga. U mrežama nepokretnih komunikacija telefonske usluge se sve manje koriste te pada broj nepokretnih telefon-skih priključaka, dok u mrežama pokretnih komunika-cija raste promet, ali pada prihod. Ta činjenica, zajedno s podatkom da je do sada mrežu operatora pokretnih ko-munikacija mijenjalo preko 850.000 korisnika, navode iz HAKOM-a, ukazuje da sve veći broj korisnika ugovara optimalne tarife u odnosu na njihove navike.Takvom trendu sve se više prilagođavaju i operatori koji u tržišnoj utakmici nude sve raznovrsnije pakete usluga, objedinjujući kombinacije prilagođene potrebama kori-snika: pristupa Internetu, usluge fiksne telefonije i pret-plate na televizijske kanale. Paketi usluga prilagođavaju se posebno kućanstvima te posebno poslovnim korisnicima. Pri tome se paketi usluga prema potrebama mogu kombi-nirati s fiksnim i mobilnim uslugama, kao i s uslugama za potrebe poslovnih korisnika.

Internetski promet u mrežama pokretnih komunikacija snažno raste, a rast prihoda od usluge pristupa Internetu putem pokretne mreže na godišnjoj razini iznosi preko 87%. Korisnici sve više svoje pametne telefone koriste za pristup Internetu, a rastom popularnosti pametnih tele-fona mijenjaju se i navike korisnika te pada broj korisni-ka koji Internetu pristupaju putem podatkovnih kartica.

Kao posljedica rasta udjela pametnih telefona kao vrste korisničke opreme, raste i broj korisnika s pretplatničkim odnosom. Prema tržišnim pokazateljima, udio korisnika s pretplatom na kraju 2014. iznosio je 44,53%.Pozitivni rezultati ostvareni su i na tržištu televizije, na kojem je zabilježen rast prihoda i broja priključaka. Naj-veći pojedinačni rast zabilježen je u segmentu priključaka zemaljske naplatne TV. Zbog jačanja konkurencije i sve intenzivnije borbe za tržišni udio, i dalje se očekuje veći značaj paketa koji objedinjuju više usluga, kao i tarifnih modela s neograničenim prometom. Telekom operatori su se tijekom cijele 2014. godine suo-čavali s izazovnim poslovnim okruženjem koje karakte-rizira nastavak dugotrajne gospodarske krize i posljedično smanjenje cjelokupnog telekomunikacijskog tržišta. Na telekomunikacijsku industriju dodatno su negativno utje-cale i promjene regulatornih uvjeta, prije svega uvođenje nove naknade za uporabu radiofrekvencijskog spektra.

Ulaganje u nove tehnologijeU 2014. godini Hrvatski Telekom ostvario je prihode u iznosu od 6,908 mlrd kn. Prihodi su gotovo stabilizirani uz minimalan pad koji u odnosu na godinu ranije iznosi 1,9%. Na stabilizaciju ukupnih prihoda u HT-u posebno je utjecala stabilizacija prihoda u pokretnim komunikaci-jama, kao i rast prihoda u ICT segmentu, mobilnom In-ternetu i TV uslugama. Neto dobit u 2014. godini iznosi 1,142 mlrd kn.-Povećanje efikasnosti organizacije, što je provedeno u 2014., prvi je korak u procesu povećanja kvalitete usluge i korisničkog iskustva, što će biti u fokusu poslovanja HT-a u ovoj godini - rekao je predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković, dodavši kako njihove planirane in-vesticije za ovu godinu premašuju 1 milijardu i 300 mi-lijuna kuna te predstavljaju povećanje od preko 25% u odnosu na 2014. godinu. Istakao je kako će fokus biti na daljnjem razvoju mobilne i fiksne infrastrukture, pove-ćanju raspoloživosti i kapaciteta za širokopojasni pristup te završetku IP transformacije.

-Ulaganja u ovoj godini povećavamo za 25%, a usmjerit ćemo ih prvenstveno u razvoj tehnologije za brzi Inter-net - izgradnju optičke mreže i mobilnog Interneta. Prvi korak već smo napravili investicijom u dodatni radiofre-kvencijski spektar, što nam je omogućilo da postignemo dvostruko veće brzine pristupa Internetu u našoj 4G

Pripremio: Gorden Knezović

Izazovno poslovno okruženje karakterizira

nastavak dugotrajne gospodarske krize.

Ključni trend u ICT sektoru je premještanje podataka u tzv. oblak (eng. cloud).

Usvajanja ‘mobility first’ strategija i prelazak na poslovanje u cloudu sve su izra-ženiji u poslovnom svijetu. S tim trendovima do izražaja na tržištu dolaze nove generacije pametnih mobitela čije karakteristike omogućuju kvalitetno obavljanje posla i izvan ureda. HTC One M9Perjanica HTC-a za zahtjevnije poslovne korisnike. Spaja najbolje od modela HTC One M7 i HTC One M8. Uređaj ima mnoštvo najnaprednijih karakteristika, među kojima je kamera od čak 20 megapiksela. LG G3Donosi intuitivno korisničko iskustvo uz 5,5-inčni Quad HD zaslon i OIS+ kameru od 13 MP. Uz mnoštvo naprednih značajki LG G3 posjeduje i Smart Security. LG G Flex2U zakrivljeno kućište ugrađen je 5,5-inčni Full HD zaslon. Pogoni ga snažni osmojez-greni procesor Qualcomm Snapdragon 810. Samoobnavljajući poklopac na pozadini uređaja svakodnevne ogrebotine obnavlja za samo 10 sekundi. Samsung Galaxy S6 i Galaxy S6 edgeDonose najnapredniju Samsungovu tehnologiju izrade procesorske jezgre. Prvi mo-bilni procesor od 14nm s platformom od 64 bita na svijetu osigurava snažne perfor-manse. Sony Xperia Z3 i Z3 Compact Uz njih ured može biti bilo gdje. Uz moćni Snapdragon 801 procesor, oba smartpho-nea odradit će i najzahtjevnije poslovne zadatke, a 4G modem jamči najveće brzine surfanja.Microsoft Lumia 640 i Microsoft Lumia 640 XLDolaze s licencom za Office 365, a Lumia 640 XL s jednogodišnjom pretplatom na Office 365 Personal. Pretplata uključuje i terabajt prostora na OneDrive-u. Uređaji su već nadograđeni na Windows 10.

Premium segment poslovnih pametnih mobitela

Telekomunikacije Telekomunikacije

mreži sa sadašnjih 75 Mbit/s na 150 Mbit/s. Do kraja godine planiramo da će pokrivenost u širokopojasnom pristupu u nepokretnoj mreži biti veća od 50%, dok će u pokretnoj mreži premašiti 60% s brzinama do 150 Mbit/s - naglasio je Tomašković.

Tijekom prošle godine Vipnet je uložio preko 500 miliju-na kuna, od čega najviše u razvoj infrastrukture, s nagla-skom na fiksnu HFC optičku mrežu i mobilnu 4G LTE. Iz Vipneta su najavili kako nakon prošlogodišnje LTE Ad-vanced demonstracije kreće implementacija tehnologije u mrežu i nudi brzine do 150 Mbit/s te je Vipnetova 4G mreža sada dostupna u više od 20 hrvatskih gradova.U Hrvatskoj su dva od tri operatora (Hrvatski Telekom i Vipnet) implementirala mobilnu mrežu najnovije ge-neracije G4, odnosno LTE tehnologiju. Kako smo do-znali iz HAKOM-a, ukupno je od strane oba operatora postavljeno 286 baznih postaja.Treći operator Tele2, koji je prošle godine prvi put od do-laska u Hrvatsku ostvario neto dobit, za sada se orijen-tirao na poboljšanje 3G mreže. Nedavno je predsjednica Uprave Tele2 u Hrvatskoj, Malin Holmberg, najavila kako taj operator u ovoj godini planira investiciju od ne-koliko stotina milijuna kuna u povećanje brzine, kapa-citeta, pokrivenosti i performanse za privatne i poslov-ne korisnike. Kako je rekla Holmberg, investicija Tele2 u nadogradnju mreže u ovoj godini dostići će ukupan iznos uložen u mrežu u proteklih šest godina.

Tek petina tvrtaka koristi cloudRazvoj telekomunikacijskog sektora ima najmanje dvije ključne prednosti za ukupno gospodarstvo: prva je što taj sektor generira značajnu djelatnost koja snažno prožima sve ostale gospodarske djelatnosti, a druga da usvajanje i praćenje sve dinamičnijih tehnoloških promjena u ICT sektoru sve više utječe na konkretne učinke gospodar-skih djelatnosti, poslovna planiranja, poslovnu organi-ziranost. Ključni tehnološki trend u ICT sektoru, prije svega za poslovne korisnike, jest premještanje podataka u tzv. oblak (eng. Cloud). Prema podatcima međunarodne konzultantske tvrtke Deloitte, cloud poslovanje u svijetu koristi 40% organizacija, pri čemu se najveći broj odnosi na korištenje softverskih usluga poput Officea 365 ili Go-ogle Docsa. Korištenjem cloud rješenja smanjuju se troš-kovi, podatci su pohranjeni u skladu s najvišim sigurno-snim standardima, poslovanjem je, uz pristup Internetu, moguće upravljati s bilo kojeg mjesta izvan ureda.

Nedavno je zagrebačka tvrtka Perpetuum Mobile pred-stavila istraživanje, provedeno u Hrvatskoj krajem 2014. godine na 342 ispitanika, o korištenju clouda u poslovne svrhe. -Zanimljivi su podatci do kojih smo došli u sklopu istraživanja koji ukazuju kako je Hrvatska po pitanju prihvaćanja poslovanja u oblaku u nekim segmenti-ma iznad EU prosjeka, no, unatoč tome, na tom po-dručju ima značajnog prostora za rast - naglasio je

Ivo Špigel, član Uprave Perpetuum Mobilea.Istraživanje je pokazalo kako većina ispitanika neki oblik poslovanja u cloudu koristi posljednjih pet godina. Prili-kom odabira usluga u cloudu većini je ispitanika bitno da je usluga besplatna, dostupna, jednostavna za korištenje te da ima mogućnost dijeljenja podataka s drugim korisnici-ma. Hrvati najčešće koriste uslugu internetskog servisa za elektroničku poštu i pohranu podataka, no kad je u pi-tanju izrada i dijeljenje dokumenata, još uvijek su vjerni Microsoft Officeu instaliranom na vlastitom računalu.

Kao jedan od glavnih razloga za oprez prilikom korištenja usluga u cloudu, ispitanici su istaknuli bojazan da bi netko neovlašteno pristupio njihovim podatcima, ali i da oni ne bi mogli u svakom trenutku pristupiti tim podatcima.U Perpetuumovoj anketi ispitanici su se u više od polovice slučajeva (55%) izjasnili kako njihova tvrtka već koristi usluge poslovanja u cloudu, a oko 11% izjasnilo se kako namjerava početi koristiti usluge takvog poslovanja.Među tvrtkama koje koriste poslovanje u cloudu, naj-češće se koriste usluge pohrane (backup) podataka, ko-laboracije te web hostinga. One tvrtke koje već koriste poslovanje u cloudu kao glavne prednosti ističu bolje ko-rištenje internih resursa, rad zaposlenika na novi, bolji način te bržu realizaciju poslovnih prilika.


Telekomunikacije

Zanimljivo je kako su i tvrtke i pojedinci skloniji kori-štenju besplatnih servisa za poslovanje u cloudu, a ako se njegove usluge naplaćuju, spremni su platiti e-mail i servis pohrane. Treba istaknuti i kako bi trećina is-pitanika u potpunosti odustala od korištenja usluga u cloudu kada bi se one naplaćivale.Trend premještanja podataka u cloud u ICT sektoru sve više jača i potrebu za razvojem novih podatkovnih centara, što donosi i značajnije zapošljavanje. Europsko tržište podatkovnih centara, prema predviđanjima A.T. Kearneya, rast će za više od 6% godišnje do 2020. te tada vrijediti ukupno 270,4 mlrd eura. Dodatno, prema procjenama A.T. Kearneya, rastuća potražnja za usluga-ma podatkovnih centara dovest će do stvaranja 341.000 novih radnih mjesta diljem Europe, dok se na području jugoistočne Europe očekuje više od 2.000 novih radnih mjesta. U Hrvatskoj je u protekle tri godine otvore-no više podatkovnih centara uz obavljene nadogradnje postojećih, ukupne vrijednosti preko 26 milijuna eura. Očekuje se brži nastavak tog trenda. Više posla uslužnim IT tvrtkama u Hrvatskoj očekuje se i od daljnjeg razvoja projekta e-Hrvatska. Razvoj projek-ta ovisi od proračunskih sredstava izdvojenih za njega. Od lipnja prošle godine u sklopu e-Hrvatske razvija se internetski sustav e-Građani, putem kojeg se pristupa osobnim informacijama kod državnih institucija. Sustav

se sastoji iz tri dijela: središnji državni portal (www.gov.hr), osobni korisnički pretinac (pretinac.gov.hr) i nacio-nalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (nias.gov.hr). Razvoj sustava e-Građani značajan je korak u pribli-žavanju javne uprave građanima i on se stalno nadopu-njuje novim uslugama.

Nužne porezne olakšice za startupe-Agilnost nekog sektora može se mjeriti brojem startu-pova i brzinom njihova uspjeha, a u obje te kategorije u Hrvatskoj vodi informatički sektor, unatoč činjenici da je najveći broj poslovnih subjekata u Hrvatskoj registriran za trgovinu - istaknuo je nedavno potpredsjednik HGK Josip Zaher, najavivši inicijativu prema javnoj upravi za osnivanje inkubatora za startupe diljem Hrvatske i osi-guravanje novca za njihovo funkcioniranje te apelirao na osnivanje fondova rizičnoga kapitala kojih u RH nema, a potrebni su hrvatskim startupima.

Zahvaljujući privatnim inicijativama došlo je do svjet-skog uspjeha nekih od hrvatskih startup tvrtaka poput Farmerona i Agricija, Teddyja The Guardiana, Photo Matha i Photo Paya... U usporedbi s razvijenijim ze-mljama, ali i s nekim zemljama u razvoju, očito je da u Hrvatskoj nema dovoljne potpore od državnih institu-cija za startup projekte.-Hrvatska startup scena je još uvijek dosta mlada, ali posljednjih godinu ili dvije dosta je napora uloženo da se uhvati korak sa zapadnim zemljama koje već imaju razrađene programe za poticaje projektima takve vrste - rekla nam je startup konsultantica Marija Butković, dodavši kako je primjetno u zadnje vrijeme da su lokal-na i regionalna samouprava počele sufinancirati startup programe, što smatra ohrabrujućim trendom. Navela je primjer nedavno održanog drugog osječkog Acce-leration Boot Campa, na kojemu je bila panelistica na temi ‘Trendovi u startup svijetu’, za koji je Grad Osi-jek Akceleracijskom fondu od 500 tisuća kuna dodao svojih 100 tisuća kuna. Izabranim startup projektima bit će moguće i korištenje najavljenog preseed fonda HAMAG-BICRO-a od 7 milijuna kn.

-Ono što Hrvatskoj još nedostaje jest stvaranje zakono-davnog okvira koji bi poduzetnicima porezno i financijski olakšao pokretanje i razvoj posla, a investitorima ulaga-nja - smatra Butković. Navodi kako, primjerice, u Lon-donu postoje određeni financijski i zakonodavni okviri stvoreni upravo za startupe, koji im omogućuju lakše do-bivanje investicije, dok u isto vrijeme pružaju mogućnost većih poreznih olakšica investitorima. -Primjer za to je tzv. SEIS shema. Porezna olakšica u tom slučaju za in-vestitore iznosi 50% iznosa cijene plaćene za prenesene udjele u tvrtki (budući da oni za uloženo dobivaju udjele tzv. equity) - rekla nam je Butković, naglasivši kako na taj način startupi lakše dolaze do novca, a investitori se lakše odlučuju investirati u male tvrtke koje u svojim ra-nim stadijima imaju veći rizik od neuspjeha.

Informatički sektor najagilniji

je u hrvatskom gospodarstvu

po broju novih i uspješnih tvrtaka.

Napredne IT tehnologije imaju sve važniju primjenu i u industriji. O njihovoj važnosti u toj primjeni ukazuje i što su se ukupne industrijske promjene počele definirati infor-matičkim rječnikom, kao na primjer, nadolazeća industrija 4.0. Suština promjena koje IT tehnologije donose u industriju je u međusobnoj komunikaciji strojeva. Naime, da bi zajednički funkcionirali, strojevi u industrijskom procesu moraju ‘govoriti’ istim jezi-kom. Intenzivno se radi na standardima svjetskog jezika proizvodnje. Kako navodi stručni časopis Siemensa Hi!tech, ključna prednost koja se postiže us-postavom komunikacije između strojeva u industriji je, na primjer, i u zamjeni stroje-va koja traje svega nekoliko minuta i proizvodni se proces nastavlja. Na uobičajenim postrojenjima zamjena stroja može, ovisno o njegovoj složenosti, potrajati nekoliko sati ili nekoliko dana. Za sad tehničar mora najprije ručno priključiti novu kompo-nentu na njezinu okolinu te prilagoditi upravljanje proizvodnom linijom. To se može usporediti s početcima rada osobnih računala. Nekada se za jednu novu komponen-tu dobivala disketa s driverima, a često su se nakon njihove instalacije pojavljivali konflikti s drugim komponentama računala. Sada je dovoljno samo priključiti novi uređaj na računalo. ‘Plug and Play’ naziv je poboljšanja komfora, godinama poznatog kod računala i korištenja softvera i perifernih uređaja, tako da s tom usporedbom stručnjaci industrije 4.0 govore o ‘Plug and Produce’ kad se radi o besprijekornom preoblikovanju strojeva i postrojenja. Međusobna komunikacija postrojenja u proizvodnji otvara brojne mogućnosti. U bu-dućnosti će se nove komponente same spajati na svoju okolinu i integrirati u postojeće upravljanje. Za to će biti neophodni novi standardi jer samo ako komponente različitih proizvođača pričaju istim jezikom, onda mogu i samoinicijativno međusobno komuni-cirati. Upravo je standardizacija podataka najveći izazov industrije 4.0. Međusobno komuniciranje strojeva otvara mnoštvo praktičnih mogućnosti u proizvod-nji, mogućnost autonomnog umrežavanja strojeva u budućnosti. Ako, primjerice, na upravo proizvedenu blatobranu treba izbušiti rupe, preša bi mogla potražiti raspoloživ stroj u svojoj blizini koji posjeduje odgovarajuća svrdla.

‘Plug and Produce’


Oblaci i mobilnost u glavnim ulogamaZa sve one koji se bave izradom, ali i korištenjem softvera kao podrške poslovanju, vrijeme u kojem živimo iznimno je uzbudljivo. Gotovo na mjesečnoj bazi na tržištu se pojavljuju nove pametne platforme, sve više tvrtaka uviđa moć donošenja odluka temeljenih na kvalitetnim podatcima, a podatci se obrađuju na način koji je do prije nekoliko godina bio u sferi znanstvene fantastike.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju otvorio je poduzet-nicima nove mogućnosti pristupa EU fondovima. Veliko je zanimanje izazvao natječaj za informatizaciju poslo-vanja, a u narednom će razdoblju biti raspisani i novi natječaji putem kojih će biti moguće, između ostalog, sufinancirati ulaganja u daljnju softversku podršku po-slovanju. Taj trend prati stalan rast potrošnje na IT us-luge i softver, koji je, prema podatcima analitičke tvrtke IDC Adriatics, u zemljama srednje i istočne Europe čak četverostruko veći u odnosu na hardver (uz prosječnu godišnju stopu rasta od 4,5%). U Hrvatskoj je, unatoč padu BDP-a već dvanaest kvartala zaredom godišnja stopa rasta potrošnje na IT još i veća - u svim gospodar-skim segmentima rast premašuje 5% (prema podatcima iz prošle godine), a IDC očekuje da će taj trend porasta IT tržišta potrajati barem do 2018.

Do poslovnog softvera kroz EU fondoveZa sve one koji planiraju ulaganje u neki oblik infor-matičke podrške poslovanju važno je napomenuti kako se do 30. lipnja 2015. primaju prijave za spomenuti na-tječaj, punog naziva ‘Primjena informacijske i komuni-kacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa’, namijenjen malim i srednjim poduzetnicima. Kroz taj je natječaj na raspolaganju bilo ukupno 3,14 milijuna eura ili 24,04 milijuna kuna bespovratnih sredstva iz Europ-skog fonda za regionalni razvoj. Veći dio je već odobren, interes poduzetnika je iznimno velik, ali sva dostupna sredstva još nisu u potpunosti iskorištena.

Trenutno je na snazi i druga privremena obustava po-ziva, koja je uslijedila zbog velikog broja zaprimljenih prijava. Stoga do 31. svibnja 2015. neće biti moguće odazvati se pozivu. Nakon tog datuma bit će pozna-ta daljnja dinamika zaprimanja prijava. Taj je natječaj samo prvi pokazatelj mogućnosti koje će poduzetnici-ma biti na raspolaganju kroz EU fondove, a svi oni koji su se barem pokušali prijaviti i upoznali se s procesom prijave, puno će spremnije dočekati sve buduće pozive. Pozive i otvorene natječaje EU fondova možete pratiti putem stranice www.strukturnifondovi.hr/natjecaji.

Libre Office: otvoreni kod sve pametniji i kompatibilnijiUkoliko vas ne zanima značajnije ulaganje u informa-tizaciju poslovanja, nego samo želite smanjiti troškove korištenja računala, sigurno ste se našli u situaciji da ste razmišljali o prelasku na besplatne inačice popular-

nih uredskih aplikacija, temeljene na open source teh-nologiji. Ono što je jedna od glavnih kočnica u odluci o migraciji jest nesigurnost u mogućnost tog softvera da odgovori na sve zahtjeve koje s lakoćom rješavamo u komercijalnim uredskim aplikacijama, a možda još i više, pitanje kompatibilnosti datoteka.

Najnovija inačica LibreOffice uredskog paketa svojim se mogućnostima znatno približila popularnom MS Officeu, a oni koji ju koriste otklanjaju sve sumnje u učinkovitost besplatnih alata i složenost prelaska na njih. Jedan od, ne samo, naprednijih korisnika, nego i autor nekoliko knjiga o OpenOffice i LibreOffice programima je i Mladen Kuzminski iz požeške tvrtke Konto d.o.o. Po njegovoj procjeni, za privikavanje na LibreOffice prosječnom je korisniku dovoljno između sat i dva sata vremena: -Ako je korisnik radio sa starijim verzijama MS Offi-ce-a, tada će se odmah osjećati kao kod kuće. Kad se jednom navikne na LibreOffice, korisnik će vidjeti da su mnoge stvari u njemu logičnije i bolje riješene nego npr. u MS Officeu. Kompatibilnost, smatra Kuzminski, uopće nije problem. -Za korisnike naviknute na Office bitna je i mogućnost da LibreOffice u potpunosti čita i piše MS Office tipove dokumenata, a u opcijama se može podesiti da uvijek predlaže MS Office tip dokumenta kao zadani tip. Na tržištu postoji i dosta literature za LibreOffice na hr-vatskom jeziku, koja je pisana u stilu ‘kako nešto na-praviti’ (npr. kako urediti margine teksta) i prilagođena korisnicima koji nisu profesionalni informatičari i ta literatura značajno pojednostavljuje primjenu tog alata. Dakle, zaključak je da je prelazak u pravilu bezbolan uz malu prilagodbu na sam izgled programa – zaključuje Kuzminski.

I dok nedostataka gotovo da i nema, prednosti LibreO-fficea ima nekoliko:• korisnik nije ovisan o jednom proizvođaču i njegovoj volji, jer OpenSource Software (OSS) programe razvija velik broj dobrovoljaca,• pridržavanje standarda - OSS se drži međunarodnih ISO standarda, što olakšava integraciju s ostalim softve-rom, dok komercijalni proizvođači nekad stvaraju svoje ‘standarde’ i na taj način vežu korisnika,• otvorenost - može se vidjeti što program radi ‘pod ha-

Pripremio: Ante Vekić

U Hrvatskoj je godišnja stopa rasta potrošnje na IT veća

od 5%.

Poslovni softver

ubom’, tj. da nema skrivenih funkcionalnosti nad koji-ma korisnik nema kontrolu• cijena - većina OSS-a je besplatna i ne zahtijeva naj-novije uređaje, čime se smanjuju ukupni troškovi kori-štenja softvera.

Kuzminski smatra kako je LibreOffice trenutno naj-kvalitetnija open source alternativa MS Office paketu: -Mislim da to možemo slobodno reći, a tu tvrdnju pot-krjepljuje i činjenica kako većina Linux distribucija na popisu instaliranog softvera ima LibreOffice. Osim što je u potpunosti kompatibilan s MS Office paketom, Li-breOffice donosi i neke prednosti, kao što su program za crtanje i program za rad s bazama podataka, koji omogućuje i pristup velikim bazama podataka kakve se često koriste u tvrtkama.

Android for work: bolja integracija u poslovne proceseGoogle je predstavio program prilagodbe svog mobil-nog operativnog sustava poslovnim potrebama, naziva Android za posao (Android for Work). Cilj programa je pomoći zaposlenicima koji koriste svoje Android mobilne uređaje na poslu, ali istovremeno i poslodav-cima da bolje upravljaju resursima koje ti uređaji nude i da sinergijski doprinose učinkovitijim mobilnim po-slovnim procesima.

Četiri su komponente programa Android za posao. Prva je mogućnost stvaranja profila za radno mjesto koji će pomoći razgraničiti poslovnu i privatnu upo-rabu mobilnog uređaja. Druga se komponenta odnosi na aplikaciju Android for Work. Treća komponenta je povezana s ponudom poslovnih aplikacija koje će doći kroz Google Play for Work sučelje i omogućit će admi-nistratorima postavljanje zadanih aplikacija na uređaje, kao i mogućnost instalacije tvrtkinih aplikacija. I napo-sljetku, Google je kreirao set svojih aplikacija za novo okruženje: Work Email, Work Contacts, Work Calendar i Work Tasks. Uz sve to, a s ciljem što boljeg prihvaćanja u poslovnom okruženju, Google je ostvario partnerstva s raznim tvrtkama (Adobe, Box, Blackberry, Dell, Citrix, HP Motorola, SAP, Salesforce, Sony, Samsung...), koje i same nude rješenja za mobilno radno okruženja.

Budućnost BI, CRM i ERP rješenja: poslovni softver u 2015.Za sve one koji se bave izradom, ali i korištenjem softvera kao podrške poslovanju, vrijeme u kojem živimo iznimno je uzbudljivo. Gotovo na mjesečnoj bazi na tržištu se pojavljuju nove pametne platforme, sve više tvrtaka uviđa moć donošenja odluka temelje-nih na kvalitetnim podatcima, a podatci se obrađuju na način koji je do prije nekoliko godina bio u sferi znanstvene fantastike. -U početku našeg bavljenja poslovnom inteligencijom, u hrvatskim tvrtkama su većinom samo IT manageri poznavali područje, terminologiju i važnost BI rješe-

4140 BIZdirekt � travanj 2015. www.mirakul.hr 41

Poslovni softver

nja. Na tadašnjim prodajnim sastancima uvijek bismo iznova objašnjavali procese – a to je skladište podata-ka, što je integracija podataka iz više izvora poput ERP softvera, CRM rješenja ili planova u Excel tablicama. Pojašnjavali bismo važnost vizualizacije podataka i dobrobiti za nadzor poslovanja. Međutim, danas su management i kontroling u hrvatskim tvrtkama puno informiraniji. Od početka nam postavljaju konkret-ne zahtjeve poput ‘Želimo nadzornu ploču tog-i-tog segmenta poslovanja’ - primjećuje promjene i u hr-vatskom okruženju Hrvoje Smolić, izvršni direktor tvrtke Qualia, specijalizirane za izradu softvera prema narudžbi, integraciju podataka i postavljanje sustava za potporu poslovnom izvješćivanju i odlučivanju.

U kojem smjeru će se takvi sustavi nastaviti razvija-ti? Malo je onih koji to mogu sa sigurnošću tvrditi, ali prema dosadašnjim trendovima BI sektor očekuju sljedeće promjene:• promjena u načinu upravljanja podatcima - različiti korisnici zahtijevaju različite podatke i različitu razinu pristupa. Na organizacijama je da razmotre demokrati-zaciju pristupa tim podatcima, za razliku od dosadašnjeg ograničavanja pristupa na razini čitave tvrtke.• analiza društvenih mreža - prošle godine tvrtke su po-čele istraživati društvene mreže, a ove će godine inten-zivnije krenuti u razvoj rješenja koja će im pomoći da prate ono što se o njima govori na društvenim mreža-ma, kada određena tema prerasta u sve popularniju, i što o tome misle njihovi korisnici. Sukladno dobivenim in-formacijama tvrtke će prilagođavati proizvode i usluge.• daljnja integracija - softverskih rješenja je sve više, ali korisnici ne žele imati pet različitih pristupnih setova podataka, ne žele komplicirane procedure selidbe poda-taka među aplikacijama... Zato će integracija komplici-

ranih rješenja s jednostavnijim korisničkim sučeljem postati standard.• podatci i novinarstvo postaju isprepleteniji - medijske kuće također žele jasniju sliku i zato sve više koriste po-datke, svoje priče temelje na relevantnim pokazateljima. Kako će izgledati vijesti temeljene na podatcima, već sada možemo vidjeti na fivethirtyeight.com.• mobilni alati sazrijevaju - osim u desktop okruženju, poslovni se softver sve više koristi na mobilnim uređa-jima. Korisnici žele prilagođena sučelja i jednaku funk-cionalnost u pokretu.

Promjene ne čekaju samo poslovnu analitiku. Na brz napredak nisu imuna ni ERP, CRM i ostala rješenja za velike sustave. Tako se stručnjaci slažu kako će se sve više poslovnog softvera početi naplaćivati po mode-lu pretplate, velika će se borba na ERP tržištu voditi u segmentu in-memory pristupa procesiranju, što će po-stati i glavni razlikovni element među proizvođačima tog softvera koji će nastaviti s još dubljom integracijom u procese nabave, upravljanja ljudskim potencijalima itd. Nadalje, predviđa se jačanje open source ponude, u čemu prednjače Hadoop i Spark kao najzrelije alternati-ve u Big Data svijetu. Do 2020. kroz Hadoop će se eko-sustav ‘okrenuti’ 25 milijardi USD, dok Spark već sada distribuiraju i SAP, Oracle i Microsoft.

ERP kao SaaS: prednosti i nedostaciOno što poznavatelji prilika nazivaju najdisruptivnijom tehnološkom inovacijom u svijetu poslovnog softvera u proteklih 20 godina jest pružanje ERP softvera kao us-luge (Software-as-a-Service). Ideja iza tog modela jest da tvrtke kupe pristup, koriste i prosperiraju od korište-nja ERP rješenja bez glavobolja vezanih uz implementa-ciju, složenost integracije u poslovanje i velikih inicijal-nih troškova. Također, ukoliko se pokaže promašenom investicijom, tvrtke se mogu vrlo lako odreći korištenja tog rješenja. Zbog svega toga tvrtke sve ozbiljnije raz-mišljaju o mogućnosti da umjesto opterećenog sustava koriste laku verziju softvera, umjesto kupnje softvera, softver unajmljuju i da umjesto instalacije u svojim prostorima, softver dođe onamo putem Interneta. Kao glavni nedostatak navodi se sigurnost podatka, koji u tom slučaju ne ‘leže’ u vašim prostorima, nego na uda-ljenoj lokaciji, gdje se samo možete nadati kako ih se čuva na jednak način kao što bi bili čuvani i kod vas. A kao prednosti ističu se nekoliko činjenica:• niži ukupni trošak vlasništva (Total Cost of Ownership - TOC) - Modeli naplate koje su istražili analitičari tvrtaka IDC, Aberdeen, Forrester general-no pokazuju tendenciju nižeg ukupnog troška vla-sništva u razdoblju od pet godina za većinu poslovnih scenarija,• smanjenje rizika implementacije - ako se iz imple-mentacije izuzme trošak hardverskih i softverskih komponenti (relacijske baze podataka, operativni su-stavi, sigurnosni sustavi, upravljanje održavanjem...),

uzme u obzir skraćeno vrijeme implementacije koje smanjuje kašnjenja projekta, to vodi smanjenom rizi-ku implementacije,• brža implementacija softvera - bez tehničkih poteško-ća povezanih uz instalaciju i konfiguraciju data centara, hardvera, softvera i ostalih povezanih sustava, ERP se može početi koristiti relativno brzo.

Sudar divova u oblacima: Microsoft Office 365 vs. Google AppsU protekloj je godini Microsoft preuzeo novi CEO, Satya Nadella, i tvrtku strateški okrenuo prema cloudu i mobilnom okruženju. Google je nastavio razvijati svoje Google Apps koje je ove godine pre-imenovao u Google for Work. Oba softverska diva pod svoje okrilje privlače sve više korisnika koji se okreću Office aplikacijama u ‘oblacima’. I dok sva-ka tvrtka ima svoje adute, čini se da je Microsoft u puno boljoj poziciji. Office 365 postao je njihov najbrže rastući komercijalni proizvod ikada, a rast i dalje ne usporava. Analitičari se slažu da je jedan od glavnih razloga činjenica kako tvrtke kojima su istekle licence za Office paket koriste priliku da pre-sele svoje poslovanje u sustav u oblacima pa prelaze na Office 365, što im Microsoft olakšava, nudeći im razne popuste i dodatne pogodnosti. Iznenađenje je stiglo i u vidu besplatnih, potpuno funkcionalnih Word, PowerPoint i Excel aplikacija za iOS i Andro-id mobilne sustave. To je bio odgovor na besplatne Google aplikacije. Međutim, ono što Google cilja su korisnici koji su svjesni kako im je za poslovanje po-treban samo dio funkcionalnosti uredskih aplikacija, te da im nije potrebno ostalih 90% mogućnosti koje su dostupne u Office 365 paketu. Pri tome, svjesni su da im je glavni adut Gmail sa svim mogućnosti-ma koje nudi i integracijom s ostalim uslugama. Ci-jena za poslovne korisnike, kad se sve zbroji i oduz-me, otprilike je jednaka.

Najnovija inačica LibreOffice uredskog

paketa svojim se mogućnostima

znatno približila popularnom MS

Officeu.

Poslovni softver

Osnovne razlike

Google svojim aplikacijama nudi korisnicima jeftiniju alternativu MS Office paketu. Nije toliko elegantna niti složena, ali je dostatna za korisnike koji imaju samo osnovne potrebe.

Microsoft je standard za Office pake-te. Nešto je skuplji, ali mogućnosti su mnogo više od onoga što je potrebno većini malih i srednjih tvrtaka. Za one kojima su potrebne mogućnosti, Office je najbolji izbor.

Početna cijena

5USD/korisnik mjesečno ili 50USD/korisnik godišnje (plus porez)

5USD/korisnik mjesečno uz godišnji ugovor

Pohrana 30GB po korisniku ili neograničena pohrana za premium račun s najmanje pet korisnika

1TB po korisniku

Opcije 2 opcije: 5 ili 10 USD po korisniku mjesečno

6 opcija: 5, 8.25, 12.50 USD po korisniku mjesečno za poslovne korisnike; 8, 12, 20 USD po korisniku mjesečno za enterprise korisnike

Izdvojene aplikacije

Gmail, Hangouts, Drive i Docs Word, Excel, Outlook i PowerPoint

Obveza Plaćanje mjesečno bez obveze ili godišnji ugovor uz popust na cijenu

Sve opcije zahtijevaju prihvaćanje jednogodišnjeg ugovora

Google for Work Office 365

Ispravnost poslovnih odluka odlučujuće utječe na poslovanje poduzeća. Sve dinamičnije poslovno okruženje i brze promjene vode poduzeća u traženje novih mogućnosti za povećanje konkurentnosti i učinkovitije upravljanje vlastitim izvorima podataka. Za donošenje pravih odluka moraju se osigurati vjerodostojne, precizne i pravodobne informacije.

Ključnu komponentu u ovom procesu čini adekvatan izvještajno-analitički (BI) alat. Moderni Bi alati današnjice u velikoj mjeri odstupaju od tradicionalnog koncepta po-slovnog izvještavanja te su prilagođeni dinamici i zahtjevima današnjeg poslovnog okruženja. Osim što moraju podržati mogućnost povlačenja i obrade podataka iz više izvora i različitih baza, ovakvi alati omogućavaju i znatno veću samostalnost po-slovnih korisnika u kreiranju vlastitih analiza i izvještaja, bez potrebe za angažmanom IT-a. Uza sve navedeno, vrijeme uvođenja znatno je kraće nego kod tradicionalnih su-stava, pri čemu su prvi rezultati vidljivi doslovno već nakon nekoliko dana.

Sve opisane značajke Adacta je kao vodeća regionalna tvrtka za poslovna rješenja prepoznala u vodećem svjetskom BI alatu nove generacije - QlikView. Više informaci-ja i detalja potražite na www.adacta.hr/qlikview.

Adacta i poslovne analize

www.adacta.hr


Upravljanje kvalitetom

Certifikat - neophodan alat za svaki ozbiljniji biznis u EuropiCertifikati su najpotrebniji i najkorisniji u prehrambenom sektoru i metaloprerađivačkoj industriji. No brojna svjetska iskustva, kao što je Toyotino, pokazuju da se kvaliteta ne smije podrediti profitu. Kvaliteta treba postati poslovnom filozofijom i pragmatičnim pristupom u najširem smislu.

Pripremila: Jasmina Trstenjak

Ovisno o razvoju gospodarstva,

pojavljivat će se razne certifikacijske

sheme koje će ulaziti u područje rada certifikacijskih i

akreditacijskih tijela.

Sustavi upravljanja kvalitetom prepoznati su u indu-striji i uslužnim djelatnostima, ponajviše u proizvod-nim i izvozno orijentiranim organizacijama, dio su dragovoljnog certificiranja koje tvrtkama nositeljima certifikata omogućuje uređenje i prepoznatljivost. Drugim riječima, u tvrtki koja ima uveden sustav upravljanja kvalitetom zna se tko što radi, zašto i na koji način - certifikat daje sliku o samoj tvrtki i predu-vjet je stavljanja proizvoda na tržište.

Svijet kvalitete nakon ulaska u EUUlazak Hrvatske u EU nije donio bitne promjene, niti u području akreditiranja tijela za ocjenu sukladnosti, niti u dodatnom uređenju certifikacijskog tržišta - pro-ces uvođenja sustava upravljanja kvalitetom se nastav-lja. U području certifikacije pojedinih vrsta proizvoda, čije je stavljanje na tržište vezano uz direktive EU (npr. građevinski proizvodi, oprema pod tlakom, dizala, strojevi), postoji obveza certificiranja otkako je Hrvat-ska ušla u EU, a u pojedinim slučajevima certifikacija proizvoda podrazumijeva i provedbu tvorničke kon-trole proizvodnje kad do izražaja dolazi uspostavljeni sustav upravljanja kvalitetom.

Mladen Vrebčević, načelnik Odjela za akreditiranje cer-tifikacijskih tijela u Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji (HAA), kaže i kako su odmah nakon pristupanja Hrvat-ske u EU tijela za ocjenu sukladnosti iskoristila akredita-ciju HAA da ubrzaju postupak notifikacije pri Europskoj komisiji kako bi dobili mogućnost izdavanja valjanih cer-tifikata prema propisima za proizvode u cijeloj EU. -Za očekivati je nastavak ovoga trenda, tj. javljat će se nove institucije za akreditaciju i daljnji postupak noti-fikacije Europskoj komisiji - smatra Vrebčević.

Ovisno o razvoju gospodarstava i potrebama tržišta, na-stavlja Vrebčević, sigurno će se i dalje pojavljivati razne certifikacijske sheme (strukovne, nacionalne ili međuna-rodne), koje će ulaziti u područje rada, kako certifikacij-skih tijela, tako i pojedinih akreditacijskih tijela.

‘Svjedodžba’ za biznis - najpopularniji certifikati u Hr-vatskoj i svijetuBez nekih je certifikata danas nemoguće poslovati.

Drago Goić, direktor certifikacijske kuće SGS u Hrvat-skoj, kaže da su certifikati najpotrebniji i najkorisniji u prehrambenom sektoru, ugostiteljstvu te metalopre-rađivačkoj industriji. ISO 9001, HACCP, ISO 14001, ISO 18001, FSSC 22000, IFS/BRC, IFS Logistic neop-hodni su za biznis. To su i neki od certifikata s kojim se mogu pohvaliti tvrtke na hrvatskom tržištu. Goić kaže da ne postoji grana industrije koja ne treba certifikat. Svi subjekti mogu implementirati sustav upravljanja kvalitetom, ističe, a ISO 9001 je najraširenija norma.

Davor Turčić, direktor u Bureau Veritas Croatia, napo-minje da sustav upravljanja kvalitetom prema ISO 9001 nije, suprotno prevladavajućem mišljenju, zadovoljenje tehničkih zahtjeva i propisivanje svega i svačega. -Sustav je poslovni model ili alat za upravlja-nje ključnim procesima u organizaciji i njihovim rezultatom, s kupcem i/ili vanjskim dionicima u foku-su. Alat je dokazano dobar, odavno bi se ugasio da nije. Ključna rečenica je ujedno i prva rečenica u normi, a glasi: ‘Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom je stra-teška odluka organizacije’. U konačnici, kakva strategi-ja takav i rezultat - konstatira Goić te dodaje da se na globalnoj razini očekuje značajan rast certifikata pod zajedničkim nazivom ‘održivost’.

Poslovni ‘must have’ - međunarodna standardizacija biznisaGrupa Đuro Đaković posjeduje brojne certifikate za upravljanje sustavom kvalitete prema raznim norma-ma, a certifikat prema normi ISO 9001 im je bio prvi. -Norma ISO 9001 nam je nametnula pravilo da ‘ono što nema dokumentiranog traga kao da se nije niti do-godilo’. Potaknula nas je da koristimo statistiku i ana-lizu podataka, a sve su to alati potrebni za poslovanje i donošenje odluka. Posjedovanje certifikata prema normi ISO 9001 neophodno je za svaki ozbiljniji posao u Europi - ističu u toj tvrtki.

Na temelju istraživanja učinaka primjene norme ISO 9001:2008, ISO organizacija odlučila se za novu reviziju norme ISO 9001:2015. Revizije ove norme inače se pro-vode u prosjeku svakih šest do osam godina. Stupanje na snagu nove norme ISO 9001:2015 očekuje se na jesen ove godine i predviđa se rok od tri godine za prilagodbu

sustava upravljanja kvalitetom zahtjevima nove norme.Miroslav Drljača, predsjednik Hrvatskog društva me-nadžera kvalitete (HDMK), kaže da u odnosu na nor-mu ISO 9001:2008 dolazi do deset značajnijih promje-na. No izdvaja nekoliko bitnih: -Promjene u strukturi norme HLS (High Level Structure) iz ISO smjernica, proširenje opsega djelo-vanja sustava upravljanja kvalitetom na širi kontekst organizacije te uspostavljanje modela upravljanja rizi-cima su značajne i suštinskog su karaktera. Ostale su potpuno nepotrebne - smatra Drljača te dodaje da se od svake revizije normi očekuje veći stupanj standar-dizacije globalnog tržišta, jednake šanse za sve sudio-nike na tržištu i povećanje konkurentnosti.

Na hrvatskom tržištu očekuje se i pojava certifikata za sustav EMAS (Eco-Management and Audit Sche-me) kao EU sustav ekološkog upravljanja i neovisnog ocjenjivanja, kojim organizacije procjenjuju utjecaj njihove djelatnosti na okoliš. U primjeni su i razvo-ju certifikacijske sheme u poljoprivredi, proizvodnji i distribuciji hrane, u području zdravstvene sigurnosti, informacijske sigurnosti, itd.

Halal i Košer - certifikati za otvaranje novih tržištaMeđu izvoznicima i onima koji to tek kane postati po-pularne su i oznake kao što Halal ili Košer - preduvjeti

za ulazak na brzorastuća tržišta. Samo je svjetsko ha-lal tržište u 2013. bilo vrijedno 140 milijardi dolara s udjelima od 20 posto u prehrambenoj industriji i 13 posto u ukupnoj globalnoj industriji turizma.

No u Centru za certificiranje halal kvalitete kažu da Hrvatska još ni izbliza nije iskoristila sve mogućno-sti ovog brzorastućeg tržišta. Naravno, tvrtke koje su ušle u sustav halal i košer kvalitete otvorila su vrata za plasiranje halal i košer proizvoda na velika svjetska tržišta. Prema izjavama predsjednika Uprave Podravke Zvonimira Mršića, u Podravki su prošle godine pove-ćali izvoz za šest posto i napravili iskorake na tržišta gdje je preduvjet bio upravo halal certifikat. Primjer iz hotela Esplanade pokazuje da je od uvođenja halal standarda 2013. hotel povećao dobit za šest posto, dok se broj noćenja povećao za četiri posto.

Trenutačno su u sustavu halal kvalitete 83 tvrtke, od čega je 58 proizvođača, 20 ugostiteljskih objekata i pet putničkih agencija. Interes su pokazale i zdrav-stvene ustanove i lječilišta, zračne luke, resorti i ma-rine. Najmanje od svih zastupljena je farmaceutska industrija. U Centru ističu da je Hrvatska jedina ze-mlja članica EU koja ima službeno registriranu halal normu, što joj ujedno daje i komparativnu prednost pred ostalim zemljama.

Od svake revizije normi očekuje se veći stupanj standardizacije globalnog tržišta, jednake šanse za sve sudionike na tržištu i povećanje konkurentnosti.




Tko su ‘gurui’ kvalitete?

Kvaliteta nije posao pojedinca, već svih u organizaciji. Drljača iz HDMK-a kaže da Uprava može, i najčešće to radi, imenovati nekog od članova Uprave i učiniti ga od-govornim za kvalitetu. Malo je poznato da su danas u Hrvatskoj na istaknutim mana-gerskim pozicijama školovani manageri kvalitete po EOQ obrazovnoj shemi (Europe-an Organization for Quality). Ima ih među prorektorima, ministrima, predsjednicima uprava velikih državnih tvrtaka i agencija, sveučilišnim profesorima, itd.

-Učinjen je značajan pomak, no nedovoljan da bi znatnije utjecao na povećanje kon-kurentnosti gospodarstva. Iako to nije samo posebnost Hrvatske. Budućnost je u znanstvenom pristupu, praktičnom djelovanju, stalnom obrazovanju ljudi. Osim toga, brojna svjetska iskustva, kao što je Toyotino, pokazuju da se kvaliteta ne smije podre-diti profitu. Kvaliteta treba postati poslovnom filozofijom i pragmatičnim pristupom u najširem smislu - poručuje Drljača.

Za uvođenje certifikata, standarda i normi na razini Grupe Đuro Đaković zadužen je poseban odjel, a za operativnu provedbu većinom voditelji službe kontrole (za kvali-tetu i certifikaciju proizvoda) i stručnjaci zaštite na radu (za okoliš i zaštitu zdravlja) jer su trenutačno najviše educirani za ta područja. I unutar INA-e, koja također posje-duje brojne certifikate, djeluje posebna služba zadužena za njihovo uvođenje. Kao naj-veće izazove za osobe uključene u sustav upravljanja kvalitetom oni ističu pružanje podrške implementaciji novih tehnoloških rješenja koja nužno zahtijevaju investicije, bolje iskorištavanje postojećih resursa, uspješan prijenos kompanijskog znanja i isku-stava, kao i održavanje osobnih i kompanijskih kompetencija na globalnom tržištu.

Strogi postupak certifikacije Certifikacijski ciklus traje tri godine, a sastoji se od nekoliko dijelova. Sam postupak certifikacije kreće uvođenjem sustava, odnosno uspostavom neke od normi. To podrazumijeva izradu potrebne dokumen-tacije, edukaciju zaposlenika, itd. Tvrtke uvode sustav uz pomoć konzultanata ili samostalno. Slijedi certifi-kacijski audit koji se provodi prema certifikacijskom postupku i obuhvaća sve odabrane odjele i procese. Nakon toga kompanija dobiva certifikat koji vrijedi tri godine. Prvi nadzorni audit provodi se u prvih godinu dana nakon datuma certifikacije, a ukoliko je uspješan, certifikat se produljuje na još godinu dana. Drugi nadzorni audit je sličan. Provodi se unutar 12 mjeseci nakon prvog i produljuje se na još godinu dana, ako je uspješan. Slijedi recertifikacijski audit koji se provodi unutar 12 mjeseci od drugog nadzor-nog audita i jednak je prvotnom certifikacijskom au-ditu. Nakon uspješno provedenog audita dodjeljuje se ponovno novi certifikat na rok od tri godine tijekom kojeg se provode daljnji nadzorni auditi.

Upravljanje odnosimaKvaliteta igra važnu ulogu, kako u eksternim odnosi-ma, tako i u internim. No samo je jedan od elemenata. Andreja Pavlović, viša savjetnica i direktorica za druš-tveno odgovorno poslovanje u grupi Hauska&Partner, primjećuje kako se vrlo često događa da neki novi upravljački pristup postane ‘mantra’, nužnost koju se

mora primijeniti kako bi bili u trendu. Međutim, svaki upravljački pristup, pa tako i sustav upravljanja kvali-tetom, ne može samom sebi biti svrha.

-U našem slučaju kvalitetom upravljamo u kontekstu naših vrijednosti i ostvarenja ciljeva društveno odgo-vornog poslovanja, odnosno upravljanja našim utje-cajima. Našim utjecajima upravljamo stalnim osluš-kivanjem i praćenjem različitih očekivanja i stavova zaposlenika, klijenata, partnerskih organizacija, struč-nih zajednica - pojašnjava Pavlović.

Pritom odnose s klijentima ne sagledavaju isključivo u okviru ugovornih obaveza, već i stvaranja nove vri-jednosti, bilo putem boljeg razumijevanja okruženja i procjene rizika, bilo putem drugačijeg sagledavanja neke situacije i otvaranja novih perspektiva. Tu je, za-ključuje Pavlović, izuzetno važna i razmjena znanja.

Pogled u budućnost - normizacija i pametni gradoviNa globalnoj razini, za razvoj i izgradnju pametnih gradova značajnu ulogu imaju međunarodne norme u područjima kao što su inteligentne i održive zgrade, sustavi upravljanja energijom, čisti zrak, voda za piće i sustavi za zbrinjavanje otpadnih voda, automatizacija pametnih zgrada i domova i sl. Te norme razvijaju Me-đunarodna organizacija za norme (ISO), Međunarod-no elektrotehničko povjerenstvo (IEC) i Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU). ITU je 2013. osnovao Fokusnu skupinu za pametne održive gradove, čija je namjera kroz primjenu ICT tehnologije pronaći nor-mizacijske zahtjeve za gradove u cilju unaprjeđenja njihovog društvenog, gospodarskog i ekološkog održi-vog razvoja.

Na europskoj razini, do 2016. u svim članicama EU po-trebno je u prvom redu uspostaviti regulativu kojom će se stimulirati ulaganja u projekte pametnih gradova.

Promjene koje se očekuju u svijetu normizacije ove godine možda je najbolje povezati s ciljevima strategi-je Europa 2020, COM(2010), napominju u Hrvatskom zavodu za norme (HZN) na čelu s ravnateljem Mira-nom Škerlom.

-U strategiji Europa 2020. utvrđeno je pet glavnih ci-ljeva za EU do kraja 2020., koji uključuju zapošljava-nje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene, energiju, obrazovanje, socijalno uključivanje i smanjenje siro-maštva. Europska Komisija je utvrdila strateške priori-tete za europsku normizaciju u područjima kao što su proizvodi na biološkoj osnovi, uključujući biogoriva, ekološki dizajn i proizvode povezane s energijom, re-cikliranje otpada, poštanske usluge te kvaliteta zraka i industrijske emisije. Uz navedeno, očekuje se objava novih norma i u brojnim drugim područjima - trendo-vi su u budućnosti koje iznosi HZN.

Hrvatska je jedina zemlja članica EU koja ima službeno registriranu halal

normu, što joj ujedno daje komparativnu

prednost pred ostalim zemljama.


Potrošnja turista rezultat je kvalitetne turističke ponudeUdio prihoda na kontinentu povećavat će se sukladno daljnjem razvoju turističkih proizvoda, koji i predstavljaju jedan od glavnih motiva dolazaka u određenu destinaciju.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Tri glavna cilja novousvojenog Strateškog marketinškog plana obuhvaćaju znatno jačanje branda Hrvatske, pro-duljenje sezone te povećanje prosječne dnevne potrošnje realiziranih turista. U prva dva mjeseca ove godine na kontinentu je ostvareno više od 50 tisuća dolazaka (rast od 1,6 posto) i gotovo 130 tisuća noćenja (rast od 10,5 posto). Porasti u dolascima pozitivno utječu i na prihode, odnosno na potrošnju turista, koja je pak rezultat kvali-tetne turističke ponude na razini samih destinacija. Do-sad ostvareni dobri rezultati nisu slučajnost, već rezultat sinergije koju je omogućio i program Hrvatska 365, u kojem sudjeluje čak 8 destinacija na kontinentu, navode iz Hrvatske turističke zajednice.

Promocija kontinentalnog turizma Hrvatske na stranim tržištima-Što se tiče promocije kontinentalnog turizma, to je za-daća prije svega Glavnog ureda Hrvatske turističke za-jednice. Kao regija Slavonija, nastupamo na određenim sajmovima i posebnim prezentacijama na ciljanim trži-štima, a određenu promociju dobili smo i kroz projekt Hrvatska 365, gdje je destinacija Wine tour Slavonije i Baranje, koja obuhvaća svih 11 turističkih zajednica s

Hrvatska se u 2015. godini predstavlja

inozemnim partnerima na 17 općih turističkih sajmova i osam specijaliziranih.

Kontinentalni turizamKontinentalni turizam

prostora Osječko-baranjske županije, odabrana u 2014. godini u pilot projekt kao jedna od 22 destinacije u RH i jedna od osam na kontinentu. Važno je istaknu-ti i dolaske brojnih stranih novinara i touroperatora u našu Županiju, u suradnji s Glavnim uredom i njihovim predstavništvima. U 2014. istaknuo bih studijske grupe na temu riječnog kruzinga i lova - kaže Antonio Sobol, direktor Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

Program rada Hrvatske turističke zajednice za 2015. go-dinu u sebi nosi različite promotivne aktivnosti, od čega je izlaganje na sajmovima samo jedna od njih. Tako se Hrvatska u 2015. godini predstavlja inozemnim partne-rima na 17 općih turističkih sajmova i osam specijalizi-ranih. Hrvatska turistička zajednica, zajedno sa suizla-gačima, u tim prilikama predstavlja ukupnu hrvatsku turističku ponudu, dakle, i turističku ponudu na konti-nentu.

-Promociju destinacije 'Zagorje-Bajka na dlanu' na stra-nim tržištima realiziramo zajedno s Glavnim uredom HTZ-a, njenim predstavništvima na odabranim emitiv-nim tržištima, a u suradnji sa sustavom turističkih za-

jednica u Županiji, kao i zainteresiranim gospodarskim subjektima iz oblasti turizma naše Županije. Zemlje u kojima vršimo promociju odabiremo prema statističkim podatcima u dolascima i noćenjima gostiju u zadnjih par godina, kao i sugestijama naših hotelskih kuća - navodi Ksenija Tomić iz TZ Krapinsko-zagorske županije.Što se tiče konkurentnosti, tu je uvijek prednost kvali-teta, koju Zagorje kao destinacija ima i iz godine u godi-nu radi na educiranju u oblasti turizma, te raznolikost u odabiru turističkog proizvoda koji se tržištu nudi.

Potencijali za razvoj iz EU fondova i ostalih programa financiranjaJavni poziv Hrvatske turističke zajednice za kandidira-nje događanja za dodjelu potpora iz programa 'Potpore događanjima' trajao je do 20. travnja, a cilj poziva bio je dodjela bespovratnih novčanih sredstava za sufinan-ciranje događanja na teritoriju Republike Hrvatske od međunarodnog, nacionalnog ili regionalnog značenja kao glavnog motiva dolaska turista u destinaciju, a koje doprinose ciljevima kao što su produljenje sezone, pove-ćanje turističkog prometa, jačanje snage branda hrvat-skog turizma i slično.

Aktivnosti prijedloga morale su obuhvaćati tri progra-ma: potpore događanjima na turistički nerazvijenim PPS područjima i potpore nacionalnim i regionalnim događa-njima (kulturna/zabavna, sportska, eno-gastronomska i ostala događanja) te TOP događanja (međunarodna TOP događanja koja su motiv za dolazak najmanje 10.000 posjetitelja, od čega najmanje 50% stranih). Stopa su-financiranja iznosit će do 50% prihvatljivih troškova događanja.

Također, Ministarstvo turizma raspisalo je natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za unapređenje ponude malih obiteljskih hotela, unapređenje obiteljskog smje-štaja te podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma, a zahtjevi su se zaprimali do 30. ožujka. Cilj je natječaja bio potaknuti razvoj složenih/inovativnih/kreativnih tu-rističkih proizvoda, povećati razinu zauzetosti smještaj-nih kapaciteta i produljenje sezone, povećati prosječnu potrošnju gostiju po danu boravka, ojačati umrežavanje pružatelja turističkih usluga na destinacijskoj razini te povećati razinu zaposlenosti i samozapošljavanja.

Aktivni ili odmorišni turizam - što odabratiRazličite su potrebe i zahtjevi turista koji se odluče svo-je dragocjeno slobodno vrijeme provesti na nekom od kontinentalnih odredišta. Jedni žude za odmorom, ob-navljanjem energije te psihofizičkim oporavkom i stoga odabiru destinacije koje će im ugoditi na svim ovim po-ljima. Čest odabir ove vrste gostiju je wellness odmor, koji uglavnom uključuje i degustaciju lokalnih gastro-nomskih i eno specijaliteta.S druge strane, nekima je rekreacija u danima odmora najpotrebnija te preferiraju aktivni turizam koji će ih

napuniti novom energijom i adrenalinom. Ponuda je do-ista bogata, a mi izdvajamo samo djelić.

Pustolovno-izletnički centar Rizvan City smješten je u Lici, srcu Hrvatske, nedaleko od grada Gospića, u malom tipično ličkom selu Rizvanuša koje se nalazi u Parku pri-rode Velebit. Ondje možete doživjeti nezaboravne pusto-lovine kroz paintball, streličarstvo, špiljarenje, absailing, trekking, jeep safari, quad safari, adrenalinski park, zip line te ostale aktivnosti, i to sve na području netaknutog Velebita i Like. Đurđevačka udruga Adrenalin nudi vam jedinstveno iskustvo - paintball ratovanje po hrvatskoj Sahari tj. Đurđevačkim peskima. Uređeni tereni, kom-pletna oprema, mirna lokacija i dobro koncipirani poli-goni garantiraju dobru zabavu za team-building vikend.

Riva rafting centar realizira aranžmane za sve oblike ak-tivnog kontinentalnog turizma nabijenog adrenalinom, na čarobnoj krškoj lokaciji u podnožju Velebita, u kanjo-nima triju rijeka - Kanjona, Krupe i Krnjeze. Adrenalin park u Kupjaku (Gorski Kotar) nudi aktivno druženje uz paintball, streličarstvo, ljudski stolni nogomet, splat master - paintball za djecu 7+, ljudski stolni nogomet, badminton, pikado, dječju olimpijadu, zorbing za djecu do 10 godina, te mogućnost nadopune aranžmana s po-nudom raftinga, kayakinga, kanu safarija, canyoninga… Balon klub Zagreb najveći je balonaški klub u Hrvatskoj i pravo mjesto za sve koji žele poletjeti balonom iznad Zagreba (s Jaruna) ili iz Zagorja.

Booking's best - najbolje od Booking.com-a prema ocjenama svjetskih putnika Booking.com, svjetski lider u online rezervaciji smještaja, krajem ožujka otkrio je dobitnike Booking's Best Awards - ekskluzivne nagrade koja se dodjeljuje za samo 260 smještajnih objekata od postojećih 600.000 - na temelju 40 milijuna stvarnih, relevantnih i aktualnih recenzija korisnika. Bilo da se radi o najukusnijem doručku, najegzotičnijoj lokaciji ili najboljoj vrijednosti za novac, nagrada Booking's Best odaje priznanje detaljima koji mogu unaprijediti ili pogoršati vaš odmor.

Obiteljsko imanje Krizmanić Family B&B u Nacionalnom parku Plitvička jezera smještajni je objekt iz Hrvatske nagrađen Booking's Best nagradom u kategoriji 'Ever-greens'.

Nagrada Booking's Best omogućuje potencijalnim putnicima da u što kraćem roku pronađu pravi smještaj uz pomoć prijašnjih iskustava i savjeta suputnika. Dodatno, svi nagrađeni smještajni objekti nose 'oznaku različitosti' na njihovim internetskim stranicama na Booking.com-u, te su istaknuti i na Booking's Best internetskoj stranici na kojoj je moguće pronaći listu nagrađenih smještajnih objekata.Ove godine Booking.com je proširio kategorije unutar nagrade Booking's Best, dodjeljujući priznanja smještajnim objektima koji nude nešto posebno svojim gosti-ma, od najboljih koktela, do najboljih poklona pa čak i odličnih origamija od ručnika. Jedinstveni i zabavni 'Booking.yeah' smještajni objekti pokazuju kako se svaki putnik razlikuje po tome što pamti s putovanja, a odabrani su temeljem uvida u mnoštvo podataka iz recenzija gostiju na Booking.com-u.

Različite su potrebe i zahtjevi turista koji se odluče svoje dragocjeno slobodno vrijeme provesti na nekom od kontinentalnih odredišta.

Stubički krajfoto: Branka Mašić


U kontinentalnoj Hrvatskoj je u 2014.

godini ostvareno 570 tisuća dolazaka (rast

od 6,6 posto).

Kongresni turizamKontinentalni turizam

Seoski turizam Kezele

Krš ili kras je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavlje-nom od topljivih stijena. Posljedica toga je da nastaje izrazito razvijen reljef s mnogo udubina i uzvisina. Hr-vatska se smatra klasičnom zemljom krša u europskim okvirima. Sve ljepote i čuda krške kreacije razgledajte kroz vožnju biciklom na posebno uređenim biciklistič-kim stazama Bijele Hrvatske.

Ako ste željni adrenalina, mirisa benzina i želite se utr-kivati s prijateljima ili kolegama, posjetite karting stazu smještenu među pitomim zagorskim bregima. Karting staza Novi Marof nudi mogućnost održavanja i sudjelo-vanja u natjecanjima kartinga i drugih auto-moto spor-tova te organizacija raznih zabavno-sportskih događaja. Stazu možete iznajmiti na dan po cijeni od 200 kn, a ta-kođer nude mogućnost iznajmljivanja kartinga po važe-ćem cjeniku - 100 kn za 15 min. Paintball & Airsoft Raptor u Karancu u ponudi ima dva terena na Karanac planini, koja omogućuju dva različita tipa igre - taktiziranje i brzu igru. Off road klub Lobor osnovan je 2006. godine na mjestu na kojem je održan i prvi međunarodni off road festival u Hrvatskoj. Staza je dužine oko 700 metara i dosta zahtjevna, ali isto tako uz male preinake može poslužiti i kao staza za terenske bicikle. Klub ima na raspolaganju za iznajmljivanje 8 bu-ggyja i 20 quadova te organiziraju off road školu vožnje.

Paragliding klub Feniks, Kalnik, brine za promociju i osposobljavanje osoba željnih padobranskog letenja, a dosad su registrirali dva letjelišta - Kalnik s dva starta

(Zapadni i Rampu) te Mali Kalnik na kojem su uredili školski teren za nove članove.

Omjer domaćih i stranih gostiju u unutrašnjosti U kontinentalnoj Hrvatskoj je u 2014. godini ostvareno 570 tisuća dolazaka (rast od 6,6 posto). Od toga su strani turisti ostvarili 343 tisuće dolazaka (rast od 9 posto), a domaći 226 tisuća dolazaka (rast od 3 posto). U istoj je godini ostvareno i ukupno 1,15 milijuna noćenja (rast od 6 posto). Od toga su strani turisti ostvarili 613 tisuća noćenja (rast od 7 posto), a domaći 537 tisuća noćenja (rast od 4 posto), podatci su HTZ-a.-Odnos noćenja domaćih i stranih turista je cca 60:40 u korist domaćih, s tim da se taj omjer mijenja u korist stranih gostiju. Istaknuo bih da se jednodnevni posjeti ne evidentiraju, naravno, kroz noćenja, a tu je značajan broj ekskurzija, ali i kruzera koji dolaze Dravom i Dunavom - zaključuje Sobol.

Omjer domaćih i stranih turista u Krapinsko-zagorskoj županiji u prošloj godini bio je sljedeći: dolasci - domaći: 48.714, strani: 34.000. Što se tiče noćenja, domaći gosti ostvarili su 113.867, a strani 73.953 noćenja.

Posebnosti pojedinih kontinentalnih područja - što sve privlači turisteBrojna su odredišta u kontinentalnoj Hrvatskoj koja za-sigurno još niste posjetili. Ukoliko vam nedostaje ideja ili ste neodlučni, pomoći vam može portal za promicanje kontinentalnog turizma, Put pod noge.

Izdvojene izletne destinacije su Baranja, Bijela Hrvatska s obje strane Velebita, Gorski kotar i Skrad, Hum u Istri - najmanji grad na svijetu, Kalnik, Križevci i Kalničko prigorje, zatim Lobor, park prirode Lonjsko polje, Mo-slavina i Moslavačko vinogorje, te Mrežnica, Podravina, Plešivica, Varaždinske Toplice i Zagorje. Jednim klikom na odabranu destinaciju svatko može dobiti uvid u povi-jesne i sakralne zanimljivosti, prirodne znamenitosti, te eno-gastronomsku ponudu pojedinog kraja, kao i rekre-acijske aktivnosti koje se nude.

Vrijedna je i ponuda obiteljskih poljoprivrednih gospo-darstava i seoskih imanja, koja uz prirodne i eko proi-zvode za degustaciju i kupnju uglavnom nude i smještaj svojim posjetiteljima. Agroturizam je sve rašireniji te odredišta ove vrste sigurno neće nedostajati.

Izdvojeno iz ovogodišnjeg programa kontinentalnih događanjaAntonio Sobol navodi kako mu je teško izdvajati top do-gađanja jer su im sva bitna u smislu građenja turističke priče kroz turizam doživljaja. Od nadolazećih događa-nja svakako krajem travnja treba posjetiti manifestaciju Dani vina i turizma Osječko-baranjske županije, koja se održava na sva četiri vinogorja Osječko-baranjske županije i u sjedištu regije, gradu Osijeku. Kroz goto-vo mjesec dana na različitim lokacijama prezentira se enogastronomska i ukupna turistička ponuda Osječko-baranjske županije, ali i gostiju iz zemlje i inozemstva.

U Đakovu se 15. svibnja održavaju 13. Strossmayerovi dani. Strossmayerovi dani su kulturno-znanstvena ma-nifestacija posvećena osobi i djelu velikoga đakovačkog biskupa i mecene Josipa Jurja Strossmayera i njegovu prinosu različitim područjima umjetnosti. U turističkoj destinaciji mjesta Bilje pokazuje se potreba promovira-nja povijesnog blaga, koje je ostalo sačuvano u objektu dvorca Eugena Savojskog. Iz toga je proizašla ideja o suorganizaciji manifestacije 'Dan dvorca Eugena Savoj-skog', koja se održava 23. svibnja i u svom sadržaju ima prikazivanje starih povijesnih događanja (borbe vitezova, kostimirani članovi udruga), koje se stavljaju u funkciju turističke atrakcije.

Slama, Land Art Fest je umjetnički koncept koji obje-dinjuje istodobno manifestaciju i prostor umjetničkog djelovanja, a održat će se u srpnju, dok je kolovoz re-zerviran za Pannonian Challenge, najveći glazbeno-ek-stremnosportski događaj u Hrvatskoj i široj regiji. Rujan započinje manifestacijom Jesen u Baranji, koja uključuje konjička natjecanja u kojima sudjeluju natjecatelji iz ci-jele države te natjecanje u kuhanju fiš paprikaša. Do kra-ja godine slijede Dani prvog hrvatskog piva, u listopadu Vinski maraton u Zmajevcu i Festival paprike u Lugu. Godinu bi bilo lijepo završiti Božićnim balom lipicanaca u Đakovu, koji će se održati 19. prosinca.

-Kroz cijelu godinu u Krapinsko-zagorskoj županiji niz je događanja koja turisti mogu posjetiti, pa bi svakako tu izdvojili Obljetnicu seljačke bune u Donjoj Stubici (veljača), Viteški turnir u Gornjoj Stubici (lipanj), Ta-bor film festival, Veliki Tabor (travanj), 100% Zagorsko u Zagrebu i Rijeci (srpanj, rujan), Zagorsku svadbu u Kumrovcu (rujan), Branje grojzdja u Pregradi (rujan), Tjedan kajkavske kulture u Krapini (rujan) te Zahvalu jeseni u Klanjcu (listopad). Detaljnije o svim manifesta-cijama možete se informirati na web stranici www.tzkzz.hr - zaključuje Ksenija Tomić.

Prvi ovogodišnji kruzer u Batini Prvi od 50-ak kruzera koji će ove godine pristati u batinsku luku u ožujku je iskr-cao oko 140 turista, uglavnom Amerikanaca. Iz Batine su turisti autobusom otišli do osječke Tvrđe, nakon koje su posjetili jedno privatno domaćinstvo i školu. Nakon toga su otišli u Vukovar, gdje su bili upoznati s Domovinskim ratom, a za kraj im je priređena večera uz tamburaše na kruzeru. Za ovu je godinu u dunavska pristaništa najavljen dolazak 283 kruzera, što je porast od 15% u odnosu na proteklu godinu. Godišnje Dunavom prođe približno 500 kruzera.

Samobor


Kontinentalni turizam

Grad Osijek i projekti za jedan novi, turistički atraktivan gradStrategija razvoja turizma RH do 2020. konstatira da su u makroregiji Kontinentalna Hrvatska tržišno najspremniji proizvodi kulturni turizam, odmor u ruralnim područjima te cikloturizam. Uzevši u obzir da je Osijek grad raznolike i bogate kulture, vrijednih povijesnih lokacija, prekrasnih parkova i perivoja, mreže biciklističkih staza te jedinstvene prirodne i tradicijske baštine - jasno je da je Osijek grad turističkog potencijala čija valorizacija tek započinje.

Tri projekta - Razvoj i unapređenje Tvrđe,

Vodenica i Hostel, nesumnjivo će

pridonijeti razvoju turizma i pratećih

usluga na području grada Osijeka.

Vođeni globalnim trendovima, suvremeni turisti postaju sve zahtjevniji, putuju češće, ali kraće, i sve se više okre-ću specifičnim oblicima turizma u potrazi za novim do-življajima. Danas u svijetu prepoznata je uloga sporta i rekreacije u razvoju turizma. Tako je Osijek, kao rezultat kohezije među dionicima razvoja turizma, i to poslovnog sektora, turističkih zajednica (TDMO), turoperatora, lo-kalne i regionalne vlasti, te udruga koje se bave razvojem turizma i prakticiranjem određenih adrenalinskih spor-tova, odlučio pripremiti projekt ‘Adrenalinski park’. Grad Osijek, kao središte županije i slavonske regije, raspolaže idealnim uvjetima za kreiranje novih atrakcija vezanih uz sport, rekreaciju i boravak u prirodi. Iz samog središta grada kompom je moguće za par minuta prijeći Dravu i doći u najveći ZOO u Hrvatskoj, koji je oaza za ugodan boravak na lijevoj obali rijeke i uživanje u preko stotinu životinjskih vrsta.Trend ‘humanizacije’ ovakvih parkova nameće potrebu

za njegovom rekonstrukcijom, osuvremenjivanjem i osmišljavanjem dodatnih atraktivnih turističkih sadrža-ja. Jedan od takvih atraktivnih sadržaja bio bi i turistički brod kojim bi se Osijek i okolica prikazali iz, sada manje poznatog, ‘vodenog’ kuta toka rijeke Drave uzvodno i ni-zvodno do ušća u Dunav.Za sve navedeno potrebni su i smještajni kapaciteti. Osi-jeku je neophodna infrastruktura za potrebe pustolovnog i sportskog turizma, cikloturizma i ekoturizma u vidu kvalitetno opremljenih eko i auto kampova s dopunskim sadržajima i visokom razinom osjećaja za lokalno mjesto. U nastavku teksta bit će riječi o tri projekta visoke razine pripreme ili provedbe, čija će realizacija nesumnjivo pri-donijeti razvoju turizma i pratećih usluga na području grada Osijeka.

Razvoj i unaprjeđenje osječke TvrđeOsječka barokna jezgra Tvrđa svakako predstavlja jedin-stveno povijesno i kulturno dobro te značajan potencijal za razvoj turizma u gradu i regiji, ali i kvalitete života gra-đana. Agencija za obnovu osječke Tvrđe i Grad Osijek, s ciljem doprinosa cjelokupnoj obnovi Tvrđe i njene kultur-no-povijesne regeneracije, planiraju urediti staru gradsku jezgru kroz obnovu i rekonstrukciju javne turističke infra-strukture (uređenjem ulica uz zamjenu komunalnih insta-lacija) i obnovu neuređenog Trga Vatroslava Lisinskog. Po-većanjem uređenosti infrastrukture stvorit će se uvjeti za veći broj posjeta turista, a ujedno i rezultirati povećanim brojem investicijskih projekta u Tvrđi, kroz koje se očekuje i povećanje privatnih investicija za smještajne kapacitete.

Vodenica Izgradnja Vodenice na rijeci Dravi najvažnija je aktivnost EU projekta ‘Mlinarev put’, čiji su glavni ciljevi oživlja-vanje starih tradicionalnih zanata i njihova prezentacija u izvornom ambijentu. U sklopu istraživanja etnograf-skog nasljeđa na temu starih zanata, mlinova i vodenica, izgradnja vodenice na rijeci Dravi i rekonstrukcija mlina i vodenice na mjestu Orfu bila su osnova za prekogra-ničnu suradnju Hrvatska - Mađarska. Postavljanjem re-plike tradicionalnog mlina-vodenice, kakvih je početkom 20. stoljeća bilo više od 60 na području današnje Zim-ske luke, Osijek će dobiti svojevrsnu turističku atrakciju i podsjetnik na tradiciju. Prvi posjetitelji ove atraktivne građevine očekuju se tijekom ljeta.

Hrvatski ferijalni i hostelski savez i Grad Osijek pripremili su projekt rekonstrukcije zgrade Stare vojne pekare u Tvrđi u multifunkcionalni omladinski hostel, tj. edukativni i informativni turistički centar mladih. Osnovna građevina zauzima oko 5.000 četvornih metara ukupne bruto površine, gdje bi prenamjenom građevine dobili smještajni ka-pacitet od oko 130 ležaja, više suvremeno opremljenih prostorija kapaciteta za 30-50 osoba za održavanje edukativnih programa (seminari, treninzi, prezentacije), informa-tivno omladinski turistički centar, izložbeni i koncertni prostor. Ovako koncipiran multi-funkcionalni sadržaj koji integrira ponudu smještaja, prehrane, organizaciju i provedbu edukativnih i kulturno-umjetničkih i zabavnih programa s informativno turističkim centrom za mlade proizvodit će multidisciplinarni učinak - razvoj omladinskog tu-rizma, povećanje rekreativnih, zabavnih i kulturnih manifestacija i usluga, promocija turističkih potencijala grada, ali i kontinentalne Hrvatske.

Hostel - edukativni i informativni turistički centar mladih Stara Pekara

Sjeverno pročelje budućeg Hostela

Kontinentalni turizam

Turizam u Osječko-baranjskoj županiji ima tendenciju usponaProjekti razvoja ruralnog turizma nastavljaju se i ove godine, počevši od uređenja infrastrukture, apliciranja za sredstva europskih fondova do promotivnih aktivnosti tijekom gotovo svih mjeseci, što je sadržano i u PPS projektu „Hrvatska 365 dana“, čiji je nositelj Turistička zajednica Grada Đakova koja objedinjava još 11 turističkih zajednica, a glavni partner na projektu je Turistička zajednica Osječko-baranjske županije.

Projekt Wine Tour postaje brand Osječko-baranjske županije, nositelj ruralnog turizma, a izuzetno dobra posjećenost te ocjene manifestacija i aktivnosti u Projektu potvrđuju da je Županija na dobrom putu.

Kontinentalni turizam na području Osječko-baranjske županije je u gospodarskom smislu nadogradnja na po-ljoprivredne proizvode, jer vino, kulen, sir ili neki drugi poljoprivredni proizvodi prodajom u obiteljskom turistič-kom gospodarstvu, uz doživljaj i tradicionalnu gostoljubi-vost domaćina, dobivaju na vrijednosti i cijeni. Naravno da pod pojmom kontinentalni turizam podrazumijevamo i poslovni, tj. kongresni, gradski i urbani turizam, koji je izražen posebice u Osijeku. Tu su i različiti drugi selektiv-ni oblici, od cikloturizma, tj. biciklističkih staza (Dunavska biciklistička ruta, Drava Bike Tour i Panonski put mira), nautičkog turizma i korištenje Dunava i Drave kao plov-nog puta, posebice nakon izgradnje pristaništa u Batini i Aljmašu, te sve ono što podrazumijevamo pod eko-etno ponudom. Tu su onda i kulturno-umjetnička društva, ma-nifestacije, enogastronomija, lovni i ribolovni turizam, te trenutni potencijal od oko 60 obiteljskih turističkih gospo-darstva i sve ono što Slavoniju i Baranju čini jedinstvenom i posebnom.

Stvaranje novih turističkih proizvoda, sadržaja i desti-nacija, a osobito zapošljavanje stanovništva u turističkoj djelatnosti, dug je i složen proces, koji uz prirodne resur-se zahtijeva i velika ulaganja, ideje i njihovu primjenu u konkretnim projektima, kao i puno strpljenja i volje. Pro-jekti razvoja ruralnog turizma, poglavito vinskog turizma u Osječko-baranjskoj županiji, stoga mogu biti gotovo ogledni model razvoja kontinentalnog turizma. Uostalom, dovoljno je podsjetiti samo da se na prošlogodišnjoj mani-festaciji „Večer vina i umjetnosti“ u osječkoj Tvrđi okupilo više od 5.000 posjetitelja, s jedinstvenim zaključkom da je to model predstavljanja turističke ponude jedne destinaci-je. Bila je to večer koja je najavljena kao „vrhunski doživ-ljaj za nepce uz gutljaj najboljeg vina, emotivna ugoda za uho i oko uz glazbenu kulisu, dramske igre velikih i mla-dih umjetnika, svjetla i boje čarobnih fotografija.“

Projekt Wine Tour postaje brand Osječko-baranjske žu-panije, nositelj ruralnog turizma, a izuzetno dobra posje-

ćenost te ocjene svih manifestacija i aktivnosti u Projektu potvrđuju da smo na dobrom putu, odnosno da naše više-godišnje pripreme i ulaganja u turizam i gastronomiju po-činju donositi konkretne rezultate. Nakon završetka pro-jekta nastavilo se s aktivnostima na njegovoj održivosti, a to je stalna aktivnost na promidžbi kompletnog turizma i turističke ponude kroz markicu Wine tour, ističe župan dr.sc. Vladimir Šišljagić.

-Turizam u našoj Županiji ima tendenciju uspona. Kao značajan izvozni proizvod pruža veće mogućnosti zapo-šljavanja stanovništva različitog profila zanimanja i dob-nih skupina, a Osječko-baranjska županija ima potencijala i može ponuditi tržištu programe kontinentalnog turizma, uvažavajući prednosti ekološki održive poljoprivrede i očuvanog okoliša - izjavio je župan dr.sc. Vladimir Ši-šljagić, dodajući kako je ruralni turizam postao najpre-poznatljiviji posebni oblik turističkih usluga kojemu se u Slavoniji i Baranji daje velik značaj, poglavito zbog kom-pleksnosti usluga i razvoja ruralnih područja, kao i mo-gućnosti samozapošljavanja. -Ruralni prostor Osječko-baranjske županije nudi ono što europski i svjetski turisti traže, i uz kvalitetnu promociju zasigurno ćemo doživjeti pozitivne pomake u godinama koje su pred nama. Ne trebamo se ni s kim uspoređiva-ti, već graditi svoju turističku priču o turizmu doživljaja, doživljaju destinacije koja će biti prihvaćena na domaćem i međunarodnom tržištu, a za to zasigurno imamo poten-cijala i resursa. Prema svim pokazateljima, na dobrom smo putu brandiranja ovog prostora kao enogastronomske ru-ralne destinacije - zaključuje Šišljagić.

Sveobuhvatnim planiranjem razvitka, edukacijom, boljim iskorištavanjem raspoloživih resursa, te shodno tome, pokretanjem razvojnih projekata, moguće je osigurati kvalitetnu turističku ponudu na području Županije. Sva-ki pomak koji se napravi u cilju razvoja turizma, posebno turizma u ruralnim područjima Županije, čini Županiju atraktivnijom turističkom destinacijom.


Graditeljstvo i nekretnineKontinentalni turizam

Uvođenje reda u kaotično tržište nekretnina kao preduvjet za bolji standardS ulaskom Hrvatske u EU, spekuliralo se o drastičnom padu cijena nekretnina. Došlo je, međutim, samo do manjih promjena koje se nisu dogodile zbog niveliranja cijena u Hrvatskoj s onima u EU, nego zbog kraha građevinskog sektora potaknutog gospodarskom krizom.

Mađarska nema more. Činjenica je to koju svi znamo. No mnogi ne znaju koliko je Mađarska uspješna u turizmu i svakako predstavlja primjer dobre prakse iz neposrednog susjedstva.

Najveći dio gradnje do 2008. odnosio se na prometnu infrastrukturu, ali značajan je bio i rast na tržištu nekretnina.

Iako se puno nagađalo o tome kako će cijene nekret-nina po ulasku Hrvatske u EU značajno pasti, može se govoriti tek o padu za oko 4%, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku. Pritom se ne radi o ujednačavanju cijena s tržištem EU, nego o slomu građevinskog sektora koji iz godine u godinu tone u sve dublju krizu. Ovi su podatci vrlo zabrinjavajući s obzirom na sudjelovanje građevinskog sektora u ukupnom BDP-u.

Prema Sektorskoj analizi iz listopada 2013., autora Go-rana Butorca, zamjetna su dva posve oprečna trenda u hrvatskom građevinarstvu - velik procvat od 2000. do 2008., kada je građevinarstvo s 4,2% udjela u BDP-u poraslo na 7,2%, i drastičan pad nakon 2008. godine. U prvom ciklusu, rast se odrazio pozitivno na zaposle-nost (rast preko 60%), investicije i prateće djelatnosti. Najveći dio tadašnje gradnje odnosio se na prometnu infrastrukturu, ali značajan je bio i rast na tržištu nekretnina. Paralelno su rasle i cijene stanova pa se broj izgrađenih stanova od 2000. do 2008. povećao za 45%, a cijena je porasla za 39,2%.

Aktualni podatci pokazuju da je trenutno upravo građevinarstvo najjače zahvaćeno krizom. Zanimljivo je, međutim, da je taj sektor u drugim EU zemljama ipak znatno manje pogođen od hrvatskog. O dopri-nosu građevinskog sektora ukupnoj recesiji u kojoj se Hrvatska našla razgovarali smo s Franjom Carevićem, dipl. ing. građ. Prema njegovim riječima, govoreći o gospodarskoj krizi na globalnoj razini, kao i uzroci-ma njenoga nastanka, iz današnje perspektive svako-me je jasno kako gospodarska situacija koja je izvršila utjecaj na daleko jače svjetske ekonomije, nije mogla mimoići niti Hrvatsku. Gledajući s tog aspekta, kriza je sustavom spojenih posuda, u gospodarskom smi-slu, zahvatila i nas. Međutim, činjenica je da je upra-vo građevinski sektor pretrpio najveću štetu, što se, gledajući učinke od 2009. do danas, manifestira konti-nuiranim padom u broju poslovnih subjekata koji dje-luju na tržištu, padu prihoda i broja zaposlenih.

Nedostatak većih investicijskih ulaganja u infra-strukturne projekte kao što su željeznice, energetski objekti i sl. predstavlja ogroman deficit u bilanci

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Piše: Krešimir Šimac

udjela građevinskog sektora u BDP-u. Neshvatljivo je sustavno zanemarivanje provedbe ovih razvojnih projekata, s obzirom na to kako su upravo infra-strukturni projekti (izgradnja autocesta) utjecali na oporavak cjelokupnog gospodarstva poslijeratne Hr-vatske. Građevinski sektor tako, umjesto da postane generator rješenja, ostaje dio gospodarskog problema, što ima nesagledive negativne posljedice, kako na go-spodarstvo, tako i na sam sektor. Uzme li se u obzir činjenica kako građevinarstvo u EU predstavlja jednu od najvažnijih gospodarskih grana, koja neposredno utječe na čitav niz proizvodnih i neproizvodnih djelat-nosti usko vezanih uz nju, nameće se zaključak kako

Mađarski turizam savršeno iskorištava svoje regionalne različitosti

Mađarska je 2002. godine bila trinaesta

najposjećenija svjetska turistička

destinacija.

Kontinentalni turizam pojam je koji obuhvaća mnoštvo različitih aktivnosti u kojima je moguće izgubiti se, uko-liko nisu razrađene do detalja. Destinacije se trebaju spe-cijalizirati za ponudu koja je vezana uz određenu regiju, te na taj način maksimalno iskoristiti svoje prednosti.

Mađarska je 2002. godine bila trinaesta najposjećenija svjetska turistička destinacija. Europski turisti čine više od 98% mađarskih turista, a glavna turistička područja su Budimpešta i Balaton. Balaton ili Blatno jezero najveće je slatkovodno jezero u srednjoj Europi te druga najvažnija mađarska turistička destinacija. Na zapadu Blatnog jezera leži najstariji grad tog područja. Još od rimskih vremena bio je poznat kao trgovačko središte, a svjedoci tog vre-mena su ostatci grada Valcuma koje možete pogledati u Fenékpusztai. Tu je i franjevačka crkva iz 14. stoljeća s izvornim gotičkim freskama i rozetama cvjetne gotike, te

dvorac Festetics, treći po veličini u Mađarskoj. Muzej Ba-laton sadrži svjedočanstva o nastajanju i povijesti Blatnog jezera s njegovom florom i faunom te plovidbom, neka od njih su arheološki nalazi stari do sedam tisućljeća. Safari park pripada muzeju u Balatonedericsu, kojeg je utemeljio istraživač Afrike Endre Nagy. Za predivan pogled na je-zero Balaton svakako posjetite Tihany, koji se nalazi na popisu deset najljepših sela Mađarske.

Turistima su privlačna i lječilišta na termalnim izvorima. Medicinski turizam čini velik dio turističke ponude, sto-ga je bogata ponuda kvalitetnih spa destinacija. Postoji oko 1.300 termalnih izvora koji su vrlo posjećeni, a ističu se Eger, Hárkany, Siklos… Pécs je jedan od najstarijih mađarskih gradova, u kojem su 150 godina vladali Turci. Džamija iz 16. stoljeća u središtu grada danas je glavna gradska župna crkva. Obavezno treba posjetiti i kate-dralu sv. Bertalana s četiri tornja, izgrađenu na rimskim temeljima 1009. godine. Doživljaj ovog čarobnog grada upotpunit će šetnja Kiralyi ulicom te posjet ruševinama turskog kupališta u Ferencsak ulici. Pečuh je proglašen za europski glavni grad kulture 2010. godine. Vrlo su popu-larni odlasci na vinske izlete u unutrašnjost zemlje. Vina regije Balaton i Villány imaju poseban karakter. U Tokaju se nalazi legendarno mađarsko vinorodno područje, koje se diči dugom poviješću. Ruski carevi i pape, čak i engleska kraljevska kuća bili su naručiteljima vina od glasovite loze Aszu. Muzej u Tokaju daje preglednu sliku kulture vina i vinogradarstva ovog kraja. Ne treba zanemariti niti ga-stronomsku ponudu. Uz kvalitetna vina, moraju se kušati lokalni specijaliteti. Hrvatski se turizam konačno treba 'odmaknuti' od sunca i mora, i puno više truda uložiti u razvoj regionalne kontinentalne ponude, koja svojom raznovrsnošću doista ima što ponuditi.

Villány

Tihany


U sljedećih 18 mjeseci možemo očekivati

pojačan pritisak na snižavanje tržišnih

kamatnih stopa.

Građevinski sektor, umjesto da postane generator rješenja, ostaje dio gospodarskog problema, što ima nesagledive negativne posljedice, kako na gospodarstvo, tako i na sam sektor.

Graditeljstvo i nekretnineGraditeljstvo i nekretnine

oporavak građevinarstva u Hrvatskoj predstavlja bitan faktor na putu izlaza iz gospodarske krize, u zaključku kaže Franjo Carević.

Intervencija države na tržištu nekretnina Zanimljivo bi bilo naći odgovor na pitanje zašto su cijene nekretnina do 2008. tako drastično porasle, dok je standard građana istovremeno rastao puno sporije, i je li se ovakav krah građevinarstva mogao spriječiti ili barem ublažiti boljim strateškim planiranjem. Promet-na infrastruktura građena do 2008. dala je građevini potrebni 'vjetar u leđa' te je država tada svojom in-tervencijom posredno utjecala i na sve ostale trendove koji su se u ovom sektoru pojavili. Godinama poslije, u situaciji nezavidnoj na više razina - s nezaposlenošću od preko 20%, sa stalnim višegodišnjim padom BDP-a, država pokušava pomoću poticajne stanogradnje utjecati na aktualnu cijenu nekretnina. Iako poticajna stanogradnja nije nikakva novost, zadnjih godina se o njoj puno više govori.

Kako doznajemo iz Ministarstva graditeljstva i pro-stornoga uređenja, zahvaljujući Programu subven-cionirane stanogradnje u organizaciji države od

2000. sagrađeno je 6.174 stanova, čime je poticanim javnim sredstvima uređena sustavna i organizirana stanogradnja radi zadovoljavanja stambenih potre-ba i poboljšanja kvalitete stanovanja što širem krugu građana. Provođenjem programa POS-a omogućuje se prodaja stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržnih u pogledu kamata i rokova otplate, uz maksimalnu cijenu od 1.125,66 €/m², što ima ne-posredan utjecaj na tržište nekretnina.

Tek zadnjih nekoliko godina, izmjenama zakona o POS-u omogućeno je smanjenje kamatne stope na kredite za kupnju nekretnine, a uvodi se i državni najam stanova s mogućnošću otkupa građanima radi rješavanja stambenih potreba. Time je država reagirala na prepoznati problem rješavanja stambenog pitanja kućanstvima koja nisu bila u mogućnosti kupiti stan putem kredita. Krediti banaka za kupnju nekretnina i kreditno posre-dovanjeUz vrlo visoke cijene nekretnina, hrvatskim građanima je otegotna okolnost i visoka cijena kreditiranja od stra-ne banaka. Raspitali smo se jesu li stambeni krediti na-kon ulaska u EU povoljniji za hrvatske građane. Ponuda stambenih kredita ovisi o mogućnostima financiranja iz dugoročnih izvora, doznajemo iz Raiffeisenbank Austria d.d. U uvjetima visokog stupnja euroizacije hrvatskog fi-nancijskog sustava, dugoročni izvori financiranja u kuna-ma nisu razvijeni pa ne pružaju potrebnu stabilnost izvora za razvoj kunskog kreditiranja kupnje stanova. Stoga se stambeni krediti nude u valuti, najviše u euru, čime je u njih ugrađen rizik promjene tečaja. Kod ponude stambe-nih kredita otvoren je i rizik promjene kamatnih stopa. Naime, kreditori se financiraju u kraćim rokovima od po-nude stambenih kredita pa se nužno izlažu riziku promje-ne kamatnih stopa kod refinanciranja izvora. Taj se rizik prenosi na klijenta. Jedino model stambenih štedionica omogućava ponudu kredita s fiksnim kamatnim sto-pama, i to zahvaljujući državnim poticajima za štednju, također s fiksnim kamatnim stopama. No, i u stambenim štedionicama prevladava devizna štednja pa im je i ponuda kredita dominantno u eurima. Ulazak Hrvatske u EU nije promijenio navike štediša pa nije smanjio visoki stupanj euroizacije financijskog sustava. Stoga u ponudi stambe-nih kredita nisu ostvarene značajne promjene.

Na pitanje očekuje li se pad kamata na stambene kre-dite u narednom razdoblju, iz RBA smo dobili odgovor kako je pad kamatnih stopa na kredite započeo krajem 2012., kada je pod utjecajem ekspanzivnije politike Europske središnje banke (ECB) povećana likvidnost u eurozoni te su se posljedično tržišne kamatne sto-pe na euro počele smanjivati. U sljedećih 18 mjese-ci možemo očekivati pojačan pritisak na snižavanje tržišnih kamatnih stopa. Stoga će se nastaviti pritisak i na snižavanje kamatnih stopa na stambene kredite,

ali u manjoj mjeri nego na kredite s kraćim rokovima do dospijeća.

O stabilnosti eura u narednih nekoliko godina, RBA kaže kako je upravljano plutajući devizni tečaj kune u odno-su na euro kojeg provodi HNB-a među najstabilnijima u regiji. Održavanje stabilnosti tečaja prioritet je središnje banke, a u ispunjenju te zadaće HNB je uspješna. Udio kredita u/ili vezanih uz stranu valutu iznosi oko75%, dok je udio deviznih depozita u najšire definiranom agregatu (M4) iznad 55%. S obzirom na razmjerno nisku razinu izvoza, uz istovremeno visoke potrebe za devizama zbog podmirenja uvoza roba i usluga te ostalih obveza, kretanje tečaja EUR/HRK jako ovisi o priljevu deviza. U godinama ekspanzije gospodarstva te priljeva deviza po osnovi rasta inozemnog duga i inozemnih izravnih investicija kuna je jačala u odnosu na euro, dok su u godinama slabijeg prilje-va deviza, izraženiji bili deprecijacijski pritisci na domaću valutu. Tijekom 2015. i 2016. godine RBA očekuje da bi prosječni tečaj EUR/HRK mogao biti za oko 0,5-0.9% viši u odnosu na 2014. godinu, uz uobičajene sezonske oscila-cije tečaja, nakon čega bi, pod uvjetom oporavka gospo-darstva i priljeva deviza na lokalno tržište, moglo uslijediti blago jačanje kune u odnosu na euro i stabilizacija tečaja na razinama oko 7,65 kuna za euro. Budući da postoje velike razlike u uvjetima kreditiranja, vrlo je korisno znati da je građanima dostupna usluga kreditnog posredovanja.

Što je to i na koji način može pomoći prilikom stambe-nog kreditiranja, razgovarali smo sa Zoranom Šusterom, direktorom Progreso grupe.

Kreditno posredovanje je usluga koja svakom građaninu omogućuje da bude siguran da u trenutku zaduživanja na tržištu nije bilo boljeg kredita za njega osobno, pojasnio je. Nije svaki kredit najbolji za svako-ga, niti je svatko u mogućnosti realizirati svaki kredit. Iako je često mišljenje da je najbolji kredit moguće odabrati nakon usporedbe kredita na Internetu, to je zabluda. Kreditni posrednici su u mogućnosti krei-rati unakrsnu slagalicu koja sadrži i osobne podatke tražitelja kredita, podatke poslodavca, podatke nekret-nine, instrumente osiguranja itd., a kod stambenih kredita potrebno je usporediti oko trideset parametara.

Na tržištu je trenutno u ponudi 357 kreditnih linija samo za fizičke osobe, a odabirom dugoročno lošijeg kredita, klijent može izgubiti mnogo novca. Na oda-biru trenutno najlošijeg ili najpovoljnijeg stambenog kredita u iznosu od 300.000,00 kn na rok otplate od 30 godina, iznos kamate koju će korisnik platiti banci kreće se između 225.174,69 i 568.215,60 kn. Razlika je 343.049,91 kn. Drugim riječima, na svakom je kori-sniku odluka hoće li kroz trideset godina, radi odabira lošijeg stambenog kredita, izgubiti još jednu garsonije-Inovativna rješenja

u građevinarstvu Zbog uštede energije, ali i zbog brzine i jedno-stavnosti, kontinuirano se osmišljavaju noviteti u građevinarstvu. Prepoznajući nove trendove, tvrtka Sika Croatia, koja se bavi proizvodnjom be-tona, elastičnim brtvljenjem i lijepljenjem, hidroi-zolacijom, krovnim i podnim sustavima, sanaci-jama i statičkim ojačanjima, nudi niz inovacija u građevinskom segmentu. Prije 30-ak godina, Sika je bila jedna od prvih tvrtaka koja je proizvela ljepila i brtvila bez otapala, a danas je najnoviji primjer njihove inovativnosti i-Cure® tehnolo-gija ili tzv. inteligentno otvrdnjavanje.

Naime, svi Sika proizvodi koji koriste i-Cure® tehnologiju imaju osobito nisku emisi-ju, što je važno, jer je u svijetu u kojem 80% populacije živi u zatvorenim prostorima potražnja za materijalima koji ne sadrže otapala sve veća.

Sika Croatia kao mlada tvrtka mora ispuniti zahtjevne standarde koje je pred njih postavila Sika grupacija. Stoga su već nakon pet godina uspjeli usvojiti standard ISO 9001 i ISO 14001. S obzirom na to da je održivi razvoj jedan od glavnih postulata u okviru strategije razvoja kompanije, zadatak Sike je slijediti i usavršavati prihvaćene norme ponašanja na lokalnoj razini. Sika grupacija jako puno ulaže u održivi razvoj i brigu o okolišu kroz proizvodne procese i procese istraživanja i razvoja.

Sika Croatia je više fokusirana na dio koji obuhvaća i pokriva procese nabave, skladištenja i zbrinjavanja, s posebnim naglaskom na područje adekvatne primjene proizvoda. Kroz stalnu edukaciju svojih poslovnih partnera, Sika vodi računa o tome da se ti proizvodi primijene na odgovarajući način.


Kongresni turizam

ru, automobil ili relativno zanemariv iznos.

Kupiti ili unajmiti prostor - hrvatske i europske navike Hrvatska je praksa da se stambeni prostor radije kupuje, a poslovni unajmljuje. Zašto se vlastiti prostor počelo percipirati kao veliku vrijednost? Dijelom je to rezultat opće nesigurnosti i nesređenog tržišta najma nekretnina. Od vremena kada je država bila pouzdan i dobar najmo-davac, prešli smo u sustav u kojem su iznajmljivači ma-hom privatni vlasnici, porezna politika nije dovoljno jasno određena, kao ni prosječna cijena najma, a kontrole gotovo i nema. Stoga se građane koji si ne mogu riješiti stambe-no pitanje na drugi način tretira gotovo kao građane dru-gog reda. U razvijenim europskim državama ova je sla-galica puno uređenija. Postoje standardi prema kojima se određuje cijena najma u pojedinom mjestu pa i pojedinom kvartu, posve je normalna stvar da vlasnik nekretnine koji je iznajmljivač plaća porez državi. Podstanar pritom ima odgovarajuću pravnu zaštitu, ali i prava i obaveze, kao i najmodavac.

Kada bi hrvatski građani u trenutnoj situaciji imali ba-rem povoljan i siguran stambeni najam, ne bi bilo po-trebe za ogromnim cjeloživotnim zaduživanjem, bila bi omogućena puno veća mobilnost (radi posla, npr.) te bi standard života znatno porastao. Sve to dovodi do zaključka da sve dok se bude dopuštalo da siva ekonomija cvjeta i sve dok se najmodavce u Hrvatskoj bude nazivalo 'gazdama', neće se promijeniti svijet o potrebi za nekret-ninom u vlastitom vlasništvu.

Starogradnja vs. novogradnja S obzirom na to da je hrvatsko tržište nekretnina ne-standardizirano, vrlo je čest slučaj da nekretnine iz starogradnje imaju čak i veću cijenu od novogradnje. Jedan od razloga leži u tome da građani imaju više povjerenja u starogradnju. Javno je mišljenje da se nekada gradilo da traje, dok to sada nije slučaj. Uz to, brojni su primjeri loše izgrađene novogradnje zbog problema u kojima su se našle građevinske tvrtke - neke od njih pokušavaju uštedjeti na građevinskom materijalu, a to se kasnije odražava na kvalitetu, a ponegdje i na sigurnost gradnje. Nailazimo stoga na ozbiljne probleme poput ispucanih vanjskih zido-va na novim zgradama, neadekvatnih cijevi za vodu zbog kojih voda nije preporučljiva za piće i kuhanje, balkona koji padaju sa zgrada i tome slično. No, kao i svemu drugome, strah od novogradnje nije posve opravdan kao ni potpuno povjerenje u starogradnju. Stara građevina ima svoje nedostatke, zahtijeva puno više održavanja i ulaganja da bi funkcionirala, a s dru-ge strane, na tržištu su se posljednjih godina profilirali izvođači koji rade vrlo kvalitetno.

Prednosti održive gradnje i energetska obnova Građevinarstvo današnjice se, osim sa standardnim izazovima, susreće i s klimatskim promjenama i

rastućom potrebom za uštedom energije. Razmišljanje o budućim generacijama nameće potrebu za održivom gradnjom, a pojam bi najjednostavnije bilo objasni-ti kao način gradnje kojim se postiže zadovoljenje vlastitih potreba uz uštedu energije, pažnju pre-ma okolišu i neugrožavanje resursa za budućnost. Građevina je samo dio većeg koncepta koji bi trebao biti osviješten na svim poljima i u globalnim razmje-rima. Kao pozitivan trend može se istaknuti da raste svijest o potrebi za ovakvim razmišljanjem u cjelokup-nom društvu, međutim, ako usporedimo s rastom populacije i nepažljivim pristupom okolišu kojim je narušena ekološka slika Zemlje u samo stotinjak go-dina, promjene u razmišljanjima, a još više u provedbi, ne događaju se brzinom kojom bi trebale.

Uloga agencija prilikom kupnje nekretnine Prilikom kupnje nekretnine i prodavatelj i kupac će se naći pred brojnim nedoumicama i birokratskim preprekama koje vrlo često ne mogu riješiti samo-stalno. Da bi ionako stresan posao bio odrađen brže i jednostavnije, u velikoj mjeri mogu pomoći agen-cije za nekretnine. Koje poslove agencija može oba-viti za kupca nekretnine doznali smo s web sjedišta ovlaštenih agenata i posrednika nekretninama, Agen-ti.hr. Kako nam je objasnio glavni urednik, Dalibor Lukenda, posrednik za kupca može obavljati naplat-ne poslove u skladu s izdanim nalogom (ugovor o posredovanju u kupovini) i može ih obaviti gratis ako oni proizlaze iz ugovornog odnosa s prodava-teljem nekretnine koji je nalogodavac u prodaji ili ako su obuhvaćeni uobičajenom poslovnom praksom posrednika. U praksi, posrednik za kupca najčešće traži odgovarajuću nekretninu i upućuje ga na nju, stupa u kontakt i spaja ga s vlasnicima nekretnine, provjerava i priprema vlasničku i drugu prateću dokumentaciju te savjetuje tijekom pregovora i sklapanja pravnog posla. Osim navedenog, ako agencija traži nekretninu za kupca, kako nam je navela Diana Perger iz agencije Euro-inte-rijeri, mora garantirati za legalnost nekretnine, odabrati najbolji modela plaćanja, pregovarati s prodavateljem u najboljem interesu kupca, u suradnji s agencijskim odvjetnikom izraditi Predugovor, Ugovor i svu ostalu potrebnu dokumentaciju, posredovati pri realizaciji kre-dita, kontaktirati s procjeniteljima, provjeriti eventualna dugovanja na ime režija, kontrolirati isplatu, obaviti pri-mopredaju stana, izvršiti upis prava vlasništva, prebaciti režije na kupca i prijaviti nastanak porezne obveze. Na našem je tržištu, doduše, češće da je agencija angažirana od strane prodavatelja te je onda opis poslova agencije za prodavatelja nešto drugačiji, navodi Perger. Na kaotičnom tržištu vladaju i kaotična 'pravila' pa nažalost, ima 'agen-cija' koje to nisu u pravom smislu riječi. Kako razliko-vati agenciju od 'agencije', pojašnjava Dalibor Lukenda (Agenti.hr) - u startu je najvažnije znati ima li agencija ovlaštenje za bavljenje posredničkim poslom. Ovlaštenje se može provjeriti u javnom registru posrednika Hr-

Graditeljstvo i nekretnine

Ulazak Hrvatske u EU nije promijenio

navike štediša pa nije smanjio visoki stupanj euroizacije

financijskog sustava, stoga u ponudi

stambenih kredita nisu ostvarene

značajne promjene.


vatske gospodarske komore, no važno je napomenuti da registar trenutno nije ažuran. Treba obratiti pažnju na reputaciju posrednika, tj. saznati iskustva njihovih klije-nata, provjeriti uvjete i cijene angažmana ili korištenja njihovih usluga, s njima obaviti razgovor i procijeniti odnos prema klijentima i znanje o nekretninama kojima posreduju te zatražiti vlasničku i drugu dokumentaciju na uvid. Također je važan i marketinški aspekt - imaju li web

Drvo je prirodni građevinski materijal, antialergijski, antistatični, tempera-turno samoregulirajući, a drvene kuće omogućuju zdrav i ugodan stambeni prostor. Prirodne su i ekološke te za-dovoljavaju uvjete za niskoenergetske objekte. U prirodi se odlično uklapaju u okolni ambijent, a nije zanemariva ni činjenica da su otporne na potrese.

Tvrtka Drvene kuće Gržan gradi unikatne drvene kuće od ručno obrađenih trupa-ca srednjeg promjera preko 30 cm. Ove su brvnare pogodne za sve tipove kuća, bilo da se radi o stambenim kućama, kućama za odmor ili turističku djelatnost.Drvene kuće dizajnom i kvalitetom zadovoljavaju uvjete modernog stanovanja, a kvalitetom i cijenom su apriorne pred betonsko-željeznim kućama. Osim atraktivnog izgleda, koji se idealno stapa s okolinom, boravak u brvnari budi osjećaj udobnosti i sigurnosti. Vijek trajanja, uz tretiranje ekološki prihvatljivim sredstvima, svjedoče građevine starije od 300 godina.

Za više informacija možete pogledati web stranicu ili osobno kontaktirati:

Tel: + 385 1 3464 959, + 385 91 255 28 40


Web: www.brvnaregrzan.com

Graditeljstvo i nekretnineGraditeljstvo i nekretnine

Sika je vaš pouzdani partnerKoja je vizija Sike u idućih 5-10 godina? Sika uvijek nastoji biti lider. Ekonomija opsega, globalna dominacija u tehnološkim dostignućima i kontinuirane inovacije put su kojim se to može ostvariti. Uz snažni organski rast, koji je prošle godine premašio 10%, tvrtka planira rasti i kroz nove akvizicije. Sika je i pravi pionir u inovacijama. Tvrtka posjeduje 22 razvojno-istraživačka centra u 16 zemalja s više od 1.200 stručnjaka, a samo u prošloj godini registrirala je 73 patenta.

Malo korisnika zna da je Sika ujedno naziv prvog proizvoda, tipa morta kojeg je 1910. razvio utemeljitelj Sike za hidroizolaciju željezničkog tunela u Švicarskoj. Od te prve inovacije, Sika do danas postaje global-na kompanija prisutna u više od 90 zemalja, s preko 17.000 zaposlenika, dio kojih je i 35 zaposlenika Sika Croatie, osnovane 1999. Više o poslovanju Sike podije-lio je s nama general manager tvrtke, Zoran Iljadica.

Čime se sve bavite i otkuda dopremate proizvode?Zbog najkompletnije palete proizvoda i rješenja te partnera školovanih za ugradnju istih, u Hrvatskoj je Sika vjerojatno najviše poznata po programu hidroizo-lacija, nudeći rješenja koja se ugrađuju od temelja do krova. Ali, Sika djeluje i na industrijskom tržištu, npr. s proizvodima za lijepljenje autostakala i komponenti te premazima za zaštitu podvozja. Proizvodnja betona i aditiva za betone, kao i reparaturni mortovi te pre-mazi za sanaciju ili materijali od karbonskih vlakana za jačanje statike jedno su od naših osnovnih područja. Zatim lijepljenje i brtvljenje, koje obuhvaća različite proizvode na bazi poliuretana, silikona, cementa i epoksida, a u zadnje vrijeme sve više i različitih hibri-da. Tu se ističu Sikaflex® u području brtvljenja te Sika-bond® u području lijepljenja. To je tek dio dostupnih proizvoda koji dolaze iz više od 170 proizvodnih pogo-na u svijetu, većinom u najvećim europskim zemlja-ma.

Kakve poslovne rezultate bilježite zadnjih godina?Na globalnoj razini bilježimo rast prodaje od 13%, što je izvanredan rezultat te je ona u prošloj godini bila 5.571 mlrd. CHF. Neto dobit je povećana za 28% te ona iznosi 441,2 mil. CHF. U Hrvatskoj se, u odnosu na stanje 2009. godine, tržište građevinarstva prepo-lovilo. Da bi uspjeli zadržati prodaju na 85% tadašnje razine, morali smo povećati naš tržišni udio koji je već bio iznad 20% u dobrom dijelu našeg programa. Profitabilnost je niža, no još uvijek iznadprosječna, a poboljšanom efikasnošću poslovanja ostvarili smo i blagi rast relativnog iznosa neto operativne zara-de (EBIT) prema prethodnoj godini. Zahvaljujući uspješnom upravljanju radnim kapitalom ostvaren je i značajan rast slobodnog novčanog toka. Zadnje dvije godine uspijevamo i povećavati prodaju, unatoč konti-nuiranom padu tržišta, u pravilu više od 10% godišnje.Najveća je satisfakcija svakodnevno doživjeti pozi-

tivnu i opuštenu radnu atmosferu, unatoč zahtjevnom okruženju i ambicioznim ciljevima. Dozvolite mi da se poslužim riječima našeg CEO, g. Jana Jenischa: „Rekordna 2014. godina rezultat je strateškog konti-nuiteta, stručnosti i predanosti naših 17.000 zaposle-nika. Njihova energija, ideje i aktivni Sika spirit doveli su Sika-u na višu razinu djelovanja“.

Jeste li uspjeli ostvariti ciljeve u prethodnoj poslovnoj godini, i što očekujete od 2015.?Prošla godina bila je vrlo uspješna, osobito stoga što tržište i dalje pada, a projekata i novaca je sve manje. Ostvarili smo povećanje prodaje u većini tržišnih seg-menata i dodatno ojačali naše pozicije. Iz naših labora-torija izašla su nova inovativna rješenja koja su jako dobro prihvaćena od naših partnera. Uredili smo novi „show room“ i trening centar u našim prostorijama u Lučkom, gdje klijenti mogu dobiti dodatne informacije o našim proizvodima i rješenjima. Isplatili smo svim zaposlenicima 13. plaću još sredinom godine, a na kon-cu godine božićnicu i dio 14. plaće.Ova poslovna godina je krenula izvrsno, iznad svih očekivanja, iako je u siječnju statistički broj dozvola za građenje pao za 23% u odnosu na 2014. godinu. Ne očekujemo nikakve pozitivne pomake u infrastruktur-nim radovima i stanogradnji, no ima poprilično aktivnosti i vedrijih najava u turizmu, trgovini, zdravstvu i školstvu.

Je li, prema Vašem mišljenju, Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi pomogao u rješa-vanju likvidnosti?Smatramo da su predstečajne nagodbe dodatno pogoršale situaciju na tržištu. Predstavnici Vlade koji hvale ova za-konska rješenja stalno navode broj „spašenih“ radnih mje-sta onih koji su uspješno prošli predstečajni postupak. Je li to stvarno bilo uspješno znat će se tek kroz neko vrijeme, a pitanje je koliko je realno očekivati bitno bolje rezultate u tvrtkama koje su bile neuspješne u manje zahtjevnim vremenima. No zakonodavac ne spominje broj uspješnih poduzeća i malih obrtnika koji su zbog otpisa potraživanja u predstečajnim nagodbama dovedeni na rub propasti, i koji su prisiljeni otpuštati ljude i zatvarati firme. Sama procedura traje predugo, bilo je već niz slučajeva pokušaja napuhavanja potraživanja, malverzacija i prevara, pa mi se čini da zakon proizvodi puno veću kolateralnu štetu, nego što kao takav donosi koristi.

Zoran Iljadica,

general manager Sika Croatia

Drvene kuće Gržan - unikatne drvene kuće za zdrav životni prostor

stranicu, oglašavaju li u drugim medijima, komuniciraju li na društvenim mrežama… Ako posrednik prođe 'test', znatno si uvećavate priliku za zadovoljstvo i uspješno obavljeni posao.

Prema riječima Vice Šantaka, direktora agencije Rivalitas, ako agencija nema licencu HGK, znači da ilegalno radi. Licencirana agencija, između ostalog, mora biti osigu-rana za eventualno uzrokovanje štete. U praksi to znači da osiguravajuća kuća agencije isplaćuje dokazanu štetu oštećenoj strani. Ako poslujete s ilegalnom agencijom, njihovi 'agenti' nemaju položen stručni ispit, ne poznaju dovoljno tematiku i velika je mogućnost da ćete kao pro-davatelj ili kupac zbog nestručnosti takvih osoba imati problema. Osim toga, ne postoji nikakva pravna sigurnost. Pojedine agencije pokušavaju naplatiti dvostruku provizi-ju - i od prodavatelja koji ih najčešće angažira i od kupca. Od Diane Perger doznajemo kako Zakonom o posredo-vanju obvezu plaćanja provizije ima isključivo nalogoda-vac. Nalogodavac je osoba koja je angažirala agenciju za nekretnine da za njega posreduje. Nalogodavac može biti prodavatelj, a može biti i kupac, međutim bitno je naglasiti da ako je prodavatelj nalogodavac koji je angažirao agen-ciju da mu proda stan, a kupac osoba koja se 'samo' javila na oglas, kupac 'nije' nalogodavac i u tom slučaju nema obvezu platiti proviziju. Dakle, agencija može (smije) po Zakonu naplatiti proviziju samo ako je angažirana od stra-ne klijenta i o tome ima potpisan Ugovor o posredovanju. Na ovo pitanje dodatno odgovara i Dalibor Lukenda te kaže kako se u praksi najviše nedoumica odnosi na pitanje: je li osoba koja se posredniku javila na njegov oglas za prodaju nekretnine time i postala nalogoda-vac u kupovini te je li obvezna platiti posredničku pro-viziju ili potpisati ugovor o posredovanju vezano uz kupovinu predmetne nekretnine? Prema tumačenju odredbi Zakona o posredovanju u prometu nekretni-na od strane Ministarstva gospodarstva, koje laiku nije nimalo jednostavno shvatiti, najjednostavniji odgovor je - ne, zaključuje Lukenda.

Cijene nekretnina nakon ulaska u EU Nagađalo se da će cijene nekretnina u Hrvatskoj drastično pasti nakon ulaska u EU. S druge strane, pro-davatelji su se nadali porastu cijena i dolasku kupaca iz inozemstva, kazao nam je Vice Šantak. Nije se dogodi-lo ni jedno ni drugo.

Diana Perger ispričala nam je kako su cijene nekretnina svoj pad počele već sredinom 2008. godine, a ono što je bilo specifično na našem tržištu je da se taj pad provlačio kroz godine i nije bio nagao kao u nekim drugim europ-skim zemljama. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju naše je tržište već skoro bilo dotaklo samo dno, tako da ne možemo govoriti o drastičnom padu od tada do danas i procjenjuje se pad cijena oko 5%, dok su se unazad godi-nu dana cijene nekretnina stabilizirale. Ukupan pad cijena nekretnina od 2008. godine do danas iznosi oko 30%.

Na kaotičnom tržištu nekretnina vladaju i kaotična ‘pravila’

pa nažalost, ima ‘agencija’ koje to nisu

u pravom smislu riječi.


Projekti u zdravstvu pokazuju rezultateKorištenje ICT tehnologije i dijagnosticiranje na daljinu, uvođenje projekata skraćivanja listi čekanja, mogućnosti financiranja putem EU fondova te sve veća prepoznatljivost Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma samo su neki od pozitivnih pomaka u zdravstvu.

Iako je standard zdravstvene zaštite u Hrvatskoj zado-voljavajući, znatno bolja kvaliteta zdravstvenih usluga prisutna je u gradovima i većim mjestima, dok su uda-ljena i rubna područja, a posebno otoci, u pogledu kva-litete zdravstvenih usluga ograničeni. Kvalitetu zdrav-stvenih usluga u pogledu prava osiguranika uglavnom pružaju dodatna zdravstvena osiguranja koja svojim osiguranicima nude brojne pogodnosti, a u suradnji sa zdravstvenim ustanovama osiguravaju preglede koji po stručnosti i profesionalnosti slijede najnovije tren-dove u svijetu.

Telemedicina u HrvatskojUvođenje telekomunikacijskih usluga dovodi do pove-ćanja kvalitete i efikasnosti u pružanju zdravstvenih usluga uz racionalizaciju troškova zdravstvenog susta-va. Hrvatski zavod za telemedicinu državni je zdrav-stveni zavod, zdravstvena ustanova za uvođenje i pro-micanje primjene tehnika i tehnologija u dijagnostici i liječenja na daljinu u Republici Hrvatskoj. Primarna djelatnost je integracija telemedicinskih usluga u zdrav-stveni sustav i rad na primjeni novih ICT tehnologija u dijagnostici i liječenju na daljinu. Prema riječima ravna-telja Hrvatskog zavoda za telemedicinu, Mladena No-vosela, trenutno se na cijelom području Hrvatske u 70 telemedicinskih centara pružaju telemedicinske usluge u medicinskim djelatnostima kardiologije, hemodija-lize, transfuzijske medicine, neurokirurgije, radiologi-je, gastroenterologije, traume i neurologije. Tijekom 2014. godine pruženo je 9.200 telemedicinskih usluga. Uz telemedicinske usluge, pomoću mreže telemedicin-skih centara organiziran je program e-Usavršavanja, tj. program cjeloživotnog učenja, stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika na udaljenim lokacijama u izoli-ranim i ruralnim krajevima Hrvatske.Planovi Hrvatskog zavoda za telemedicinu u buduć-nosti su primjena, razvoj i kontinuirano korištenje te-lemedicine koji će pružiti prednost razvoja otočkih i ruralnih medicinskih centara, smanjenje nepotrebnih

specijalističkih konzultacija, kvalitetnije obavljenoj konzultaciji, pomoć zdravstvenim radnicima u hitnim, po život ugrožavajućim stanjima, posebice zdravstve-nim radnicima koji rade na izoliranim, teško dostu-pnim, ili loše prometno povezanim područjima, osi-guranje bolesnika ili zdravog posjetitelja da će na bilo kojem području postojati mogućnost obavljanja spe-cijalističke konzultacije ako se ukaže potreba za time ili mogućnost konzultacije s osobnim liječnikom pri-marne zdravstvene zaštite ili ostalim liječnicima, što je osobito značajno za razvoj zdravstvenog turizma te za oblikovanje cjelokupne hrvatske turističke ponude.

Program plus - skraćivanje liste čekanjaTijekom veljače ove godine Ministarstvo zdravlja po-krenulo je Program plus, čiji je cilj skraćivanje listi čekanja u suradnji s 33 bolnice u Hrvatskoj. Prema raspoloživim podatcima, do 23. ožujka 2015. godine pregledan je ukupno 29.021 pacijent. Program plus se i dalje nastavlja, a na stranici Ministarstva redovito će se objavljivati rezultati provedbe.

Preventivni pregledi bez liste čekanja u sklopu dodatnih zdravstvenih osiguranjaDodatna zdravstvena osiguranja često u ponudi ima-ju preventivne preglede bez listi čekanja. Grawe ima dodatno zdravstveno osiguranje GRAWE VITAL, koje nudi sveobuhvatan program dodatnih usluga, a kako imaju sklopljene ugovore s više od 340 zdravstvenih ustanova, svojim korisnicima dodatnog zdravstvenog osiguranja mogu ponuditi uslugu u najkraćem roku, što znači bez čekanja.UNIQA osiguranje nudi jedinstven koncept dobrovolj-nog zdravstvenog osiguranja koji nema ograničenja u broju i vrsti zdravstvenih usluga, paketi obuhvaćaju onoliko pregleda koliko je klijentu potrebno zbog nje-govog zdravstvenog stanja, do ugovorenog godišnjeg iznosa. Preglede i pretrage moguće je bez liste čekanja obaviti u ugovornoj ili bilo kojoj odabranoj zdravstve-noj ustanovi prema želji klijenta. Zdravstvene usluge organiziraju se putem MedUNIQE, medicinske služ-be/pozivnog centra čiji su stručni savjetnici na uslu-zi klijentima 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, navodi Ljubica Perinić Staničić iz Službe marketinga i komu-nikacija UNIQA osiguranje d.d.

Odaberite poliklinike Stručnost, profesionalizam, viši standard zdravstvene

Pripremila: Jasmina Fijačko

Tijekom veljače ove godine Ministarstvo

zdravlja pokrenuloje Program plus, čiji

je cilj skraćivanje lističekanja u suradnji

s 33 bolnice u Hrvatskoj.

Stručnost, profesionalizam, viši standard zdravstvene skrbi i minimalno čekanje samo su neki od sinonima poliklinikama.

Sustav e-Građani je projekt Vlade Republike Hrvatske pokrenut s ciljem moderniza-cije, pojednostavljenja i ubrzanja komunikacije građana i javne uprave te povećanja transparentnosti javnog sektora u pružanju javnih usluga. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je kroz sustav e-Građani učinio dostupnom novu e-uslugu Realizirani recepti, kojom se građanima daju na uvid podatci o receptima realiziranim u ljekarni u posljednjih šest mjeseci.

Nova e-usluga Realizirani recepti

Zdravlje i medicina Zdravlje i medicina

skrbi i minimalno čekanje samo su neki od sinonima poliklinikama. Poliklinika Sunce pruža medicinske usluge, pretrage i dijagnostičke postupke iz područja interne medicine, kirurgije, citologije, radiologije, oto-rinolaringologije, ginekologije, urologije, neurologije, medicine rada, oftalmologije, dermatovenerologije, pedijatrije, ortopedije, psihijatrije, fizikalne medicine i rehabilitacije te laboratorijske dijagnostike.Poliklinika Medico pruža usluge u 15 specijalnosti uz dnevnu bolnicu i operacijski blok, kako u dijagnostič-kom, tako i terapijskom području, iz područja radio-logije, interne medicine (kardiologija, pulmologija, gastroenterologija, nefrologija, endokrinologija), oto-rinolaringologije, ortopedije, ginekologije i opstetricije, dermatovenerologije, oftalmologije, neurologije, opće kirurgije, urologije, anesteziologije te djelatnosti me-dicinsko-biokemijskog laboratorija.

Poliklinika Bagatin je poliklinika za estetsku kirurgi-ju, stomatologiju i dermatologiju – nudi široku paletu estetskih zahvata i korekcija na licu i tijelu, tj. usluge maksilofacijalne, opće i plastične kirurgije na lokaciji u samom centru grada Zagreba, dok na lokaciji u Green Gold Toweru nude dermatovenerološke usluge koje uključuju dermatološke preglede, terapije i liječenja, stomatološke usluge fokusirane na estetsku stoma-tologiju, implantologiju i oralnu kirurgiju, a na istoj lokaciji nude i usluge neinvazivnih tretmana za lice i tijelo, navodi Ana Marija Gverić, Digital & PR mana-ger, Poliklinika Bagatin. Na preglede se čeka 7 do 10 dana, no trude se to uvijek svesti na minimum.

Prevencija je važna - što se nudi u okviru dodatnih zdravstvenih osiguranja?Dodatna zdravstvena osiguranja nude mnoge po-godnosti. U sklopu osnovnog programa osiguranja GRAWE VITAL Prevent korisnici imaju pravo na sve-obuhvatni sistematski pregled, specijalističke preglede (internista - kardiolog, gastroenterolog, zatim neuro-loga, oftalmologa, ginekologa, urologa, kirurga, orto-peda, otorinolaringologa, fizijatra, radiologa ili der-matologa), osnovne laboratorijske pretrage (SE, KKS, GUK, URIN, KOL, TRIGL) te dijagnostičke pretrage indicirane po indikaciji ugovornog liječnika. Širi pro-grami obuhvaćaju, osim većeg broja pregleda i šireg spektra dijagnostičkih pretraga, i dodatne usluge kao što su mali operacijski zahvati, ambulantna fizikalna terapija, bolnički nadstandard (smještaj u apartmanu, boravak osobe u pratnji) i dr.

UNIQA u ponudi ima pakete dodatnog zdravstvenog osiguranja sadržajem i cijenom prilagođenih različi-tim potrebama i mogućnostima klijenata, a ovisno o odabranom paketu sadrže: specijalističke preglede, dijagnostičke postupke, sistematski pregled, fizikal-nu terapiju te male operacijske zahvate i, dodatno za djecu, ortopedska pomagala i stomatološke usluge. U

ponudi imaju i dopunsko zdravstveno osiguranje, gdje UNIQA pokriva sudjelovanje osiguranika u troško-vima liječenja u obveznom zdravstvenom osiguranju (participacija) i troškovima doplata za lijekove s do-punske, A i B liste lijekova (doplata), a u ponudi imaju pakete s različitim godišnjim limitima.

Osigurajte se na vrijeme od težih bolestiMnoge osiguravajuće kuće u svojoj ponudi imaju i osiguranje od težih bolesti. Među programima život-nog osiguranja Grawe, prema odgovoru Marije Šo-štarić iz Odjela za osiguranje osoba, i Martine Bedak, voditeljice Odjela za osiguranje osoba, ima program GRAWE ELITE 20 PLUS, koji predstavlja kombinaciju životnog osiguranja i zaštite u slučaju nastupa teške bolesti. UNIQA osiguranje za slučaj nastanka teških bolesti obuhvaća osigurateljno pokriće za slučaj nastanka određenih teških bolesti ili slučaj nastanka potrebe provođenja određenih operativnih zahvata. Isto tako, osiguranjem je obuhvaćen i nastanak zloćudnog tu-mora. U slučaju nastanka karcinoma pravo na osigura-nu svotu nastaje nakon dobivenog histološkog nalaza. Osiguraniku se isplaćuje ugovorena osigurana svota koja je definirana policom osiguranja.

I Allianz u svojoj ponudi ima osiguranje od teških bo-lesti koje se kao dopunsko pokriće ugovara uz osigura-nje života. Ono omogućava klijentima dodatnu isplatu cijelog iznosa ugovorene svote u slučaju nastupa jed-nog od definiranih oboljenja (npr. karcinoma), a pri tome se ne umanjuje isplata po osnovnom osiguranju koje i dalje ostaje na snazi. Allianz je nedavno pred-stavio inovaciju na tržištu s proizvodom Allianz Best Doctors. Allianzova polica Best Doctors za oko 14 eura mjesečne premije pokriva troškove operacije i liječenja u inozemstvu do iznosa od milijun eura po osigura-niku i godini osiguranja, a proizvod je dostupan i kao grupno, odnosno obiteljsko osiguranje.


Rast prodaje automobila i tehnološka revolucijaNezamislivi iznosi ulažu se u inovacije i razvoj multimedije, a automobili se već nazivaju ‘pametnim uređajima na kotačima’.

Domaće tržište novih osobnih automobila bilježi neznatan oporavak; u 2015. godini zabilježen je rast prodaje novih osobnih vozila 8,7 posto, u usporedbi s istim razdobljem lani, tvrde u agenciji Promocija Plus, koja bazira istraživanja prema novim registraci-jama u MUP-u. Prošlu smo godinu zaključili s pove-ćanjem prodaje od oko 19,4 posto u usporedbi s 2013. godinom, što je u brojkama 33.328 automobila.Najprodavanija marka vozila ove godine je Volkswagen, a slijedi Škoda. Oko 9 posto tržišta no-vih osobnih vozila drži Renault, a po 7 posto udje-la imaju Dacia i Opel. Najpopularniji modeli su Volkswagen Golf i Polo, a više od 40 posto vozila prodano je u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Po broju registracija slijede Primorsko-goranska pa Splitsko-dalmatinska županija. I dalje se najviše ku-puju automobili s dizelskim motorima.Prošlu će godinu okarakterizirati pad prodaje lakih gospodarskih vozila, ali i dominacija Volkswagena koji ‘drži’ 15,89% tržišta u 2014.

Hrvatski automobil 2015. godineVeć 14. godinu bira se i najbolji automobil u Hrvat-skoj. Ove godine titulu je dobio Citroën C4 Cactus, koji je odabran prema kriterijima hrvatskih kupaca te odlukom Hrvatske automobilske udruge.-Citroën C4 Cactus je automobil nove koncepcije, kombinacije povišenog karavana i crossovera C-se-gmenta, uz zanimljiv dizajn i kvalitetan downsizing, s 200 kg manjom masom u usporedbi s osnovnim C4. Zbog toga ima solidne performanse i s osnovnim 3-cilindarskim motorom i nisku potrošnju, a i cijena je korektna - istaknuo je na izboru predsjednik žirija Željko Marušić.-Citroën C4 Cactus je ključni model za marku Ci-troën - komentirala je Jasmina Pecotić, voditeljica komunikacija u tvrtki Peugeot, Citroën & DS. -On savršeno utjelovljuje novo pozicioniranje marke, fo-kusirajući svoje vrijednosti na dizajn, udobnost i ko-risnu tehnologiju. To dokazuju i brojna međunarodna priznanja koji se pridružuje titula hrvatskog automo-bila godine. Nudi pravi zaokret u svijetu automobila s više dizajna, više udobnosti, više korisne tehnologije i to s umjerenim troškovima. Nekoliko mjeseci nakon lansiranja, zabilježio je 42.000 narudžbi, a prodaja u Hrvatskoj u skladu je s ciljevima - zaključuje Pecotić.Na izboru hrvatskog automobila godine dodijeljene

su nagrade: Hyundai i10 za najbolji automobil u A-segmentu, Škoda Fabia za najbolju u B-segmentu, Volkswagen Passat za D-segment, Mercedes-Benz C-klase za najbolji premium automobil, a Volkswagen Golf Sportsvan za najbolji obiteljski automobil. Naj-bolje gospodarsko vozilo je Ford Transit Connect Kombi, a najbolji monovolumen BMW 2 Active Tourer. Najboljim SUV-om proglašen je Nissan Qas-hqai, koji je ujedno i najsigurniji auto ovoga izbora, a u ‘sportskoj’ kategoriji Subaru VRX STI. Najpovolj-nijom kupnjom smatra se Ford Focus.

Noviteti ženevskog sajma - europski automobil godineNajprestižnije mjesto za ljubitelje autoindustrije u ožujku je bio Ženevski sajam. S tradicijom starom 85 godina, okupio je 220 izlagača na 110.000 m² izložbe-nog prostora. Premijere 130 modela pogledalo je oko 700.000 posjetitelja. U Ženevi je dodijeljeno i prestiž-no priznanje za europski automobil godine, a osvojio ga je volkswagenovov model Passat. Konkurirali su mu Citroën C4 Cactus, Mercedes C-klase, Ford Mon-

Automobili

Pripremila: Marija Slijepčević

Najpopularniji modeli su Volkswagen Golf i Polo, a više od 40 posto vozila prodano je u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

Poznato je i ime Svjetskog automobila 2015. - C klasa Mercedes-Benza proglašena je najboljom na auto sajmu u New Yorku. Mercedes-Benz dominirao je ovim izborom te je osvojio tri od ukupno pet dodijeljenih nagrada (za Svjetski luksuzni automobil godine S klasi Coupe i Svjetski performance automobil godine Mercedesu-AMG GT). ‘Zeleni’ automobil godine je BMW i8, a Citroën C4 Cactus osvojio nagradu za dizajn.

C klasa Mercedes-Benza - Svjetski automobil 2015.

Zdravlje i medicina

Sistematski preglediSistematski pregledi obavezni su kod provjere radne sposobnosti radnika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, no povremeno poslodavci mogu svoje zaposlenike uputiti i na sistematske preglede neovi-sno o propisanoj obavezi kako bi dobili uvid u njegovu zdravstvenu sposobnosti, ali i kako bi na vrijeme ot-krili teške bolesti i započeli njihovo izlječenje. Osim klasičnih sistematskih pregleda, pojedine poliklinike pružaju managerske preglede za muškarce i žene. Iz poliklinike Sunce navode prilagodljivost različitim potrebama i mogućnostima osiguranika kao glavnu razvojnu karakteristiku svih njihovih proizvoda s tim da su nove police zdravstvenog osiguranja obogaćene širim sistematskim pregledom, a postoji i mogućnost posebnog ugovaranja za tvrtke, gdje je moguća dodat-na prilagodba specifičnim potrebama svakog pojedinog subjekta.

Zdravi gradovi i njihove aktivnostiHrvatska mreža zdravih gradova je udruga hrvatskih gradova i županija okupljenih oko ideje promicanja

zdravlja (www.zdravi-gradovi.com.hr). Ono što Mre-žu čini jedinstvenom je pristup zdravlju u zajednici i planiranju za zdravlje koji ide od samih građana i lokalnih zajednica prema nacionalnoj razini, navodi Selma Šogorić, nacionalna koordinatorica Hrvatske mreže zdravih gradova. Mreža zagovara pravo na različitost lokalnih zajednica, uvažava lokalne speci-fičnosti te unapređuje kapacitet planiranja i upravlja-nja resursima za zdravlje svojih članova (gradova i županija). Projekt ‘Zdravi grad’ postoji već dvadeset i pet godina. Postojeća iskustva uspješno provedenih intervencija prikazani su uz članove mreže koji su ih razvili, ali i tematski razvrstali i publicirali u tiska-nom obliku kroz časopis Epoha zdravlja (www.zdra-vi-gradovi.com.hr/home/povezani-zdravljem.aspx) i elektronskom obliku kao područja ekspertize HMZG (www.zdravi-gradovi.com.hr/home/djelotvorno-zna-nje-za-zdravlje.aspx).

Mogućnosti korištenja novca iz EU fondova u zdravstvuTijekom veljače, na konferenciji za novinare, mini-star zdravlja Siniša Varga istaknuo je da je hrvatskom zdravstvu na raspolaganju oko 235 milijuna eura iz strukturnih fondova EU u razdoblju do 2020. godine. Tim sredstvima omogućit će se trajno skraćivanje li-sti čekanja, smanjiti smrtnost hrvatskih pacijenata od kroničnih nezaraznih bolesti i povećati financijsku učinkovitost upravljanja hrvatskim zdravstvom. Ri-ječ je o bespovratnim sredstvima koja će se koristiti za unaprjeđenje primarne zdravstvene zaštite, razvoj dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija, razvoj hitne me-dicine, izgradnju i uređenje bolničke infrastrukture, programe osposobljavanja zdravstvenih djelatnika te za preventivne programe i programe promicanja jav-nog zdravlja, a uz to na raspolaganju je još i 50 miliju-na eura namijenjenih poboljšanju energetske učinko-vitosti zdravstvenih objekata. U najavi je niz dodatnih projekata.

Pregled vida za zaposlenike koji rade za računalimaOvisno o radnom mjestu, poslodavac je zaposlenika obavezan slati na redovite preglede očiju, a najmanje jednom svake dvije godine ili prema zahtjevu zaposle-nika zbog tegoba poveznih s radom. Redovit pregled očiju jedan je od najboljih načina da se zaštiti vid jer može otkriti očne probleme i bolesti u samom počet-ku, kada ih je lakše liječiti. Prema riječima voditeljice ureda klinike Svjetlost, Kristine Vukojević, lasersko skidanje dioptrije primarno je zahvat koji poboljšava kvalitetu života, pružajući dobar vid i slobodu od bilo koje vrste optičkog pomagala i mnogi se odlučuju na taj korak, a u klinici Svjetlost to je najčešće izvođen operativni zahvat. Lasersko skidanje dioptrije može se uvrstiti u estetske operacije, jer osoba može dobro vidjeti cijeli život i uz upotrebu naočala ili kontaktnih leća te najčešće nije pokriveno zdravstvenim osigura-njima.

Stopa privremene nesposobnosti za

rad u 2014. godini smanjena je na

2,76%.

Zdravlje je čovjeku najvažnije! S obzi-rom da je to načelo gotovo jednako za sve ljude, dvije su se mlade poduzet-ne osobe odlučile za pokretanje po-sla upravo u tom području. Kristina Kovačić i Silvija Josipović Beronja prije pet godina stjecajem okolnosti završile su osnovnu edukaciju za energetske terapeute i počele raditi u istoj tvrtki. Brzo su shvatile da je to ono čime se žele baviti, te se nastavile educirati.-Tijekom rada upoznale smo puno

interesantnih ljudi iz područja prirodnog zdravlja, a kao osobe poduzetnog duha, odlučile smo pokrenuti svoj posao. Jedan od razloga za pokretanje vlastitog posla je bio i taj što je ideja bila inovativna i jedinstvena. Svoju smo ideju predstavile na Youth Entepreneur Competition, u organizaciji Goi Peace Foundation, Stiftung enterpre-neurship i UNESCO-a, te bile nominirane za istu, što nam je dalo novi polet. Prijavile smo se stoga i na natječaj HZZ-a, za sredstva za pokretanje posla, koja smo i dobile, a od sastavljanja poslovnog plana do pokretanja posla prošlo je pet mjeseci - navode Kristina Kovačić i Silvija Josipović Beronja, dodajući kako je svakodnevna edukacija u ovom poslu obaveza. Svoj rad temelje na tradicionalnoj kineskoj medicini i najnovi-jim spoznajama u području prirodnog zdravlja.Organicos je Centar prirodnog zdravlja, koji zaokružuje brigu za ljude kroz dijagno-stiku, tretmane, edukaciju i dodatke prehrani. Svime zajedno, klijentima omogućuju da postignu stanje balansa i na taj način dosegnu svoje pune potencijale, te ih po potrebi prošire.Kralježnica je stup života i kroz nju prolaze svi bitni sustavi. Jednako tako, pregledom kralježnice se utvrđuje opće stanje organizma, kao i stvarni i potencijalni problemi, kako zdravstveni, tako i emocionalni i mentalni. Tretmanima kralježnice, odnosno me-ridijana duž kralježnice, potiče se protok u cijelom tijelu, otklanjaju blokade i oslobađa velika količina energije u organizmu. Uskoro će u Organicosu započeti i s opuštajućim tretmanima - relaksacijama, koji brzo i efikasno pune naše kapacitete i vraćaju energiju.

Mlade poduzetnice osnovale Organicos


Automobili

deo, Nissan Qashqai, BMW serije 2 Active Tourer i Renault Twingo.Od noviteta su se istaknuli BMW-ov 2 Gran Tourer sa sedam sjedala i pogonom na prednje kotače, Audi R8, Hyundaijev Tucson, Opel Karl, Renault Ka-djar i Škoda Superb, ali dominaciju su ipak preuzeli sportski automobili. Ferrari je predstavio nasljedni-ka modela 458, 488 GTB, kojega pokreće središnje smješteni turbo-V8 i najveća snaga od preko 660 KS. McLaren je predstavio model 675LT od 666 KS i 700 Nm.

Subvencije za hibridna i električna vozila za tvrtke‘Vozimo ekonomično’, poručuju iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gdje žele smanjiti emisije stakleničkih plinova na razini države te utjecati na smanjenje troškova održavanja vozila i potrošnje fo-silnih goriva, i to sufinanciranjem kupnje električnih i hibridnih automobila, te električnih skutera, moto-cikala i četverocikala.Visina poticaja u 2015. iznosit će maksimalno 40 po-sto ukupne cijene vozila, što će Fond isplatiti u roku 30 dana. Vozila se moraju zadržati u vlasništvu mi-nimalno godinu dana za fizičke osobe, a minimalno tri godine za tvrtke i obrtnike, koji mogu dobiti do 700.000 kuna. Sufinanciranje se odnosi na kupnju novih vozila u bilo kojoj državi EU-a, uz registraciju u Hrvatskoj, a u Fondu je za ovaj projekt osigurano 7 milijuna kuna.

Leasing ili kupnja vozila za poslovne potrebeViše je kriterija za poslovnu odluku pri nabavi vozi-la za pravne osobe. Glavna prednost kupnje na kre-dit je ta što nakon otplate vozilo ostaje u vlasništvu tvrtke, ako je to uopće cilj. Za poduzetnike je leasing često isplativiji način kupnje, jer se plaća iz priho-da firme, odnosno troškovi vozila su zapravo trošak poslovanja. Leasing je dobro rješenje u dva slučaja: za nedostatak veće količine financijskih sredstava za kupnju ili u slučaju nemogućnosti dobivanja kredita. I veličina anuiteta može biti bitan faktor; leasing se u pravilu ugovara na rok između 36 i 60 mjeseci, dok se kredit za kupnju vozila može ugovoriti i na rok od sedam godina.Kamate pri leasingu su u pravilu fiksne, dok su kod kredita podložne promjenama. Kreditom se optereću-je poslovanje, a teže je i prodati vozilo dok je ugovor o kreditiranju u tijeku. S druge strane, treba imati na umu obvezu osiguranja jamčevine za leasing koji se kreće između 20 i 30 posto vrijednosti vozila bez PDV-a, što je veći iznos koji treba ranije osigurati.

Tehnološki noviteti u autoindustrijiAutoindustrija postaje gotovo prioritet tehnološkog razvoja i potrošačke elektronike i posljednjih mjeseci doživljava tehnološku revoluciju i neviđenu razinu

digitalizacije pa se pojavljuju i kovanice koje auto-mobile nazivaju ‘pametnim uređajima na kotačima’. Potvrda ovakvim izjavama je i Audi A7 koji se na la-svegaški sajam CES dovezao - sam, i to prešavši čak 900 kilometara na ‘daljinsko’ upravljanje.U BMW-u su predstavili ‘samoparkirajući’ i3 model koji za samostalnu vožnju čak i ne koristi GPS, već sklop od četiri laserska skenera. Zamišljen je da vla-snika doveze do određene destinacije i sam ode do pre-dodređenog parkirnog mjesta. Na zahtjev vlasnika, a aktiviran pametnim satom ili telefonom, vraća se na prvotnu lokaciju. A u Fordu su najavili čak 25 pilot projekata kojima nastoje ponuditi rješenja prometnih problema, stavljajući naglasak na dijeljenje automobi-la, traženje parkinga i samovozeće automobile.

Iz Mercedes-Benza najavljuju da je teško pobrojati tehnološke novitete, ali ističu uzlet hibridne tehno-logije u gotovo svim svojim klasama, od obiteljskih vozila pa sve do vozila visokih performansi. -Tako, na primjer, ova tehnologija omogućuje mo-delu S-klasa 500L HYBRID prosječnu potrošnju od 2,8l goriva na 100km te emisiju CO2 od svega 65g/100km. Kada to stavimo u perspektivu, govori-mo o podatcima za omanji skuter na vozilu duljem od 5 metara, težine dvije tone, koje može prevesti 5 osoba u najvećem mogućem komforu. Ovo je pod-ručje gdje je tehnološki napredak najlakše objasniti - istaknuo je Dean Torti iz Star Importa, generalnog distributera Daimlera za Hrvatsku.

Jaguarov Land Rover svojim HUD-om omogućava prikaz prometnih znakova i semafora koji su zaklo-njeni, a Golf R model nudi sustav prepoznavanja ge-stikulacija rukom koje potom pretvara u naredbe. U Audijevom novom Q7 nude virtualni kokpit s izvla-čećim ekranom i MMI sučeljem te spremnikom za bežično punjenje mobitela. U BMW-u su predstavili novi sustav automatskog kočenja i izbjegavanja pre-preka, Vision Zero, koji usporava ili zaustavlja vozilo pomoću laserskih zraka i kamera.

Povezanost automobilske i ICT industrijeIntegracija ‘pametnih’ uređaja za otključavanje, palje-nje ili lociranje automobila na parkiralištu, aplikacije namijenjene isključivo vozilima, upozoravanje na vo-zila u okolini od kojih bi mogla prijetiti opasnost… Prema nekim studijama, 26 milijuna automobila spojeno je na Internet i danas razmjenjuju oko 480 terabajta prometa. Putem pametnih satova ili telefona, Blue Link teh-nologija iz Hyundaia omogućuje daljinsko paljenje i gašenje, uz spomenuti sustav aktivne sigurnosti upo-zorenja iz prometa. Valeo je mislio i na opciju dijeljenja automobila te nudi rješenje za informacije o stanju u spremniku go-riva, tlak u gumama, lociranje vozila - proizvod pod

Titulu Hrvatski automobil 2015. godine dobio je

Citroën C4 Cactus, koji je odabran

prema kriterijima hrvatskih kupaca te odlukom Hrvatske

automobilske udruge.


Ploviti se moraUnatoč izvrsnim prirodnim predispozicijama i vrhunskoj ponudi plovila, Hrvatska bi kao destinacija, zbog nedostatka ulaganja, mogla izgubiti značaj. U svrhu poboljšanja nautičkog turizma u Hrvatskoj nužno je pratiti svjetske trendove te investirati u razvoj i zaokruženost ponude.

Pripremila: Ana Lučin

Zahvaljujući razvedenoj obali, očuvanosti priro-de i pitomom moru, Hrvatska se smatra jednom od najpoželjnijih yachting destinacija na Sredoze-mlju. Prošle je godine u Hrvatsku, u okviru ponude yachting chartera, stiglo gotovo 350 tisuća gostiju pa ne čudi da je nautički turizam jedan od temeljnih proizvoda na kojem se gradi promocija i stvara pre-poznatljivost Hrvatske kao top destinacije. Prema usvojenoj Strategiji razvoja turizma Hrvatske do 2020. godine, do tada bi se trebalo izgraditi 15 ti-suća novih vezova, od čega pet tisuća na moru u ma-rinama, jednako toliko u lukama otvorenim za javni promet, kao i pet tisuća vezova na kopnu.

-Izgradnja novih vezova usmjerava se u postojeće luke nautičkog turizma i luke otvorene za javni pro-met, kao i u devastirane prostore te područja gdje već postoji djelomično izgrađena infrastruktura - navodi glasnogovornica Ministarstva turizma Ana Dezan. Kao dio Strategije, ističe, predviđeni su i akcijski pla-novi razvoja ključnih turističkih proizvoda. Jedan od njih je Akcijski plan razvoja yachtinga koji je trenut-no u izradi, a trebao bi biti dovršen ove godine.

Jedrenje

S druge strane, Franjo Pašalić, vlasnik marine Frapa, smatra da Hrvatskoj novi vezovi nisu potrebni, već je nužno poboljšati postojeću ponudu. Navodi podatak da je kupnja plovila u Hrvatskoj pala za nevjerojatnih 90 posto. -Novih brodova jednostavno nema, oni k nama ne dolaze. Ljudi koji ih kupuju žele ih koristiti najmanje deset do petnaest tjedana u godini pa biraju destinacije koje su im bliže, poput Italije. U Hrvatskoj ih uzimaju eventualno charter kompanije, ali kada su u pitanju privatni kupci, situacija je katastrofalna. Ako u sljedećih pet godina u Hrvatsku dođe novih 500 bro-dova, poklanjam marinu - najavljuje Pašalić.

Najpopularnije hrvatske marineMarina Frapa smještena je u Rogoznici, a jedna je od 53 trenutno aktivne marine u Hrvatskoj, s 85 stalno za-poslenih i više od sto sezonskih djelatnika. Kompleks od deset gatova s 462 veza, prostorom za 150 suhih ve-zova, kao i tranzitnim gatom za prihvat mega jahti te turističkim i ugostiteljskim sadržajima, proteže se na oko 136 tisuća četvornih metara. Bez sumnje, riječ je o najljepšoj hrvatskoj marini. Kako ističe Pašalić, iako je Hr-vatska nautičarima vrlo atraktivna, ponudu stalno treba

Akcijski plan razvoja yachtinga, koji je trenutno u izradi, trebao bi biti dovršen ove godine.

Automobili

zajedničkim imenom InBlue, koji, kako mu to ime i govori, koristi Bluetooth i pametni uređaj.

Multimedijski sustavi - brojne nove mogućnosti Mnogi proizvođači u potpunosti izbacuju CD-playere iz svoje opreme, pa iz Hyundaija najavljuju proizvod-nju vozila isključivo s multimedijskim sustavima već 2016. godine. BMW je ponudio integraciju infota-inment sustava na drugi ekran, odnosno mobitel su-vozača koji tako, primjerice, može mijenjati radijske stanice.A na sajmu CES predstavljen je inovativni sustav koji omogućuje da se na svakom sjedalu auta može slušati različita glazba i to bez slušalica. Sustav Hartman In-

dividual Sound Zones svako mjesto opskrbio je setom od tri zvučnika i eliminira zvukove iz drugih zona.Upravljački sustav iDrive uključuje upravljanje in-fotainment sustavom - pomicanjem prstiju po zraku, odnosno mogućnost raspoznavanja gestikulacijama, što omogućuje krovni 3D senzor koji pokriva kut od 360 stupnjeva.

Multimedijske sustave marketing manager Star Im-porta, Dean Torti, pojašnjava na sljedeći način: -Naj-novija generacija sustava COMAND Online nudi infotainment s do 12-inčnim zaslonom i intuitiv-nim touchpadom. Sustav se sastoji, između ostalog, od DVD playera i sustava prepoznavanja prometnih znakova, uključujući funkciju upozorenja pri vožnji u krivom smjeru. Sustav se može nadopuniti izmje-njivačem za 6 DVD diskova, infotainment sustavom za stražnja sjedala s daljinskim upravljačem ili TV prijemnikom. Na raspolaganju su i zvučni sustavi Harman Kardon ili Burmester.

iCar, autonomni električni automobil iz AppleaA sa svih strana ‘curi’ vijest kako u Appleu rade na razvoju električnog automobila, što iz same tvrtke nisu još izrijekom potvrdili. Smatra se da će se Apple pridružiti internetskim pionirima Tesli i Googleu koji su se okrenuli autoindustriji, a Bloomberg je čak objavio kako će Apple početi s proizvodnjom električ-nih automobila oko 2020. godine. Ova procjena ute-meljena je na iskustvu prema kojemu proizvođačima automobila treba u prosjeku 5 do 7 godina da razviju novo vozilo, a vjeruje se da će Apple uložiti brojne resurse (a navodno imaju rezerve od 180 milijardi dolara) da ubrza proizvodnju i što prije se uključi u tržišnu utakmicu.

Specijalizirani hrvatski proizvođači automobilskih dijelovaIako nemamo niti klasificiranu autoindustriju i ne proizvodimo vozila, procjenjuje se da u ovom sekto-ru radi 10 tisuća osoba u Hrvatskoj i da industrija izvozom svojih proizvoda ostvaruje prihode od goto-vo četiri milijarde kuna. Mali i srednji specijalizirani proizvođači, njih stotinjak prema podatcima Agencije za investicije i konkurentnost, proizvodi dijelove ili pruža usluge drugim proizvođačima u automobilskoj industriji.

Tako se aluminijski elementi i dijelovi kućišta tur-bopunjača koji se proizvode u Saint Jean Industries u Slavonskom Brodu ugrađuju u automobile VW-a, Audija, Peugeota, Citroena, Honde, GM-a, grupe Hyundai-Kia, Renaulta, Forda, BMW-a, Volva, Aston Martina, Ferrarija... Najpoznatiji hrvatski proizvođač komponenti za automobilsku industriju, AD Plastik, zapošljava 2.800 osoba, a partneri su mu Renault, Da-cia, Peugeot, Ford, VW, AvtoVaz, Avtoframos, Opel, Fiat, Citroen i BMW.

Vodeći svjetski proizvođač premium vozila, BMW Grupa, izabrala je Hrvatsku za svjet-sku medijsku premijeru svog novog modela BMW serije 2 Gran Tourer. Domaćin svjet-ske premijere bit će grad Zadar, u koji BMW Grupa od 16. do 30. travnja dovodi više od 300 najznačajnijih svjetskih novinara. Bit će to prva svjetska medijska premijera i predstavljanje neke premium automobilske marke u Hrvatskoj.Interes svjetskih medija za predstavljanje svakog novog modela BMW-a vrlo je velik, pa će svjetska medijska premijera BMW serije 2 Gran Tourera sigurno biti ujedno i jedan od najvažnijih ovogodišnjih promotivnih događanja za Hrvatsku i hrvatski turizam. Očekuje se da će više od 300 novinara sliku iz Zadra prenijeti u najmanje 35 zemalja svijeta.

-BMW je izabrao Zadar za ovu svjetsku premijeru prije svega zato što je to prekrasan grad, ali i zbog dobre infrastrukture, odličnih cesta i hotela, kao i zbog otvorenih i go-stoljubivih ljudi. Vjerujemo da će ova svjetska premijera, s obzirom na broj i važnost medija značajno pridonijeti ne samo promociji ovog novog modela, već i dodatnoj afir-maciji Hrvatske i Zadra kao destinacije koja svojim sadržajima privlači i najuglednije goste. Ponosni smo što kao generalni zastupnik BMW-a za Hrvatsku sudjelujemo u ovom događanju - istaknuo je Franjo Tomić, predsjednik Uprave Tomić & Co.BMW serije 2 Gran Tourer prvo je premium vozilo kompakt klase, koje može imati i do sedam sjedala. Sa sklopivom zadnjom klupom koja pruža dovoljno mjesta za tri dječja sjedišta, Gran Tourer na jedinstven način kombinira prostranost, fleksibilnost i sigur-nost s elegancijom, dinamičnošću i učinkovitošću.Proizvodnja BMW serije 2 Gran Tourer počela je u ožujku u tvornici u Regensburgu, u Njemačkoj. Kupci mogu birati između dva benzinska i tri dizelska motora, a na raspo-laganju je i model s pogonom na četiri kotača. Svjetski početak prodaje očekuje se u lipnju ove godine.

Međunarodna medijska prezentacija novog BMW-a serije 2 Gran Tourer u Hrvatskoj

Iako nemamo niti klasificiranu

autoindustriju i ne proizvodimo vozila, procjenjuje se da u ovom sektoru radi 10 tisuća osoba u

Hrvatskoj.


JedrenjeJedrenje

unaprjeđivati, a svoj poslovni uspjeh duguje upravo kon-stantnom ulaganju u poboljšanje kvalitete usluge. -Nema velike tajne uspjeha. Rad, rad i samo rad, dobra kontrola poslovanja i konstantno poboljšavanje kva-litete. Moramo pratiti trendove i nuditi ono što gosti žele i što mogu dobiti u cijelom svijetu, a ne im davati ono što bismo mi možda htjeli - govori poduzetnik. Kao najveću prednost Frape ističe zaokruženu ponudu. Naime, uz standardne usluge koje svaka marina nudi, Frapa ima i apartmane, restorane, pizzeriju, noćni klub, diskoteku, sportski centar, trgovine, ali i ugosti-teljski objekt smješten u atraktivnoj podvodnoj špilji.

Uz Pašalićevu Frapu, među najpopularnijim hr-vatskim marinama svakako valja izdvojiti marinu Punat u Baškoj na Krku, marinu Kornati iz Biograda, ACI marinu Dubrovnik i D-Marin marinu iz Bibinja. Zahvaljujući blizini aerodroma, dobroj cestovnoj po-vezanosti, ali i blizini najatraktivnijih nautičarskih lokacija, najveći promet ostvaruje marina Kaštela. Među nautičarima su omiljene i Olive Island Marina iz Sutomišćice, marina Vrsar, ACI marine u Trogiru, Korčuli i Vodicama, marina Betina, marina Mandalina, marina Zadar, kao i murterska marina Hramina.

Kako naglašava voditeljica prodaje i marketinga ma-rine Hramina, Zrinka Vojak, konkurentnost usluga u lukama nautičkog turizma čine klimatski uvjeti, čistoća mora i razvedenost obale, a potom i prometna dostupnost, sigurnost, opremljenost luke, educiranost osoblja, cijene, propisi plovidbe i smještaj plovila, te ugostiteljska i kulturna ponuda okruženja. -U odnosu na susjedne zemlje, glavne konkurentske prednosti hr-

vatskih marina su ljepota prirode, čistoća mora i sigur-nost plovidbe, te prihvat plovila i ponuda. U usporedbi s Italijom, Hrvatska za goste ima prednosti ljepote okruženja i odlikuje se većom gostoljubivošću - sma-tra Vojak. Ipak, zbog nedostatka ulaganja, donekle zao-staje u opremljenosti marina. -Nautički turizam nužno je revitalizirati i prilagoditi novim nautičkim potreba-ma, pri čemu bi poduzetnici trebali imati odlučujuću ulogu. Marine traže nova ulaganja, a država ih ne uspijeva pratiti u tome. Kvalitetna infrastruktura i po-nuda ne može biti osigurana bez značajnih financijskih sredstava, koji će se jednim dijelom morati osigurati kroz financijske institucije - naglašava Vojak.

Ponuda plovila i trendovi na tržištu Prema podatcima Ministarstva pomorstva, prometa i veza, u Hrvatskoj je trenutno aktivno čak 645 charter tvrtaka. Charter plovila u prošloj je godini bilo 3305, s ostvarenih 61.085 najmova i zabilježenih 2,4 mili-juna noćenja. Prema neslužbenim procjenama, tvrtke u ovom sektoru ostvarile su 1,3 milijarde kuna priho-da. Istraživanje Yachtbooker.com-a iz 2013. pokazalo je da je Hrvatska po broju bookinga i charter plovila bila vodeća destinacija na svijetu. Udio u bookingu na svjetskoj razini tako je iznosio čak 33 posto. Kako pojašnjava Emil Tomašević, vlasnik splitske charter tvrtke Ultra Sailing, podatci se odnose na tzv. bareboat charter, najam plovila bez posade.

-Udio Hrvatske u ukupnoj svjetskoj charter floti u ba-reboatu bio je 25 posto. Ovaj fascinantan podatak sla-bo je poznat, no polako gubimo primat u odnosu na najbližu konkurenciju, Grke i Turke. Uz to, razvijaju se daleke destinacije, poput Kariba, čiji je utjecaj, zbog restriktivne porezne politike u Europi, sve jači. Sve više i bolje rade Francuzi, pa i naši susjedi Talijani, koji ko-riste istu destinaciju kao i mi, ali s polazištem iz puno kvalitetnijih talijanskih marina, po mnogo povoljnijim cijenama - priča Tomašević, dodajući kako vjeruje da je udio na svjetskom tržištu, premda ga je teško pre-cizno procijeniti, već opao na 20 posto. To se događa, pojašnjava, ponajprije zbog nebrige države, visokih cijena vezova, ali i ljetnih privatnih koncesionara čije su cijene visoke, premda usluga nije kvalitetna.Iz ponude charter kompanija može se iščitati da je pro-teklih godina sve popularnije unajmljivanje jedrilica za aktivnosti poput team buildinga. Dužnosti na bro-du strogo su definirane, a bez timskog rada, jedrenje je nemoguće. -Jedrenje je idealno za team building jer ujedinjuje osobe koje borave na istom brodu. Osim toga, dopušta da svaka osoba nađe svoju idealnu po-ziciju u timu i tako jača osjećaj zajedničkog uspjeha postignutog u plovidbi - kaže Tomašević, napominjući da se ne smije zaboraviti da je riječ o natjecateljskom sportu. S njegovim mišljenjem slaže se i Armano Zekan iz kaštelanske charter tvrtke BavAdria, iako je, kako naglašava, riječ o aktivnosti prikladnoj za sve

oblike druženja. -Ljudi su zaljubljeni u jedrenje baš kao i u skijanje jer ih opušta. Za vrijeme jedrenja ne mogu misliti ni na što osim dolaska do željene točke. I to im odvraća misli od problema. Za druženje s kole-gama je izvrsno jer su tih par dana u zatvorenoj cjelini i svatko mora dati doprinos plovidbi. Na jedrilici radi cijeli tim - govori Zekan.

Ponuda plovila, ističe, u Hrvatskoj je općenito boga-ta i raznolika. -Na našem tržištu ponuda je po pitanju brodica i jahti ogromna. Nudi se sve: od motornih jah-ti, manjih motornih brodova i gumenjaka do velikih jedrilica, popularnih charter jedrilica i katamarana - pojašnjava Zekan. Prema njegovom iskustvu, kada su u pitanju jedrilice, gosti su najviše zainteresirani za bareboat charter klasičnih jedrilica Bavaria, Beneteau i Jeanneau. No, tome svakako valja pridodati jedrilice Elan i Hanse, a ako se govori o vrhunskoj kvaliteti, bilo bi nepravedno izostaviti solinsku tvrtku AD Bro-dovi. Salona 44, jedan od njihovih šest modela jedrili-ca, nedavno je, prema izboru američkog časopisa Cru-ise World, proglašena najboljim brodom u kategoriji regatnih krstaša za 2015. Iako će se iskusni nautičari uvijek odlučiti za klasičnu jedrilicu, s obzirom na veću stabilnost i komfor, proteklih su godina gostima sve atraktivniji i katamarani.

Kako izabrati kvalitetnu jedrilicu i dobar servis Vlastiti brod veliko je zadovoljstvo, ali i obveza. Na domaćem tržištu izbor novih, kao i rabljenih plovila je ogroman, a mogućnosti za kupnju su brojne. Budući vlasnici prije svega bi trebali znati koliko će vremena boraviti na brodu, pa na temelju toga odlučiti žele li ga kupiti isključivo za privatne svrhe, ili, primjerice, u okviru charter managementa. S obzirom na veliki izbor, različite mogućnosti financiranja kroz kredite ili leasing, kao i procedure koje treba poštovati, u kupnju se nipošto nije dobro upustiti bez podrobnog savjeto-vanja s kvalificiranim i iskusnim stručnjacima.

Za one koji razmišljaju o nabavci jedrilice, prvo se preporuča upisivanje škole jedrenja i stjecanje dozvole za skipera i VHF dozvole, nužnih za upravljanje jedri-licom. Uz to, prije kupovine bilo bi dobro povreme-no unajmiti jedrilicu. Na taj se način stječe potrebno predznanje pa je kasnije puno jednostavnije izabra-ti plovilo prema vlastitom temperamentu, ukusu i mogućnostima. Prilikom kupnje, najčešće je bolje iza-brati kraće plovilo.

-Staro pravilo glasi da ste dva puta sretni - jednom kod kupnje, a drugi put kod prodaje vlastitog plovila. S duljinom je i ta sreća, pogotovo kasnije kod proda-je, ograničena - savjetuje Tomašević. Kupnja novog plovila, naravno, skuplja je od rabljenog, no kupcu se nudi veća sigurnost kroz kvalitetan servis i garancije proizvođača. Osim toga, vrlo često je moguće dobiti

popust i dodatne pogodnosti. S druge strane, i polovna plovila mogu biti odličan izbor, ali je potrebno detaljno utvrditi u kakvom je stanju brod i što točno sadrži od dodatne opreme, a potom platiti pregled i sve nužne popravke, kao i testirati ga probnom vožnjom.

Kada je u pitanju smještaj plovila, s obzirom na postojeću infrastrukturu i kapacitete domaćih marina, za veće je-drilice osim ostanka na vezu u moru, u Hrvatskoj nema puno mogućnosti. No, s obzirom na povoljne vremens-ke uvjete, to zapravo nije nedostatak jer je jedrenje na Jadranu moguće tijekom cijele godine. Budući da cijene vezova variraju, prije kupnje je svakako poželjno raspi-tati se u više marina, na području na kojem će brod biti ostavljen. -Savjet, pogotovo za kontinentalce, bio bi da nađu pouzdan servis ili stručnjaka s kojim će unaprijed precizno dogovoriti poslove i troškove održavanja, kako bi ih brod uvijek čekao spreman za plovidbu. Užitak je u tom dijelu, a ne u održavanju - kaže Tomašević. Iako osnovni poslovi održavanja jedrilica, pogotovo onih u privatnoj upotrebi, nisu komplicirani, ipak zahtijevaju određeno vrijeme koje vlasnici, ako ne žive u blizini, najčešće ne-maju. Kako pak savjetuje Zekan, za servis i održavanje najbolje je izabrati neku od tvrtaka koje su na tržištu prisutne duže vrijeme i već imaju određeni imidž kvalitete. -Tvrt-ka koja u vlasništvu ima svoje brodove i vlastitu službu održavanja, vjerojatno će najviše ulagati u održavanje i zamjenu opreme - zaključuje Zekan.

Prema podatcima Ministarstva

pomorstva, prometa i veza, u Hrvatskoj je trenutno aktivno čak 645 charter tvrtaka.

Najbolje lokacije za jedrenjeMeđu hrvatskim destinacijama za jedrenje, bez imalo dvojbe, najpopularnija je Dal-macija. U njenom sjevernom dijelu posebno je atraktivno područje Kornata, kao i područje oko Zadra i Biograda. Također, jedriličarima su poglavito zanimljivo i otoci, odnosno cijelo područje Dalmacije koje gravitira prema splitskom aerodromu. Na tom se dijelu nalazi čak desetak marina, s ukupnom ponudom od oko dvije tisuće plovila za najam. Posebno je dojmljiv najjužniji dio Dalmacije, no kapaciteti vezova su slabiji. Najlošije je pak zastupljen sjeverni Jadran, na području od Zadra do Rijeke, uglavnom zbog nepristupačne obale, vremenskih uvjeta, ali i nedostatka aerodroma i marina. Kada je pak u pitanju Istra, ponuda za nautičare je sasvim solidna, no interes za plovidbu je ponešto slabiji u odnosu na Dalmaciju, zbog manjeg broja otoka.

Kako odabrati kvalitetnu charter tvrtku? S obzirom na ogroman broj tvrtaka koje se u Hrvatskoj bave charter djelatnošću, početnicima nije uvijek lako pronaći pouzdane i transparentne tvrtke. Dalmacija char-ter, ASC Yachting, Ultra Sailing, BavAdria, MH Charter, Elan marine Charter, Euro-marine, Nautika centar Nava, Angelina yacht charter, Adriatic charter, NCP i mare charter, Astarea yachting, Jadranka Yachting, Salona charter, Adriatic Yacht Charter, Noa Yachting, Niva charter, Miramo i Jarušica, samo su neke od njih.

Preporuka je uvijek birati veće tvrtke, s novijim plovilima, koje u ponudi imaju veći broj brodova. -Manja tvrtka i stariji brodovi sigurno su, uz časne iznimke, veći ri-zik za iznajmljivača. Kod većih plovila, osobno bih uvijek birao skuplje i kvalitetnije plovilo sa skiperom - savjetuje Emil Tomašević. Kod biranja manjih plovila, osobi-to je važno godište izrade broda. Najpouzdanija su plovila u drugoj ili trećoj godini najma, kada su svi eventualni početni nedostatci otklonjeni. Povoljniju ponudu na tržištu uglavnom će imati novije tvrtke, no s tim ponekad dolazi slabija organiza-cija i niža razina kvalitete. Stoga se uvijek savjetuje birati mlađe godište plovila od starije charter tvrtke. Kada je u pitanju charter management, važno je voditi računa o mogućnostima investitora, ali i transparentnosti programa charter managementa, kao i ugledu tvrtke s kojom se sklapa posao. -Tu bih savjetovao da se od odabrane tvrtke, najbolje krajem charter sezone, iznajmi brod i tako provjeri njihova usluga i kvaliteta programa u najmu - kaže Tomašević.

Kupnja novog plovila, naravno, skuplja je od rabljenog, no prodavači nude veću sigurnost kroz kvalitetan servis i garancije proizvođača.

Otok Brač


Poslovni kalendar

Sajmovi

08. - 10.05.2015.8. Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizacijiMjesto: Sportska dvorana Trilj, TriljInformacije: www.agro-arca.com.hr

29. - 30.05.2015.Franchising Exhibition Croatia (FEC) 2015Mjesto: OpatijaOrganizator: HGK - Županijska komora RijekaInformacije: fec.hgk.hr

Konferencije

23. - 25.04.2015. Leadership & hr business arena 2015: ‘leaders & those who lead and execute: what’s the difference?’Mjesto: Dubrovnik, Hotel Dubrovnik Palace Organizator: InfoarenaInformacije: www.infoarena.hr

06. - 08.05.2015. 30. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin Mjesto: Opatija, Kongresni centar Grand Hotela AdriaticOrganizator: Centar za plin Hrvatske d.o.o. i Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP)Informacije: www.hsup.hr

07. - 09.05.2015. 15. hrvatska konferencija o kvalitetiMjesto: Primošten, Hotel ZoraOrganizator: Hrvatsko društvo za kvalitetuInformacije: www.hdkvaliteta.hr

08.05.2015. Lideri za lidere - business trends, innovation & growthMjesto: Zagreb, The Westin HotelPanelisti: Više od dvadeset lidera će u četiri strateška panel razgovora konkretnim primjerima i poslovnim situacijama pokazati s kojim se izazovima susreću u svom poslovanju i na koji način prilaze njihovom rješavanjuOrganizatori: Mirakul d.o.o., Motivacijski govornik d.o.o.Informacije: www.liderizalidere.eu

08. - 09.05.2015. 7. HR Summit: Performance ManagementMjesto: Split, Le Méridien Lav hotelOrganizator: posao.hrInformacije: www.posao.hr

17. - 19.05.2015. Quality in Enterprise DevelopmentMjesto: RovinjInformacije: www.croz.net

19.05.2015. 2. RFID konferencija - Povratak u budućnost IIMjesto: Zagreb, The Westin HotelOrganizator: Selmet d.o.o.Informacije: www.rfid-konferencija.net

Seminari

22. - 28.04.2015.Izrada studije izvodljivosti (CBA) za mala i srednja poduzećaMjesto: Trg Riječke rezolucije 4, RijekaOrganizator: Poslovna akademija Rijeka (P.A.R. d.o.o.)Predavači: Ljubomir Jelić, Saša LeporićInformacije: + 385 51 327 037, e-mail: [email protected]

23. i 24.05.2015. SMM - Marketing na društvenim mrežamaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Ana Penović, Milica Cetinić, Irena Rašeta, Siniša GavrilovićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

24.04.2015. Strateško upravljanje prodajomMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Nenad PejovskiInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

24.04.2015. Izrada komunikacijske strategije i kreiranje marke-ting planaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: Jelena MijailovićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

08.05.2015. Upravljanje talentima – Talent ManagementMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: Mojca DomiterInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

08.05.2015. Prezentacijski praktikum Mjesto: Creativa d.o.o., Maksimirska 79a/1, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predavačica: Zrinka HrupeljInformacije: + 385 1 466 24 64, e-mail: [email protected]

08.05.2015. Optimizacija web stranica za tražilice (SEO)Mjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centar


Poslovni kalendar

Predavač: Siniša GavrilovićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

13.05.2015. Stručnjak za EU fondoveMjesto: Cognita, ZagrebOrganizator: Cognita d.o.o.Predavačica: Renata ĆurkovićInformacije: + 385 1 6558 440, e-mail: [email protected]

14. i 15.05.2015. Strategija nastupa na društvenim mrežamaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačice: Ana Penović, Milica Cetinić, Irena Rašeta, Iva ObrovacInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

14. i 15.05.2015. Evaluacija i provedba EU projektaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Jean-Pierre MaričićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

14. i 15.05.2015. Upravljanje troškovima i ulaganjimaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Nikola NikšićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

15.05.2015. Poslovna komunikacija i bontonMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc.oec. Marija Novak-Ištok

Informacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

21.05.2015. Managerski izvještaji iz kontrolingaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc. Jasmina Očka Informacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

22.05.2015. Kontroling prodaje i ključnih kupacaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc. Jasmina OčkoInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

28. i 29.05.2015. Izrada investicijske studije/studije izvedivostiMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Kristian KorunićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

29.05.2015. Coaching principi i praksa vodstva Mjesto: Zagreb - ZadarOrganizator: Alter Ars d.o.o.Predavač: Dragan Knežević Informacije: + 385 98 358 588, e-mail: [email protected]

18.06.2015. 6. Savjetovanje o transfernim cijenama i međunarodnom oporezivanjuMjesto: Poslovno učilište Experta, Kneza Mislava 14, ZagrebOrganizator: Altius savjetovanje d.o.o.Predavači: Altiusovi predavači i konzultantiInformacije: + 385 1 4852 762, e-mail: [email protected]

Ulaganje u znanje i poslovne vještine zaposlenika čini temelj konkurentnosti i učinkovitosti tvrtki i institucija. Zahvaljujući sustavnom radu, kontinuiranom razvoju i unapređenju poslovnih edukacija pokrivamo sva ključna područja poslovanja.

Mjesto održavanja predavanja i radionica: ZAGREBViše informacija o navedenim seminarima i programima možete pogledati na www.mirakul.hr

PRIJAVE I KONTAKT:Mirakul d.o.o.tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

FINANCIJE I MANAGEMENTSVIBANJ

¡ Upravljanje talentima-Talent Management, 8. svibnja 2015., Zagreb

¡ Procjena vrijednosti poduzeća, 14. i 15. svibnja 2015., Zagreb

¡ Upravljanje troškovima i ulaganjima, 14. i 15. svibnja 2015., Zagreb NOVO

¡ Managerski izvještaji iz kontrolinga, 21. svibnja 2015., Zagreb

¡ Kontroling prodaje i ključnih kupaca, 22. svibnja 2015., Zagreb

¡ Izrada investicijske studije/studije izvedivosti, 28. i 29. svibnja 2015., Zagreb

¡ Organizacijski sustav motiviranja i nagrađivanja-Reward Management, 29. svibnja 2015., Zagreb

LIPANJ ¡ EFQM model mjerenja i upravljanja izvrsnošću, 11. lipnja 2015., Zagreb

¡ Oporezivanje dohotka i dobiti uz primjenu Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, 11. lipnja 2015., Zagreb

¡ Kako izraditi CBA analizu (analizu koristi i troškova), 18. i 19. lipnja 2015., Zagreb

¡ Osobni razvoj i izvrsnost u pružanju usluga, 18. lipnja 2015., Zagreb

¡ Upravljanje troškovima u kontrolingu, 18. lipnja 2015., Zagreb

MARKETING I PRODAJATRAVANJ

¡ SMM – Marketing na društvenim mrežama, 23. i 24. travnja 2015., Zagreb

¡ Strateško upravljanje prodajom, 24. travnja 2015., Zagreb ¡ Izrada komunikacijske strategije i marketing plana, 24. travnja 2015., Zagreb NOVO

SVIBANJ ¡ SEO-Optimizacija web stranica za tražilice, 8. svibnja 2015., Zagreb

¡ Strategija nastupa na društvenim mrežama, 14. i 15. svibnja 2015., Zagreb

¡ Poslovna komunikacija i bonton, 15. svibnja 2015., Zagreb ¡ Google AdWords-osnovni modul, 22. svibnja 2015., Zagreb

LIPANJ ¡ Napredno korištenje društvenih mreža, 11. i 12. lipnja 2015., Zagreb

¡ Prodaja u maloprodaji i uslugama, 12. lipnja 2015., Zagreb ¡ Google AdWords-napredni modul, 12. lipnja 2015., Zagreb ¡ Transformacija kompanije-reorganizacija i programi restrukturiranja, 12. lipnja 2015., Zagreb

EU FONDOVISVIBANJ

¡ Evaluacija i provedba EU projekta, 14. i 15. svibnja 2015., Zagreb

MIRAKUL AKADEMIJA ¡ Internet marketing Akademija, 27. veljače – 23. listopada 2015., Zagreb

¡ HR Akademija – razvoj ljudskih potencijala, 27. veljače – 12. lipnja 2015., Zagreb

¡ Voditelj projekata za EU fondove, 12. ožujka – 15. svibnja 2014., Zagreb

¡ Prodajna Akademija, 13. ožujka – 17. prosinca 2015., Zagreb ¡ Community manager Akademija, 23. travnja – 12. lipnja 2015., Zagreb

KONFERENCIJE ¡ Lideri za lidere – BUSINESS TRENDS, INNOVATION & GROWTH, 8. svibnja 2015., Hotel Westin, Zagreb

76 BIZdirekt � travanj 2015.

poslovni softver upravljanje kvalitetom kontinentalni ... · od njihovih web sjedišta, primjera...

Documents