POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2018. GODINU

Zagreb, siječanj 2019.

Izdavač: INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE

Smičiklasova 21, Zagreb tel. 01/4886-444 fax 01/4819-365 e-mail: ured@ijf.hr http://www.ijf.hr

Priredile: Martina Fabris i Irena Klemenčić

© Institut za javne financije, Zagreb, 2019.

Sadržaj

1

1. USTROJ I UPRAVLJANJE

Institut za javne financije (u daljnjem tekstu Institut) osnovalo je Sveučilište u Zagrebu 1970. godine. Od 1999. Institut je upisan u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu kao ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a matično Ministarstvo znanosti i tehnologije (od 2016. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u daljnjem tekstu Ministarstvo znanosti). Važećim Statutom predmet poslovanja Instituta je:

- provedba programa znanstvenih istraživanja kao javne službe u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti na području društvenih znanosti, polje ekonomije i politologije i na području prirodnih znanosti, polje matematike.

- vlastita djelatnost: izdavačka djelatnost te prodaja izdanja u nakladi Instituta. RAVNATELJICA Odlukom Upravnog vijeća Instituta od 18. lipnja 2015., dr. sc. Katarina Ott imenovana je ravnateljicom Instituta od dana 18. srpnja 2015. na vrijeme od četiri godine. UPRAVNO VIJEĆE Mandat Upravnog vijeća Instituta traje 4 godine. Odlukom Ministarstva znanosti od 13. prosinca 2016., Klasa: 640-01/16-03/00060, Urbroj: 533-19-16-0001 Ministarstvo je imenovalo predsjednika i članove:

1. prof. dr. sc. Ivan Pavić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu – predsjednik 2. prof. dr. sc. Zoran Jašić 3. Gordan Kuvek, Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Dana 8. travnja 2016. za člana Upravnog vijeća predstavnika radnika izabran je dr. sc. Goran Vukšić. Odlaskom dr. sc. Gorana Vukšića na neplaćeni dopust od 1. prosinca 2018. odlukom radnika izabrana je za članicu Upravnog vijeća Irena Klemenčić na razdoblje od 4 godine. Od 3. prosinca 2016. predstavnik Znanstvenog vijeća u Upravnom vijeću je dr. sc. Vjekoslav Bratić i njegov mandat traje 4 godine. Upravno vijeće Instituta tijekom 2018. održalo je tri sjednice.

Na prvoj sjednici održanoj 13. lipnja 2018. ravnateljica Instituta predstavila je znanstvenu i poslovnu djelatnost Instituta, usvojeno je Financijsko izvješće za 2017., Poslovno izvješće za 2017., Statut Instituta za javne financije, Pravilnik o ustroju radnih mjesta te Pravilnik o obradi osobnih podataka. Upravno je vijeće dalo suglasnost za sklapanje Ugovora o javnoj nabavi Carinskog vjesnika za 2017.

Druga sjednica Upravnog vijeća održana je telefonski 23. srpnja 2018. Članovi Vijeća dali su suglasnost na ispravke ranije usvojenog Pravilnika o ustroju radnih mjesta.

Na trećoj sjednici održanoj 17. prosinca 2018. ravnateljica je izvijestila Upravno vijeće o znanstvenom radu Instituta u prethodnom razdoblju. Usvojen je Rebalans Financijskog plana za 2018. i Financijski plan za 2019.

2. POSLOVNI PROSTOR I OPREMA

Od svog osnutka 1970. do veljače 2009. Institut je bio smješten u suterenu zgrade Ministarstva financija Republike Hrvatske, u Katančićevoj ulici br. 5. Godine 2008. ispunjene su odredbe kupoprodajnog ugovora s Odvjetničkim društvom Marković & Plišo j.t.d. i Stancijom Meneghetti d.o.o., kojim je Institut stekao vlasništvo nad poslovnim prostorom u Smičiklasovoj 21 u Zagrebu. Institut je stupio u posjed nekretnina 31. srpnja 2008., a na novu adresu preselio je u veljači 2009., nakon obavljenih građevinskih radova za prilagodbu prostora svojim potrebama. Promjena sjedišta registrirana je u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu 15. listopada 2009. Tijekom 2018. nije bilo većih ulaganja u poslovne prostorije, obavljeni su samo manji popravci i održavanje uređaja. Institut opremu nabavlja iz sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti (u daljnjem tekstu: vlastiti prihodi).

3

3. ZAPOSLENICI

Na dan 31. prosinca 2018. u Institutu je bilo zaposleno 19 djelatnika od čega 11 uz potporu Ministarstva znanosti, 5 na teret Instituta te troje na projektima HRZZ-a (Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti). U 2018. Ministarstvo znanosti nije odobrilo Institutu financiranje dodatnih radnih mjesta. Zaposlenici Instituta raspoređeni su na sljedećim radnim mjestima:

- 1 ravnatelj - 12 znanstvenika i istraživača (od čega je trenutno: 1 znanstveni savjetnik u trajnom

zvanju, 3 viša znanstvena suradnika, 3 znanstvena suradnika, 1 postdoktorand, 1 stručna savjetnica, 1 stručni suradnik i 3 asistenta)

- 2 voditelja odjeljka - 1 voditelj računovodstva - 1 računovodstveni referent - 1 administrativni tajnik - 1 dostavljač.

Struktura ukupno zaposlenih na dan 31. prosinca 2018., prema dobi, stručnoj spremi i spolu:

Stručna sprema i spol

Ukupno Godine Dr. sc. Mr. sc. VSS VŠS SSS

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

- 25 0 26 – 30 1 2 3 31 – 35 1 1 2

36 – 40 1 1 41 – 50 3 3 1 1 2 10 51 – 55

56 – 1 1 1 3 UKUPNO 5 4 0 1 2 4 0 0 1 2 19

Iz navedene tablice vidljivo je da je 58% zaposlenih žena. Udio zaposlenih prema stručnoj spremi je sljedeći: 47% doktora znanosti; 5% magistara znanosti; 32% visoko obrazovanih; 16% srednja stručna sprema. Ukupno je 32% zaposlenih mlađe od 40 godina.

4. ZNANSTVENA I STRUČNA NAPREDOVANJA, NASTAVNA DJELATNOST, MOBILNOST ISTRAŽIVAČA

4.1. ZNANSTVENA NAPREDOVANJA I USAVRŠAVANJA

Slavko Bezeredi od prosinca 2013. pohađa poslijediplomski doktorski studij „Ekonomija i poslovna ekonomija“ na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Mihaela Bronić je u veljači u Zagrebu pohađala tečaj „Illustrating Stata, TStat“, a od 15.-17. listopada radionicu „Learning Visit on Public Participation in Portugal and Joint BLTWG-GIFT Workshop“, Cascais, Portugal. Josip Franić je u lipnju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu obranio specijalistički rad na temu „Procjena obujma neprijavljenog rada u Republici Hrvatskoj kombiniranjem rezultata MIMIC metode i metode inputa rada“. Irena Klemenčić od ožujka 2011. pohađa doktorski poslijediplomski studij Fiskalni sustav i fiskalna politika na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Martina Pezer od prosinca 2016. pohađa poslijediplomski doktorski studij „Ekonomija i poslovna ekonomija“ na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U veljači je pohađala radionicu „Illustrating Stata, TStat“, a u travnju ekonometrijsku radionicu Ekonomskog instituta: Ekonometrijska evaluacija javnih politika, Ekonomski institut, Zagreb. Simona Prijaković od studenog 2018. pohađa poslijediplomski doktorski studij „Ekonomija i poslovna ekonomija“ na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Branko Stanić od prosinca 2016. pohađa poslijediplomski doktorski studij „Ekonomija i poslovna ekonomija“ na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom 2018. sudjelovao je na radionici „Illustrating Stata, TStat“ (veljača), usavršavao se na Economic Policies Research Unit Seminar, School of Economics and Management, University of Minho, Braga, Portugal (rujan); Barcelona GSE Summer School: Dynamic and Non-linear Panel Data Models, Barcelona Graduate School of Economics, Barcelona, Španjolska (srpanj) te Research Transparency and Reproducibility Training (RT2): Berkeley Initiative for Transparency in the Social Sciences (BITSS), Amsterdam, Nizozemska (travanj). 4.2. NASTAVNA DJELATNOST

Znanstvenici Instituta uključeni su u sveučilišnu nastavu na Ekonomskom fakultetu, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Fakultetu političkih znanosti, Katoličko-bogoslovnom fakultetu i Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

prof. dr. sc. Anto Bajo - nositelj kolegija „Upravljanje financijama u javnom sektoru“ na poslijediplomskom

doktorskom studiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - nositelj kolegija „Upravljanje lokalnim financijama“ na poslijediplomskom specijalističkom

studiju „Lokalni ekonomski razvoj“ Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - nositelj kolegija „Lokalne financije“ i „Public finance“ (Bachelor degree in Economics and

Bussines – program na engleskom jeziku) na preddiplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu

- nositelj kolegija „Upravljanje javnim dugom” na diplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu

5

prof. dr. sc. Predrag Bejaković - održao više predavanja vezanih uz tržište rada i mirovinski sustav na dodiplomskom i

poslijediplomskom studiju Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu - na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na poslijediplomskom i doktorskom studiju

nositelj je predmeta Povijest poreza dr. sc. Vjekoslav Bratić

- vanjski suradnik Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu na kolegiju „Svjetovna dimenzija Crkve: financije, menadžment, marketing” (sunositelj kolegija uz S. Sliškovića i J. Pavičića)

- kolegij „Politika oporezivanja i javne potrošnje” na doktorskom studiju „Politologija”, smjer „Javne politike i razvoj”, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu (zajedno s K. Ott)

dr. sc. Mihaela Bronić vanjska suradnica na kolegiju „Javni menadžment” na specijalističkom diplomskom stručnom studiju Javna uprava, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. Katarina Ott - nositeljica kolegija „Ekonomika javnog sektora” na diplomskom studiju na

Prirodoslovno-matematičkom fakultetu – Matematički odjel, Sveučilišta u Zagrebu (zajedno s I. Urbanom)

- nositeljica kolegija „Politika oporezivanja i javne potrošnje” na doktorskom studiju „Politologija”, smjer „Javne politike i razvoj”, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu (zajedno s V. Bratićem)

dr. sc. Ivica Urban

- kolegij „Ekonomika javnog sektora” na diplomskom studiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu – Matematički odjel, Sveučilišta u Zagrebu (zajedno s K. Ott)

4.3. OSTALE AKTIVNOSTI I DJELATNOSTI

Djelatnici Instituta članovi su raznih povjerenstava, radnih i savjetodavnih tijela Vlade, ministarstava i agencija. Izdvajamo aktivnosti u 2018. dr. sc. Anto Bajo

− član Saborskog odbora za gospodarstvo − predsjednik Statističkog savjeta RH

dr. sc. Marijana Bađun

- od 2017. članica Radne skupine za prikupljanje podataka i izradu analitičkih podloga za Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine

- od 2018. članica “Central and Eastern European Research Network” (EAST) - Oxford Institute of Population Ageing

dr. sc. Predrag Bejaković

- od travnja do prosinca 2018. član Radne skupine za promjenu Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o beneficiranom mirovinskom osiguranju

- od 2018. član Radne skupine za prikupljanje podataka i izradu analitičkih podloga za Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine

- od 2014. član Matičnog odbora za područje društvenih znanosti – polje ekonomije, Agencija za znanost i visoko obrazovanje u Zagrebu

dr. sc. Vjekoslav Bratić - od 2014. član Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskog sabora - od 2017. predsjednik Znanstvenog vijeća Instituta za javne financije - od listopada 2017. član Upravnog vijeća Kliničke bolnice „Sveti Duh“, Zagreb - od prosinca 2016. član Upravnog vijeća Instituta za javne financije, predstavnik

Znanstvenog vijeća dr. sc. Mihaela Bronić

- od 2015. članica Global Initiative for Fiscal Transparency (GIFT) - od 2014. zamjenica ispitivača iz predmeta „Porez na dohodak i doprinosi“ Ispitnog

povjerenstva za provedbu ispita za poreznog savjetnika - od 2013. vanjska suradnica Pravnog fakulteta u Zagrebu kolegij Javni menadžment i/ili

Uvod u javni menadžment - od 26. siječnja 2012. članica Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast - od 23. rujna 2010. članica Radne skupine za decentralizaciju i teritorijalni preustroj

prof. dr. sc. Katarina Ott

- od 2018. članica United Nations Committee of Experts on Public Administration (CEPA) - od 2014. članica Global Initiative for Fiscal Transparency (GIFT) - od 2012. članica Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast - od 2011. članica upravnog odbora Svjetskog pokreta za proračunsku transparentnost,

odgovornost vlasti i participaciju građana i koordinatorica tog pokreta za Europu - od 2008. članica uređivačkog odbora časopisa ACTA VSFS – Economic Studies and

Analyses, Institute of Finance and Administration, Prague, Czech Republic - od 2004. članica Strategic Advisory Committee of the International Budget Project of

the Center on Budget and Programming Priorities, Washington, USA - od 2003. članica uređivačkog odbora časopisa Uprava, Fakultet za upravu, Ljubljana - od 1999. upraviteljica Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković - od 1992. glavna urednica znanstvenog časopisa Financial Theory and Practice (od

2017. Public Sector Economics) dr. sc. Ivica Urban

- od srpnja 2018. član Stručne radne skupine za analizu učinaka i nastavak reforme poreznog sustava

4.4. MOBILNOST ISTRAŽIVAČA

Odlazna mobilnost

− Martina Pezer je dva mjeseca (24. rujna - 23. studenog) bila na istraživačkom boravku na Institute for Social and Economic Research, University of Essex, Colchester, UK.

− Dr. sc. Goran Vukšić od 1. prosinca 2018. na istraživačkom je boravku u The Vienna Institute for International Economic Studies u Beču, Austrija.

Dolazna mobilnost

Sargon Nissan Direktor međunarodne mreže civilnog društva Financial Transparency Coalition koja poticanjem transparentnog, odgovornog i održivog financijskog sustava zagovara ograničavanje ilegalnih financijskih tokova. Sargon se već godinama bavi raznim aspektima financijske politike i reforme unutar nevladinih organizacija, think tankova, privatnog sektora i UNDP-ja. Vodio je i Bretton Woods projekt, mrežu civilnog društva koja preispituje aktivnosti Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, zagovarajući reformu načina na koji se vode globalne financije. Sargon je diplomirao ekonomiju na London School of Economics, a

7

magistrirao razvojne studije, te financije i razvoj na School of Oriental and African Studies na Londonskom sveučilištu.

5. ZNANSTVENI PROJEKTI

5.1. PROJEKTI HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST

Hrvatska zaklada za znanost raspisala je u lipnju 2014. natječaj za financiranje „Istraživačkih projekata” i „Uspostavnih istraživačkih projekata” kojima je cilj stvaranje novog i unaprjeđenje postojećeg znanja (podržavaju istraživanje, razvojno-tehnološke aktivnosti) ili primjene tih znanja i njihovog korištenja. Njima se financiraju temeljna istraživanja koja unapređuju znanje o određenom području i koja su usmjerena na bolje razumijevanje predmeta istraživanja te primijenjena istraživanja koja se provode s jasnim tehnološkim, gospodarskim, ili društvenim ciljevima. Opći cilj ovog programa je razvoj hrvatskog znanstveno-istraživačkog prostora i stvaranje novih znanja s konačnim ciljem jačanja hrvatskog gospodarstva i dobrobiti društva. Također, tim se programom nastoji podržati istraživačke skupine koje se bave međunarodno i/ili nacionalno značajnom problematikom, a čiji su voditelji istaknuti znanstvenici s međunarodno priznatim dostignućima i aktivnim istraživačkim skupinama. Konačni je cilj stvaranje kritične mase istraživačkih grupa koje mogu biti konkurentne na međunarodnoj razini i znanstvenika koji mogu biti mentori nove generacije mladih istraživača. U području društvenih znanosti, temeljem rezultata vrednovanja i preporuka Stalnog odbora za društvene znanosti za financiranje, Institut je prijavio i dobio tri projekta. U sklopu HRZZ projekata zaposlena su tri doktoranda, jedan na projektu AMMATSBC i dvoje na projektu OLBI. Njihove se plaće financiraju iz Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti. 5.1.1. Kanali i učinkovitost fiskalnih devalvacija (FIDE)

Voditelj projekta: Goran Vukšić Suradnici na projektu: Mario Holzner, Marina Tkalec, Maruška Vizek Sažetak: Fiskalna devalvacija može se opisati kao kombinacija fiskalnih politika s neutralnim učinkom na proračun, a koja bi trebala oponašati učinke devalvacije nominalnog valutnog tečaja, tj. poboljšati vanjsku konkurentnost zemlje i povećati neto izvoz. Nakon početka recentne ekonomske krize, fiskalne devalvacije postale su prioritetna tema u diskusijama ekonomske politike u Europi. Te diskusije se uglavnom odnose na zemlje članice Europske monetarne unije, ali je tema vrlo relevantna i za širi skup zemalja, uključujući one koje su možda izvan monetarnih unija, ali provode politiku fiksnog valutnog tečaja. Najveći dio studija fiskalnih devalvacija sastoji se od simulacijskih analiza čiji su rezultati određeni specifikacijama i kalibracijama modela. Ekonometrijske studije, s druge strane, koje bi mogle odgovoriti na pitanja o učinkovitosti i kanalima fiskalnih devalvacija u praksi i dalje su rijetke. Istraživanjem se namjeravalo popuniti neke od praznina u postojećoj literaturi pružajući nove ekonometrijske rezultate u unaprijeđenom ekonometrijskom pristupu testiranju hipoteze o učinkovitosti fiskalnih devalvacija, te istraživanjem relevantnosti nekih pojedinačnih kanala kroz koje bi fiskalna devalvacija trebala djelovati. Rezultate istraživanja su 13. srpnja 2018. u Institutu predstavili: Mario Holzner (The Vienna Institute for International Economic Studies); Marina Tkalec (Ekonomski institut Zagreb); Maruška Vizek (Ekonomski institut Zagreb); i Goran Vukšić (Institut za javne financije).

9

U sklopu Projekta objavljena su 2 rada, a 3 su u recenzentskom postupku. Objavljeni radovi:

− Holzner, M., Tkalec, M., Vizek, M. i Vukšić, G. Fiscal devaluations: evidence using bilateral trade balance data. Review of World Economics, 154(2), 247-275.

− Holzner, M., Tkalec, M. i Vukšić, G. Holzner, M., Tkalec, M. and Vukšić, G. (2019) Composition of trade flows and the effectiveness of fiscal devaluation. The World Economy, 42(2), 453-477.

U postupku objavljivanja:

− Tkalec, M., Vizek, M. i Vukšić, G. (2018) Fiscal Devaluation and Real Exchange Rates in the Euro Area: Some Econometric Insights.

− Holzner, M., Vizek, M. i Vukšić, G. (2018) Wage Bargaining Coordination, Taxation and Labor Costs: Effects of Fiscal Devaluation.

− Tkalec, M., Vizek, M. i Vukšić, G. (2018) Corporate Income Taxation and External Balances in the European Union.

Trajanje projekta: 6 mjeseci (od 1. rujna 2015. do 31. kolovoza 2018.), a uspješno je okončan prema odluci HRZZ-a od 30. siječnja 2019.

5.1.2. Primjena mikrosimulacijskih modela u analizi poreza i socijalnih naknada u Hrvatskoj (AMMATSBC)

Voditelj projekta: Ivica Urban Suradnici na projektu: Slavko Bezeredi, Martina Pezer, Saša Jakšić (Ekonomski fakultet, Zagreb), Chrysa Leventi (Institute for Social and Economic Research, University of Essex), Holly Sutherland (Institute for Social and Economic Research, University of Essex) Sažetak: Mikrosimulacijski model poreza i socijalnih naknada (MMPSN) za svakog pojedinca iz skupa mikropodataka simulira iznose poreza koje treba platiti i socijalnih naknada koje može ostvariti. MMPSN omogućuje ex ante pregled učinaka promjena u sustavu poreza i socijalnih naknada i zbog toga je iznimno vrijedan alat u analizi i planiranju reforme. Za razliku od ostalih zemalja EU-a, gdje je uobičajena upotreba MMPSN-a, u Hrvatskoj je razvoj mikrosimulacijskih modela još uvijek u začetku. Bilo je nekoliko ad hoc mikrosimulacijskih analiza, a istraživači Instituta za javne financije napravili su prototip MMPSN-a. Spomenuti napori predstavljaju prve korake u prihvaćanju mikrosimulacije kao alata u analizi javne politike u Hrvatskoj. Međutim, treba se učiniti mnogo više u uvođenju i promicanju MMPSN-a. Zbog toga je svrha ovog projekta primijeniti mikrosimulacijske modele hrvatskih poreza i socijalnih naknada u analizama za potrebe vođenja javne politike i u akademskim analizama. Primjenom mikrosimulacijskih modela u analizi aktualnih ekonomsko-političkih problema ovaj projekt će pokazati korisnost mikrosimulacijskih modela te bi trebao privući pozornost čelnika javne uprave i akademskih istraživača u Hrvatskoj. Istraživanje ima tri cilja:

1) Razviti mikrosimulacijski model hrvatskih poreza i naknada – miCROmod – konvencionalni statički aritmetički MMPSN koji simulira doprinose za socijalno osiguranje, porez na dohodak, zajamčenu minimalnu naknadu, doplatak za djecu, roditeljske naknade i naknadu za nezaposlene. miCROmod je jezgra oko koje će se razviti nekoliko dopunskih modela, koji će pružiti dodatne funkcije, a uključit će: (a) Dodatak za jedinice lokalne vlasti, kojim se modeliraju porezi i odabrane socijalne naknade u Gradu Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te (b) Bihevioralni dodatak, koji će simulirati utjecaj promjena instrumenata poreza i socijalnih naknada na ponudu rada i na bruto plaće.

2) Upotrijebiti miCROmod i EUROMOD u analizi poreza i socijalnih naknada. miCROmod i EUROMOD (MMPSN za sve zemlje EU) koristit će se u analizi aktualnog stanja u hrvatskom sustavu poreza i naknada. Te analize će pružiti uvid u učinak raznih potencijalnih reformi na nejednakost u raspodjeli dohotka, stope siromaštva i poticaje za rad. Simulirat će se sljedeće vrste reformskih scenarija: (a) Reforma potpora za djecu, (b) Reforma poreza na dohodak, (c) Instrumenti za povećanje isplativosti rada i (d) Lokalne socijalne naknade.

3) Predstaviti djelovanje mikrosimulacijskih modela čelnicima javne uprave i istraživačima.

U sklopu Projekta u 2018. objavljena su 2 rada, a 5 ih je u recenzentskom postupku. Objavljeni radovi:

− Pezer, M., Bezeredi, S., Leventi, C. (2018). The distributional impact of local social benefits of Zagreb, Split, Rijeka and Osijek. Proceedings of 7th International Scientific Symposium “Economy of eastern Croatia – vision and growth”, 582-590.

− Pezer, M. (2018). Maternity support policies: a cluster analysis of 22 European Union countries. Proceedings of the ISCCRO - International Statistical Conference in Croatia (ISCCRO ’18), 117-124.

Radovi prihvaćeni za objavu:

− Urban, I., Čok, M., Verbič, M. (2019). The burden of labour taxation in Croatia, Slovenia and Slovakia in the period 2011-2017. Economic Research–Ekonomska Istraživanja.

− Urban, I., Pezer, M. (2019). Microsimulation of child benefits: a review of studies. International Journal of Microsimulation

Radovi u recenzentskom postupku:

− Bezeredi, S. Ledić, M., Rubil, I., Urban, I. (2018). Making work pay in Croatia: an ex-ante evaluation of two in-work benefits using miCROmod. Zagreb: Institut za javne financije.

− Pezer, M., Urban, I., Leventi, C. (2018). Local social benefits in Croatia: How much do they address the risks and needs of families with children? Zagreb: Institut za javne financije.

− Urban, I., Pezer, M. (2018). Compensation for households with children in Croatia, Slovenia and Austria. Zagreb: Institut za javne financije.

Trajanje projekta: 40 mjeseci (od 1. rujna 2015. do 31. prosinca 2018.) 5.1.3. Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije – Indeks otvorenosti lokalnih proračuna (OLBI)

Voditeljica projekta: Katarina Ott Suradnici na projektu: Mihaela Bronić, Maja Klun (Faculty of Administration, University of Ljubljana), Velibor Mačkić (Ekonomski fakultet, Zagreb), Paolo de Renzio (International Budget Partnership, Washington), Sanjeev Khagram (Thunderbird School of Global Management, Arizona State University), Branko Stanić (doktorand), Simona Prijaković, (od 1. studenoga 2018.)

Sažetak: Transparentnost proračuna lokalnih jedinica (TPLJ) od iznimne je važnosti, budući da odluke lokalnih vlasti o trošenju javnih sredstava utječu na svakog građanina. TPLJ označava u kojoj mjeri, odnosno koliko jednostavno građani mogu pristupati informacijama o prihodima i rashodima lokalnih proračuna.

11

Transparentnost proračuna prvi je korak prema demokratizaciji proračunskog procesa i uključivanju građana u oblikovanje politika i raspodjelu sredstava. Netransparentan proračun ne može se valjano analizirati, njegova se provedba ne može u potpunosti pratiti, niti se mogu vrednovati njegovi ishodi. Transparentnost na lokalnoj razini je značajna jer upravo su rashodi lokalnih proračuna posebice vidljivi i opipljivi za građane. Cilj je projekta istražiti: TPLJ u Hrvatskoj i Sloveniji, način na koji se mijenja tijekom vremena i razloge zbog kojih su neki lokalni proračuni transparentniji od drugih. Također će se nastojati odgovoriti na pitanje utječe li TPLJ na proračunske ishode u izbornim godinama, djeluje li na izborne rezultate i utječu li promjene TPLJ-a tijekom vremena na preferencije političara na vlasti i glasača u vezi s proračunskim ishodima. Oslanjajući se na postojeću literaturu i prijašnje radove, cilj je postaviti temelj za buduće istraživanje TPLJ-a, čiji će rezultat biti Indeks otvorenosti lokalnih proračuna (IOLP). Najprije će se uskladiti i prilagoditi već postojeća metodologija koja se primjenjuje u Hrvatskoj kako bi se ona mogla kontinuirano i na isti način primjenjivati na godišnjoj razini u Hrvatskoj i Sloveniji. IOLP će pružiti brojne mogućnosti analize razine TPLJ-a u različitim zemljama i između njih, njenih uzroka i posljedica, te političkih implikacija. Očekuje se da će rezultirati znanstvenim i stručnim člancima relevantnim kako za znanstvenike tako i za nositelje javnih politika. Dobiveni rezultati omogućit će donošenje boljih politika te veće sudjelovanje građana u odlučivanju o lokalnim proračunima. U sklopu Projekta u 2018. objavljeno je 6 radova:

• Stanić, B., 2018. Determinants of subnational budget/fiscal transparency: a review of empirical evidence. Public Sector Economics, 42(4), 449-486.

• Ott, K., Mačkić, V. i Bronić, M., 2018. Budget transparency of local governments: the political economy of city and municipality budgets in Croatia. Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 27(4).

• Klun, M., Benčina, J. i Umek, L., 2018. What influence online transparency of local budgets. U: International Scientific Conference Economics of Digital Transformation (EDT) 2018 DIGITOMICS, Opatija, May 2-4 2018. Rijeka: University of Rijeka, str. 36.

• Ott, K., Bronić, M., Petrušić, M. i Stanić, B., 2018. Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2017. – ožujak 2018. Newsletter, br. 115.

• Ott, K., Bronić, M. i Stanić, B., 2018. Pomoći Europske unije županijama, gradovima i općinama 2015. i 2016. Newsletter, br. 114.

• Ott, K., Bronić, M. i Stanić, B., 2018. Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2016. Newsletter, br. 113.

Trajanje projekta: 48 mjeseci (od 1. rujna 2015. do 31. kolovoza 2019.) 5.2. OSTALI ZNANSTVENI PROJEKTI

5.2.1. Tržište nekretnina i mobilnost radne snage u pet europskih zemalja

Naručitelj: Spatial Analysis of Accessibility, Real Estate and Labour Markets (SAAREL) i Sveučilište u Malmöeu

Voditelj projekta: Peter Håkansson, Sveučilište u Malmöeu Suradnici: Predrag Bejaković, Željko Mrnjavac (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu),

Danijel Nestić (Ekonomski institut Zagreb) Trajna i visoka lokalna nezaposlenost ozbiljan je problem širom svijeta. U tranzicijskim procesima regije se različito razvijaju, što ima za učinak povećanje nezaposlenosti u nekim regijama i smanjenje u drugim. U neoklasičnoj teoriji to se s vremenom izjednačuje zbog razlika

u plaćama i mobilnosti. U stvarnom životu, međutim, regionalne razlike često ostaju, s obzirom na, između ostalog, stambeno tržište koje otežava ili onemogućava mobilnost radne snage. Cilj projekta bio je iz različitih motrišta analizirati i usporediti nezaposlenost na lokalnim tržištima rada u Skandinaviji i postsocijalističkim zemljama srednje i istočne Europe (SIE). Održano je pet radionica u Malmöeu (Švedska), Bratislavi (Slovačka Republika), Splitu (Hrvatska), Beogradu (Srbija) i Haugesundu (Norveška). U projektu je planirano objavljivanje zajedničke publikacije te stvaranje baze podataka s informacijama o lokalnim tržištima rada i nekretnina u cilju pripreme prijedloga aplikacije za daljnja istraživanja. Radovi s projekta biti će objavljeni tijekom 2019. u knjizi Investigating spatial inequalities: Mobility, housing and employment in Scandinavia and South-East Europe (SEE) čiji su urednici Helena Bohman i Peter Håkansson, a izdavač Emerald Publishing Ltd, Bingley, Velika Britanija. Trajanje projekta: veljača 2017. − prosinac 2018. 5.2.2. Studija: Kako je Hrvatska koristila europske fondove za razvoj svog pravosudnog sustava

Naručitelj: Vitosha Research, Sofija, Bugarska Voditelj projekta: Predrag Bejaković Cilj projekta je bio provesti nacionalno istraživanje o tome u kojoj mjeri i kako je Hrvatska kao članica Europske unije koristila Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj u programskom razdoblju 2014.-2020. za razvoj svog pravosudnog sustava. Aktivnosti u prvoj fazi sastojale su se od detaljnog pregleda i sažetka programskih dokumenata (nacionalnog strateškog referentnog okvira, partnerskog sporazuma i operativnog programa), evaluacija, uključujući ex ante i ex post evaluacije, planova procjene, izvješća o provedbi i svih drugih provedbenih dokumenata tijekom spomenutog programskog razdoblja. Druga faza obuhvaćala je pripremu detaljnog pregleda svih planiranih, tekućih i završenih projekata koji su se financirali iz fondova EU u hrvatskom pravosudnom sustavu. Trajanje projekta: ožujak 2017. − srpanj 2018. 5.2.3. Unaprjeđenje sustava individualne kapitalizirane štednje u Republici Hrvatskoj

Naručitelj: Središnji registar osiguranika (REGOS) Voditelji projekta: Anto Bajo i Predrag Bejaković Istraživači i suradnici: Anto Bajo, Predrag Bejaković, Saša Drezgić (Ekonomski fakultet Rijeka), Lana Zuber, Martin Hanich Glavni je cilj projekta bio utvrditi smjernice za unapređenje organizacije i daljnjeg razvoja registra osiguranika mirovinskog osiguranja (REGOS-a) u Republici Hrvatskoj temeljem dobrih praksi i iskustava država članica Europske unije i OECD-a. Provedenom analizom obuhvaćen su mirovinski sustavi Bugarske, Danske, Litve, Poljske, Rumunjske i Nizozemske. Temeljem obavljenih usporednih analiza poslovanja mirovinskog sustava individualne kapitalizirane štednje u zemljama EU-a i OECD-a te dobrih praksi rada i institucionalne organizacije registara osiguranika profilirane su smjernice za bolju organizaciju i daljnji razvoj REGOS-a. Trajanje projekta: srpanj - rujan 2018. Projekt je predan naručitelju 28. rujna 2018.

13

5.2.4. Hrvatski doprinos za program međusobnog ocjenjivanja "Organizacija, ishodi i učinkovitost socijalnog dijaloga"

Naručitelj: Europska komisija, Odjel za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje Voditelj projekta: Predrag Bejaković Pozadina ovog programa međusobnog ocjenjivanja je belgijski Zakon iz 1968. o kolektivnim ugovorima i zajedničkim odborima kojim je uspostavljena temeljna struktura sustava socijalnog dijaloga u Belgiji. Pedeseta obljetnica tog Zakona bila je povod za korištenje Belgije kao polazišta za razmišljanje o tome što "učinkoviti socijalni dijalog i pregovaranje o plaćama na odgovarajućoj razini u skladu s nacionalnim specifičnostima" znači zemljama sudionicama, uključujući i Republiku Hrvatsku. U okviru projekta izrađeno je izvješće o industrijskim odnosima i kolektivnom pregovaranju u Hrvatskoj. Trajanja projekta: srpanj – studeni 2018. 5.2.5. Analiza parametara iz sustava socijalne skrbi, mirovinskog sustava te stanje na tržištu rada i EU praksa u odnosu na projekt uvođenja nacionalne mirovine

Naručitelj: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Voditelj projekta: Predrag Bejaković Iako su raspravljeni mogući modeli uvođenja tzv. socijalnih mirovina ili posebne "potpore za starije osobe" bez mirovina (nulti stup), nekoliko je problema koji otežavaju realizaciju ove aktivnosti. Važan problem je mala razlika između najniže mirovine i naknada koje starije osobe mogu ostvariti u sustavu socijalne pomoći. Stoga je za moguće uvođenje takve mjere bilo potrebno pripremiti analitičku podlogu. Trajanje projekta: listopad – prosinac 2018. Projekt je predan naručitelju 10. prosinca 2018. 5.2.6. Razvoj i testiranje dijagnostičkog alata za ocjenu troškova oporezivanja PDV-om Naručitelj: UNSW Business School / Taxation and Business Law, Sydney, Australia Voditelj projekta: Katarina Ott Suradnici na projektu: Vjekoslav Bratić, Danijela Kuliš Cilj je istraživačkog projekta bio isprobati i ocijeniti prototip dijagnostičkog alata za ocjenu troškova oporezivanja PDV-om/GST-om. Projekt se provodio pod pokroviteljstvom University of New South Wales Business School, u suradnji s akademskim i drugim sličnim institucijama u trinaest zemalja (Australija, Belgija, Čile, Etiopija, Grčka, Hrvatska, Indonezija, Južna Afrika, Kanada, Malezija, Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo i Vijetnam) različitog stupnja razvoja i s različitih kontinenata. Nalazi istraživanja su uglavnom potvrdili očekivanja i istraživača i poreznih vlasti o potrebi postojanja jedinstvenog alata za ocjenu troškova oporezivanja, ali i o potrebi osvještivanja značaja snižavanja tih troškova, posebice u nekim od razmatranih zemalja. Ovisno o nalaženju sredstava za nastavak istraživanja, u budućnosti bi se obradio i veći broj zemalja i uveli dodatni porezni oblici, prije svega dohodak i dobit.. Trajanje projekta: siječanj 2017. – ožujak 2018. 5.2.7. WeBudget - from transparency to participation

Naručitelj: Civilno društvo „Ministarstvo prostora“, Beograd, Srbija Partneri: Parliament Watch Italija, Messina, Italy; K-Monitor Association, Budimpešta,

Mađarska; WWB, Sevilla, Španjolska Istraživači: Katarina Ott, Branko Stanić

Aktivnosti projekta (koji financira Stiftung Mercator putem Advocate Europe platforme) usmjerene su na stvaranje kreativnih IT rješenja za vizualizaciju lokalnih proračuna, što će pomoći osnaživanju sudjelovanja građana. Organizirat će se „škole za proračun“ u tri grada – Beogradu, Budimpešti i Messini – s ciljem edukacije i osposobljavanja građana za zagovaranje veće transparentnosti lokalnih proračuna i izravno sudjelovanje u cjelokupnom proračunskom ciklusu. Trajanje projekta: 2018. – 2019. 5.2.8. S novcem oprezno – civilno društvo, čuvar proračuna

Naručitelj: Institut alternativa, Podgorica, Crna Gora Istraživači: Mihaela Bronić, Katarina Ott, Branko Stanić Aktivnosti projekta (koji financira Delegacija Europske unije u Crnoj Gori) usmjerene su na doprinos borbi protiv korupcije efikasnijom kontrolom javne potrošnje i smanjenju nepovjerenja javnosti u zakonitost i učinkovitost javne potrošnje u Crnoj Gori. Tijekom 2018.

− isporučeni su inputi vezano uz dobre svjetske prakse budžetske transparentnosti i participativnog budžetiranja za dva vodiča: (prvi je vodič namijenjen građanima i organizacijama civilnog društva, a drugi vodič donositeljima odluka) te je

− održana dvodnevna škola „Otvorenog budžeta“ u Podgorici (17. i 18. studenoga 2018.). Trajanje projekta: 2018. – 2019. 5.2.9. Razvoj i provedba inovativnih metoda suzbijanja neprijavljenog rada u institucijama nadležnima za borbu protiv sive ekonomije (SzaWER)

Naručitelj: Europska Komisija Voditelj projekta: Izabela Styczyńska, Centre for Social and Economic Research (Varšava) Suradnik: Josip Franić Glavni je cilj projekta izgraditi međunarodnu mrežu znanstvenih i stručnih institucija koje će predložiti učinkovite mjere za suzbijanje neprijavljenog rada u Poljskoj. U skladu s tim, ideja je razviti inovativne alate za procjenu poreznog jaza, kao i model za procjenu učinka predloženih mjera na javne financije. Jedan je od ciljeva i podizanje svijesti među poslodavcima i radnicima o negativnim stranama neprijavljenog, kako bi se umanjila njihova sklonost kršenju propisa. Partneri na projektu: Centre for Social and Economic Research (Poland), Association for Legal Intervention (Poland), Institute of Labour and Social Studies – IPiSS (Poland), Voluntary Labour Corps (Poland), Voivodship Labour Office in Katowice (Poland), Voivodship Labour Office in Olsztyn (Poland), National Revenue Administration (Poland), Maguire Policy Research Ltd. (United Kingdom) Trajanje projekta: lipanj 2018 – studeni 2020. 5.2.10. Mjerenje otvorenosti proračuna (Open Budget Survey)

Naručitelj: Center on Budget and Policy Priorities, Washington Voditeljica projekta: Katarina Ott Suradnici na projektu: Mihaela Bronić, Josip Franić, Ivica Urban S ciljem osposobljavanja civilnog društva za analizu i utjecanje na proračunski proces i institucije, Center on Budget and Policy Priorities iz Washingtona pokrenuo je 1997. International Budget

15

Project. U suradnji s civilnim i akademskim partnerima oblikovan je opsežan upitnik za mjerenje transparentnosti državnog proračuna.

Od 2006. upitnik ispunjavaju istraživači iz brojnih zemalja (115 država u zadnjem krugu 2017.) i na temelju prikupljenih podataka izračunava se Indeks otvorenosti proračuna (engl. Open Budget Index). Sve upitnike za Hrvatsku ispunjavali su istraživači Instituta za javne financije, a rezultati su opisani u aktualnim osvrtima Instituta za javne financije br. 8, 26 i 47, 85 i 102. Trajanje projekta kontinuirano od 2003. 5.2.11. Eurofound – provision of scheduled and on-request services

Naručitelj: Eurofound, Dublin Voditelj projekta: Predrag Bejaković Suradnici na projektu: Slavko Bezeredi, Irena Klemenčić, Goran Vukšić Suradnja Instituta s Eurofoundom počela je početkom 2013. Nakon početne suradnje i izrade četiri izvještaja, Institut je temeljem javnog natječaja u rujnu 2013. ugovorio suradnju na izradi izvještaja do kraja četverogodišnjeg razdoblja koje je završilo u veljači 2014. U ožujku 2014. stupio je na snagu četverogodišnji ugovor za razdoblje 2014.-2018. Nakon uspješnog završetka tog ugovornog razdoblja, temeljem provedenog natječaja ugovorena je suradnja i za razdoblje 2018.-2022. Tijekom 2018. izrađena su sljedeća izvješća:

− Annual Update on Pay - Part I (Article Minimum wage 2017) − Quarterly Report IV/2017 (October-December) − Identifying policy debates (…), reporting on activities aiming at dissemination of

Eurofound outputs and reviewing Eurofound's key contacts at national level. − Country update – Latest developments in working life Q4 − Update of EurWORK database on wages, working time and dispute resolution − Contribution to Annual review of Working Life 2017 − Working Life Country Profiles 2017 update − National media sources update for the restructuring events − The impact of digitalisation on social services − Annual Update on Pay - Part II (Article Developments in collectively agreed pay

2016) − Country update on latest developments in working life - 1st quarter 2018 − Update of a database of national contacts − First Contribution to topical update on capacity building − ERM database on support instruments − Questionnaire based national contribution to sectoral representativeness studies -

Industrial cleaning − Questionnaire based national contribution to sectoral representativeness studies -

Private security − Second Contribution to topical update on seniority based entitlements − Country update on latest developments in working life - 2nd quarter 2018 − Country update on latest developments in working life - 3rd quarter 2018 − Update of a database of national contacts − Third Contribution to topical update − Annual Progress Report − Questionnaire based national contribution to comparative work - The impact of

digitalisation on social services

− Questionnaire based national contribution to comparative work - Improving Posted Workers Monitoring

− Questionnaire based national contribution to comparative work - Provision of out of school care

− Questionnaire based national contribution to sectoral representativeness studies – Hospitals

− Questionnaire based national contribution to sectoral representativeness studies – Education

5.2.12. EUROMOD Hrvatska

Naručitelj: Sveučilište Essex Voditelj projekta: Ivica Urban Suradnici na projektu: Slavko Bezeredi, Martina Pezer EUROMOD je mikrosimulacijski model poreza i socijalnih naknada za EU koji omogućava istraživačima i analitičarima na usporediv način, za sve zemlje i EU kao cjelinu, izračunati učinke poreza i socijalnih naknada na isplativost rada, životni standard stanovnika, nejednakost dohotka i stope siromaštva. Njime se procjenjuju učinci reforme sustava poreza i socijalnih naknada te utjecaj raznih drugih promjena na spomenute ekonomske pokazatelje te na prihode i rashode državnih proračuna. Istraživači iz Institute for Social & Economic Research, University of Essex u suradnji s istraživačima Instituta za javne financije radili su tijekom 2014. i 2015. na uključenju sustava poreza i socijalnih naknada RH u EUROMOD. Najnovija verzija EUROMOD-a iz 2016., pokriva svih 28 zemalja EU-a i dostupna je svim zainteresiranim istraživačima. Country Report sadrži pregled poreza i socijalnih naknada u Hrvatskoj te detalje vezane uz njihovu simulaciju u EUROMOD-u. Tijekom 2018. model se ažurira s novim podacima i parametrima sustava poreza i socijalnih naknada. Trajno istraživanje započelo je 2013. godine. 5.2.13. Program permanentnog istraživanja poreznog sustava

Naručitelj: Porezna uprava Republike Hrvatske Voditeljica projekta: Marina Kesner-Škreb Suradnici na projektu: Vjekoslav Bratić, Mihaela Bronić, Martina Fabris, Renata Kalčić, Irena Klemenčić, Goran Vukšić Cilj je ovog projekta pružanje analitičke podrške Instituta Poreznoj upravi tj. njezinom Središnjem uredu u formiranju porezne politike i poreznog sustava. U tom smislu Institut stalno prati informacije i podatke vezane uz poreze, te ih na redovnoj osnovi dostavlja Poreznoj upravi. Institut ne sudjeluje u formiranju porezne politike, niti predlaže pojedina konkretna porezna rješenja, već prikuplja i obrađuje podatke i informacije koje Poreznoj upravi mogu poslužiti u donošenju konkretnih odluka na području poreza. U tu svrhu Institut priprema tri baze podataka te prijevode sudskih presuda:

1) Normativna baza sadrži informacije o osnovnim značajkama glavnih poreza. 2) Vrijednosna baza sadrži podatke o veličini i strukturi glavnih poreza. 3) Informativna baza sadrži sažetke članaka o porezima iz relevantnih međunarodnih

izvora.

17

4) Sudske presude čine prijevodi izrijeka presuda Suda Europske unije u predmetima o PDV-u.

Prva baza osigurava ažurnu informiranost Porezne uprave o normativnim poreznim rješenjima, druga o vrijednosnim poreznim pokazateljima, a treća prati važna kretanja u svjetskoj stručnoj poreznoj literaturi. Na temelju tih podataka i informacija Porezna uprava dobiva kvalitetnu osnovu za predlaganje konkretnih poreznih rješenja, te za aktivno i kvalificirano sudjelovanje u kreiranju porezne politike. Projekt se trajno nadograđuje – od šest baza 2010. do 18 baza 2019. Trajno istraživanje od 2010. 5.2.14. Proračunski vodiči za građane Grada Zagreba

Naručitelj: Grad Zagreb Voditeljica projekta: Katarina Ott Suradnici na projektu: Mihaela Bronić, Petar Sopek Cilj projekta, započetog 2014., je izrada dvije vrste proračunskih vodiča – općeg i kratkih – kako bi se građanima i medijima što kraće i jednostavnije objasnili proračunski dokumenti Grada Zagreba. Opći proračunski vodič za građane treba pomoći građanima i medijima da shvate suštinu gradskog proračuna i proračunskog procesa, te da mogu sami dalje tragati za detaljima koji ih zanimaju i uključiti se u gradski proračunski proces. Vodič je trajne naravi i ažurirat će se tek ukoliko dođe do promjena koje znatno mijenjaju strukturu gradskog proračuna ili gradskog proračunskog procesa. Osim općeg proračunskog vodiča za građane, svake se godine, uz ključne proračunske dokumente – prijedlog proračuna, izglasani proračun, izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna, te uz svaki rebalans – objavljuju kratki proračunski vodiči za građane. U njima se građanima i medijima ukratko prikazuje i obrazlaže sadržaj proračunskih dokumenata na koje se vodiči odnose. U okviru projekta, 2018. su objavljeni kratki proračunski vodiči za građane kroz:

− Izglasani proračun Grada Zagreba za 2019. − Prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2019. − Prijedlog rebalansa proračuna Grada Zagreba za 2018. − Izvršenje proračuna Grada Zagreba za 2017. − The City of Zagreb 2019 Enacted Budget − The City of Zagreb 2019 Budget Proposal − A Brief Guide to a Proposal for the City of Zagreb 2018 Budget Revision − The City of Zagreb 2017 Budget Execution.

6. ZNANSTVENI SKUPOVI I MEĐUNARODNA AKTIVNOST

6.1. KONFERENCIJE I OKRUGLI STOLOVI

1) Konferencija: Public Sector Economics - fiscal openness: transparency, participation and accountability in fiscal policies http://pse-conference-2018.ijf.hr/

Institut u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert i International Budget Partnership iz Washingtona organizirao je godišnju konferenciju Ekonomika javnog sektora posvećenu fiskalnoj transparentnosti, sudjelovanju građana u fiskalnim procesima i većoj odgovornosti vlasti. Željelo se omogućiti raspravu znanstvenika, stručnjaka iz javnog sektora i šire javnosti o suvremenim izazovima s kojima se suočava javni sektor i načinima što učinkovitijeg prikupljanja i raspodjele javnih sredstava. Konferenciju je otvorila pomoćnica ministra financija i glavna državna rizničarka Ivana Jakir-Bajo, dok su pozdravne govore održali Paolo de Renzio (International Budget Partnership), Nenad Zakošek (Friedrich Ebert Stiftung), Denis Redžepagić (Predstavništvo Europske komisije u RH), i Katarina Ott. Pozvana predavanja održali su James Alt s Harvardskog sveučilišta i Francisco Bastida sa Sveučilišta Murcia dok su u osam paralelnih sesija inozemni i domaći autori predstavili radove o praksama fiskalne transparentnosti, njenim odrednicama i učincima na nacionalnoj i lokalnoj razini, odnosu revizije, transparentnosti i odgovornosti, ulozi tehnologije u fiskalnoj politici i sudjelovanju javnosti u proračunskom procesu. Odabrani radovi s konferencije objavit će se u časopisu Public Sector Economics. Članovi Programskog odbora bili su: Francisco Bastida (Faculty of Economy and Business, University of Murcia, Murcia, Spain; American University of Armenia, Yerevan, Armenia); Bernardino Benito (Faculty of Economy and Business, University of Murcia, Murcia, Spain); Mihaela Bronić (Institute of Public Finance, Zagreb, Croatia); Juan Pablo Guerrero (Global Initiative for Fiscal Transparency); Paolo de Renzio (International Budget Partnership, Washington, D.C., U.S.); Joachim Wehner (London School of Economics and Political Science, London, UK); i Ronnie Downes (OECD). Konferenciju su podržali Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska zajednica županija, Hrvatska zaklada za znanost (IP-2014-09-3008), Ministarstvo znanosti i obrazovanja, OTP banka, Predstavništvo Europske komisije u RH, Privredna banka Zagreb, Udruga gradova, Udruga općina u RH te Zagrebačka banka. Konferencija je održana 26. listopada 2018. u Zagrebu, hotel International. 6.2. PREDSTAVLJANJE REZULTATA ISTRAŽIVANJA

1) Transparentnost proračuna lokalnih jedinica http://www.ijf.hr/transparentnost/?params_1=transparentnost

U okviru projekta "Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije – Indeks otvorenosti lokalnih proračuna" (IP-2014-09- 3008) kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, predstavljeni su rezultati šestog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica. Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama županija, gradova i općina – iz godine u godinu se popravlja i u četiri se posljednja ciklusa gotovo udvostručila s prosječnih 1,8 na 3,52. Ipak, usprkos

19

poboljšanjima i vrlo dobrim prosjecima – županije 4,9, gradovi 4, općine 3,3 – i dalje su prevelike razlike, posebice među općinama, a brojni će gradovi i veliki dio općina morati još puno truda uložiti da zadovolje obveze Zakona o proračunu i Zakona o pravu na pristup informacijama, te preporuke Ministarstva financija. Transparentnost podrazumijeva potpune, točne, pravovremene i nadasve razumljive informacije o proračunu i prvi je korak prema pozivanju na odgovornost za prikupljanje i trošenje javnog novca. Objavljivanjem ovih rezultata želi se ukazati na važnost proračunske otvorenosti kojom se poboljšava komunikacija i povjerenje građana u lokalne vlasti, ali i potiče transparentnost i odgovornost lokalnih vlasti. Kako bi dobiveni rezultati bili što dostupniji i pregledniji, Institut je objavio interaktivnu kartu koja prikazuje stanje u svakoj lokalnoj jedinici. Na predstavljanju se govorili: Ivana Jakir-Bajo, pomoćnica ministra financija i glavna državna rizničarka; Katica Prpić, državna tajnica u Ministarstvu uprave; Vojko Obersnel, gradonačelnik grada Rijeke; Mato Čičak, načelnik općine Rugvica; Tatjana Matošević, pročelnica Upravnog odjela za proračun i financije Istarske županije; i Mihaela Bronić, znanstvenica u Institutu. Institut je dodijelio posebna priznanja najbolje ocijenjenim lokalnim jedinicama. Detaljna analiza istraživanja objavljena je u newsletteru „Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2017. – ožujak 2018.“ Predstavljanje su podržali Predstavništvo Europske komisije u RH, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova, Udruga općina u Republici Hrvatsko i Coin. Predstavljanje rezultata održano je 2. srpnja 2018. u Zagrebu, Kuća Europe. 2) Kanali i učinkovitost fiskalnih devalvacija

http://www.ijf.hr/hr/istrazivanja/hrzz-projekti/1053/fide/1063/ U okviru istraživačkog projekta kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-09-2014) analiziralo se učinke oporezivanja dobiti na tekući račun bilance plaćanja i na vanjskotrgovinsku bilancu te su predstavljeni rezultati tog segmenta projekta. Fiskalna devalvacija je instrument porezne politike koji bi trebao oponašati učinke devalvacije nominalnog valutnog tečaja, tj. poboljšati vanjskotrgovinsku konkurentnost zemlje i povećati neto izvoz. U osnovnom obliku fiskalna devalvacija obuhvaća smanjenje doprinosa na plaće i povećanje PDV-a, uz neutralni učinak na državni proračun. Iako su nakon izbijanja ekonomske krize prije desetak godina fiskalne devalvacije postale jedna od prioritetnih tema u diskusijama ekonomske politike u Europi, empirijske studije o učinkovitosti i kanalima fiskalnih devalvacija su i dalje rijetke. Ovim istraživanjem se pokušalo popuniti neke od praznina u postojećoj literaturi i ponuditi pouzdanije ekonometrijske procjene njihove učinkovitosti, te istražiti neke pojedinačne kanale kroz koje bi fiskalna devalvacija trebala djelovati. Rezultate istraživanja predstavili su: Mario Holzner (The Vienna Institute for International Economic Studies); Marina Tkalec (Ekonomski institut Zagreb); Maruška Vizek (Ekonomski institut Zagreb); i Goran Vukšić (Institut za javne financije). Predstavljanje rezultata održano je 13. srpnja 2018. u Institutu.

3) Primjena mikrosimulacijskih modela u analizi poreza i socijalnih naknada u Hrvatskoj http://www.ijf.hr/hr/istrazivanja/hrzz-projekti/1053/ammatsbc/1062/

Mikrosimulacijski modeli fiskalnog sustava simuliraju poreze, doprinose za socijalno osiguranje i socijalne naknade. Pomoću tih modela unaprijed se utvrđuju učinci promjena fiskalnih instrumenata na raspodjelu raspoloživa dohotka, poticaje za rad te proračunske prihode i rashode. Dok su u zemljama EU-a jedno od glavnih sredstava u analizi poreza i socijalnih naknada, u Hrvatskoj nisu sustavno izrađivani i korišteni. Stoga je Institut za javne financije od rujna 2015. do prosinca 2018. provodio znanstveno-istraživački projekt “Primjena mikrosimulacijskih modela u analizi poreza i socijalnih naknada u Hrvatskoj”, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost (UIP-2014-09-4096). U okviru projekta izrađen je mikrosimulacijski model hrvatskog sustava poreza i socijalnih naknada – miCROmod. Njime su analizirani porezi na dohodak od rada, naknade za djecu, instrumenti za povećanje isplativosti rada i lokalne socijalne naknade u Hrvatskoj. Glavne rezultate istraživanja predstavili su: Slavko Bezeredi, Martina Pezer i Ivica Urban iz Instituta za javne financije te Ivica Rubil (Ekonomski institut, Zagreb). Predstavljanje rezultata održano je 12. prosinca 2018. u Institutu. 6.3. PREDAVANJA

Economic policy in the time of Trump

Gost predavač: Robert Sonora (School of Business Administration, Fort Lewis College, Durango, Colorado) Predavač je istaknuo trenutno stanje ekonomske politike SAD-a tijekom Trumpove administracije i dominantnog republikanskog utjecaja u Kongresu. Uz raspravu o prevladavajućoj politici, Sonora se osvrnuo i na trenutne prijedloge, kao što su predsjednički i kongresni proračuni, te ih stavio u povijesni kontekst da bi se bolje razumjele razlike i sličnosti ekonomskih strategija prethodnih administracija te interakcija fiskalne i monetarne politike. Također su se razmotrili budući mogući utjecaji na gospodarstava SAD-a, ali i ostatak svijeta. Predavanje je održano 7. ožujka 2018. u Institutu. Tržišta rada, globalizacija i tehnologija: u potrazi za uzrocima sporog rasta plaća i inflacije

Gost predavač: Dubravko Mihaljek (voditelj Odjela za globalne makroekonomske analize u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu) Predavač je naglasak stavio na činjenicu da svjetska privreda već drugu godinu zaredom doživljava snažan uzlet. Zaposlenost je značajno porasla i brojnim privredama nedostaje dovoljno radnika u cijelom nizu zanimanja. No unatoč tome plaće rastu relativno sporo i inflacija je još ispod ciljeva središnjih banaka. Stoga je pojasnio zašto izostaje brži rast plaća, kakve uloge igraju ciklička kretanja, strukturne promjene na tržištima rada, demografske promjene, globalni faktori i tehnološki razvoj te koje su implikacije tih kretanja za ekonomsku politiku. Predavanje je održano 9. ožujka 2018. u Institutu.

21

Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda: Je li računovodstvena dokumentacija Europske unije točna i jesu li rashodi pravilni?

Gost predavač: Neven Mates (član Europskog revizorskog suda) Predavač je prikazao razvoj godišnjih izvješća proteklih godina, kao i revizijske rezultate za 2017. s obzirom da Europski revizorski sud procjenjuje je li financijsko izvješće o izvršenju proračuna EU-a točno te jesu li prihodi i rashodi izvršeni pravilno, odnosno, u skladu s važećim propisima. Na temelju toga Europski parlament odlučuje hoće li Europskoj komisiji dati ili uskratiti razrješnicu za izvršenje proračuna. Kako se u posljednje vrijeme Sud sve više posvećuje izradi tematskih izvješća s ocjenama uspješnosti pojedinih politika i proračunskih programa EU-a, predavač je izložio nekoliko nedavno objavljenih zanimljivijih izvješća. Predavanje je održano 12. listopada 2018. u Institutu. 6.4. ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI U KOJIMA SU SUDJELOVALI ZNANSTVENICI INSTITUTA

U nastavku se navode znanstveni i stručni skupovi u kojima su sudjelovali djelatnici Instituta sa svojim radovima i kao sudionici. dr. sc. Anto Bajo

siječanj − izlaganje „Porez na nekretnine – u čemu je problem?“ na Poreznoj konferenciji u u organizaciji Ekonomskog fakulteta Zagreb

siječanj − izlaganje „Važnost EU fondova za državni proračun i proračune lokalne i regionalne samouprave“ na okruglom stolu „Važnost kohezijske politike Europske unije za razvoj u Hrvatskoj“ u organizaciji Instituta za razvoj i međunarodne odnose

ožujak − voditelj panela „Tržište, regulacija i obnovljivi izvori energije“ na 2. Energetskoj konferenciji: Hrvatsko energetsko tržište u Europskoj energetskoj uniji u organizaciji Ekonomskog fakulteta Zagreb i Instituta za javne financije

travanj − izlaganje „Proračun i strukturne reforme“, Forum za javnu upravu: Upravljanje učinkovitošću u javnoj upravi, Zagreb, 24. travnja

svibanj − izlaganje „Financial performance of tourist boards in the Republic of Croatia“ na 7th International Scientific Symposium Economy Of Eastern Croatia – Vision And Growth, Osijek 22-25 May 2018.

svibanj − izlaganje „Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu Republike Hrvatske“ na tribini Kakvu željeznicu želimo? u organizaciji Saveza za željeznice i HUP-a

dr. sc. Marijana Bađun

lipanj − izlaganje „Financing of Long-term Care in Croatia” na međunarodnoj konferenciji The Future of the Welfare State in the Western Balkans u organizaciji Centra za socijalnu politiku, Beograd

lipanj − izlaganje „Predictors of Early Retirement Intention in Croatia” na radionici Silver Economy in Central and Eastern Europe u organizaciji The Oxford Institute of Population Ageing (University of Oxford) i Faculty of Economics and Sociology (University of Łódź), Łódź

studeni − izlaganje „Perspektive privatnog financiranja dugotrajne skrbi za starije u Hrvatskoj” (zajedno s Jakšom Krišto) na Hrvatskim danima osiguranja, Opatija

dr. sc. Predrag Bejaković

listopad − Europska komisija, Odjel za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje te priprema hrvatskog doprinosa za program međusobnog ocjenjivanja "Organizacija, ishodi i učinkovitost socijalnog dijaloga" Izvješće za Hrvatsku Social partnership in Croatia: the bumpy road from formal organisation to efficient collaboration, 2018.), Bruxelles

listopad − izlaganje i sudjelovanje na radionici Friedrich Ebert Stiftung u Bratislavi o stanju socijalnih prava u jugoistočnoj Europi, Bruxelles

listopad – sudjelovanje na radionici o socijalnom partnerstvu i prezentacija stanja u Hrvatskoj, Stockholm

studeni – predavanje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu „Porez na dohodak i dobit“ prosinac − predavanje o politici zapošljavanja i pitanjima nezaposlenosti u Hrvatskoj,

unutar europskog konteksta, Fakultet političkih znanosti prosinac − predavanje na temu nezaposlenosti i politike zapošljavanja na postdiplomskom

studiju Prilagodba Europskoj uniji: priprema projekata i korištenje fondova i programa EU Slavko Bezeredi, univ. spec. oec.

svibanj – izlaganje „Determinants of tax morale in Croatia: an ordered logit model“ (zajedno s Bejaković) na 2. međunarodnoj statističkoj konferenciji ISCCRO '18 „New Advances in Statistical Methods Applications for a Better World“, Opatija

svibanj – izlaganje „The distributional impact of local social benefits of Zagreb, Split, Rijeka and Osijek“ (zajedno s M. Pezer i C. Leventi) na konferenciji The seventh International Scientific Symposium “Economy of Eastern Croatia – Vision and Development, Osijek

dr. sc. Mihaela Bronić

ožujak – izlaganje „Otvoreni fiskalni i financijski podatci“ na konferenciji: Pet godina otvorenih podatka u Hrvatskoj, Zagreb

svibanj – izlaganje „Croatia: Public participation in national level budget process“ na OECD: 14th Annual Meeting of Senior Budget Officials from Central, Eastern and South-Eastern European countries (CESEE SBO), Zagreb

srpanj – izlaganje „Transparentnost proračuna županija, gradova i općina: studeni 2017. – ožujak 2018.“ (koautori K. Ott, M. Petrušić i B. Stanić), prezentacija rezultata projekta „Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije - Indeks otvorenosti lokalnih proračuna (OLBI)“, Zagreb

srpanj – izlaganje „What are the gaps in budget transparency, oversight and public participation on national level in the Eastern Europe & Central Asia? na Open Government Partnership Global Summit 2018, Tbilisi, Gruzija

listopad – izlaganje „The determinants of local government budget transparency: A spatial regression analysis of Croatian cities and municipalities“ (koautori Paulo Jorge Reis Mourão i B. Stanić), na konferenciji Public Sector Economics 2018 – Fiscal Openness: Transparency, Participation and Accountability in Fiscal Policies, Zagreb

dr. sc. Josip Franić

veljača 2018 – izlaganje „Prevalence and drivers of undeclared work in South-East Europe: an overview of the state of affairs”, na međunarodnoj konferenciji Regional Hidden Economy Conference, Skopje, 6 veljače 2018.

listopad 2018 – izlaganje „An assessment of the extent and character of under-declared employment in Croatia”, na petom plenarnom susretu Europske platforme protiv neprijavljenog rada, Bruxelles, 18 listopad 2018.

prof. dr. sc. Katarina Ott

travanj – izlaganje na temu "Croatian OLBI" na konferenciji Public budgets: Building more equitable and inclusive societies ─ The role of European civil society in budget analysis and advocacy, Amsterdam

travanj – članica na godišnjoj sesiji CEPA-a i izlaganje na temu "Strengthening local finance through sub-national budget transparency and public participation" u grupi na temu

23

"Building capacities and effectively mobilizing, allocating and managing budgetary resources for implementation of the 2030 Agenda“, New York

svibanj – sudjelovanje na radionici Digital tools, invormation technologies and citizen enggement workshop, Zagreb

svibanj – sudjelovanje na Open Budget Survey international meeting, Zagreb svibanj – sudjelovanje na OECD: 14th Annual Meeting of Senior Budget Officials from Central,

Eastern and South-Eastern European countries (CESEE SBO), Zagreb srpanj – izlaganje „Transparentnost proračuna županija, gradova i općina: studeni 2017. –

ožujak 2018.“ (koautori M. Bronić, M. Petrušić i B. Stanić), prezentacija rezultata projekta „Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije - Indeks otvorenosti lokalnih proračuna (OLBI)“, Zagreb

listopad – sudjelovanje na konferenciji Public Sector Economics 2018 – Fiscal Openness: Transparency, Participation and Accountability in Fiscal Policies, Zagreb

studeni – pozvano predavanje predstavnicima makedonskih lokalnih vlasti u okviru UNDP projekta Empowering Macedonian municipal councils na temu „Subnational budget transparency in Croatia“, Zagreb

prosinac – panelistica na okruglom stolu Chile as OECD Member: Sharing Valuable Experience with Croatia on Path to Membership, Zagreb

Martina Pezer, mag. oec.

svibanj – izlaganje rada ,,Maternity support policies: a cluster analysis of 22 European Union countries" na 2. međunarodnoj statističkoj konferenciji ISCCRO '18 New Advances in Statistical Methods Applications for a Better World, Opatija

svibanj – izlaganje prijedloga teme doktorske disertacije ,,Effectiveness of Child and Parental Benefits in Croatia", na pretkonferencijskoj doktorskoj radionici 9. međunarodne konferencije An Enterprise Odyssey: Managing Change to Achieve Quality Development, Zagreb

rujan – izlaganje „The distributional impact of local social benefits in Croatia“ (koautori: I. Urban, C. Leventi i S. Bezeredi) na međunarodnoj znanstvenoj radionici Vienna EUROMOD Workshop, Beč

dr. sc. Ivica Urban

svibanj – izlaganje „miCROmod – microsimulation model of Croatian direct taxes and non-pension cash social benefits“ na TAIEX SRSP Workshop on the use of microsimulation models in pension policy, Zagreb

svibanj – izlaganje „Personal income tax changes in Croatia 2014-2017: the impact on tax wedge and income distribution“ na “Prvoj EIZ mini radionici”, Zagreb

rujan – izlaganje „Using miCROmod for policy making in Croatia“ na EUROMODupdate Y9 annual project meeting, Beč

dr. sc. Goran Vukšić

lipanj – Asian Meeting of the Econometric Society, Sogang University, Seul, Republika Koreja, prezentacija: „Composition of trade flows and the effectiveness of fiscal devaluation“

srpanj – EcoMod2018, International Conference on Economic Modeling, Venecija, Italija, prezentacija: „Wage Bargaining Coordination, Taxation and Labor Costs: Effects of Fiscal Devaluation“

6.5. EURAXESS – HR EXCELLENCE IN RESEARCH

Institut je 28. svibnja 2010. potpisao Deklaraciju o pristupanju Europskoj povelji za istraživače i Kodeks o zapošljavanju istraživača. Time je IJF naglasio svoju opredijeljenost u podupiranju europske inicijative u daljnjem razvoju mobilnosti istraživača u Europi. Istovremeno,

potpisivanjem ove Deklaracije, IJF jasno izražava svoju podršku europskoj inicijativi koju istovremeno smatra i prilikom da dodatno pojača svoje dugogodišnje napore u poboljšanju zapošljavanja, uvjeta rada i poticanja karijera istraživača. Prema preporukama Europske komisije, a u cilju izrade Strategije ljudskih resursa za istraživače – Akcijskog plana, IJF je proveo internu analizu koja je imala za svrhu ocjenu postojećih institucionalnih procedura u provedbi odredbi Povelje i Kodeksa. Konačan rezultat analize bio je popunjavanje Upitnika interne analize koja je trebala pružiti odgovore na 40 pitanja razvrstanih u četiri poglavlja: I. Etički i profesionalni aspekti, II. Zapošljavanje, III. Uvjeti rada i socijalna sigurnost, IV. Usavršavanje. Nakon provedene interne analize radna je skupina zaključila da IJF već u velikoj mjeri poštuje i provodi opća načela iz Povelje i Kodeksa. Istovremeno je radna skupina ukazala na područja gdje postoji još prostor za poboljšanje te je izradila prijedlog Strategije ljudskih resursa za istraživače – Akcijski plan, u kojoj su određena prioritetna područja na kojim IJF treba uložiti dodatne napore na primjeni načela iz Povelje i Kodeksa. Znanstveno vijeće IJF-a je 20. rujna 2012. usvojilo Strategiju ljudskih resursa za istraživače – Akcijski plan. Glavna uprava za istraživanje i inovacije Europske komisije nakon provedenog vrednovanja Strategije ljudskih resursa za istraživače – Akcijskog plana dodijelila je 28. rujna 2012. IJF-u priznanje „HR Excellence in Research”. Time je potvrđeno da IJF u velikoj mjeri poštuje pravila „Europske povelje za istraživače i Kodeksa o zapošljavanju istraživača”. Nakon dvije godine provedena je unutarnja evaluacija (četvrti korak) koja je dostavljena Europskoj komisiji. Komisija je zaključila da dokument jasno prikazuje ostvarenje svih planiranih ciljeva te sadrži plan aktivnosti za sljedeće dvogodišnje razdoblje te je Institut zadržao pravo korištenja loga „HR Excellence in Research”. 6.6. PROMICANJE TRANSPARENTNOSTI, ODGOVORNOSTI I PARTICIPACIJE

Institut se od 1990-tih izraženije bavi i promicanjem transparentnosti, odgovornosti i participacije. Zbog raspada stare i osnivanja nove države, tranzicije ka tržišnom gospodarstvu, rata i njegovih političkih, institucionalnih, ekonomskih i društvenih posljedica, javne su financije u to doba bile nesređene, a transparentnost, odgovornost vlasti i sudjelovanje građana neznatni. Zbog toga se, uz istraživački rad, pojačano usredotočilo i na aktivnosti koje će koristiti i građanima i društvu. Cilj je omogućiti uvjete za informiranije i argumentirane rasprave o proračunima. Naglasak se stavlja na pristup pravovremenim, relevantnim, razumljivim i pouzdanim podacima o proračunskim prihodima i rashodima. U okviru istraživanja bavimo se poreznim sustavom, troškovima oporezivanja, progresivnošću oporezivanja, fiskalnim federalizmom, odnosom izvršne i zakonodavne vlasti u proračunskim procesima, socijalnom skrbi, mirovinskim i obrazovnim sustavom, javnim dugom, neslužbenim gospodarstvom, državnim potporama, itd. U svim tim istraživanjima uvijek se naglašava značaj transparentnosti, odgovornosti vlasti i sudjelovanja građana. Institut je aktivan i u više međunarodnih inicijativa koje promiču transparentnost. Član je Globalnog pokreta za proračunsku transparentnost, odgovornost i participaciju (Global Movement for Budget Transparency, Accountability and Participation), a ravnateljica Instituta članica je upravljačkog odbora Globalnog pokreta i koordinatorica za Europu, te članica Organization of United Nations Committee of Experts for Public Administration (CEPA). Predstavnici Instituta od samih početaka sudjeluju u razvoju visokih načela i globalnih normi fiskalne transparentnosti u okviru Globalne inicijative za fiskalnu transparentnost (Global Initiative for Fiscal Transparency – GIFT). Institut je bio angažiran u razvoju hrvatskog

25

Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstva za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP), a predstavnice Instituta su članice Savjeta inicijative Partnerstva za otvorenu vlast. Tijekom 2018. Mihaela Bronić i Katarina Ott sudjelovale su na sljedećim sastancima: dr. sc. Mihaela Bronić

svibanj – izlaganje „Croatia: Public participation in national level budget process“ na OECD: 14th Annual Meeting of Senior Budget Officials from Central, Eastern and South-Eastern European countries (CESEE SBO), Zagreb

srpanj – izlaganje „What are the gaps in budget transparency, oversight and public participation on national level in the Eastern Europe & Central Asia? na Open Government Partnership Global Summit 2018, Tbilisi, Gruzija

listopad – Learning Visit on Public Participation in Portugal and Joint BLTWG-GIFT Workshop, Cascais, Portugal

prof. dr. sc. Katarina Ott

travanj – izlaganje na temu "Croatian OLBI" na konferenciji Public budgets: Building more equitable and inclusive societies ─ The role of European civil society in budget analysis and advocacy, Amsterdam

travanj – članica na godišnjoj sesiji CEPA-a i izlaganje na temu "Strengthening local finance through sub-national budget transparency and public participation" u grupi na temu "Building capacities and effectively mobilizing, allocating and managing budgetary resources for implementation of the 2030 Agenda“, New York

svibanj – sudjelovanje na Open Budget Survey international meeting, Zagreb svibanj – sudjelovanje na OECD: 14th Annual Meeting of Senior Budget Officials from Central,

Eastern and South-Eastern European countries (CESEE SBO), Zagreb Publikacije Instituta za javne financije vezane uz transparentnost, odgovornost i participaciju:

− Aktualni osvrti − Newsletteri − Proračunski vodič za građane − Porezni vodič za građane − Kako da javne financije zaista budu javne? Sudjelovanje građana u nadzoru lokalnih

proračuna u Hrvatskoj, Makedoniji i Ukrajini Projekti Instituta za javne financije vezani uz transparentnost, odgovornost i participaciju:

− WeBudget - from transparency to participation − S novcem oprezno – civilno društvo, čuvar proračuna − Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica:

Primjer Hrvatske i Slovenije - Indeks otvorenosti lokalnih proračuna (OLBI) − Dodatni indeks otvorenosti proračuna – kvazi-fiskalne aktivnosti u Hrvatskoj − Mjerenje otvorenosti proračuna − Indeks otvorenosti proračuna 33 hrvatska grada − Otvorite proračune, zahtijevajte prava, preobratite živote! − PROGRESS – Partnerstvo za socijalnu uključenost − Ekonomika javnog sektora – transparentnost, odgovornost i participacija − Uloga parlamenta u proračunskom procesu

6.7. OSTALE AKTIVNOSTI

Konzultacije i sastanci

Tijekom 2018. zaposlenici Instituta obavili su sastanke i konzultacije s predstavnicima brojnih sveučilišta, tijela EU-a, veleposlanstava, medijskih i konzultantskih kuća. Između ostalih, obavljene su konzultacije s predstavnicima Upravnog odbora Eurofounda za Hrvatsku, Europske komisije, australskim i nizozemskim veleposlanstvom.

27

7. ZAKLADA PROF. DR. MARIJAN HANŽEKOVIĆ

Zaklada Prof. dr. Marijan Hanžeković osnovana je 1998. u spomen na prof. dr. Marijana Hanžekovića. Osnivači Zaklade su Institut za javne financije, Marijan Hanžeković (mlađi), Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka, Privredna banka, Zagrebačka banka i Hrvatska poštanska banka. Osim njegovanja uspomene na prof. dr. Marijana Hanžekovića, cilj Zaklade je promicanje financijske znanosti te poticanje znanstvenika i stručnjaka, posebice mladih, da se bave tom znanstvenom disciplinom. Prema članku 8. Pravilnika o uvjetima za dodjelu godišnjih nagrada Zaklade, za najbolje znanstvene (stručne) radove napisane na hrvatskom ili engleskom jeziku, Odbor za dodjelu godišnjih nagrada Zaklade donosi odluku o isplati nagrade u dvije kategorije: redovita nagrada i studentska nagrada. Redovita nagrada sastoji se od diplome, medalje i novčane nagrade u iznosu 50.000 kn bruto. Studentska nagrada sastoji se od diplome i novčane nagrade u iznosu 15.000 kn bruto. Iznosi nagrada povećani su na sadašnje iznose 2008. godine. Odbor za dodjelu nagrade za 2018. u sastavu Helena Blažić (Ekonomski fakultet, Rijeka), Valerija Botrić (Ekonomski institut Zagreb), Josip Franić i Katarina Ott (Institut za javne financije, Zagreb) i Vedran Šošić (Hrvatska narodna banka, Zagreb) ocijenio je ukupno 23 prijavljena rada – 18 u redovitoj i 5 u studentskoj kategoriji. U kategoriji redovitih radova nagradu od 50.000 kuna, diplomu i medalju dobio je Vladimir Arčabić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za članak „Fiscal convergence and sustainability in the European Union“. Nagrada u studentskoj kategoriji nije dodijeljena zbog nedovoljne kvalitete pristiglih radova. Nagrađeni rad objavljen je u časopisu Public Sector Economics broj 4/18.

8. IZDAVAČKA DJELATNOST

Kao dugogodišnju osnovnu vlastitu djelatnost Institut obavlja izdavačku djelatnost, koja je za potrebe ovog izvješća podijeljena u nekoliko grupa. ČASOPISI I ZBIRKE

Public Sector Economics je časopis koji objavljuje znanstvene članke s područja ekonomike javnog sektora - teorijske, empirijske i policy analize uloge i funkcioniranja javnog sektora na makroekonomskim, sektorskim i mikroekonomskim razinama, u razvijenim i u tržištima u nastajanju. Časopis izlazi četiri puta godišnje. Sufinanciran je novčanom potporom Ministarstva znanosti, izlazi od 1976., a od 2011. objavljuje se samo na engleskom jeziku. Svi tekstovi od 2001. do 2010. dostupni su u PDF formatu na hrvatskom i engleskom jeziku (od 2005.). U 2014. napravljena je nova mrežna stranica časopisa i modul elektroničke prijave autora i predaje rada u časopis. Tijekom 2018. registrirana su 44 nova autora i predan je 31 rad. Časopis je uvršten u baze ProQuest Social Science Premium Collectiom, Journal of Economic Literature/EconLit (American Economic Association's Electronic Database), EBSCO, te u RePEC (Research Papers in Economics). Slobodan pristup cjelovitim člancima dostupan je preko otvorenih arhiva HRČAK (Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske) i DOAJ (Directory of Open Access Journals). Od broja 1/2017., nakon 40 godina neprekidne objave, časopis mijenja ime u Public Sector Economics, te izlazi samo kao elektronička publikacija. Osim toga, časopis, osim s novim imenom, ulazi i s osvježenim uređivačkim odborom, redakcijom, ali i novom mrežnom stranicom na kojoj su radovi, osim u PDF-u, sada dostupni i u html formatu. Redovitim izlaženjem i kvalitetom priloga časopis se od broja 1/2018. indeksira u bazi podataka SCOPUS, a predan je i zahtjev za indeksiranjem u bazi Web of Science. Osim SCOPUSA, indeksiran je u bazama ProQuest Social Science Premium Collectiom, Journal of Economic Literature/EconLit (American Economic Association's Electronic Database), EBSCO, te u RePEC (Research Papers in Economics). Slobodan pristup cjelovitim člancima dostupan je preko otvorenih arhiva HRČAK (Portal znanstvenih časopisa RH) i DOAJ (Directory of Open Access Journals). Cilj je i dalje da časopis bude pri samom vrhu u području društvenih znanosti u Republici Hrvatskoj po kvaliteti sadržaja, postupku recenziranja, dostupnosti i vidljivosti znanstvenoj i stručnoj zajednici, uredničkom radu, te da ostvari i što bolju međunarodnu vidljivost i citiranost. Povremeno glasilo Newsletter usmjereno je na razne ekonomske, pravne i institucionalne teme važne za zdrav dugoročni ekonomski razvoj RH. Kako bi se javnosti omogućilo da bolje razumije neka od navedenih pitanja, Institut 1999. pokreće Newsletter u kojem povremeno objavljuje stručne i nezavisne analize ekonomskih pitanja. Do danas je objavljeno 108 brojeva na hrvatskom i engleskom jeziku. Obavijesti o novim brojevima Newslettera šalju se mailom na više od 2500 elektroničkih adresa u Hrvatskoj i inozemstvu. U 2018. objavljeni su:

• Br. 116 - Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2017. / Katarina Ott, Mihaela Bronić, Branko Stanić, listopad 2018.

• Br. 115 - Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2017. – ožujak 2018. / Katarina Ott, Mihaela Bronić, Miroslav Petrušić, Branko Stanić, srpanj 2018.

• Br. 114 - Pomoći Europske unije županijama, gradovima i općinama 2015. i 2016. / Katarina Ott, Mihaela Bronić, Branko Stanić, svibanj 2018.

29

• Br. 113 - Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2016. / Katarina Ott, Mihaela Bronić, Branko Stanić, veljača 2018..

U Aktualnim osvrtima istraživači Instituta komentiraju aktualna zbivanja na području javnih financija. Namijenjeni su prvenstveno medijima, ali i svima koji prate aktualna fiskalna zbivanja. Obavijesti o novim brojevima šalju se mailom na više od 2500 elektroničkih adresa u Hrvatskoj i inozemstvu. U 2018. objavljeni su:

• Br. 105 - Treća sreća uspostave Središnjeg registra državne imovine? / Anto Bajo, Marko Ignjatović, studeni 2018.

• Br. 104 - Ima li nade za izlazak iz začaranog kruga nečinjenja? Osvrt na zimski paket europskog semestra Europske komisije / Katarina Ott, ožujak 2018.

• Br. 103 - Financiranje decentraliziranih domova za starije i nemoćne osobe / Marijana Bađun, veljača 2018.

• Br. 102 - Otvorenost državnog proračuna - unatoč blagom poboljšanju, građani i dalje imaju ograničen uvid u proračunske informacije / Mihaela Bronić, Josip Franić, siječanj 2018.

• Br. 101 - Prijedlozi novih stopa PDV-a u Europskoj uniji / Marina Kesner-Škreb, siječanj 2018.

• Br. 100 - Fiskalni ugovor je prvi ozbiljan korak na putu prema euru / Anto Bajo, Davor Galinec, siječanj 2018.

U publikaciji Odabrani prijevodi objavljuju se odabrani radovi na hrvatskom jeziku koji su izvorno objavljeni na engleskom u časopisu Public Sector Economics, a koji bi mogli biti zanimljivi čitateljima. U 2018. objavljeni su:

• Br. 50 - Efikasnost vs efektivnost: analiza tercijarnog obrazovanja u Europi / Ozana Nadoveza Jelić i Margareta Gardijan Kedžo, prosinac 2018.

• Br. 49 - Fiskalna konvergencija i održivost u Europskoj uniji / Vladimir Arčabić, prosinac 2018.

Institut je 2016. pokrenuo novu analitičku serijsku publikaciju – Fiscus. Predmet analiza su aktualna ekonomska pitanja koja utječu na stabilnost javnih financija ili se odnose na proizvodnju dobara i pružanje usluga od šireg društvenog interesa. Riječ je o temama kojima u znanstvenoj i stručnoj javnosti nije posvećena primjerena pozornost, a odnose se na sektore ekonomije u kojima je na bilo koji način (izravno ili neizravno) zastupljen javni interes. Na znanstvenim i stručnim temeljima se nastoje osnažiti i potaknuti rasprave o uspostavljanju i očuvanju stabilnosti hrvatskih državnih financija i gospodarstva promoviranjem transparentnog, razboritog i odgovornog upravljanja. Stoga su teme usmjerene na identifikaciju i kvantifikaciju potencijalnih rizika koji mogu narušiti stabilnost javnih financija, razvoj tržišta, konkurentnost hrvatskog gospodarstva i ekonomski položaj stanovništva. Glavni ciljevi časopisa su: dubinska analiza financijskog poslovanja institucija u javnom sektoru i institucija koje su na bilo koji način povezane s proizvodnjom dobara i pružanjem usluga od šireg društvenog interesa; bolje razumijevanje financijskih posljedica njihova poslovanja i povećanje odgovornosti; pružanje objektivne informacije široj stručnoj javnosti i investitorima o njihovu poslovanju te pomoći u uklanjanju administrativnih prepreka razvoju konkurentnosti i tržišta.

U 2018. objavljeni su: • Br. 8 - Tržište lijekova i financijski položaj farmaceutskih tvrtki u Republici Hrvatskoj /

Anto Bajo, Sanja Čavić, Marko Primorac, 18. prosinca 2018. • Br. 7 - Ocjena financijskog poslovanja županijskih uprava za ceste i društava za

izgradnju i održavanje cesta u Republici Hrvatskoj / Anto Bajo, Marko Primorac, Mihael Blažeković, 18. prosinca 2018.

• Br. 6 - Hrvatsko tržište energije proizvedene iz vjetroelektrana / Anto Bajo, Zvonimir Ovanin, Marko Primorac, Hrvoje Šimović, 23. siječnja 2018.

Carinski vjesnik je stručni časopis namijenjen svim sudionicima u carinskom postupku, svima koji izvoze i uvoze. Časopis izlazi od 1992. periodično, najmanje 10 brojeva tijekom godine u nakladi od 1460 primjeraka. Sadržaj svakog broja dostupan je na mrežnim stranicama Instituta. U 2018. izašlo je 11 brojeva časopisa. Porezni vjesnik je stručni časopis koji od 1992. godine objavljuje članke namijenjene poreznim obveznicima, te službenicima Porezne uprave. Od 1997. Porezni vjesnik je službeno glasilo Ministarstva financija RH. Izlazi periodično, a najmanje 10 puta godišnje u nakladi od 1610 primjeraka. Sadržaj svakog broja dostupan je na mrežnim stranicama Instituta, a prethodne godine dostupne su u PDF formatu. U 2018. izašlo je 12 brojeva časopisa. Institut je od 1994. objavljivao Zbirku monetarnih, bankovnih i deviznih propisa RH koja je izlazila u tiskanome i elektroničkom obliku. Kako se obujam regulative u proteklih 17 godina stalno povećavao, Zbirka se proširila na dva opsežna registratora koji su postali nespretni za upotrebu, pa je od 2012. ukinuto tiskano izdanje, a elektroničko osuvremenjeno i dopunjeno aplikacijama za mobilne uređaje. U prosincu 2018. ukinuto je objavljivanje Zbirke zbog velikog smanjenja pretplatnika.

31

9. FINANCIJSKI POKAZATELJI

Iz računovodstvene dokumentacije Instituta, na dan 31.12.2018., bilježe se sljedeći financijski rezultati:

Preneseni višak prihoda iz protekle godine 263.809

Ukupni prihodi i primici ( I + II + III ) 1 8.987.830 I. Prihodi poslovanja 2 8.697.830 Prihodi od međ.donacija i tijela EU 3 223.723 Tekući prijenosi između korisnika istog proračuna 4 83.261 Prihodi od financijske imovine 5 195 Prihodi po posebnim propisima (HRZZ ) 6 354.978 Prihodi od obavljanja osnovnih poslova vlastite djelatn. 7 5.317.801 Prihodi iz proračuna 8 2.663.960 Prihodi od donacija i ostali 9 53.912 II. Prihodi od prodaje imovine 10 0 III. Primici od financijske imovine i zaduživanja 11 290.000

Ukupni rashodi i izdaci ( V + VI + VII ) 12 8.532.734

V. Rashodi poslovanja 13 8.467.636 Rashodi za zaposlene 14 3.414.565 Naknade troškova zaposlenima 15 157.591 Rashodi za materijal i energiju 16 147.374 Rashodi za usluge 17 4.377.324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 18 38.883 Ostali rashodi poslovanja 19 184.972 Financijski i ostali rashodi 20 24.077 Naknade građanima i kućanstvima 21 122.850 VI. Izdaci za nabavu nefinanc.imovine 22 50.098 VII. Izdaci za financ.imovinu i otplate zajmova 23 15.000

Višak prihoda i primitaka tekuće godine 24 455.096

Ukupni višak za prijenos u iduću godinu 25 718.905

10. KNJIŽNICA INSTITUTA

Institut ima specijalno profiliranu knjižnicu namijenjenu radu znanstvenika i istraživača Instituta, ali i za potrebe šire javnosti, prvenstveno znanstvenika, ali i studenata. Knjižnica se posljednjih godina orijentirala na pretplatu elektroničkih časopisa umjesto tiskanih inačica zbog brže dostupnosti pojedinih svezaka, a na mrežnim stranicama Instituta postoji on-line katalog knjižnice. Tijekom 2013. u okviru knjižnice izgrađen je institucijski repozitorij u kojeg se unose projekti izrađeni za vanjske naručitelje, ocjenski radovi djelatnika koji postoje u digitalnom obliku, članci objavljeni u časopisima Porezni vjesnik i Carinski vjesnik, a digitalizirana su i starija godišta znanstvenog časopisa Financijska praksa i to od broja 1/1991 (ukupno 15000 stranica). Za uspostavu repozitorija odabran je komercijalni softver tvrtke ArhivPRO. Kao dokumentacijsko središte, knjižnica čuva i pohranjuje institutska istraživačka izvješća, ocjenske radove djelatnika te kompletnu izdavačku produkciju Instituta.

33

PRILOG: ZBIRNI PRIKAZ OBJAVLJENIH RADOVA ZAPOSLENIKA INSTITUTA

Bađun, M. Financiranje decentraliziranih domova za starije i nemoćne osobe. Aktualni osvrt, br. 103.

Bađun, M. i Smolić, Š. Introduction to the thematic section on the Economics of Ageing. Public sector economics, 42(3), 249-253.

Bađun, M. i Smolić, Š. Predictors of Early Retirement Intentions in Croatia. Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 27(4), 671-690.

Bajo, A. i Galinec, D. Fiskalni ugovor je prvi ozbiljan korak na putu prema euru. Aktualni osvrt, br. 100.

Bajo, A. i Ignjatović, M. Treća sreća uspostave Središnjeg registra državne imovine? Aktualni osvrt, br. 105.

Bajo, A. i Primorac, M. An overview of the fiscal decentralisation process in Croatia. U. Fiscal Decentralisation, Local Government and Policy Reversals in Southeastern Europe / Bartlett, William ; Kmezić, Sanja ; Đulić, Katarina (ur.). UK : Palgrave Macmillan, str. 53-80.

Bajo, A. i Primorac, M. Croatia: Instruments of Fiscal Equalisation u: Fiscal Decentralisation, Local Government and Policy Reversals in Southeastern Europe / Bartlett, William ; Kmezić, Sanja ; Đulić, Katarina (ur.). Cham : Palgrave Macmillan, str. 53-80.

Bajo, A. i Zuber, L. Poslovanje javnih trgovačkih društava u državama članicama Europske unije. U. Financije : teorija i suvremena pitanja / Koški, Dražen ; Karačić, Domagoj ; Sajter, Domagoj (ur.). Osijek : Ekonomski fakultet, str. 3-23.

Bajo, A., Čavić, S. i Primorac, M. Tržište lijekova i financijski položaj farmaceutskih tvrtki u Republici Hrvatskoj. Fiscus, br. 8.

Bajo, A., Ovanin, Z., Primorac, M. i Šimović, H. Hrvatsko tržište energije proizvedene iz vjetroelektrana. Fiscus, br. 6.

Bajo, A., Primorac, M. i Blažeković, M. Financial performance of tourist boards in the Republic of Croatia // Mašek Tonković, Anka ; Crnković, Boris (ur.). Osijek : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, str. 924-932

Bajo, A., Primorac, M. i Blažeković, M. Ocjena financijskog poslovanja županijskih uprava za ceste i društava za izgradnju i održavanje cesta u Republici Hrvatskoj. Fiscus, br. 7.

Bejaković, P. Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika / Alica Wertheimer-Baletić - prikaz knjige. Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb, 69 (1), 73-83.

Bejaković, P. Erazmove poslovice i cargo kultovi novoga doba / Darko Polšek - prikaz jknjige. Revija za socijalnu politiku, 25(1), 113-115.

Bejaković, P. Estimating labour market slack in the European Union. Revija za socijalnu politiku, 25(3), 360-364.

Bejaković, P. Iskustva odabranih zemalja u oporezivanju plaćenog rada u kućanstvu. Radno pravo, 15(6), 61-68.

Bejaković, P. Izazovi provedbe europskih politika u Hrvatskoj / urednica Višnja Samardžija - prikaz knjige. Revija za socijalnu politiku, 25(3), 351-356.

Bejaković, P. Mirovinska reforma i opravdanost podizanja zakonske dobi za odlazak u mirovinu. Financije, pravo i porezi, 18(5), 4.

Bejaković, P. Mjere za ublažavanje dugotrajne nezaposlenosti u Hrvatskoj. Političke analize, 9(33-34), 36-43.

Bejaković, P. Odredbe o dodacima na plaću i naknadi plaće u javnom sektoru u Hrvatskoj i EU. Radno pravo, 15(11), 25-45.

Bejaković, P. Osnove porezne pismenosti. Revija za socijalnu politiku, 25(3), 357-359.

Bejaković, P. Prikazi knjiga Rezultati GAP Analize / Nenad Karajić, Lidija Japec i Mirna Krivokuća i Priručnik za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina / ur. Lidija Japec. Revija za socijalnu politiku, 25(1), 116-122.

Bejaković, P. Programi stručnog osposobljavanja u odabranim zemljama. Radno pravo, 15(5), 73-79.

Bejaković, P. Razvoj materijalno-pravne zaštite nezaposlenih u SAD-u. Radno pravo, 15(2), 58-67.

Bejaković, P. Razvoj trošarina u Hrvatskoj. Političke analize, 9(35), 45-50.

Bejaković, P. Review of the book Economics for the Common Good - prikaz knjige. Public Sector Economics, 42(2), 243-247.

Bejaković, P. Social Justice in the EU – Index Report 2017, Social Inclusion Monitor Europe / D. Schraad-Tischler i sur. - prikaz knjige. Revija za socijalnu politiku, 25(2), 223-225

Bejaković, P. Social partnership in Croatia: the bumpy road from formal organisation to efficient collaboration. Izvješće.

Bejaković, P. Sreća ili nesreća u Hrvatskoj: odrednice i mogućnosti poboljšanja s financijskog stanovišta. Radno pravo, 15(10), 66-75.

Bejaković, P. Tehnološki razvoj, ublažavanja neusklađenosti i procjena potreba na tržištu rada. Radno pravo, 15(3), 79-84.

Bejaković, P. The Croatian Pension System and Challenges of Pension Policy // Policy-Making at the European Periphery : the case of Croatia / Petak, Zdravko ; Kotarski, Kristijan (ur.). Cham : Palgrawe, str. 229-245.

Bejaković, P. Utjecaj porezne reforme na dohodovnu nejednakost u Hrvatskoj. Radno pravo, 15(78), 68-74.

Bejaković, P. Working Together: Integration, Institutions and the Sustainable Development Goals, World Public Sector Report 2018 - prikaz knjige. Public sector economics, 42(4), 487-494.

Bejaković, P. Zakonsko određivanje politike zapošljavanja i posredovanja pri zapošljavanju u Hrvatskoj. Radno pravo, 15(12), 47-56.

Bezeredi, S. i Williams, C. C. An institutional theory of informal entrepreneurship: some lessons from FYR Macedonia. Journal of Developmental Entrepreneurship, 23(3).

Bezeredi, S. i Williams, C. C. Explaining and tackling the informal economy: a dual informal labour market approach. Employee Relations, 40(5), 889-902.

Bezeredi, S. i Williams, C. C. Explaining and tackling under-declared employment in FYR Macedonia: the employers perspective. The South East European Journal of Economics and Business, 13(2), 19-31.

Bezeredi, S. i Williams, C. C. Explaining informal entrepreneurship in South-East Europe: a tax morale approach. Eastern Journal of European Studies, 9(2), 47-68.

Bezeredi, S., Pezer, M. i Leventi, C. The distributional impact of local social benefits of Zagreb, Split, Rijeka and Osijek. Proceedings of 7th International Scientific Symposium „Economy of eastern Croatia - vision and growth, 582-590.

Bratić, V. i Struić, G. Public participation in the budgetary process in the Republic of Croatia. Public sector economics, 42(1), 67-9.

Bronić, M. i Franić, J. Otvorenost državnog proračuna - unatoč blagom poboljšanju, građani i dalje imaju ograničen uvid u proračunske informacije. Aktualni osvrt, br. 102.

Klemenčić, I. i Rogić Lugarić, T. Tax Secrecy and its Limitations: Is There a Balance? Central European Public Administration Review, 16(1), 99-118.

Ksener-Škreb, M. Prijedlozi novih stopa PDV-a u Europskoj uniji. Aktualni osvrt, br. 101.

Ott, K. Ima li nade za izlazak iz začaranog kruga nečinjenja? Osvrt na zimski paket europskog semestra Europske komisije. Aktualni osvrt, br. 104.

35

Ott, K., Bronić, M. i Stanić, B. Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2017. Newsletter, br. 116.

Ott, K., Bronić, M. i Stanić, B. Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2016. Newsletter, br. 116.

Ott, K., Bronić, M. i Stanić, B. Pomoći Europske unije županijama, gradovima i općinama 2015. i 2016. Newsletter, br. 116.

Ott, K., Bronić, M., Petrušić, M. i Stanić, B. Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2017. – ožujak 2018. Newsletter, br. 116.

Ott, K., Mačkić, V. i Bronić, M. Budget transparency of local governments: The political economy of city and municipality budgets in Croatia. Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 27(4), 629-647.

Pezer, M. Maternity support policies: a cluster analysis of 22 European Union countries. Proceedings of the ISCCRO - International Statistical Conference in Croatia (ISCCRO '18) "New Advances in Statistical Methods Applications for a Better World. Zagreb, Hrvatsko statističko društvo (2018), 117.-124.

Vukšić, G., Holzner, M. i Tkalec, M. Composition of trade flows and the effectiveness of fiscal devaluation. World economy, 2018, 1-25.

Vukšić, G., Holzner, M., Tkalec, M. i Vizek, M. Fiscal devaluations: evidence using bilateral trade balance data. Review of world economics, 154(2), 247-275.

Vukšić, Goran. Pre-Crisis Wage Leadership in Croatia in the Context of Export Competitiveness: Any Lessons for the Future? Prague Economic Papers, 27(3), 306-330.