infoz.ffzg.hr/afric/...04/KufrinMarko.htm

POTROAKI ETNOCENTRIZAM

SAETAKPotroaki etnocentrizam je koncept koji se nairoko koristio u prouavanju stavova potroaa prema stranim proizvodima. Izveden je iz openitijeg koncepta etnocentrizma, koji je ukorijenjen u uvjerenju da je vlastita grupa superiorna spram ostalih grupa. Shimp i Sharma (1987.) konstruirali su sintagmu potroaki etnocentrizam koja predstavlja vjerovanje amerikih potroaa ( u njihovom primjeru ) o prikladnosti, te moralnosti kupovine stranih proizvoda. Kako bi operacionalizirali koncept potroakog etnocentrizma Shimp i Sharma razvili su skalu od 17 estica za mjerenje tog koncepta, te su je nazvali CETSCALE (Consumer Ethnocentric Tendency Scale). Hrvatska gospodarska komora od 1997. uspjeno provodi akciju Kupujmo hrvatsko putem koje eli potai graane na kupnju hrvatskih proizvoda.

Kljune rijei

: potroaki etnocentrizam, ponaanje potroaa,

etnocentrizam, CETSCALE, Kupujmo hrvatsko

1. UVODPotroaki etnocentrizam je tema o kojoj se relativno puno govori, ali malo pie. Stoga se nadam kako e ovaj rad dati bar mali doprinos ve napisanome o toj temi. U ovom radu u pokuati objasniti pojam potroakog etnocentrizma. Kako bi pojam bio to jasniji u prvom dijelu rada bavit u se openito ponaanjem potroaa i etnocentrizmom. U sredinjem dijelu rada govorit u

o tome kako je nastao pojam potroakog etnocentrizma, kako se teorija o njemu razvijala, koji imbenici utjeu na njega, te na koji nain se mjeri. Na kraju u dati prikaz konkretne akcije Hrvatske gospodarske komore Kupujmo hrvatsko, te akcija obiljeavanja odreenih hrvatskih proizvoda etiketama Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta.

2. PONAANJE POTROAA 2.1. Marketinko glediteProizvod nije samo skup fizikih i korisnih svojstava, nego je prije svega temelj komunikacije s recipijentom putem dodatnih obiljeja ( boja, marka, dizajn, oznaavanje itd.). Kupnjom proizvoda kupac izraava svoje skrivene osobine i cjelokupan stil ivota. Rijetki proizvoai priznaju da proizvod predstavlja element komunikacije, no ipak veina istrauje skrivene motive kupovine svojih proizvoda, kako bi saznali to kupci ele dobiti kupnjom njihovog proizvoda, a kako bi onda u skladu s tim pojaali obiljeja proizvoda zbog kojih se kupci odluuju na kupnju tog proizvoda. Proizvoai istrauju koja obiljeja kupac sebi pridaje kupnjom njihova proizvoda (npr. konzervativnost, potovanje, mladost, pripadnost odreenoj grupi i sl.), te koje oznake na njihovom proizvodu predstavljaju ta obiljeja. Najvanije je utvrditi koji motivi upravljaju aktualnim potroaevim ponaanjem.

2.2. Socioloko glediteSvako se drutvo razvija u okvirima svoje kulture, svog kulturnog vrijednosnog sustava ili normi to utvruju lanovi drutva unutar odreenih tolerancija datih odnosa. Prema postojeem saznanju tih odnosa nuno je razlikovati : to se mora, to se treba, a to moe ( npr. u potronji , u podruju odgovora na to se mora, nalaze se odgovori na zabrane i molbe kod kupnje automobila : nunost pregleda, registracije; kod droga izriita zabrana koritenja ).

Pridravanje kulturnim normama, koje su ovisno o vremenu stalno u procesu promjena, osiguravaju itavi sustavi kanjavanja i nagraivanja, te su tome podvrgnuti i kupovni odnosi. Povezan s tim je i utjecaj pripadnosti potroaa odreenom socijalnom sloju, tj. grupi ljudi iji se presti i socijalni status ne razlikuje mnogo, te iji se drutveni doprinos moe priblino jednako ocijeniti, na njegov odabir proizvoda. Potroai unutar odreenog socijalnog sloja usmjeravaju se esto na potronju socijalnog sloja koji je ispod ili iznad njih. Socijalni slojevi gube svoju snagu u kupovnim odnosima zbog niveliranja slojeva, a emu doprinose ekonomski i drugi inioci.

Na ponaanje potroaa utjee i njegova pripadnost razliitim starosnim, geografskim i dr. grupama. lanovi odreene grupe reagiraju na varijacije potronje druge grupe samo tada kad je ta promjena poticajna. Pritom valja razlikovati formalne i neformalne grupe. Formalne grupe imaju odreene ciljeve i organizacijska pravila ( npr. lanstva u sindikatima, poduzeima, veze ne utvruju slubeno ( npr. poznanici, prijatelji i sl.). politikim organizacijama i sl. ) za razliku od neformalnih u kojima se ciljevi i strukturalne

Mjera grupnog utjecaja na kupovne odnose ponajvie ovisi o stupnju identifikacije pojedinca s grupom. Jedna od najznaajnijih grupa je obitelj. Odnosima uloga u obitelji ureuje se podjela zadaa u kupovnim odnosima. Relativni utjecaji lanova obitelji mijenjaju se tokom ivotnog ciklusa obitelji.

2.3. Psiholoko glediteNajvaniji pojam kod psiholokog promatranja ponaanja potroaa je motiv. Razni autori su utvrdili kataloge motiva, tako da danas moemo razlikovati : pozitivne (elje, potrebe) i negativne (strah, averzija), apsolutne i relativne, duhovne i materijalne, elementarne i kulturno oblikovane potrebe i motive. Najiru kategorizaciju motiva i prihvaanu podjelu dao je A.H. Maslow:

-

psiholoki motivi motivi sigurnosti motivi ljubavi motivi potovanja motivi samoostvarenja

Poetna tvrdnja A. H. Maslowa bila je da motiv vieg stupnja dominira ljudskim ponaanjem, a istovremeno se samo djelomino zadovoljavaju motivi nieg stupnja. Tako npr. proizvoai prehrambenih proizvoda u razvijenim zemljama koriste u propagandi apele koji stimuliraju motive vieg psiholokog stupnja ( ljubav,

ugled, uspjeh itd.), da bi dobili eljenu reakciju potroaa, jer je veina stanovnika tamo zadovoljila potrebe nieg stupnja.

Propagandistima, kojima je jedini cilj nagovoriti potroaa da kupi odreeni proizvod, najzanimljivija su dva motiva : motivi kojih je kupac svjestan i nesvjesni motivi koji se mogu potaknuti propagandom. Stoga propagandist treba izraditi strategiju na apelu obeanja specifinog zadovoljstva koje e stimulirati kupovnu motivaciju. Svi pojedinci formiraju svoje vlastite vrijednosti, hijerarhiju motiva i tenji, te odluuju na koji e apel pozitivno reagirati. Psiholoka pitanja koja kupac postavlja prodavau su: to proizvod moe uiniti za mene? to dobivam kupovinom proizvoda?

Kupeva doivljena korist razlog je kupovine proizvoda. Razlozi kupovine mogu biti zadovoljenje motiva, korisnost, ugodnost, ugled i sl. Te koristi potjeu iz stvarnih ili percipiranih obiljeja proizvoda. Suvremeno gledite kae kako je veina kupovina motivirana djelomino racionalnim, a djelomino emocionalnim motivima. Za vrjednije i tehniki sloenije proizvode potroai troe vie vremena na usporeivanje, analizu i vrednovanje, nego za proizvode svakodnevne potronje.

Brojne studije su pokazale kako su ekonomske propagande koje su pokuavale promijeniti stavove potroaa neuspjene. Zbog toga apeli usmjereni na stavove potroaa moraju poi od adaptivne strategije komunikacije s ciljem utjecaja na nove ili apelirati na postojee potroae kako bi se intenzivirala kupovina postojeih proizvoda.

Takvu vrstu apela rabi i Hrvatska gospodarska komora u svojoj kampanji Kupujmo hrvatsko, kojom eli potai kupnju hrvatskih proizvoda.

3. ETNOCENTRIZAMNaziv etnocentrizam uveo je 1906. ameriki sociolog William Graham Sumner (1840-1910). On je rekao kako je etnocentrizam gledanje na stvari na taj nain da je vlastita grupa sredite svega, a sve ostalo se procjenjuje i daje mu se vrijednost s obzirom na mjerila vlastite kulture. Etnocentrizam se esto jednostavno definira kao vjera u nadmo vlastite kulture. Neki autori kao bitnu znaajku etnocentrizma navode predrasude ili nepovjerenje to postoje unutar neke drutvene skupine prema pripadnicima drugih takvih skupina. Etnocentrizam je uvelike posljedica injenice da ljudi usvajaju vane kulturne i etnike, vrijednosti i obiljeja jo za primarne socijalizacije, te da im oni postaju glavna uporita u njihovom razvitku. Simboli i vrijednosti vlastite etnike i nacionalne grupe promatraju se kao predmeti ponosa i jedinstva, a vrijednosti drugih grupa se promatraju s prezirom. Fenomen etnocentrizam duboko je ukorijenjen u veinu meugrupnih odnosa, razvija se u obiteljski ponos, religijske predrasude, rasnu diskriminaciju i patriotizam. Neki autori su ak raspravljali o tome je li etnocentrizam dio ljudske prirode. Etnocentrizam stvara razliite osjeaje povezanosti i lojalnosti izmeu lanova vlastite grupe i odbacivanja spram lanova drugih grupa. Adorno je povezivao etnocentrizam s provincijalizmom i kulturnom uskou, te je gledao na njega kao na tendenciju prihvaanja onih koji su kulturno slini i odbacivanje onih koji to nisu. Freud je etnocentrizam definirao kao narcizam grupe. Etnocentrizam poiva i na etnikom identitetu, te ne mora nuno uzrokovati nepoeljne posljedice, ako se ujedno doputa drugima razvijanje vlastitog identiteta. Ipak, u stvarnosti etnocentrizam esto vodi do podcjenjivanja

vrijednosti i kreiranja openito loih predodaba o pripadnicima drugih kultura i etnija. Prema nekim vienjima etnocentrizam, odnosno njegova obiljeja ne moraju se iskljuivo odnositi na lanove etnikih grupa, ve i na grupe poput intelektualaca, kriminalaca, umjetnika itd.

4. POTROAKI ETNOCENTRIZAM 4.1. KonceptStavovi i osjeaji potroaa prema proizvodima koji su proizvedeni u drugim zemljama, ve su godinama vrlo bitan predmet istraivanja na polju ponaanja potroaa, te meunarodnog marketinga. Putem tih istraivanja dolo se do zakljuka kako je odreen broj potroaa sklon ponaati se etnocentrino pri prosuivanju i odabiru proizvoda.

Prvi autor koji se bavio problemom potroakog etnocentrizma bio je Shimp (1984). Prema Shimpu potroaki etnocentrizam ine uvjerenja potroaa kako su proizvodi proizvedeni u njihovoj zemlji superiorni spram proizvodima iz drugih zemalja. Prema njegovom konceptu ti potroai skloni su vjerovati kako je pogreno kupovati proizvode proizvedene u inozemstvu, jer to teti domaoj ekonomiji, uzrokuje nezaposlenost, te je to iz njihova vienja jednostavno nepatriotski. Drugi autori su pokazali kako je etnocentrizam usko povezan s potroakim nacionalizmom i patriotizmom. U skladu s tim pokazano je kako patriotizam ima znaajan utjecaj na odabir izmeu kupnje domaeg i stranog proizvoda. Povezanost postoji i izmeu dogmatizma i sklonosti kupnje proizvoda nastalih u kulturalno slinim zemljama. Rezultati odreenih studija su pokazali kako su potroaki etnocentristi uglavnom nie obrazovani, te da imaju nisku razinu prihoda..

Istraiva Stoltman je u svom istraivanju 1991. pokazao kako potroaki etnocentrizam nije imao nadmoan utjecao na odluke i izbore potroaa, te da u stvarnosti funkcionira relativno dinamino i sluajno. Ta je njegova studija pokazala kako potroaki etnocentrizam moe biti, do odreene mjere, situacijski, kad se radi o njegovoj konkretnoj manifestaciji u potroaevom ponaanju.

4.2. Faktori koji utjeu na potroaki etnocentrizam4. 2. 1. Animozitet Zbog veliine i koliine resursa, male zemlje su esto ovisne o svojim susjedima, pogotovo o veim dravama. Kao rezultat toga, male zemlje se mogu osjetiti ugroenima, te imaju neprijateljske osjeaje prema velikim zemljama. Klein et al (1998) definirali su taj animozitet kao ostatak antipatije povezane s prijanjim ili trenutnim vojnim, politikim ili ekonomskim dogaanjima. Oni su postavili hipotezu da e osjeaji animoziteta utjecati na potroako ponaanje kad se radi o kupnji stranih proizvoda. Pronali su dokaze koji potvruju tu hipotezu . Ti dokazi bazirani su na studiji o voljnosti Kineza da kupuju japanske proizvode koja je napravljena u kineskom gradu Nanjingu, u kojem su Japanci u Drugom svjetskom ratu masakrirali 300 tisua ljudi.

4. 2. 2. Ponuda domaih proizvoda Sljedei faktor koji utjee na stavove prema stranim proizvodima je ponuda domaih proizvoda. To se pogotovo odnosi na male ekonomije gdje unutarnje trite nije dovoljno veliko da podrava domau industriju. Ponekad ne postoji domaa alternativa stranom proizvodu. Npr. potroai u zemljama u kojima ne

postoji domaa industrija automobila nemaju drugog izbora nego kupiti strani proizvod.

4. 2. 3. Boravak u inozemstvu Mnoga istraivanja o stavovima prema stranim proizvodima provedena su s velikim unutarnjim tritem poput SAD-a. Generalizacija zakljuaka proizalih iz takvih istraivanja na male zemlje je prilino problematina. Stanovnici malih drava openito su vie izloeni i svjesniji kultura drugih, posebice velikih zemalja. Pojedinci esto ue o drugim kulturama u koli, itajui o njima ili gledajui televizijski program. Ipak, iskustvo posjeta ili ivljenja u drugoj zemlji ostavlja puno vei utjecaj na znanje o drugim zemljana, ivotnom stilu njihovih stanovnika, te poveava prijemivost prema stranim proizvodima. Pozitivni stavovi prema putovanjima van zemlje utjeu na meunarodnu orijentaciju pojedinaca, a to su pojedinci vie meunarodno usmjereni, manje je vjerojatno da e biti etnocentrini i da e vrednovati strane proizvode negativno.

4. 3. Mjerenje etnocetrizmaIstraivai Shimp i Sharma su 1987. konstruirali skalu od 17 estica -

CETSCALE (Consumer Ethnocentric Tendency Scale) koja mjeri potroake etnocentristike namjere uz kupnju stranih proizvoda. (U sluaju njihovog istraivanja to se odnosi na neamerike proizvode, jer je istraivanje provedeno u SAD-u, te je i skala napravljena u skladu s tim.)

CETSCALE tvrdnje

1.

Amerikanci trebaju uvijek kupovati proizvode proizvedene u SAD-u umjesto uvezenih.

2. 3. 4. 5. 6.

Samo oni proizvodi kojih nema u SAD-u trebaju biti uvezeni. Kupi amerike proizvode. Podri ameriku zaposlenost. Ameriki proizvodi iznad svega. Kupnja stranih proizvoda je neameriki. Nije u redu kupovati strane proizvode jer ostavlja Amerikance bez posla.

7. 8.

Pravi Amerikanac uvijek kupuje amerike proizvode. Mi trebamo kupovati proizvode proizvedene u Americi i tako ne dopustiti drugima da se bogate na nama.

9. 10.

Uvijek je najbolje kupiti ameriki proizvod. Treba biti vrlo malo trgovine i kupnje dobara iz drugih zemalja ako nije iz velike potrebe.

11.

Amerikanci ne bi trebali kupovati strane proizvode jer to teti amerikom biznisu i uzrokuje nezaposlenost.

12. 13.

Ogranienja bi trebalo staviti na sav uvoz. Iako me moe kotati vie ipak preferiram kupnju amerikog proizvoda.

14. 15.

Trebalo bi zabraniti strane proizvode na naem tritu. Strane proizvode trebalo bi jako oporezivati kako bi se smanjila njihova prisutnost u SAD-u.

16.

Mi bi trebali kupovati proizvode iz stranih zemalja samo ako te proizvode ne moemo nabaviti u naoj zemlji.

17.

Ameriki potroai koji kupuju proizvode proizvedene u drugim zemljama su odgovorni za nezaposlenost u Americi.

CETSCALE je napravljena tako to su iskoritene prethodne studije i predtestovi. Ta se skala pokazala kao pouzdana, te ima kontingentnu i diskriminirajuu valjanost za gotovo sve uzorke na kojima je bila primijenjena. Nedavna istraivanja sugeriraju kako ta CETSCALE ima veliki potencijal za meunarodno istraivanje potroakog ponaanja. Ta spoznaja omoguava koritenje te CETSCALE pri izraivanju marketinkih strategija, osobito moe pomoi pri odreivanju komunikacijskih kljueva i stvaranja propagandnih apela. Npr. oglaiva moe doznati kakav je stupanj etnocentrinosti kod potroaa na tritu na koje je on usmjeren, te prema tome odrediti treba li propagandna poruka ukljuivati patriotske oznake ili ne. Takoer informacija dobivena takvim mjerenjem moe pomoi da se odredi u kojim bi situacijama pakiranje proizvoda trebalo ukljuivati poruku made in, odnosno u kojoj mjeri bi zemlja porijekla proizvoda trebala biti naglaena. Odluka o tome u kojoj mjeri proizvoa eli biti povezan s etnocentrizmom, te geografskim ogranienjima koji proizlaze iz njega, moe biti kljuna za uspjeh kompanije.

5. AKCIJE HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE 5. 1. Kupujmo hrvatskoAkcija Kupujmo hrvatsko zapoeta je 1997.godine s ciljem upoznavanja tvrtki sa znakovima Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta. Ove godine (2003.) Hrvatska gospodarska komora obogatila je kampanju Kupujmo

hrvatsko s novim promidbenim kvalitetama, te se akcija provodila pod geslom Reafirmirajmo domae trite poveajmo zaposlenost. Taj projekt ima za cilj nacionalnu homogenizaciju stratekih gospodarskih interesa Hrvatske i podizanje nacionalne svijesti o vlastitim vrijednostima.

Taj projekt nacionalnih razmjera potie hrvatske proizvoae na kreativnost i stvaralatvo te njihov natjecateljski duh usmjerava na uinkovito zadovoljavanje potreba i elja potroaa. Na temelju intenzivne medijske promidbe hrvatskih proizvoda Hrvatska gospodarska komora pokuala je potaknuti graane na razmiljanje da kupovanjem hrvatskih proizvoda doprinose razvoju domae industrije, ouvanju vlastitih radnih mjesta i radnih mjesta svoje djece, a gospodarske subjekte potaknuti da podignu razinu samosvijesti u vlastite poslovne mogunosti.

5.1.2. Izvjetaj o akciji Kupujmo hrvatsko 2003. Ovogodinja akcija Kupujmo hrvatsko poela je 10. svibnja u Sisku, a zavrila 4. listopada u Hrvatskoj Kostajnici, te je provedena u 20 upanijskih sredita te u Vinkovcima i na Zagrebakom velesajmu. Od samog poetka hrvatske tvrtke su pokazivale veliko zanimanje za akciju, te je broj sudionika rastao, sukladno sve veem uspjehu akcije. 308 hrvatskih gospodarskih subjekata bilo je ukljueno u akciju, te je promovirano nekoliko tisua hrvatskih proizvoda, posebno proizvodi kojima je Hrvatska gospodarska komora dodijelila znakove Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta. Osim proizvoaa, ove godine su akciju podrali i neki trgovaki lanci, te vlasnici trgovakih obrta.

Hrvatska gospodarska komora napravila je analizu uinaka PR objava u medijima. Analizom su obuhvatili kompletan hrvatski tisak, elektronski medij, te objave po upanijskim komorama. Obuhvaeni su svi prilozi vezani uz tematiku i djelatnost akcije Kupujmo hrvatsko od mjeseca oujka do prosinca 2003. Ukupno 205 novinskih naslova biljee lanke o toj temi, od ega najvie objava biljee nacionalni dnevnici. Najvie novinskih tekstova (160) bilo je neutralne orijentacije. HGK provela je i ankete o akciji Kupujmo hrvatsko meu tvrtkama sudionicama akcije, te meu potroaima. Veina gospodarskih subjekata (98, 4%) izjavilo je kako bi ponovno sudjelovala u akciji. Kod potroaa meu ostalim ispitali su i stavove prema kupnji hrvatskih proizvoda i ponaanje. Ovo su neki od rezultata dobivenih tom anketom :

-

63% ispitanika je izjavilo kako vie kupuje vie domae nego strane proizvode

-

17% ispitanih ne gleda na podrijetlo proizvoda 57% ispitanika je izjavilo kako u proteklih 12 mjeseci sve vie kupuje hrvatske proizvode

-

68% hrvatskih graana starijih od 15 godina promie u svojoj okolini svijest o potrebi davanja prednosti domaim proizvodima kod kupnje

-

79% graana spremno je odvojiti malo vie novca za hrvatski proizvod nego za strani ako bi bili iste kvalitete

-

ispitanici koji ne bi platili vie za jednako kvalitetan hrvatski proizvod kao i strani, koji ne bi kupili nekvalitetniji hrvatski proizvod, koji podjednako kupuju i strane i domae proizvode kao i oni koji ne

gledaju na porijeklo proizvoda su mlai i obrazovaniji dok bi stariji ispitanici nieg obrazovanja lake rtvovali kvalitetu i cijenu kod kupnje hrvatskog proizvoda.

5.2. Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatskoHrvatska gospodarska komora je krajem 1997. poela s promoviranjem Projekta vizualnog oznaavanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda s namjerom poticanja kvalitetnog proizvoda. Projekt je dobrovoljan, te tvrtke kandidiraju svoje najkvalitetnije proizvode za oznaavanje znakom Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Cilj ove akcije je identificiranje proizvoda koji se globalno mogu prepoznati kao kvalitetan hrvatski proizvod i ravnopravno ukljuiti u svjetsku trinu utakmicu, probuditi natjecateljski duh hrvatskih proizvoaa i potaknuti stalno unapreenje svakog aspekta kvalitete proizvoda te promotivnim aktivnostima postii prepoznatljivost i povjerenje u znakove na inozemnim tritima. O tome moe li proizvod ponijeti jedan od znakova odluuju nezavisne tehnike komisije u kojima su priznati hrvatski strunjaci iz pojedinih podruja proizvodnje. Znak Hrvatska kvaliteta dobivaju proizvodi koji po svojim obiljejima (sastav, dizajn, ergonometrijski kriterij, ekoloki kriteriji...) zadovoljavaju visoke svjetske standarde. Znak Izvorno hrvatsko dodjeljuje se autohtonim kvalitetnim hrvatskim proizvodima koji su rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraivakog rada, invencija i inovacija (npr. Vegeta, Bajadera).

6. ZAKLJUAK

Razlike u kulturi bitno utjeu na marketinko ponaanje, stoga je nuno poznavati kulturno okruenje na svakom tritu na kojem se eli poslovati. Ponos i predrasude u okviru jedne kulture esto su uzrokom odbacivanja vrijednosti ideja drugih kultura. Sklonost isticanja superiornosti vlastite etnike grupe u usporeivanju sa standardima drugih grupa naziva se etnocentrizam. On moe dovesti do nezainteresiranosti, omalovaavanja i prezira prema pripadnicima drugih kultura. Potroai razliito doivljavaju proizvode koji dolaze iz razliitih zemalja, unato tome to oni mogu biti po svim drugim obiljejima (kvaliteti, funkcionalnosti, dizajnu i dr.) istovjetni. Negativan imid zemlje porijekla moe potpuno iskljuiti proizvode iz neke zemlje ili regije. U veini sluajeva zemlja porijekla pokazatelj je kvalitete proizvoda, ak i kad se radi o industrijskim kupcima.

SUMMARYConsumer ethnocentrism is a construct which has been widely used in studying consumer attitudes toward foreign products. It derives from the more general construct of ethnocentrism, which in turn is rooted in a belief that one's own group is superior to other groups. Shimp and Sharma (1987) coined the term 'consumer ethnocentrism' to represent the belief held by American consumers (for example) about the appropriateness, indeed morality, of purchasing foreign products. To operationalise the concept of consumer ethnocentrism, Shimp and Sharma (1987) developed a 17-item scale to measure the construct and named this the Consumer Ethnocentric Tendency Scale (CETSCALE). Since 1997 Croatian Chamber of Economy is successfully taking the action buy croatian by which wants to encourage croatian citizens to buy croatian products.

Keywords : Consumer ethnocentrism, Consumer behaviour, Ethnocentrism,CETSCALE, prejudice, motiv, buy Croatian

LITERATURA1. Forbes H.D. : Nationalism, Ethnocentrism, and Personality, The University of Chicago, 1985. 2. Herak Emil: Leksikon migracijskog i etnikoga nazivlja, Institut za migracije i narodnosti, 3. Zagreb, 1998. 4. Izvjee o nacionalnoj akciji Kupujmo hrvatsko 2003, Hrvatska gospodarska komora, 5. Zagreb, prosinac 2003. 6. Karpati Tibor: Transparentnost trita,marketing, etika, HAZU; Osijek, 1992. 7. Kesi Tanja: Marketinka komunikacija, Mate, Zagreb, 1997. 8. Markovi Mirko: Marketinko istraivanje ponaanja potroaa, Split, 1997. 9. Previi Jozo, Ozreti - Doen urana: Meunarodni marketing, Masmedia, Zagreb, 1999.