pouke iz biblije sijeänj veljaä ofiujak 2020. daniel · do-perzija, grËka, rim i boæje...

1

Poukeiz BiblijeSIJE»ANJVELJA»AOÆUJAK2020. Daniel

2

Sadræaj 1. Od Ëitanja do razumijevanja

2. Od Jeruzalema do Babilona

3. Od tajne do otkrivenja

4. Od uæarene peÊi do palaËe

5. Od oholosti do poniznosti

6. Od samoljublja do propasti

7. Jama s lavovima i anelima

8. Od olujnog mora do nebeskih oblaka

9. Od okaljanosti do oËiπÊenja

10. Od priznanja do utjehe

11. Od borbe do pobjede

12. Od Sjevera i Juga do Divote

13. Od praha zemaljskoga do zvijezda

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 1/2020.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 1/2020Elias Brasil de Souza, Daniel

Elias Brasil de Souza

DanielPouke iz Biblije

3

UVOD

Daniel, prorok koji proriËeo posljednjem vremenu

Na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeÊe Zapad je proæimaoosjeÊaj optimizma. ZahvaljujuÊi znanosti i tehnologiji, ËovjeËanstvo jenapredovalo prema zlatnom dobu, buduÊnosti velikih moguÊnosti, kadaÊe rat, bolesti, siromaπtvo i glad biti okonËani. U svakom sluËaju, ljudisu njegovali takvu nadu.

Naravno, u dvadesetom stoljeÊu ova nada pokazala se ne samo kaopogreπna, veÊ i bezumna i naivna. To objaπnjava zaπto u dvadeset prvostoljeÊe nismo uπli s velikim osjeÊajem optimizma u bolju buduÊnost.

Sa suvremenoga glediπta, Ëini seda je svijet i dalje u priliËno sumor-nom stanju i, πto je joπ gore, imamalo nade da Êe se prilike poboljπati.Ljudi su sada isto tako skloni pohle-pi, tlaËenju, nasilju, osvajanju, izrab-ljivanju i samouniπtenju kao i preciu proπlim vjekovima. U meuvreme-nu, mnoga naπa tehnoloπka dostig-nuÊa, iako su katkad vrlo korisnaljudskom rodu, doprinijela su naπojpohlepi, tlaËenju, nasilju, osvajanju,izrabljivanju i samouniπtenju.

Naravno, niπta od navedenog netreba nas iznenaditi ako Ëitamo slje-deÊe tekstove: “Podmuklije od svegaje srce. Jedva popravljivo, tko da gapronikne?” (Jeremija 17,9), ili: “DiÊiÊe se narod protiv naroda i kraljev-stvo protiv kraljevstva. Bit Êe gladi ipotresa zemlje u raznim mjestima.”(Matej 24,7)

Pa ipak, usred svega tog oËaja i nesreÊe, imamo Knjigu prorokaDaniela, koja je predmet naπeg prouËavanja u ovom tromjeseËju, knjigukoja je posebno znaËajna za nas koji æivimo u ayt quatz, “vremenusvrπetka” (Daniel 12,9). Razlog je πto na svetim stranicama Knjige proro-ka Daniela imamo snaæan, razuman dokaz koji potvruje naπu vjeru nesamo u Boga, veÊ i u Gospodina Isusa Krista i Njegovu smrt na kriæu,kao i obeÊanje u Njegov povratak i sve πto taj povratak obuhvaÊa.

Na svetim stranicamaKnjige prorokaDaniela imamosnaæan, razumandokaz koji potvrujenaπu vjeru ne samo uBoga, veÊ i uGospodina IsusaKrista i Njegovu smrtna kriæu, kao iobeÊanje u Njegovpovratak i sve πto tajpovratak obuhvaÊa.

Na svetim stranicamaKnjige prorokaDaniela imamosnaæan, razumandokaz koji potvrujenaπu vjeru ne samo uBoga, veÊ i uGospodina IsusaKrista i Njegovu smrtna kriæu, kao iobeÊanje u Njegovpovratak i sve πto tajpovratak obuhvaÊa.

4

Zanimljivo je da se u cijeloj Knjizi proroka Daniela (poglavlja 2, 7,8, 11) iz razliËitih kutova opisuje sljedeÊi niz kraljevstava: Babilon, Me-do-Perzija, GrËka, Rim i Boæje vjeËno kraljevstvo koje Êe nastupiti na-kon Isusovog drugog dolaska. S naπega glediπta danas, buduÊi da æivimou ovom vremenu, moæemo zapaziti da su sva ovozemaljska kraljevstvabila osnovana i okonËana kako je proreËeno. Ili, kad je rijeË o Rimu, ovoje kraljevstvo osnovano i traje, bar zasad, kao πto je Daniel zapisao. Onoje prikazano stopalima i prstima stopala u Danielu 2,33.41, i prikazujejoπ uvijek podijeljene europske narode kao i samu Rimsku crkvu. Prematome, povijest svijeta jasna je i Ëvrsta potvrda biblijskog proroËanstva,koju netko tko je æivio u vrijeme Babilona ili GrËke ili Ëak u ranimdanima Rima, nije mogao imati.

BuduÊi da na proroËkoj vremenskoj crti æivimo u vremenu u kojemæivimo, moæemo zapaziti da je Daniel bio u pravu u vezi sa svim ovimkraljevstvima; dakle, imamo joπ viπe razloga da mu vjerujemo kad jerijeË o jedinom kraljevstvu koje tek treba doÊi: Boæje vjeËno kraljevstvoo Isusovom drugom dolasku.

Da, Knjiga proroka Daniela ostaje snaæan dokaz koji potvruje vje-ru, pogotovo za nas adventistiËke krπÊane, jer na njezinim stranicamanalazimo tekstove koji se odnose na naπu Crkvu, posebno Daniel 8,14:“Odgovori: ‘Joπ dvije tisuÊe i tri stotine veËeri i jutara; tada Êe Svetiπtebiti oËiπÊeno.’” Ovaj tekst paralelan je s Danielom 7,22.26.27, gdje stojida Êe nakon velikog nebeskog suda, koji “dosudi pravdu Svecima Sve-viπnjega”, biti uspostavljeno Boæje vjeËno kraljevstvo. Za razliku odprolaznih, ovozemaljskih kraljevstava, ono Êe trajati vjeËno.

Pa ipak, bez obzira na “πiru sliku”, vidimo koliko Krist moæe bitiblizu svakog od nas pojedinaËno. Od sna kralja Nabukodonozora doDanielovog osloboenja iz lavovske jame, ova nam knjiga pokazuje daBog postoji i da je blizu nas; kao πto je Daniel rekao bezboænom kraljuBaltazaru: On je Bog “u Ëijoj je ruci duπa tvoja i svi putevi tvoji” (Daniel5,23).

Ukratko reËeno, Knjiga proroka Daniela, predmet naπeg prouËava-nja u ovom tromjeseËju, ostaje snaæno otkrivenje ljubavi i karakteranaπega Gospodina Isusa Krista, kakva je bila i kada je napisana prijenekoliko tisuÊa godina.

Elias Brasil de Souza radi kao direktor Biblijskog istraæivaËkoginstituta pri Generalnoj konferenciji Crkve adventista sedmoga dana.Stekao je doktorat u podruËju starozavjetne egzegeze i teologije naSveuËiliπtu Andrews.

5

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Velika borba, Znaci vremena, 2010., poglavlje 16

Pouka 1 28. prosinca—4. sijeËnja 2020.

Od Ëitanja do razumijevanja“Kad Filip pritrËa i Ëu da onaj Ëita proroka Izaiju, upita

ga: ‘Razumijeπ li baπ to πto Ëitaπ?’” (Djela 8,30)Biblijski tekstovi: Luka 24,25-27; 2. Petrova 3,11-13; Jona

3,3-10; Brojevi 14,34; Daniel 9,23; Daniel 10,11.12.

Naπa Crkva nastala je na temelju stranica Knjige proroka Daniela,koju Êemo prouËavati ovog tromjeseËja. Na samom poËetku na umutrebamo imati sljedeÊe pojedinosti koje Êe nam pomoÊi u prouËavanju.

Prvo, nikad ne trebamo zaboraviti da je Krist u srediπtu Knjigeproroka Daniela, kao i cijele Biblije.

Drugo, Knjiga proroka Daniela ustrojena je na naËin koji otkrivaknjiæevnu ljepotu i pomaæe da shvatimo πto je u srediπtu njezinog za-nimanja.

TreÊe, trebamo shvatiti razliku izmeu obiËnih i apokaliptiËkih pro-roËanstava. To Êe nam pomoÊi da razlikujemo Danielova proroËanstvaod proroËanstava drugih proroka kao πto su Izaija, Amos i Jeremija.

»etvrto, dok prouËavamo Danielova vremenska proroËanstva, tre-bamo shvatiti da ona obuhvaÊaju dugaËka vremenska razdoblja i da sena njih treba primijeniti naËelo dan za godinu.

Peto, trebamo naglasiti da Knjiga proroka Daniela ne biljeæi samoproroËanstva, veÊ je iznimno znaËajna za naπ osobni æivot danas.

6

NEDJELJA 29. prosinca

Krist: Srediπte Knjige proroka Daniela

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Luka 24,25-27; Ivan 5,39; 2. Ko-rinÊanima 1,19.20. U kojem je smislu Krist srediπte Pisma?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nema sumnje da je Isus srediπte Pisma, a to ukljuËuje i Knjiguproroka Daniela. Na primjer, prvo poglavlje pokazuje, premda na ograni-Ëen i nesavrπen naËin, da je Danielovo iskustvo sliËno Kristovom, kojije napustio Nebo da bi æivio u ovom greπnom svijetu i suprotstavio sesilama tame. ©toviπe, Danielu i njegovim prijateljima darovana je mu-drost s visine nalik Kristovoj da bi se suoËili s izazovima babilonskekulture. U drugom poglavlju opisan je kamen koji Êe se pojaviti u po-sljednje (eshatoloπko) vrijeme i koji pokazuje da Êe Kristovo kraljevstvona kraju zamijeniti sva svjetska kraljevstva. TreÊe poglavlje otkriva daKrist hodi sa svojim vjernim slugama u ognjenoj peÊi. U Ëetvrtompoglavlju prikazano je da Bog udaljava Nabukodonozora iz njegovog kra-ljevstva na odreeno vremensko razdoblje kako bi kralj shvatio da “Sve-viπnji vlada” (Daniel 4,26 — Varaædinska Biblija). Izraz “Sveviπnji vlada”podsjeÊa nas da Krist kao “Sin »ovjeËji” (Daniel 7,13 — VaraædinskaBiblija) prima vlast i kraljevstvo kako je opisano u Danielu 7. U petompoglavlju prikazana je smrt kralj Baltazara i pad Babilona u ruke Per-zijanaca u noÊi u kojoj su se odali pijanËevanju i razvratu. Ovaj dogaajnagovjeπtava Sotonin poraz i uniπtenje Babilona posljednjeg vremena odstrane Krista i Njegovih anela. ©esto poglavlje govori o uroti protivDaniela koja podsjeÊa na laæne optuæbe koje su sveÊeniËki glavari izni-jeli protiv Isusa. Zatim, kao πto kralj Darije bezuspjeπno pokuπava obra-niti Daniela, tako Pilat bezuspjeπno pokuπava obraniti Isusa (Matej 27,17-24). U sedmom poglavlju opisuje se Krist kao Sin »ovjeËji koji primakraljevstvo i vlada svojim narodom. Osmo poglavlje prikazuje Krista kaosveÊenika u nebeskom Svetiπtu, a deveto kao ærtvu Ëija smrt ponovnopotvruje Savez izmeu Boga i Njegovog naroda. U tekstu od desetog dodvanaestog poglavlja Krist je prikazan kao Mihael, glavni zapovjednik,koji se bori sa silama zla i pobjedonosno spaπava Boæji narod Ëak i odsile smrti.

Imajmo na umu da je Krist u srediπtu Knjige proroka Daniela. Usvakom poglavlju knjige neko iskustvo ili misao ukazuje na Krista.

Kako moæemo zadræati Krista u srediπtu svojeg æivota usredborbi, kuπnji, Ëak i trenutaka velike radosti i napretka? Zaπto jeto toliko vaæno?

7

PONEDJELJAK 30. prosinca

Struktura Knjige proroka Daniela

Aramejski dio Knjige proroka Daniela, od 2. do 7. poglavlja (jedandio Knjige proroka Daniela napisan je na hebrejskom, drugi na aramej-skom), otkriva sljedeÊu strukturu koja srediπnju poruku tog dijela icijele knjige:

A. Nabukodonozorovo vienje Ëetiriju kraljevstava (Daniel 2) B. Bog oslobaa Danielove prijatelje iz uæarene peÊi (Daniel 3) C. Sud nad Nabukodonozorom (Daniel 4)

C’. Sud nad Baltazarom (Daniel 5) B’. Bog oslobaa Daniela iz lavovske jame (Daniel 6)A’. Danielovo vienje Ëetiriju kraljevstava (Daniel 7)

Ova knjiæevna kompozicija naglaπava glavnu temu postavljajuÊi je usrediπte strukture, koja se u ovom sluËaju sastoji od toËaka V i V’(Daniel 4 i 5): Bog oduzima kraljevstvo Nabukodonozoru (privremeno) iBaltazaru (trajno). Prema tome, u tekstu od 2. do 7. poglavlja naglaπenaje Boæja vrhovna vlast nad zemaljskim kraljevima time πto ih On postav-lja i svrgava.

Ponavljanje je jedan od najdjelotvornijih naËina prenoπenja porukei pojaπnjenja. Na primjer, Bog daje faraonu dva sna u vezi s bliskombuduÊnoπÊu Egipta (Postanak 41,1-7). U prvom snu sedam mrπavih kra-va pojelo je sedam debelih. U drugom snu sedam malih i πturih klasovapojelo je sedam zdravih klasova æita. Oba sna upuÊuju na isto: nakonsedam godina napretka uslijedit Êe sedam godina oskudice.

Bog se u Knjizi proroka Daniela takoer koristi ponavljanjem. PostojeËetiri proroËka ciklusa u kojima se ponavlja cjelokupna osnovna struk-tura. Ova struktura na kraju ukazuje na konaËnu Boæju vrhovnu vlast.Iako svaka proroËka slika sadræi drugaËiji kut sagledavanja, one zajednoobuhvaÊaju isto povijesno razdoblje koje se proteæe od vremena prorokado posljednjeg vremena, kao πto pokazuje sljedeÊi dijagram:

Daniel 2 Daniel 7 Daniel 8; 9 Daniel 10—12

Medo-Perzija Medo-Perzija Medo-Perzija Medo-PerzijaGrËka GrËka GrËka GrËkaRim Rim Rim Rim

Uspostavljeno je Nebeski sud »iπÊenje Mihael ustajeBoæje kraljevstvo prethodi novoj Svetiπta

Zemlji

Kakva se velika nada nalazi u ovi tekstovima? Daniel 2,44;Psalam 9,8-13; 2. Petrova 3,11-13.

8

UTORAK 31. prosinca

ApokaliptiËka proroËanstva u Danielovoj knjizi

Vienja u Knjizi proroka Daniela razlikuju se od veÊine proroËkihporuka koje su starozavjetni proroci objavili. Danielova proroËanstvapripadaju kategoriji apokaliptiËkih proroËanstava, dok veÊina dru-gih starozavjetnih proroËanstava spada u kategoriju klasiËnih proroËan-stava. Razumijevanje osnovne razlike izmeu ovih vrsta proroËanstavavrlo je vaæno za ispravno razumijevanje biblijskog proroπtva.

ApokaliptiËka proroËanstva razlikuju se od takozvanih klasiË-nih proroËanstava prema sljedeÊim karakteristikama:

Vienja i snovi. U apokaliptiËkom proroËanstvu Bog se uglavnomkoristi snovima i vienjima da bi proroku prenio poruku. U klasiËnomproroËanstvu prorok prima “rijeË Gospodnju” — koja moæe ukljuËivativienja — i taj se izraz s malim razlikama javlja oko 1600 puta kodklasiËnih proroka.

Sloæeni simbolizam. Dok se u klasiËnom proroËanstvu simboli-zam javlja u ograniËenoj mjeri najveÊim dijelom obuhvaÊajuÊi simbole izstvarnog æivota, u apokaliptiËkom proroËanstvu Bog se koristi simboli-ma i slikama izvan svijeta ljudske realnosti, kao πto su hibridne æivoti-nje ili nemani s krilima i rogovima.

Boæanska vrhovna vlast i bezuvjetnost. Za razliku od klasiËnihproroËanstava, Ëija ispunjenja Ëesto ovise o Ëovjekovom odgovoru uokviru Boæjeg Saveza s Izraelom, apokaliptiËka su proroËanstva bezuvje-tna. U apokaliptiËkom proroËanstvu Bog otkriva uspon i pad svjetskihkraljevstava od Danielovih dana do svrπetka vremena. Ova vrsta proro-Ëanstava zasniva se na Boæjem predznanju i vrhovnoj vlasti i ostvarit Êese bez obzira na Ëovjekove odluke.

ProËitajte Jona 3,3-10. Je li ovo klasiËno ili apokaliptiËkoproroËanstvo? Obrazloæite svoj odgovor. Kakvo je proroËanstvo za-biljeæeno u Danielu 7,6?

Poznavanje opÊih vrsta proroËanstava, kao πto su klasiËno i apoka-liptiËko proroËanstvo, moæe biti od velike koristi. Prvo, ove vrste pokazujuda se Bog koristi razliËitim pristupima da bi objavio proroËku istinu(Hebrejima 1,1). Drugo, takvo znanje pomaæe nam da viπe cijenimo ljepotui sloæenost Biblije. TreÊe, ovo znanje takoer nam pomaæe da biblijskaproroËanstva tumaËimo u skladu sa svjedoËanstvom cijele Biblije i is-pravno objaπnjavamo “istinu” (2. Timoteju 2,15).

Na osnovi tekstova kao πto su Hoπea 3,4.5; Amos 8,11 i Zaharija9,1, pojedini krπÊani smatraju da Êe se posljednji dogaaji zemalj-ske povijesti odigrati na Bliskom istoku. ©to je pogreπno u ovomtumaËenju? Kako nam poznavanje razlike izmeu apokaliptiËkih iklasiËnih proroËanstava pomaæe da pojasnimo ovo pitanje?

9

SRIJEDA 1. sijeËnja

Boæja vremenska ljestvica

Povijesni pristup apokaliptiËkim proroËanstvima joπ je jedna vaænamisao koju trebamo imati na umu dok prouËavamo Knjigu proroka Da-niela. Ovaj pristup, poznat i kao historicizam, moæe se bolje shvatiti akose usporedi sa suprotnim glediπtima, preteristiËkim, futuristiËkim i idea-listiËki.

PreteristiËko glediπte proroËke dogaaje objavljene u Knjizi proro-ka Daniela tumaËi kao da su se dogodili u proπlosti. FuturistiËko tvrdida ista ta proroËanstva joπ Ëekaju na ispunjenje u buduÊnosti. PremaidealistiËkom tumaËenju apokaliptiËka su proroËanstva simboli opÊihduhovnih stvarnosti bez bilo kakvog posebnog povijesnog znaËenja.

Zagovornici historicizma, suprotno tome, smatraju da Bog u apo-kaliptiËkom proroËanstvu otkriva cjeloviti povijesni tok od proroka dovremena svrπetka. Dok budemo prouËavali Knjigu proroka Daniela, vi-djet Êemo da se u svakom vienju u knjizi (Daniel 2,7,8,11) ponavljaovaj povijesni pregled iz drugaËije perspektive i s novim pojedinostima.AdventistiËki pioniri, meu koje spada i Ellen G. White, tumaËili subiblijska proroËanstva iz Knjige proroka Daniela i Otkrivenja s histori-cistiËkog stajaliπta.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Brojevi 14,34; Ezekiel 4,5.6. ©tou proroËkom jeziku “dan” obiËno prikazuje?

Dok prouËavamo Knjigu proroka Daniela, trebamo takoer imati naumu da se proroËko vrijeme odreuje prema naËelu dan za godinu.Jedan dan u proroËanstvu obiËno odgovara jednoj godini u stvarnompovijesnom vremenu. Na primjer, proroËanstvo o 2300 veËeri i jutaratreba shvatiti kao proroËanstvo o 2300 godina (Daniel 8,14). SliËno tome,proroËanstvo o 70 tjedana treba shvatiti kao proroËanstvo o 490 godina(Daniel 9,24-27).

Ova vremenska mjera Ëini se ispravnom zbog sljedeÊih razloga: 1)BuduÊi da su vienja simboliËna, naznaËeno vrijeme mora takoer bitisimboliËno. 2) BuduÊi da se dogaaji opisani u vienjima odigravaju udugom vremenskom razdoblju, Ëak do “svrπetka vremena” u nekim slu-Ëajevima, vremenske raspone povezane s ovim proroËanstvima treba tu-maËiti u skladu s tim. 3) NaËelo dan za godinu potvreno je u Knjiziproroka Daniela. Jasan primjer nalazimo u proroËanstvu o 70 tjedana,koje se proteæe od vremena kralja Artakserksa do Isusovog dolaska kaoMesije. Dakle, da bi proroËka vremenska razdoblja iz Knjige prorokaDaniela bila jasna, najispravnije ih je tumaËiti prema naËelu dan zagodinu.

Neka od ovih vremenskih proroËanstava obuhvaÊaju stotine,Ëak i tisuÊe godina. ©to nas ova Ëinjenica treba nauËiti o strpljenju?

10

»ETVRTAK 2. sijeËnja

Danaπnje znaËenje Knjige proroka Daniela

Iako napisana prije viπe od 2500 godina, Knjiga proroka Daniela idalje je iznimno vaæna za Boæji narod u 21. stoljeÊu. Zapaæamo tri po-druËja u kojima ova knjiga moæe biti znaËajna za nas.

Bog je vrhovni vladar naπeg æivota. »ak i kada stvari pounaopako, Bog suvereno vlada i djeluje preko hirovitih Ëovjekovih po-stupaka da svojoj djeci pruæi najbolje. Danielovo iskustvo u BabilonupodsjeÊa na iskustva Josipa u Egiptu i Estere u Perziji. Ove tri mladeosobe bile su zarobljenici u stranim zemljama i pod nadmoÊnom vlaπÊuneznaboæaËkih naroda. ObiËnom promatraËu moæe se uËiniti da su slabii da ih je Bog zaboravio. Meutim, Gospodin ih je osnaæio i upotrijebiona silan naËin. Kada se suoËavamo s kuπnjama, patnjama i protivlje-njem, moæemo se osvrnuti na ono πto je Bog uËinio za Daniela, Josipai Esteru. Moæemo biti sigurni da se On ne mijenja i da nas nije napustioËak ni usred nevolja i kuπnji.

Bog upravlja povijeπÊu. Katkad nas zabrinjava zbunjeni i bescilj-ni svijet pun grijeha i nasilja. Meutim, poruka Knjige proroka Danielaglasi da Bog svime upravlja. U svakom poglavlju knjige zapaæamo potpu-no jasnu poruku da Bog upravlja povijeπÊu. Ellen G. White kaæe: “Usponnaroda, uspon i pad kraljevstava u zapisima ljudske povijesti naizgledovise o volji i junaπtvu ljudi. »ini se da je razvoj dogaaja uvelike odre-en njihovom snagom, æeljom ili hirovima. Ali u Boæjoj rijeËi zavjesa jepovuËena u stranu i mi gledamo iza, iznad i u svim igrama i protuigramaljudskih interesa, sila i strasti — orua Svemilostivoga koja tiho i strp-ljivo ostvaruju nakane Njegove volje.” (Odgoj, str. 148; u izvorniku 173)

Bog daje primjer svojem narodu posljednjeg vremena. Danieli njegovi prijatelji sluæe kao primjer æivota u druπtvu Ëiji je pogled nasvijet Ëesto u sukobu s biblijskim glediπtima. Kada se na njih vrπi priti-sak da pogaze svoju vjeru i uËine ustupke babilonskom sustavu u pod-ruËjima koja bi osporila njihovu posveÊenost Gospodinu, ostaju vjerniBoæjoj rijeËi. Njihov primjer vjernosti i potpune posveÊenosti Gospodinupruæa ohrabrenje kada se suoËavamo s protivljenjem i progonstvom zbogEvanelja. U isto vrijeme Daniel pokazuje da je moguÊe dati doprinosdræavi i druπtvu i ostati posveÊen Bogu.

ProËitajte Daniel 9,23; 10,11.12; Matej 10,29-31. ©to ovi redcigovore o Boæjem zanimanju za naπe osobne borbe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

11

PETAK 3. sijeËnja

Za daljnje prouËavanje

“Biblija je namijenjena da bude vodiË svima koji æele upoznati voljusvog Stvoritelja. Bog je ljudima dao pouzdanu proroËku RijeË; aneli, pai Krist sâm, doπli su upoznati Daniela i Ivana s onim πto uskoro trebadoÊi. Ove stvari vaæne za naπe spasenje nisu obavijene tajanstvenoπÊu.Nisu otkrivene tako da zbune i zavedu iskrenog istraæivaËa istine. Go-spodin je rekao preko proroka Habakuka: ‘Zapiπi vienje, ureæi ga naploËice, da ga ËitaË lako Ëita.’ (Habakuk 2,2) Boæja RijeË jasna je svimakoji je prouËavaju iskrenim srcem uz molitvu. Svaka istinski iskrenaduπa doÊi Êe k svjetlu istine. ‘Svjetlost sviÊe pravedniku.’ (Psalam 97,11)Nijedna Crkva ne moæe napredovati u svetosti ako njezini pripadniciistinu ne traæe ozbiljno kao skriveno blago.” (Velika borba, str. 448; uizvorniku 521,522)

“ProuËavajte æivot Daniela i njegovih prijatelja. Iako su æivjeli tamogdje su æivjeli, suoËavajuÊi se na svakom koraku s kuπnjom da udovoljesebi, poπtovali su i proslavljali Boga svakidaπnjim æivotom. OdluËno suizbjegavali svaki oblik zla. Odbili su poÊi neprijateljskom stazom. Bogje obilnim blagoslovima nagradio njihovu postojanu vjernost.” (Manu-script Releases [br. 224], sv. 4 [Ellen G. White Estate, 1990.], str. 169,170)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Dok budemo prouËavali Knjigu proroka Daniela, snaæno Êese isticati jedna snaæna pojedinost. Bog nije samo vrhovni Vladarsvih naroda, veÊ takoer prisno poznaje svakoga od nas. Na pri-mjer, kao πto Êemo vidjeti u Danielu 2, On je poganskom kraljupodario san. MoguÊnost da netko ue u neËiji um dok ta osobaspava i usadi joj san otkriva bliskost u koju ne moæemo proniknuti.U isto vrijeme, kao πto Êemo vidjeti, narav sna otkriva da Bogupravlja Ëak i najveÊim svjetskim kraljevstvima i zna kako Êe svezavrπiti. Kakvu utjehu i nadu moæemo izvuÊi iz ovih opisa stvarno-sti? Istodobno, kako se osjeÊate kada znate da je Gospodin tolikoblizu da zna svaku vaπu misao? Zaπto u ovom kontekstu obeÊanjeo kriæu postaje toliko vaæno?

2. Razgovarajte u razredu o razlici izmeu klasiËnog i apokalip-tiËkog proroËanstva. Koje joπ primjere ovih vrsta proroËanstavamoæete pronaÊi u Bibliji?

12

Stvarajte od ljudi prijatelje, a ne adventisteIgor Gospodarec je naruËio iz Moskve osamsto evaneoskih plakata u

boji, na kojima je pisalo: “Biblija otvara put za zdrav i sretan æivot”. Oblijepioje plakate po cijelom gradu u bivπoj sovjetskoj republici u kojoj veÊina sta-novniπtva nije krπÊanska. Tada mu je stariji evanelist rekao da poËne ispo-Ëetka.

“NaruËi osamsto novih plakata koji oglaπavaju Petodnevni program odvi-kavanja od puπenja Crkve adventista sedmog dana,” savjetovao je ArturoSchmidt, evanelist iz Argentine.

Gospodarec nije mogao vjerovati svojim uπima. Plakat je dosta stajao —i vrijeme, pa mjesto — a on nije htio poËeti ispoËetka.

“Zaπto?” pitao je.“Naπ cilj nije od nekrπÊana uËiniti adventiste,” rekao je Schmidt. “Cilj

nam je sprijateljiti se.”Bilo je to 1992. godine, samo godinu dana nakon raspada Sovjetskog

Saveza. Gospodarec je tada bio mladi adventistiËki pastor koji je æarko æelioiskoristiti novoosnovanu vjersku slobodu da bi objavio svoju ljubav premaIsusu.

Nije mu se svidio Schmidtov savjet. Nije vidio smisla ne propovijedati oIsusu. Nije vidio smisla u odræavanju nastave o tome kako prekinuti s navikompuπenja. Nije htio baciti novac uloæen u evaneoski plakat. Molio se da razu-mije propovjednikov savjet.

Gospodarec je na kraju odluËio iskoristiti priliku. Moæda stariji evane-list zna neπto πto on ne zna? NaruËio je iz Moskve osamsto plakata o preda-vanjima Kako ostaviti puπenje — i polijepio ih preko onih starih na kojima jenajavljivao svoju evangelizaciju.

Njegovo je iznenaenje bilo veliko kad se pojavio na prvoj veËeri seminarao napuπtanju puπenja. Iznajmljena dvorana bila je prepuna! Doπlo je tisuÊuljudi! VeÊina posjetitelja nisu bili krπÊani. Shvatio je da njegov prvi plakatnikad ne bi privukao toliko velik broj sluπatelja.

Proπlo je pet godina. Nakon subotnje propovijedi u crkvi, jedan je stranacpriπao da pozdravi Gospodareca i stisne mu ruku.

“SjeÊate li me se?”Gospodarec se nije mogao sjetiti.“Bio sam u onoj gomili od tisuÊu ljudi koji su sluπali program Kako

ostaviti puπenje, prije pet godina”, rekao je Ëovjek. “Razgovarao sam s pasto-rom Schmidtom.”

»ovjek je odgajan u nekrπÊanskoj obitelji i borio se da prestane puπiti.Seminari su mu pomogli da prestane puπiti i da shvati kako su adventistinjegovi prijatelji. PoËeo je pohaati crkvu svake subote.

Gospodarec nije mogao vjerovati svojim uπima. “Upravo sam u tomtrenutku shvatio vaænost evangelizma prijateljstvom,” kaæe Gospodarec, sadapedesetdevetogodiπnji propovjednik i crkveni voa na jugu Rusije. “Naπ ciljnije od nekrπÊana stvoriti adventiste. Cilj nam je sprijateljiti se s Isusom.”

Andrew McChesney, AdventistMission.org

13


Pouka 2 4.—11. sijeËnja 2020.

Od Jeruzalema do Babilona“Ovoj Ëetvorici djeËaka dade Bog znanje i razumijevanje

svih knjiga i mudrosti. Daniel razumijevaπe vienja i sne.” (Da-niel 1,17)

Biblijski tekstovi: 2. o kraljevima 21,10-16; Daniel 1; GalaÊani-ma 2,19.20; Matej 16,24-26; 2. KorinÊanima 4,17; Jakov 1,5.

Biblija bez prikrivanja pokazuje slabosti palog ljudskog roda. Od 3.poglavlja Postanka i dalje Ëovjekova greπnost i njezine æalosne posljedi-ce jasno su prikazane. Istodobno zapaæamo primjere onih koji pokazujuveliku vjernost Bogu, Ëak i kada se suoËe sa snaænim poticajima dabudu sve samo ne vjerni. Jedan od najsnaænijih primjera takve vjernostividimo u Knjizi proroka Daniela.

Meutim, dok prouËavamo ovu knjigu, imajmo na umu da je pravijunak u ovoj knjizi Bog. Toliko smo navikli na izvjeπtaje koji naglaπava-ju vjernost Daniela i njegovih prijatelja da se moæe dogoditi da zaboravi-mo uzdiÊi vjernost Onoga koji je vodio ova Ëetiri mladiÊa kada su sesuprotstavili moÊi i privlaËnostima babilonskog kraljevstva. Ostati vje-ran dovoljan je izazov u vlastitoj zemlji i mjestu u kojem æivimo, apogotovo je velik kada se suoËavamo s pritiskom strane zemlje, kulturei vjere. Meutim, ljudi se bore s izazovima jer, poput apostola Pavla,kaæu: “Znam komu sam vjerovao” (2. Timoteju 1,12), i u Njega polaæusvoje povjerenje.

14

NEDJELJA 5. sijeËnja

Boæja vrhovna vlast

Knjiga proroka Daniela na prvi pogled poËinje sumornim prizvukomporaza. Juda se predao Nabukodonozoru, a posue iz Hrama odnesenoje iz Jeruzalema u zemlju ©inear. RijeË Shinar javlja se u Bibliji uPostanku 11,2 kao mjesto na kojem se nalazi Babilonska kula. ©inearje zloslutan znak jer ukazuje na misao koja se temelji na otvorenomodbacivanju Boga. Meutim, iako graditelji Babilona nisu uspjeli dopri-jeti do Neba, izvana gledano Ëinilo se da su Nabukodonozor i njegovibogovi — smjeπteni u zemlji ©inear — nadvladali zavjetnog izraelskogBoga.

Ipak, uvodni redci Knjige proroka Daniela jasno kaæu da porazJeruzalema ne treba pripisati nadmoÊnoj sili babilonskog kralja; porazse dogodio jer “Gospodin mu [Nabukodonozoru] dade u ruke Jojakima,kralja judejskog” (Daniel 1,2). Mnogo ranije Bog objavljuje da Êe Izrael-ce, ako Ga zaborave i prekrπe Savez, poslati kao zarobljenike u stranuzemlju. Dakle, Daniel zna da iza vojne babilonske sile nebeski Bog voditijek povijesti. Upravo ovo jasno sagledavanje Boæje vrhovne vlasti dajepotporu ovim mladim ljudima i pruæa im snagu i hrabrost da se suoËes kuπnjom i pritiskom babilonskog kraljevstva.

ProËitajte 2. o kraljevima 21,10-16; 24,18-20; Jeremija 3,13.Zaπto Bog daje Judu i Jeruzalem u ruke Babiloncima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dok se suoËavamo s izazovima 21. stoljeÊa, trebamo ponovno pri-hvatiti razumijevanje Boga koje je tako æivo prikazano u Knjizi prorokaDaniela. Prema ovoj knjizi, Bog kojem sluæimo ne samo da zahvaljujuÊisvojoj vrhovnoj vlasti upravlja povijesnim tokovima, veÊ i milostivo dje-luje u æivotu svojeg naroda pruæajuÊi mu znaËajnu pomoÊ u trenucimapotrebe. I kao πto Êemo vidjeti poslije, ono πto je Bog uËinio za æidovskezarobljenike, uËinit Êe za svoj narod u posljednje vrijeme bez obzira narazliËite napade na njega i njegovu vjeru.

S kakvim se izazovima vaπa vjera sada suoËava, bilo da onidolaze izvana ili se javljaju u crkvi, ili nastaju zbog vaπih osobnihnedostataka u karakteru? Kako se moæete oslanjati na Boæju silukoja vam moæe pomoÊi da svladate sve πto vam se nae na putu?

15

PONEDJELJAK 6. sijeËnja

Vjera pod pritiskom

ProËitajte Daniel 1. Kakav je pritisak vrπen na ove mladiÊe dase pokore?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon dolaska u Babilon, ova Ëetiri mladiÊa moraju se suoËiti snajozbiljnijim izazovom po svoju vjeru i uvjerenja: izabrani su za poseb-nu poduku kako bi se osposobili da sluæe kralju. Kraljevi u starini Ëestosu uzimali neke od svojih najboljih zarobljenika za sluæbu na kraljev-skom dvoru, Ëime su trebali preusmjeriti svoju odanost prema kralju ibogovima kraljevstva u Ëijem su se zarobljeniπtvu nalazili. Svrha Ëitavogprocesa bila je neka vrsta preobraÊenja i indoktrinacije, πto bi dovelo dopromjene pogleda na svijet. Kao dio tog procesa, æidovskim zarobljenici-ma mijenjali su imena. Novo ime oznaËava promjenu vlasniπtva i pro-mjenu sudbine. Prema tome, dajuÊi nova imena zarobljenicima, Babilon-ci namjeravaju potvrditi vlast nad njima i prisiliti ih da prihvate babilon-ske vrijednosti i kulturu. Njihova prava imena, koja ukazuju na BogaIzraelova, zamijenjena su imenima stranih bogova. Osim toga, kralj odlu-Ëuje da mladiÊi trebaju jesti hranu s njegovog stola. Uzimanje kraljevehrane imalo je duboko znaËenje u stara vremena. ZnaËilo je nepodijelje-nu vjernost kralju i odraæavalo ovisnost o njemu. BuduÊi da je hranaobiËno prinoπena bogu ili bogovima kraljevstva, svaki obrok imao jeduboko vjersko znaËenje. OËito je znaËio prihvaÊanje kraljevog bogosluæ-nog sustava i sudjelovanje u njemu.

Dakle, Daniel i njegovi prijatelji naπli su se u izazovnim okolnosti-ma. U njihovom sluËaju ostati vjeran Bogu i preæivjeti veliku moÊ kraljev-skog sustava zahtijeva niπta manje do Ëudo. Da bi prilike bile joπ slo-æenije, grad Babilon takoer je stajao kao velebni izraz Ëovjekovog po-stignuÊa. Graditeljska ljepota babilonskih hramova, viseÊih vrtova i rije-ke Eufrat koja je krivudala kroz grad pruæali su sliku nenadmaπne moÊii slave. Tako je Danielu i njegovim prijateljima ponuena prilika zanapredovanje i moguÊnost da uæivaju u prednostima i sjaju ovog sustava.Mogli su izgubiti status æidovskih zarobljenika i postati kraljevi sluæ-benici. HoÊe li ugroziti svoja naËela da bi poπli lakom stazom do slave?

Na koje su naËine ovi mladiÊi mogli opravdati odluku da uËineustupke kad se radilo o njihovim uvjerenjima? Na koje se naËine vimoæda sada suoËavate sa sliËnim ili manjim izazovima?

16

UTORAK 7. sijeËnja

»vrsta odluka

ProËitajte Daniel 1,7-20. Ovdje primjeÊujemo dva Ëimbenika:Danielovu slobodnu volju i Boæje djelovanje. Koje se vaæno naËeloovdje takoer javlja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»ini se da Ëetiri æidovska zarobljenika ne prigovaraju zbog dobiva-nja babilonskih imena. U vezi s tim najvjerojatnije nisu mogli uËinitiniπta, osim da koriste svoja æidovska imena meu sobom. Meutim, kadje rijeË o hrani i vinu s kraljevog stola, oni odluËuju hoÊe li ih konzumi-rati ili ne. Prema tome, slobodan izbor Ëetvorice mladiÊa ovdje je vrlovaæan.

Meutim, ako sluæbenik moæe promijeniti njihova imena, on moæepromijeniti i jelovnik. Postoje dva moguÊa razloga zaπto njih Ëetvoricane æele jesti za kraljevim stolom.

Prvo, jela s kraljevog stola mogu sadræavati neËisto meso (Levitskizakonik 11). Drugo, hrana se prvo prinosi kipu boga, a zatim se πaljekralju. Dakle, kada Daniel objaπnjava bez okoliπanja ili varanja da njegovzahtjev ima vjersku pozadinu, to jest da Êe se hranom na dvoru oskvr-nuti on i njegovi prijatelji (Daniel 1,8), on pokazuje veliku hrabrost.

Dok pratimo razgovor izmeu Daniela i babilonskog sluæbenika,uoËavamo nekoliko vaænih pojedinosti. Prvo, Ëini se da Daniel dobrorazumije da se sluæbenik nalazi u teπkom poloæaju pa predlaæe provjeru.Deset dana uzimanja drugaËijih obroka trebalo je biti dovoljno da poka-æe prednosti takve prehrane i tako ukloni sluæbenikove strahove. Drugo,Danielova sigurnost da Êe ishod biti pozitivan za vrlo kratko vrijemepotjeËe od potpunog povjerenja u Boga. TreÊe, izbor vegetarijanske hra-ne i upotreba vode upuÊuju na hranu koju je Bog dao Ëovjeku prigodomstvaranja (vidi Postanak 1,29), na Ëinjenicu koja je takoer mogla utje-cati na Danielovu odluku. Uostalom, πto moæe biti bolje od hrane kojuje Bog dao u poËetku?

©to je toliko vaæno u vezi s Danielovom slobodnom odlukomkoja omoguÊava Bogu da djeluje na opisani naËin (vidi Daniel 1,9)?Kakve pouke moæemo usvojiti iz ovoga o vaænosti svojih odluka?Kako naπe povjerenje u Boga treba utjecati na naπe odluke?

..................................................................................................................................

17


Bez mane i mudri

Daniel i njegovi prijatelji izabrani su za kraljevsku sluæbu jer od-govaraju opisu koji je Nabukodonozor odredio. Prema kraljevim rijeËi-ma, kraljevi sluæbenici moraju biti “bez nedostatka” i “lijepi” (Daniel1,4). Zanimljivo je da su ærtve i osobe koje su sluæile u Svetiπtu trebalebiti “bez mane” (Levitski zakonik 22,17-25; 21,16-24). »ini se da babilon-ski kralj sebe usporeuje s izraelskim Bogom jer zahtijeva da oni kojisluæe na njegovom dvoru imaju sliËne osobine. S druge strane, takveosobine mogu nedvosmisleno ukazati da su Daniel i njegovi sunarodnja-ci bili æive ærtve Bogu kada su se suoËili s izazovima u babilonskomkraljevstvu.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: GalaÊanima 2,19.20; Matej 16,24-26; 2. KorinÊanima 4,17. ©to ovi redci govore o tome kako moæemoostati vjerni i u najteæim kuπnjama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog nagrauje vjernost Ëetvorice æidovskih zarobljenika i na istekunjihovog desetodnevnog razdoblja provjere izgledaju zdravije i uhranje-nije od drugih mladiÊa koji su jeli za kraljevim stolom. Dakle, Bog dajeËetvorici svojih slugu “znanje i razumijevanje svih knjiga i mudrosti”, asamo Daniel “razumijevaπe vienja i sne” (Daniel 1,17). Ovaj dar odigratÊe znaËajnu ulogu u Danielovoj proroËkoj sluæbi.

Kao πto Bog nagrauje vjeru svojih slugu na babilonskom dvoru,tako i nama daje mudrost kada se suoËavamo s izazovima u svijetu. Iziskustva Daniela i njegovih prijatelja uËimo da je moguÊe ostati neukaljanpokvarenoπÊu naπeg druπtva. Takoer uËimo da se ne trebamo izdvajatiiz druπtva i druπtvenog æivota da bismo sluæili Bogu. Daniel i njegoviprijatelji ne samo da æive u kulturi izgraenoj na laæima, zabludama imitovima, veÊ se πkoluju na tim laæima, zabludama i mitovima. Pa ipakostaju vjerni.

Bez obzira na to gdje æivimo, suoËavamo se s izazovom dausred kulturoloπkih i druπtvenih utjecaja koji su suprotni naπemvjerovanju ostanemo vjerni onome u πto vjerujemo. Prepoznajte nega-tivne utjecaje u svojoj kulturi i postavite sebi pitanje: Koliko imuspjeπno odolijevam?

18


KonaËni ispit

ProËitajte Daniel 1,17-21. ©to je kljuË uspjeha Ëetvorice mla-diÊa? (Vidi takoer Job 38,36; Izreke 2,6; Jakov 1,5.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon tri godine πkolovanja na “babilonskom sveuËiliπtu”, ËetiriÆidova dovedena su pred kralja na konaËni ispit. Ne samo da su zdravijiod ostalih uËenika, veÊ ih nadmaπuju u znanju i mudrosti. Sva Ëetvoricaodmah su zaduæena da sluæe kralju. Ne trebamo zaboraviti da su njihove“knjige i mudrost” bez sumnje u velikoj mjeri nadahnuti poganskimvjerovanjima. Bez obzira na to, oni uspjeπno uËe iako ne vjeruju u to.

Nabukodonozor moæda smatra da je takvo postignuÊe povezano snaËinom prehrane na dvoru i programom poduke koju su ova ËetiriuËenika proπla. Meutim, Daniel i njegovi prijatelji znaju, i to izvjeπtajjasno pokazuje, da njihovi vrhunski rezultati ne duguju niπta babilon-skom sustavu. Sve dolazi od Boga. Ovo je snaæan primjer πto Bog moæeuËiniti za one koji se oslanjaju na Njega. Ne trebamo se plaπiti neodoljivesnage medija, vlasti i drugih ustanova koje ugroæavaju naπ identitet kaoBoæje djece. Kada imamo povjerenje u Boga, moæemo biti sigurni da Êenas On poduprijeti u teπkim trenucima i saËuvati nas od svih nedaÊa.KljuËno je donositi dobre odluke kada se suoËavamo s izazovima naπojvjeri.

ProuËavajuÊi prvo poglavlje Knjige proroka Daniela, uËimo nekevrlo vaæne pouke o Bogu: 1) Bog upravlja povijeπÊu. 2) Bog nam dajemudrost da bismo se mogli suoËiti s neprijateljskim okruæenjem u svojojkulturi i druπtvu. 3) Bog poπtuje one koji se uzdaju u Njega i koji topokazuju svojim uvjerenjima i naËinom æivota.

Na kralju poglavlja naglaπava se da “Daniel ostade ondje do prvegodine kralja Kira” (Daniel 1,21). Spominjanje Kira ovdje je znaËajno:pruæa nam uvid u nadu usred izgnanstva. Kira je Bog izabrao da oslobo-di Njegov narod i dopusti mu da se vrati u Jeruzalem. Iako poglavljepoËinje slikom poraza i izgnanstva, zavrπava nadom i povratkom kuÊi.Takav je naπ Bog: Ëak i u najteæim trenucima u naπem æivotu On uvijekotvara prozor nade da bismo mogli vidjeti slavu i radost koje se nalazeiza patnje i boli.

19

PETAK 10. sijeËnja


“Daniel i njegovi drugovi u Babilonu bili su u mladosti prividno veÊimiljenici sreÊe nego Josip u prvim godinama svojega æivota u Egiptu.Ipak, i oni su bili podvrgnuti kuπnji karaktera, gotovo isto tako teπkoj.Iz razmjerne jednostavnosti svojih æidovskih domova, ti mladiÊi kraljev-skog roda bili su dovedeni u najveliËanstveniji od svih gradova, na dvornjegovog najveÊeg monarha, i izdvojeni da se pripreme za posebnu sluæ-bu kralju. Na pokvarenom i raskoπnom dvoru bili su okruæeni teπkimkuπnjama. Pobjednici su oholo isticali Ëinjenicu da su oni, Gospodnjiπtovatelji, zarobljenici u Babilonu, da je posue iz Boæjeg doma stavljenou hram babilonskih bogova i da je sâm kralj Izraela zarobljenik u ruka-ma Babilonaca. To su predstavljali kao dokaz da su njihova religija iobiËaji bolji od religije i obiËaja Hebreja. DopuπtajuÊi poniæenja za kojasu Izraelci sami bili krvi, jer su se udaljili od Njegovih Zapovijedi, Bogje dao Babilonu dokaz svoje vrhovne vlasti, svetosti svojih zahtjeva isigurnih plodova posluπnosti. To svjedoËanstvo dao je na jedini moguÊinaËin — preko onih koji su ostali Ëvrsti u svojoj vjernosti.” (Ellen G.White, Odgoj, str. 47,48; u izvorniku 54)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte u razredu o razliËitim kulturoloπkim i druπtve-nim izazovima s kojima se kao krπÊani suoËavate u svojem druπtvu.Koji su izazovi u pitanju i kako Crkva kao cjelina moæe na njihodgovoriti?

2. Razmislite o tome koliko je lako bilo Danielu i prijateljimauËiniti ustupke kad je u pitanju bila vjera. Uostalom, Babilonci subili osvajaËi. Æidovski narod bio je poraæen. Kakav je veÊi “dokaz”bio potreban da su babilonski “bogovi” snaæniji od izraelskog Bogai da, prema tome, Daniel i njegovi prijatelji trebaju prihvatiti tuËinjenicu? Kojih su se vaænih biblijskih istina mogli dræati, istinakoje su ih mogle poduprijeti u tim trenucima? (Vidi Jeremija 5,19;7,22-34.) ©to nam to govori o vaænosti poznavanja Biblije i “sada-πnje istine”?

3. Zaπto je vjernost toliko vaæna ne samo nama, veÊ i onimakojima naπa vjernost svjedoËi o karakteru Gospodina kojemu slu-æimo?

20

Novi pristup evangelizaciji

Samuel Naumann, student na sveuËiliπtu, primjenjuje jedinstven naËindijeljenja adventistiËke literature u NjemaËkoj, i Ëini se da zadobiva mnogasrca. Naumann zajedno s ocem i djedom postavlja lako pokretni πtand s knji-gama u gradskim srediπtima i na godiπnjim festivalima u gradovima. JedanËlan obitelji stoji na maloj udaljenosti od πtanda i uruËuje prolaznicima po-klon-kartice. One koji prihvate takvu karticu upuÊuje se na πtand, koji jeneπto podalje, za odabir besplatne knjige. Rezultat: obitelji mogu ostvaritiosobni kontakt, a vjerojatno Êe i onaj tko Ëita knjige porazgovarati s ljudimana πtandu.

“Mi pohaamo festivale”, kaæe Naumann, dvadesetpetogodiπnji studentslavenskih studija na SveuËiliπtu u Leipzigu. Neki se vrate i kaæu: “Uzeo samknjigu proπle godine. Bilo je dobro, i æelim joπ jednu.”

Zamisao o darovnoj kartici za knjigu krenula je kruænim putom premaNjemaËkoj, gdje ima 35.000 Ëlanova KrπÊanske adventistiËke crkve, i oni sebore da se pribliæe vrlo posvjetovljenom druπtvu zemlje od osamdeset i trimilijuna stanovnika.

Naumannov stariji brat vidio je sliËni knjiæni projekt na ljetnom kampira-nju adventista u Poljskoj. Poljaci su posudili tu zamisao iz Ukrajine. Dakle,zamisao o misioniranju s knjigama na πtandovima se πiri. U svakom sluËaju,obitelj Naumann je zavoljela tu zamisao i nastavlja razvijati svoju misiju, na-kon osiguravanja knjiga koje sluæe za dijeljenje na πtandu, ili sponzoriranihknjiga.

Posjetitelji πtanda pitaju se zbog Ëega oni to rade, dok pretraæuju i Ëitajudesetine naslova, poput knjigâ Ellen G. White Isusov æivot i Velika borba, ilizdravstvene knjige Æivot i zdravlje; Tajne koje Êe vam promijeniti æivot, kojusu napisali Mark Finley i Peter Landless.

Razgovori pruæaju priliku za svjedoËenje, posebno kad je knjiga besplat-na, kaæe Naumann.

Naumann voli odgovoriti ljudima: “Moæete uzeti knjigu. PlaÊeno je.”“Zaπto?” Ëesto ga pita posjetitelj.“To je poput kriæa”, kaæe Naumann. “Isus je platio cijenu. Jednostavno

trebate prihvatiti. Jedino πto dajete je vaπe vrijeme za Ëitanje. To je cijena kojutrebate platiti.”

Reakcija na knjige je uglavnom pozitivna, svjedoËi on.Njegov otac Steffen prisjetio se uËitelja povijesti u srednjoj πkoli kojemu

se svidjela Velika borba. Toliko se zanimao da je zatraæio dodatne primjerkeza dijeljenje uËenicima u njegovom razredu. Drugi put je politiËar iz Europskeunije uzeo primjerak Velike borbe i proËitao tu opseænu knjigu tijekom jednenoÊi. Vratio se sljedeÊeg dana traæiti primjerak za svojeg sina novinara.

Naumann zasad nema nijednog krπtenja, ali nije zabrinut. “Smatram ovusluæbu sijanjem sjemena, a netko drugi Êe poæeti.” uvjeren je.


21



Od tajne do otkrivenja“Daniel prihvati rijeË i reËe: ‘Bilo ime Boæje blagoslovljeno

od vijeka do vijeka, njegova je mudrost i sila.’” (Daniel 2,20)Biblijski tekstovi: Daniel 2,1-16; Djela 17,28; Daniel 2,17-49;

Psalam 138; Ivan 15,5; Ponovljeni zakon 32,4; 1. Petrova 2,4.

U vodama oko Grenlanda plove ledeni bregovi razliËitih veliËina.Katkad se male sante leda kreÊu u jednom smjeru dok goleme santeteku u drugom. Radi se o tome da vjetrovi koji puπu po povrπini nosemale sante, dok su golemi komadi leda noπeni dubokim oceanskimstrujama. Kada razmiπljamo o usponima i padovima naroda u povijesti,to moæemo usporediti s povrπinskim vjetrovima i oceanskim strujama.Vjetrovi prikazuju sve πto je promjenjivo i nepredvidljivo, poput ljudskevolje. Meutim, osim ovih jakih vjetrova istodobno djeluje joπ jedna sila,joπ moÊnija i vrlo sliËna oceanskim strujama. U pitanju je kretanjeBoæjih mudrih i suverenih namjera.

Ellen G. White piπe: “Meutim, nalik zvijezdama koje se kreÊu od-reenim putanjama kroz beskrajna prostranstva, Boæje namjere ne po-znaju æurbu ni zakaπnjenje.” (Isusov æivot, str. 18; u izvorniku 32) Iakose Ëini da do uspona i padova naroda, ideologija i politiËkih stranakadolazi iskljuËivo ljudskom voljom, drugo poglavlje Knjige proroka Da-niela pokazuje da je nebeski Bog taj koji vodi ljudsku povijest njezinomveliËanstvenom svrπetku.

22


Boæja prisutnost

ProËitajte Daniel 2,1-16. S kakvom se krizom Æidovi suoËavajuzbog sna koji Bog daje kralju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U starom svijetu ljudi su ozbiljno shvaÊali snove. Kada je san iz-gledao zloslutan, mislilo se da ukazuje na predstojeÊu nesreÊu. Prematome, razumljivo je zaπto Nabukodonozor postaje toliko uznemiren uvezi sa snom kojega se, da bi prilike postale joπ zlokobnije, viπe nemoæe sjetiti. Babilonski mudraci vjerovali su da bogovi mogu otkrititumaËenje snova, ali u vezi s ovim snom u Knjizi proroka Daniela nisumogli niπta uËiniti jer je kralj zaboravio sadræaj sna. Da im je sadræajbio priopÊen, iznijeli bi tumaËenje koje bi kralju bilo ugodno. Meutim,u ovoj dotada nedoæivljenoj situaciji, kada vjeπti tumaËi snova ne mogureÊi kralju o Ëemu se radi u njegovom snu, prisiljeni su priznati da“nema tko bi to mogao otkriti kralju osim bogova koji ne borave meusmrtnicima” (Daniel 2,11).

Ispunjen razoËaranjem, kralj nareuje da svi babilonski mudracibudu ubijeni. Takva okrutnost nije bila nepoznata u starom svijetu.Povijesni izvori svjedoËe da je zbog urote Darije I. pogubio sve mudrace,a Kserkso pobio graditelje Ëiji se most sruπio. Nabukodonozor izdajeukaz upravo u vrijeme kada su Daniel i njegovi prijatelji zavrπili podukui bili primljeni u krug kraljevih znalaca. Stoga se smrtni ukaz koji kraljizdaje odnosi i na njih. Izvorni jezik nagovjeπtava da pogubljenja poËi-nju odmah i da Êe Daniel i njegovi prijatelji biti sljedeÊi ubijeni. Meu-tim, Daniel “mudrim i umnim rijeËima” (Daniel 2,14) pristupa Arjoku,Ëovjeku zaduæenom za izvrπenje pogubljenja. Daniel na kraju osobnotraæi od kralja da mu dâ vremena da odgonetne tajanstveni san. Zanim-ljivo je πto on odmah daje odreeno “vrijeme” Danielu iako je optuæiovraËare da pokuπavaju kupiti “vrijeme”. Daniel se slaæe s vraËarima danijedno ljudsko biÊe ne moæe otkriti takvu tajnu, ali prorok poznajeBoga koji moæe otkriti sadræaj sna i njegovo tumaËenje.

Teolozi govore o Boæjoj “imanenciji”, o tome da iako razliËit oddjela stvaranja, Bog im je i dalje blizak. ©to Ëinjenica da On kraljuNabukodonozoru daje san uËi o tome koliko Bog moæe biti prisutanu naπem æivotu? (Vidi takoer Djela 17,28.)

23


Molitva

Daniel odmah poziva svoja tri prijatelja na molitvu objaπnjavajuÊida Êe biti pogubljeni ako im Bog ne otkrije san. Kad god se suoËimo svelikim problemom, trebamo prepoznati da je naπ Bog dovoljno velik darijeπi Ëak i nerjeπive izazove.

ProËitajte Daniel 2,17-23. Koje su dvije vrste molitve izgovore-ne u ovom tekstu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovom su poglavlju spomenute dvije vrste molitve. U prvoj molitviupuÊuje se molba u kojoj Daniel moli Boga da otkrije sadræaj sna injegovo tumaËenje (Daniel 2,17-19). RijeËi ove molitve nisu poznate, alireËeno je da Daniel i njegovi prijatelji “mole milosre u Boga Nebeskogaradi te tajne, da Daniel i njegovi drugovi ne poginu s drugim mudracimababilonskim” (Daniel 2,18). Dok se mole, Bog usliπava njihovu molbu iotkriva sadræaj i tumaËenje kraljevog sna. Kad god se molimo za “milosreu Boga Nebeskoga”, moæemo biti sigurni da Êe On Ëuti naπe molitve,moæda ne na tako dramatiËan naËin kao u ovom primjeru, jer DanielovBog je i naπ Bog.

Kao odgovor na njihovu usliπanu molbu, Daniel i njegovi prijateljiupuÊuju snaænu molitvu zahvalnosti i hvale. Slave Boga πto je izvormudrosti i πto upravlja prirodom i politiËkom povijeπÊu. Iz ovog primje-ra moæemo nauËiti vaænu pouku. Dok se molimo Bogu i preklinjemo Gaza toliko mnogo stvari, koliko Ga Ëesto proslavljamo i hvalimo πto jeusliπao naπe molitve? Isusovo iskustvo s deset gubavaca pruæa dobruilustraciju ljudske nezahvalnosti. Od desetorice izlijeËenih samo jedanse vraÊa da “Bogu zahvali” (Luka 17,18). Danielov odgovor ne samo danas podsjeÊa na vaænost zahvalnosti i hvale, veÊ otkriva karakter Bogakojem se molimo. Kada Mu se molimo, moæemo biti sigurni da Êe uËinitiono πto je najbolje za nas, i zato Ga uvijek trebamo slaviti i zahvaljivatiMu.

ProËitajte Psalam 138. ©to vam iz ove molitve zahvalnosti moæepomoÊi da budete zahvalni Bogu bez obzira na okolnosti u kojimase nalazite?

24

UTORAK 14. sijeËnja

Kip (1)

Daniel 2,24-30. ©to Daniel kaæe u ovom tekstu, πto je vrlovaæno da zapamtimo? (Vidi, takoer Ivan 15,5.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

OdgovarajuÊi na molitvu, Bog otkriva sadræaj sna i njegovo tuma-Ëenje. Daniel ne oklijeva reÊi kralju da rjeπavanje tajne dolazi od “BogaNebeskoga”. Prije nego πto je iznio znaËenje sna i njegovo tumaËenje,Daniel spominje kraljeve neizreËene misli i brige dok je kralj muËennesanicom leæao u krevetu. Ove u tanËine iznesene pojedinosti dodatnonaglaπavaju vjerodostojnost poruke, jer takve pojedinosti znane samokralju morale su biti otkrivene Danielu natprirodnom silom. Meutim,kada Daniel dalje izvjeπtava o sadræaju sna, on se izlaæe opasnosti dapokrene joπ jednu krizu jer san ne znaËi nuæno dobru vijest za Nabuko-donozora.

ProËitajte Daniel 2,31-49. ©to san kaæe o sudbini Nabukodo-nozorovog kraljevstva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U snu se javlja veliËanstveni kip Ëija je glava “od Ëistog zlata, prsai ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi, gnjati mu od æeljeza, a stopaladijelom od æeljeza, dijelom od gline” (Daniel 2,32.33). Naposljetku ka-men “koji bijaπe u kip udario” (Daniel 2,34) i Ëitava struktura bivauniπtena i raznesena poput pljeve na vjetru. Daniel objaπnjava da razliËitimetali prikazuju kraljevstva koja Êe se pojavljivati jedno za drugim.Poruka upuÊena Nabukodonozoru je jasna: Babilon Êe sa svom svojomsilom i slavom nestati i zamijenit Êe ga drugo kraljevstvo, nakon kojegÊe opet uslijediti druga, dok ih ne zamijeni potpuno razliËito kraljev-stvo: Boæje vjeËno kraljevstvo koje Êe trajati zauvijek.

Pogledajte kako su sve ljudske stvari prolazne i privremene.»emu nas ova Ëinjenica treba nauËiti o velikoj nadi koju imamo uIsusu i samo u Isusu (vidi Ivan 6,54; 2. KorinÊanima 4,18)?

25


Kip (2)

ProËitajte ponovno tekst u kojem se govori o snu i njegovomtumaËenju (Daniel 2,31-49). »emu nas ovaj tekst uËi o Boæjempoznavanju ovozemaljske povijesti?

..................................................................................................................................

ProroËanstvo objavljeno u Nabukodonozorovom snu otkriva opÊiproroËki plan i sluæi kao mjerilo kojim treba priÊi detaljnijim proroËan-stvima u Danielu 7, 8 i 11. Ni u Danielu 2 ne nalazi se uvjetno proro-Ëanstvo. To je apokaliptiËko proroËanstvo, odreeno pretkazanje onogaπto je Bog predvidio i πto Êe se ostvariti u buduÊnosti.

1. Glava od zlata prikazuje Babilon (626.—539. g. pr. Kr.). Nijedandrugi metal ne bi bolje mogao prikazivati silu i bogatstvo babilonskogkraljevstva od zlata. Biblija ga naziva “zlatnim gradom” (Izaija 14,4 —Varaædinska Biblija) i “pehar zlatni u ruci Jahvinoj” (Jeremija 51,7;usporedi Otkrivenje 18,16). PovjesniËar Herodot izvjeπtava da je gradukraπavalo obilje zlata.

2. Prsa i ruke od srebra prikazuju Medo-Perziju (539.—331. g. pr.Kr.). BuduÊi da je srebro manje vrijedno od zlata, medo-perzijsko kraljev-stvo nikada nije dostiglo sjaj Babilona. Osim toga, srebro je bilo priklad-ni simbol Perzijanaca jer su koristili srebro u svojem sustavu oporezi-vanja.

3. Trbuh i bedra od mjedi simboliziraju GrËku (331.—168. g. pr.Kr.). U Ezekielu 27,13 Grci su prikazani kako razmjenjuju mjedeneposude. GrËki vojnici bili su Ëuveni po svojim mjedenim oklopima. Nji-hove kacige, πtitovi i borbene sjekire bile su naËinjene od mjedi. Hero-dot kaæe da je egipatski faraon Psamtik I. u grËkim gusarima koji suvrπili napade vidio ispunjenje proroËanstva koje je pretkazalo “mjedeneljude koji dolaze s mora”.

4. Noge od æeljeza prikladno prikazuju Rim (168. g. pr. Kr.—476.g. po Kr.). Kao πto je Daniel objasnio, æeljezo je prikazivalo RimskoCarstvo koje sve satire i lomi pred sobom, i koje je trajalo duæe od svihprethodnih kraljevstava. Æeljezo je metal koje savrπeno predstavlja ovokraljevstvo.

5. Stopala dijelom od æeljeza i dijelom od gline prikazuju podije-ljenu Europu (476.— drugi Kristov dolazak). Mjeπavina æeljeza i glinepruæa odgovarajuÊu sliku o tome πto se dogodilo nakon raspada Rim-skog Carstva. Iako su Ëinjeni mnogi pokuπaji da se Europa ujedini, odbraËnih saveza izmeu kraljevskih obitelji do sadaπnje Europske unije,prevladale su podjele i nejedinstvo i prema ovom proroËanstvu tako Êei ostati dok Bog ne uspostavi svoje vjeËno kraljevstvo.

26


Kamen

ProËitajte Daniel 2,34.35.44.45. ©to ovi redci govore o konaË-noj sudbini naπeg svijeta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Srediπnje je pitanje sna πto Êe se dogoditi “na svrπetku danâ” (Daniel2,28). MoÊna i bogata kakva su moæda bila, metalna (i glinena) kraljev-stva samo najavljuju uspostavljanje kamenog kraljevstva. Dok metali iglina do odreene mjere mogu biti ljudski proizvodi, kamen u snu nijedodirnula ljudska ruka. Drugim rijeËima, iako je svako od prethodnihkraljevstava na kraju propalo, kraljevstvo prikazano kamenom trajat Êezauvijek. Metafora stijene i kamena Ëesto simboliËno prikazuje Boga (naprimjer Ponovljeni zakon 32,4; 1. Samuelova 2,2; Psalam 18,31), pa ka-men moæe ukazivati na Mesiju (Psalam 118,22; 1. Petrova 2,4.7). Prematome, uspostavljanje Boæjeg vjeËnog kraljevstva ne moæe niπta boljesimbolizirati od slike kamena.

Pojedinci tvrde da je kameno kraljevstvo uspostavljeno u vrijemeIsusove zemaljske sluæbe i da je πirenje Evanelja pokazatelj da je Boæjekraljevstvo zavladalo Ëitavim svijetom. Ipak, kameno kraljevstvo nastajetek nakon πto Ëetiri glavna kraljevstva propadnu i ljudska povijest do-segne vrijeme podijeljenih kraljevstava, prikazanih stopalima i prstimakipa. Ova Ëinjenica iskljuËuje ispunjenje u prvom stoljeÊu jer se Isusovazemaljska sluæba odvijala u vrijeme vladavine Rima, Ëetvrtog kraljevstva.

Meutim, kamen ustupa mjesto velikom brdu: “Kamen koji bijaπekip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju.” (Daniel 2,35) Ovobrdo oæivljava sliku gore Siona, mjesta na kojem je stajao Hram, koje jestvarno prikazivalo Boæje zemaljsko kraljevstvo u starozavjetno vrijeme.Zanimljivo je da kamen odvaljen s brijega postaje veliko brdo. To brdo,koje prema tekstu veÊ postoji, najvjerojatnije ukazuje na nebeski Sion,nebesko Svetiπte, odakle Êe Krist doÊi i uspostaviti svoje vjeËno kraljev-stvo. A u Jeruzalemu koji Êe se spustiti s Neba (Otkrivenje 21,1—22,5),ovo kraljevstvo doæivjet Êe svoje konaËno ispunjenje.

Tekst u Danielu 2 toËno opisuje sva kraljevstva dosad. Zaπto jeonda logiËno i mudro da vjerujemo u proroËanstvo o dolasku po-sljednjeg kraljevstva, Boæjeg vjeËnog kraljevstva? Zaπto bi bilo ne-razumno da ne povjerujemo u to proroËanstvo?

27

PETAK 17. sijeËnja


Zanimljivo je zapaziti da je kip u Danielu 2 naËinjen od zlata isrebra, metala koji su povezani s gospodarskom moÊi. Kip je takoernaËinjen od mjedi i æeljeza, metala koji su se koristili za izradu alata ioruæja, kao i gline, koja se koristila u starom svijetu u domaÊinstvu ikoja je imala znaËenje u proizvodnji knjiga. Prema tome, kip pruæa æivusliku ËovjeËanstva i njegovih dostignuÊa. Na najprikladniji naËin razli-Ëiti dijelovi tijela kipa kazuju o smjenjivanju svjetskih kraljevstava ikonaËnom nejedinstvu koje Êe vladati u posljednjim danima ljudskepovijesti. Za kamen je, meutim, posebno reËeno da nije naËinjen “ljud-skim rukama” (Daniel 2,45), πto snaæno podsjeÊa na natprirodni svrπe-tak ovoga privremenog svijeta i svih ljudskih dostignuÊa.

Iako se “ljudskom oku ljudska povijest moæe uËiniti kaotiËnim smje-njivanjem suprotnih sila ... Knjiga proroka Daniela uvjerava nas da izasvega stoji Bog koji sve promatra i svime upravlja da bi postigao ono πtosmatra da je najbolje.” (Villiam H. Shea, Daniel: A Reader’s Guide [Nam-pa, ID: Pacific Press, 2005.], str. 98)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Dobro je znati da usred meteæa i patnje u svijetu Bog svimeupravlja i sve Êe dovesti slavnom kraju. Kakva je dotad naπa ulogau nastojanju da Ëinimo sve πto moæemo kako bismo ublaæili patnjuu ovom palom svijetu?

2. Kako objaπnjavamo Ëinjenicu da su Daniel i ostali zaroblje-nici blisko suraivali s poganskim vladarom i bili mu odani, vlada-rom koji je nanio toliko mnogo πtete Danielovom narodu?

3. Kao πto smo vidjeli, neki tvrde da se kamen odvaljen bezruku odnosi na πirenje Evanelja u svijetu. To ne moæe biti toËnoiz brojnih razloga, ukljuËujuÊi i Ëinjenicu da u Danielu 2,35 stojida Êe kamen satrti prethodne narode, da Êe ih odnijeti vjetar i neÊeim se naÊi mjesto. To se nije dogodilo nakon kriæa. Zatim, poku-πavajuÊi kameno kraljevstvo poistovjetiti s Crkvom, pojedinci neuoËavaju da kameno kraljevstvo zamjenjuje sve druge oblike ljudskevlasti. To je kraljevstvo koje obuhvaÊa Ëitav svijet. Prema tome,samo Kristov drugi dolazak moæe pokrenuti proces prikazan kaovrhunac ovog proroËkog sna. Zaπto je onda Isusov drugi dolazakjedino razumno tumaËenje onoga πto kamen Ëini u posljednjim da-nima?

28

Knjiga netaknuta vatrom

Nigerijski student izgubio je svoj imetak u plamenu koji je rastopio Ëaki æeljezne cijevi u njegovom stanu, ali je iznenaen pronaπao jedan predmetneoπteÊen — primjerak knjige Ellen G. White, Velika nada. Student OlajideOluwatobi Igbinyemi odmah je proËitao knjigu i poæurio u mjesnu adventistiË-ku crkvu, Ëiji su mu Ëlanovi dali tu knjigu u sklopu misijskog plana dijeljenjate posebne knjige kao evangelizma subotom.

“Ova je knjiga sjajna, predivna!” rekao je Igbinyemi zaprepaπtenim Ëla-novima crkve, dok je dræao svoj neoπteÊeni primjerak Velike nade. To je skra-Êena verzija knjige Velika borba.

“Nisam se zanimao za ovakvu vrstu knjiga,” kaæe on. “»udo me natjeraloda je proËitam do kraja.”

»lan crkve predstavio je knjigu Igbinyemiju, koji ima trideset godina, ugradu Ede, smjeπtenom oko dvjesto i dvadeset kilometara sjeveroistoËno odglavnog grada Nigerije, Lagosa.

Cilj Ëlanova crkve koji rade u Globalnoj misiji u gradovima je podijelitimilijardu primjeraka knjiga u gradovima πirom svijeta. ©irom zemaljske kuglepodijeljene su na tisuÊe primjeraka Velike nade, kao i diljem Nigerijske dræaveOsun, svakog tromjeseËja na Dan Velike nade, posebne subote izdvojene zamisiju s tom knjigom — svjedoËi Joseph Adebomi, predsjednik KonferencijeOsun KrπÊanske adventistiËke crkve.

Student nigerijskog Federalnog veleuËiliπta u gradu Ede, Adebomi, kre-nuo je na putovanje u rujnu 2018. godine, napuπtajuÊi svoje stvari i knjige usvojem iznajmljenom jednosobnom stanu. Kad se vratio, otkrio je da je poæaruniπtio kuÊu u kojoj je stanovao. Izgorjeli su mu svi udæbenici, namjeπtaj imadrac. “»ak se i æeljezo rastopilo”, kaæe Adebomi. Uzrok poæara nije odmahbio jasan.

Ali dok je Adebomi Ëistio pepeo, naπao je Veliku nadu. Tog je dana snestrpljenjem zavrπio Ëitanje knjige koja govori o povijesti i proroËanstvima dabi objasnila kaos koji se odvija u danaπnjem svijetu. Zatim je otrËao u mjesnuadventistiËku crkvu ispriËati svoje svjedoËanstvo.

“Znate, u onoj knjizi koju dijelite...” izjavio je Adebomi, “Boæja snaga jeu njoj!”

Potom je kleknuo pred narod u crkvi i slavio Boga. Njegova æivotna priËadirnula je srca i poveÊala vjeru ljudi u nigerijskoj dræavi Osun.

“»uo sam za Bibliju koja ne gori u poæarima, ali nisam Ëuo za knjigu kojane gori!” kaæe on.

Onaolapo Ajibade, umirovljeni pastor i bivπi izvrπni tajnik Zapadne cen-tralnoafriËke divizije, Ëiji teritorij ukljuËuje Nigeriju, æivi u Inisi u dræavi Osun.On kaæe: “Ovo je Ëudo ojaËalo moju ljubav prema knjigama Duha proroπtva.”


29



Od uæarene peÊi do palaËe“Bog naπ, kome sluæimo, moæe nas izbaviti iz uæarene peÊi

i od ruke tvoje, kralju; on Êe nas i izbaviti.” (Daniel 3,17)Biblijski tekstovi: Daniel 3; Otkrivenje 13,11-18; Izlazak 20,3-

6; Ponovljeni zakon 6,4; 1. KorinÊanima 15,12-26; Hebrejima 11.

“Tako su ovi mladiÊi, ispunjeni Duhom Svetim, cijelom narodu ob-javili svoju vjeru, da je Onaj kome sluæe jedini pravi i æivi Bog. Ovopokazivanje vjere bilo je najrjeËitije predstavljanje njihovih naËela. Da biidolopoklonicima ukazali na silu i veliËinu æivoga Boga, Njegovi slugemoraju pokazati svoje poπtovanje prema Bogu. Moraju pokazati da je Onjedini kome ukazuju Ëast i koga proslavljaju, i da ih nikakve okolnosti,Ëak ni oËuvanje golog æivota, ne moæe navesti da uËine i najmanji ustu-pak idolopoklonstvu. Ove pouke imaju neposredan utjecaj na naπe isku-stvo u ovim posljednjim danima.” (Ellen G. White, In Heavenly Places,str. 149)

Iako se moæe Ëiniti da suoËavanje sa smrÊu zbog pitanja bogosluæjapripada nekom predznanstvenom dobu u kojem je vladalo praznovjerje,Pismo otkriva da Êe se na svrπetku vremena, u vrijeme napretka, dogo-diti neπto sliËno, ali Êe poprimiti svjetske razmjere. Dakle, prouËava-njem ovog izvjeπtaja stjeËemo uvid u pitanja s kojima Êe se, premaPismu, suoËiti Boæji vjerni narod.

30


Zlatni kip

ProËitajte Daniel 3,1-7. ©to je moglo potaknuti kralja da podig-ne ovaj kip?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Proteklo je moæda oko dvadeset godina od sna do podizanja kipa.»ini se da kralj ipak ne moæe zaboraviti san i Ëinjenicu da je Babilonosuen da ga zamijene druge sile. Nezadovoljan πto je on samo zlatnaglava, kralj se æeli prikazati cijelim zlatnim kipom da bi objavio svojimpodanicima da Êe se njegovo kraljevstvo odræati kroz povijest.

Ovakav ponosit stav podsjeÊa na graditelje Babilonske kule koji usvojoj oholosti izazivaju samoga Boga. Nabukodonozor nije niπta manjeohol u tom trenutku. On je postigao mnogo kao vladar Babilona i nemoæe æivjeti s miπlju da Êe njegovo kraljevstvo na kraju proÊi. Prematome, u naporu da uzdigne samog sebe, on gradi kip ukazujuÊi na svojusilu i utvrujuÊi na taj naËin vjernost svojih podanika. Iako nije jasnoje li kip trebao predstavljati kralja ili boæanstvo, trebamo imati na umuda je u stara vremena crta razdvajanja izmeu politike religije Ëesto bilanejasna, ako je uopÊe i postojala.

Trebamo takoer zapamtiti da je Nabukodonozor imao dvije prilikeda upozna pravog Boga. Prvo, on stavlja na kuπnju æidovske mladiÊe iuvia da su deset puta mudriji od drugih umnih ljudi u Babilonu. Zatim,nakon πto mu nijedan mudrac nije uspio reÊi πto je sanjao, Danieliznosi njegove misli, san i tumaËenje. KonaËno, kralj priznaje nadmoÊ-nost Danielovog Boga. Meutim, iznenauje πto te dobivene teoloπkepouke ne spreËavaju Nabukodonozora da se vrati idolopoklonstvu. Za-πto? Najvjerojatnije zbog ponosa. Greπna ljudska biÊa odupiru se priznava-nju Ëinjenice da su njihova materijalna i intelektualna dostignuÊabezvrijedna i osuena na propast. Mi se moæemo katkad ponaπati kaomali “Nabukodonozori” kada poklanjamo previπe pozornosti svojim po-stignuÊima i zaboravljamo koliko su beznaËajna u usporedbi s vjeËnoπ-Êu.

©to moæemo uËiniti da ne upadnemo, Ëak i na vrlo suptilnenaËine, u istu zamku kao Nabukodonozor?

31


Poziv na bogosluæje

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Daniel 3,8-15; Otkrivenje 13,11-18. Koje podudarnosti zapaæamo izmeu dogaaja iz Danielovogvremena i buduÊih dogaaja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zlatni kip koji je postavljen u ravnici Duri, Ëije ime na akadskomznaËi “mjesto okruæeno zidom”, daje tom okruæenom podruËju izgledprostranog svetiπta. Kao da to nije dovoljno, obliænja uæarena peÊ podsjeÊana ærtvenik. Babilonska glazba bila je sastavni dio liturgije. Navedeno jesedam vrsta glazbala, kao da ta brojka treba ukazati na potpunost ivaænost obreda klanjanja.

Mi smo danas sa svih strana zasuti pozivima da prihvatimo novenaËine æivota, nove ideologije, da napustimo svoju posveÊenost Boæjemautoritetu kakva je izraæena u Njegovoj RijeËi i postanemo odani suvre-menim nasljednicima babilonskog kraljevstva. PrivlaËnosti ovoga svijetakatkad su velike, ali ne trebamo zaboraviti da naπa krajnja odanostpripada Bogu Stvoritelju.

Prema proroËkom kalendaru, mi æivimo u posljednjim danima ze-maljske povijesti. Otkrivenje 13 objavljuje da Êe stanovnici Zemlje bitipozvani da se poklone kipu Zvijeri. Ona Êe uËiniti “da svi — mali i veliki,bogati i siromaπni, slobodni i robovi — udare sebi æig na desnicu ili naËelo” (Otkrivenje 13,16).

ReËeno je da Êe svoju odanost kipu Zvijeri pokazati πest skupinaljudi: “Mali i veliki, bogati i siromaπni, slobodni i robovi.” Broj Zvijeri,666, takoer naglaπava broj 6. To pokazuje da je kip koji je Nabukodo-nozor podigao samo slika onoga πto Êe eshatoloπki Babilon uËiniti uposljednjim danima (u vezi s brojevima 60 i 6 vidi Daniel 3,1). Prematome, dobro je πto obraÊamo pozornost na zbivanja u ovom izvjeπtaju ukojem se opisuje kako Bog suvereno upravlja svim dogaajima u svijetu.

Oboæavanje ne znaËi samo klanjanje pred neËim ili nekim iotvoreno iskazivanje potpune odanosti. Na koje druge, mnogo pro-finjenije naËine, moæemo oboæavati nekoga ili neπto umjesto Gospo-dina?

32


Kuπnja ognjem

Za tri æidovska mladiÊa, klanjanje kipu nametnuto od strane kraljaoËita je imitacija sluæbe u Hramu u Jeruzalemu, u kojoj su sudjelovaliu svojim ranim godinama. Iako zauzimaju odreeni poloæaj u kraljev-stvu i odani su kralju, njihova vjernost Bogu postavlja granicu njihovojodanosti Ëovjeku. Oni su sigurno spremni i dalje sluæiti kralju kaovjerni upravitelji; meutim, ne mogu sudjelovati u ceremoniji.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Izlazak 20,3-6; Ponovljeni zakon6,4. ©to je prema ovim redcima sigurno utjecalo na stav koji su ovimladiÊi zauzeli?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Posluπni kraljevim nalozima, svi ljudi se na zvuk glazbala klanjajuzlatnom kipu i oboæavaju ga. Samo njih trojica — ©adrak, Meπak i AbedNego — ne sluπaju kralja. Neki Babilonci odmah iznose to pitanje kra-lju. Optuæitelji nastoje razgnjeviti kralja sljedeÊim Ëinjenicama: 1) kraljje osobno postavio ova tri mladiÊa nad poslovima babilonske zemlje; 2)Æidovi ne sluæe kraljevim bogovima; 3) ne klanjaju se zlatnom kipu kojije kralj postavio (Daniel 3,12). Meutim, usprkos gnjevu, kralj nudi trojicimladiÊa drugu priliku. Spreman je ponoviti cijeli postupak da bi se oviljudi mogli odreÊi svojeg stava i pokloniti se kipu. Ako to ne uËine, bitÊe baËeni u uæarenu peÊ. Nabukodonozor zavrπava svoje obraÊanje naj-oholijom tvrdnjom: “I koji je taj bog koji bi vas izbavio iz ruke moje?”(Daniel 3,15)

Obdareni natprirodnom snagom, odgovaraju kralju: “Bog naπ, komesluæimo, moæe nas izbaviti iz uæarene peÊi i od ruke tvoje, kralju; on Êenas i izbaviti. No ako toga i ne uËini, znaj, o kralju: mi neÊemo sluæititvojemu bogu niti Êemo se pokloniti kipu πto si ga podigao.” (Daniel3,17.18)

Iako znaju da ih njihov Bog moæe izbaviti, nemaju jamstvo daÊe to uËiniti. Ipak, odbijaju se pokoriti kraljevom nalogu iako znajuda bi mogli biti æivi spaljeni. Kako mi izgraujemo takvu vrstuvjere?

33


»etvrti Ëovjek

ProËitajte Daniel 3,19-27. ©to se dogaa u ovom tekstu? Tkoje ta joπ jedna osoba u ognju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon πto je bacio vjerne Æidove u oganj, Nabukodonozor je zbu-njen zbog prisutnosti Ëetvrte osobe u peÊi. U skladu s onim πto je znao,kralj poistovjeÊuje Ëetvrtu osobu sa “Sinom Boæjim” (Daniel 3,25).

Kralj ne moæe reÊi viπe od toga, ali mi znamo tko je ta Ëetvrtaosoba. Ona se pokazuje Abrahamu prije uniπtenja Sodome i Gomore,bori se s Jakovom na potoku Jaboku i otkriva se Mojsiju u grmu kojine sagorijeva. To je Isus Krist prije svojeg utjelovljenja, koji dolazi po-kazati da je Bog u nevoljama uz svoj narod.

Ellen G. White kaæe: “Meutim, Bog nije zaboravio svoje. Kad suNjegovi svjedoci bili baËeni u peÊ, Spasitelj im se osobno pokazao izajedno su hodali usred plamena. U nazoËnosti Gospodara vruÊine ihladnoÊe, oganj je izgubio moÊ da uniπtava.” (Proroci i kraljevi, str. 323;u izvorniku 509)

U Knjizi proroka Izaije Bog kaæe: “Kad preko vode prelaziπ, s tobomsam; ili preko rijeke, neÊe te preplaviti. Poeπ li kroz vatru, neÊeπ izgor-jeti, plamen te opaliti neÊe.” (Izaija 43,2)

Iako volimo Ëitati ovakve izvjeπtaje, oni pokreÊu pitanje o ostalimljudima koji nisu na Ëudesan naËin izbavljeni od progonstva zbog svojevjere. Ti ljudi sigurno znaju Izaijino i Zaharijino iskustvo, koje su ubilibezboæni kraljevi. U svekolikoj svetoj povijesti, Ëak do naπih dana, vjernikrπÊani podnosili su straπne patnje koje nisu zavrπile, makar ne ovdje,Ëudesnim izbavljenjem, veÊ bolnom smrÊu. Ovo je jedan sluËaj kadavjerni bivaju Ëudesno spaπeni, ali, kao πto znamo, to se ne dogaauvijek.

S druge strane, kakvo Êe Ëudesno izbavljenje doæivjeti sav vjer-ni Boæji narod bez obzira na njegovu sudbinu ovdje na Zemlji? (Vidi1. KorinÊanima 15,12.26.)

34


Tajna takve vjere

Dok razmiπljamo o iskustvu ©adraka, Meπaka i Abed Nega, moæemose zapitati: U Ëemu je tajna tako snaæne vjere? Kako su mogli bitispremniji na to da ih æive spale nego da se poklone kipu? Razmislite otome na koje su sve naËine mogli opravdati klanjanje pokoravajuÊi sekraljevim naredbama. Pa ipak, usprkos svijesti da mogu poginuti, poputmnogih drugih, ostali su Ëvrsti.

ProËitajte Hebrejima 11. Kako ovaj tekst opisuje vjeru?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Da bismo razvili takvu vjeru, trebamo znati πto je vjera. Pojediniljudi imaju kvantitativno razumijevanje vjere; oni svoju vjeru mjere od-govorima koje primaju od Boga. Idu u trgovaËki centar i mole se zaslobodno parkirno mjesto. Ako se dogodi da odmah po dolasku pronaumjesto, zakljuËuju da imaju snaænu vjeru. Ako su sva parkirna mjestapopunjena, mogu pomisliti da njihova vjera nije dovoljno snaæna da biBog Ëuo njihove molitve. Ovakvo razumijevanje vjere postaje opasno jermanipulira Bogom i ne uzima u obzir Boæju vrhovnu vlast i mudrost.

Istinska vjera kakvu su pokazali Danielovi prijatelji, mjeri se ka-kvoÊom odnosa s Bogom i potpunim povjerenjem u Boga. Prava vjera nenastoji pokoriti Boæju volju i uskladiti je sa svojom, veÊ svoju voljupokorava Boæjoj. Kao πto smo vidjeli, tri æidovska mladiÊa ne znajutoËno πto Bog priprema za njih kada odluËuju izazvati kralja i ostativjerni Bogu. Donose odluku da uËine ono πto je ispravno bez obzira naposljedice. To karakterizira zrelu vjeru. Mi pokazujemo pravu vjeru kadase molimo Gospodinu za ono πto æelimo, ali imamo povjerenje da Êe OnuËiniti ono πto je najbolje za nas Ëak ako u tom trenutku ne razumije-mo πto se dogaa i zaπto.

Na koje naËine iz dana u dan moæemo pokazivati vjeru, Ëak iu “malim stvarima”, πto moæe pomoÊi naπoj vjeri da raste i vreme-nom postane spremna za veÊe izazove? Zaπto su kuπnje u “malimstvarima” najvaænije?

35

PETAK 24. sijeËnja


“Pouke koje se mogu izvuÊi iz iskustva hebrejskih mladiÊa u rav-nici Duri vrlo su vaæne. Mnogi Boæji sluge, iako nisu uËinili nikakvo zlo,bit Êe u naπe vrijeme predani u ruke onih koji su, nadahnuti sotonskimduhom, puni zavisti i laæne vjerske revnosti, i pretrpjet Êe poniæavanjai zlostavljanja. Posebno Êe se jarost ljudi raspaliti protiv onih koji poπtujusubotu iz Ëetvrte zapovijedi; i na kraju Êe biti izdana sveopÊa naredbakojom Êe se proglasiti da zasluæuju smrt.

Vrijeme nevolje koje oËekuje Boæji narod zahtijevat Êe nepokoleb-ljivu vjeru. Njegova djeca morat Êe pokazati da je jedino On dostojanslavljenja i da ih nikakve okolnosti, pa Ëak ni smrtna opasnost, nemogu navesti da daju i najmanji ustupak laænom bogoπtovlju. Za vjernaÊe srca naredbe greπnih, smrtnih ljudi biti potpuno nevaæne ako se oneprotive RijeËi vjeËnoga Boga. Istina Êe biti uzdignuta i po cijenu tamni-ce, progonstva ili smrti.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str. 325; uizvorniku 512)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte 1. Petrova 1,3-9. Zaπto Bog neke ljude spasi odpatnje, a neke ne? Ili odgovor na pitanje poput ovog jednostavnoneÊemo sada dobiti? U sluËajevima kada ne doe do Ëudesnog iz-bavljenja, zaπto trebamo vjerovati u Boæju dobrotu usprkos takvomrazoËaranju?

2. Da je ovaj dogaaj zavrπio smrÊu æidovskih mladiÊa u uæare-noj peÊi, kakve bismo pouke ipak mogli izvuÊi?

3. ©to Êe prema naπem razumijevanju dogaaja posljednjih da-na biti vanjski znak koji Êe pokazivati kome se klanjamo? ©to namto govori o vaænosti subote?

4. ProËitajte Luka 16,10. Kako nam Kristove rijeËi iz ovogteksta pomaæu da shvatimo πto znaËi iskreno æivjeti vjerom?

5. ProËitajte ponovno Daniel 3,15, gdje Nabukodonozor kaæe:“Koji je taj bog koji bi vas izbavio iz ruke moje?” Kako bisteodgovorili na ovo pitanje?

36

Napadi u πkoli

Stepan Avakov je roen i odrastao u Bakuu, glavnom gradu Azerbajdæana.Imao je svoj æivot, a isplanirao ga je u dobi od trinaest godina. Jako je voliokoπarku i borio se za naslov najboljeg igraËa u svojoj dobnoj skupini u Azer-bajdæanu. Njegov trener mu je rekao: “Ne trebaπ se niËega bojati. Postat Êeπprofesionalni koπarkaπ.”

Jednoga dana skupina uËenika upala je u uËionicu za vrijeme nastave.“Hej Armenko!” povikao je jedan, pokazujuÊi na Avakova.“Ubijmo ga!” dobacio je drugi.UËenici su odvukli Avakova ispred proËelja πkole, gdje se nalazila i Ëekala

bijesna gomila etniËkih Azerisa. Dok je Avakov oËekivao najgore, njegovi ot-miËari su se neobjaπnjivo povukli. Pojavio se Azeri, prijatelj iz razreda, staopored Avakova i povukao ga na sigurno.

Kad su odmaknuli od gomile, dva djeËaka su doπla u Avakovu kuÊu, gdjeje mladi spasitelj ostavio Avakova s majkom. Avakov nikad viπe nije vidio togdjeËaka.

Avakova majka odbila ga je pustiti da se vrati u πkolu i, mjesec danakasnije, krajem 1989. godine, obitelj se preselila u Rusiju kako bi spasilaæivot.

Avakov se borio da svoj novi æivot prilagodi Volgodonsku, gradu od oko175.000 stanovnika na jugu Rusije. Pokuπao je igrati koπarku, ali neπto je unjemu bilo slomljeno. Nije mogao razumjeti zaπto su se æivotni prijatelji okre-nuli protiv njega zbog njegove etniËke pripadnosti. Traæio je odgovore.

Jednog dana je uËiteljica povijesti najavila goπÊu koja Êe govoriti obiblijskoj povijesti. GostujuÊa uËiteljica je ustala i govorila o tome iz proro-Ëanstva u Knjizi proroka Daniela 2. Avakov je sluπao s dubokim zanimanjem.

Nikad nije razmiπljao o Bogu i prvi put u svojem æivotu razmiπljao je opostojanju Boga koji vlada Zemljom. Pitao se zna li Bog njegovu buduÊnost.Nakon nastave Avakov je priπao gostujuÊoj uËiteljici s mnogim pitanjima. Taje uËiteljica bila pastorova supruga.

GoπÊa je klimnula glavom: “Moj suprug, pastor, bit Êe u πkoli za dvatjedna,” rekla je. “Moæe odgovoriti na tvoja pitanja.”

Dva tjedna kasnije pastor Veniamin Tarasjuk predavao je lekciju izpovijesti. Postavio je Ëetiri pitanja na koja bi svaka osoba trebala znati odgo-voriti: Tko sam? Odakle sam? Zaπto sam ovdje? ©to se dogaa nakon smrti?Pitanja su potresla Avakova. Nikada ih prije nije razmatrao.

“Ako osoba moæe odgovoriti na ta pitanja, ima sve odgovore za sretanæivot,” objasnio je pastor. “Bog moæe odgovoriti na takva pitanja.”

Avakov je otiπao kuÊi pronaÊi Boga i odgovore na ta Ëetiri pitanja. Prona-πao ih je i bio krπten nekoliko godina kasnije. “Izgubio sam mir kad sammorao pobjeÊi iz Bakua,” kaæe Avakov. “Cijeli sam æivot traæio mir — sve domojeg krπtenja. Sad ga imam.”


37


Pouka 5 25. sijeËnja—1. veljaËe 2020.

Od oholosti do poniznosti“Kako su veliki njegovi znaci i kako su silna Ëudesa nje-

gova! Njegovo je kraljevstvo kraljevstvo vjeËno, i vladavina nje-gova od koljena do koljena.” (Daniel 4,3 — Varaædinska Bibli-ja)

Biblijski tekstovi: Daniel 4,1-33; Izreke 14,31; 2. o kraljevima20,2-5; Jona 3,10; Daniel 4,34-37; Filipljanima 2,1-11.

Oholost je prvi iskonski grijeh. Prvo se pojavila u Luciferu, aneluu nebeskim dvorovima. Zato Bog kaæe u Ezekielu: “Srce ti se uzoholizbog ljepote tvoje, mudrost svoju odnemari zbog svojega blaga! Na zem-lju te bacih i predah te zemaljskim kraljevima da te prezirno gledaju.”(Ezekiel 28,17)

Oholost je dovela do Luciferovog pada, a on sada koristi svojuoholost da bezbrojno mnoπtvo povede stazom prema uniπtenju. Mi smosvi pala ljudska biÊa Ëije postojanje ovisi o Bogu. Svi darovi koje imamo,sve πto smo ostvarili zahvaljujuÊi tim darovima, potjeËe jedino od Boga.Prema tome, kako se usuujemo biti oholi, hvalisavi ili ponositi kada usvemu πto Ëinimo treba vladati poniznost?

Nabukodonozoru je bilo potrebno mnogo vremena da shvati vaænostponiznosti. »ak i pojavljivanje Ëetvrte osobe u uæarenoj peÊi (vidi poukuod proπlog tjedna) ne mijenja tijek njegovog æivota. Kralj uvia svojstvarni poloæaj tek kada mu Bog oduzima kraljevstvo i πalje ga da æivis poljskim zvijerima.

38


“Nije li to taj veliki Babilon?”

ProËitajte Daniel 4,1-33. ©to se dogaa kralju i zaπto?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog daje Nabukodonozoru drugi san. Ovog puta kralj ne zaboravljaπto je sanjao. Meutim, poπto babilonski mudraci ponovno nisu obavilisvoj zadatak, kralj poziva Daniela da mu otkrije tumaËenje sna. U tomsnu kralj vidi veliko stablo koje dopire do neba i nebesko biÊe kojezapovijeda da se stablo posjeËe. Samo je panj sa æilama ostao u zemljida ga pere nebeska rosa. Meutim, Nabukodonozora je sigurno muËiodio sna u kojem je nebesko biÊe reklo: “Nek mu se srce promijeni izËovjeËjeg, i srce æivotinjsko neka mu se dade. I sedam vremena nekaproe nad njim.” (Daniel 4,16 — Varaædinska Biblija) UviajuÊi ozbilj-nost kraljevog sna, Daniel ljubazno izraæava æelju da se san odnosi nakraljeve neprijatelje. Meutim, vjeran poruci objavljenoj u snu, Danielkaæe da se san zapravo odnosi na kralja osobno.

Stablo se u Bibliji obiËno koristi kao simbol kraljeva, naroda ikraljevstava (Ezekiel 17; Hoπea 14; Zaharija 11,1.2; Luka 23,31). Dakle,veliko stablo odgovarajuÊa je slika oholog kralja. Bog daje Nabukodo-nozoru vlast i moÊ; ipak, on uporno odbija priznati da sve πto ima dolaziod Boga.

UsredotoËite se na tekst u Danielu 4,30. Koja kraljeva izjavapokazuje da on i dalje ne shvaÊa upozorenje koje mu je Bog uputio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Oholost je opasna zato πto nas moæe navesti da zaboravimo kolikou svemu ovisimo o Bogu. Kada to zaboravimo, nalazimo se na opasnomduhovnom tlu.

©to ste postigli u svojem æivotu? Moæete li se ponositi time ada se ne uzoholite? Kako je to moguÊe?

39


Opomenut od strane proroka

ProËitajte Daniel 4,27. Osim upozorenja πto Êe se dogoditi, πtoDaniel govori kralju da uËini i zaπto? (Vidi takoer Izreke 14,31.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Daniel ne samo da tumaËi san, veÊ upuÊuje Nabukodonozora naizlaz iz te situacije: “Zato, kralju, neka ti bude mio moj savjet: uklonidakle grijehe svoje pravednoπÊu, i bezakonja svoja iskazujuÊi milostsiromasima. Moæda Êe se tako produljiti blagostanje tvoje.” (Daniel 4,27— Varaædinska Biblija)

Nabukodonozor u Babilonu vrπi opseæne graevinske radove. Vrto-vi, sustav kanala, stotine hramova i drugi graevinski projekti pretvorilisu grad u jedno od Ëuda Starog svijeta. Meutim, ta raskoπ i ljepota,makar djelomiËno, ostvareni su izrabljivanjem ropske snage i zanema-rivanjem siromaπnih. Kralj i njegova pratnja koriste bogatstvo kraljev-stva za ispunjavanje svojih zadovoljstava. Prema tome, Nabukodonozo-rova oholost ne samo da ga spreËava da prizna Boga, veÊ ga Ëini ravno-duπnim prema poteπkoÊama nevoljnih. S obzirom na brigu koju Bogpokazuje prema siromaπnima, ne iznenauje πto Daniel od svih drugihmoguÊih grijeha koje je mogao istaknuti pred kraljem, izdvaja grijehzanemarivanja siromaπnih.

Poruka upuÊena Nabukodonozoru ni po Ëemu nije nova. Staroza-vjetni proroci Ëesto su upozoravali Boæji narod na tlaËenje siromaπnih.I doista, meu grijesima koji dovode do kraljevog izgnanstva istiËe sezanemarivanje nevoljnih. Uostalom, suosjeÊanje prema siromaπnima naj-viπi je izraz krπÊanskog dobroËinstva; suprotno tome, izrabljivanje izapostavljanje siromaπnih napad je na Boga osobno. SkrbeÊi o nevoljni-ma, priznajemo da je sve Boæje, πto znaËi da mi nismo vlasnici, veÊsamo upravitelji Boæje imovine.

SluæeÊi drugima onim πto posjedujemo, πtujemo Boga i priznajemoNjegovu vlast. Upravo Ëinjenica da je sve u Boæjem vlasniπtvu treba ukrajnjem smislu odrediti vrijednost i upotrebu materijalnih dobara. Na-bukodonozor je u tome pogrijeπio, a i mi se izlaæemo opasnosti dapogrijeπimo ako ne priznamo Boæju vrhovnu vlast nad svojim postig-nuÊima i ne pokaæemo da uviamo ovu stvarnost pomaæuÊi onima koji-ma je pomoÊ potrebna.

40


Najuzviπenija pravila

Usprkos tome πto mu je reËeno da se pokaje i zatraæi oprost odBoga, Nabukodonozorova uporna oholost utjeËe na ispunjenje nebeskeodluke (Daniel 4,28-33). Dok kralj hoda palaËom i veliËa sebe zbog svo-jih djela, biva pogoen odreenim duπevnim stanjem koje ga primoravada napusti kraljevsku palaËu. Moæda je doæivio patoloπko duπevno sta-nje zvano kliniËka likantropija ili zooantropija. Takvo stanje navodibolesnika da se ponaπa kao æivotinja. U suvremeno doba ova bolestnaziva se “disforija vrste” i odnosi se na osjeÊanje da tijelo pripadapogreπnoj vrsti pa se stoga osoba ponaπa kao æivotinja.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: 2. o kraljevima 20,2-5; Jona 3,10;Jeremija 18,7.8. ©to ovi tekstovi govore o kraljevoj prilici da iz-bjegne kaznu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Naæalost, Nabukodonozor mora uËiti na teæi naËin. Zaogrnut kra-ljevskom moÊi, Nabukodonozor ne razmiπlja o svojem odnosu s Bogom.Prema tome, liπavanjem kralja kraljevske vlasti i slanjem da æivi s polj-skim zvijerima, Bog daje kralju priliku da prizna svoju potpunu ovisnosto Njemu. KonaËna pouka koju Bog æeli nauËiti oholog kralja jest da“Nebesa vladaju” (Daniel 4,26 — Varaædinska Biblija). Sud izreËen nadkraljem ima πiru svrhu u Boæjem planu, πto je jasno izraæeno u izjavinebeskih biÊa: “Kako bi æivi spoznali da Sveviπnji vlada nad kraljev-stvom ljudskim i daje ga komu on hoÊe i nad njim postavlja najniæeg odljudi.” (Daniel 4,17)

Drugim rijeËima, odgojne mjere primijenjene u Nabukodonozoro-vom sluËaju trebaju biti pouka i za sve nas. BuduÊi da pripadamo æivi-ma, trebamo obratiti veÊu pozornost na glavnu pouku da “Sveviπnji vladanad kraljevstvom ljudskim”.

Zaπto je spoznaja da Sveviπnji vlada toliko vaæna pouka kojutrebamo usvojiti? Kako ova spoznaja, na primjer, utjeËe na naπeponaπanje prema onima nad kojima imamo vlast?

41


OËi podignute prema nebu

ProËitajte Daniel 4,34-37. Kako su se i zaπto kraljeve prilikepromijenile?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog dopuπta da Nabukodonozor bude pogoen Ëudnom boleπÊu, alimu na kraju rado vraÊa duπevno zdravlje. Zanimljivo je πto se sve mijenjakada na kraju sedam proreËenih godina bolesni kralj podiæe svoje oËi kNebu (Daniel 4,34).

“Sedam godina Nabukodonozor je sluæio kao Ëudo svim svojim po-danicima; sedam godina bio je poniæavan pred oËima cijeloga svijeta. Aonda mu se vratio razum i on se ponizio obrativπi se Bogu nebeskom ipriznao da je Boæja ruka upravljala njegovim kaænjavanjem. U javnomproglasu priznao je svoju krivnju i da ga je samo velika Boæja milostvratila na poloæaj.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str. 331; u izvorni-ku 520)

Nema sumnje, moæe doÊi do velikih promjena kada podignemo svo-je oËi prema Nebu. »im mu se razum vratio, kralj daje svjedoËanstvo daje nauËio pouku.

Meutim, ovaj izvjeπtaj ne govori toliko o Nabukodonozoru kolikoo Boæjoj milosti. Kralj propuπta tri prethodne prilike da prizna izrael-skog Boga kao Gospodara u svojem æivotu. Te su mu prilike bile ponuenekada je prepoznao iznimnu mudrost Ëetvorice mladih judejskih zarob-ljenika (Daniel 1), kada je Daniel protumaËio njegov san (Daniel 2) ikada su tri judejska mladiÊa spaπena iz uæarene peÊi (Daniel 3). Pa akoga to izbavljenje nije nauËilo poniznosti, πto Êe ga nauËiti?Usprkos vladarovoj tvrdoglavosti, Bog mu daje Ëetvrtu priliku, konaËnozadobiva kraljevo srce i vraÊa ga na njegov kraljevski poloæaj (Daniel 4).Kao πto Nabukodonozorov sluËaj pokazuje, Bog pruæa priliku za prili-kom da bi nas vratio u pravu zajednicu s Njim. Kao πto Pavao piπemnogo stoljeÊa kasnije, Gospodin “hoÊe da se svi ljudi spase i dou dopotpune spoznaje istine” (1. Timoteju 2,4). U ovom izvjeπtaju vidimosnaæan primjer te istine.

Na koje vas je naËine Bog nauËio poniznosti? ©to ste nauËili iztih iskustava? ©to kod sebe morate promijeniti kako ponovno nebiste primili tu pouku?

42


Ponizan i zahvalan

Kralj se kaje i kaæe: “I sve æitelje zemlje dræi se kao da nepostoje.” (Daniel 4,35; 4,32 u prijevodu KS) S obzirom na kontekst,na koji zakljuËak ove rijeËi upuÊuju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kako znamo da Nabukodonozor iskreno prihvaÊa pravog Boga? Glav-ni dokaz pronalazimo u Ëinjenici da je Nabukodonozor pisac 4. poglavljaKnjige proroka Daniela. Velik dio ovog poglavlja prijepis je pisma kojekralj dostavlja πirom svojega velikog kraljevstva. U ovom pismu kraljgovori o svojoj oholosti i bezumlju, i ponizno priznaje Boæje djelovanjeu svojem æivotu. Stari vladari rijetko bi zabiljeæili neπto πto bi naruπilonjihov ugled. U svim starim kraljevskim dokumentima koje znamo kra-ljevi se doslovno veliËaju. Prema tome, dokument poput ovog u kojemkralj priznaje svoju oholost i ponaπanje nalik æivotinjskom, upuÊuje naiskreno obraÊenje. Osim πto piπuÊi pismo u kojem opisuje svoje isku-stvo i ponizno priznaje Boæju vrhovnu vlast, kralj postupa kao misionar.On viπe ne moæe zadræati za sebe πto je doæivio i nauËio od pravog Boga.Ono πto smo vidjeli u kraljevoj molitvi i rijeËima hvale (Daniel 4,34-37),otkriva stvarnost njegovog iskustva.

Kralj sada njeguje drugaËije vrijednosti i prepoznaje granice ljud-ske moÊi. U dubokoj molitvi zahvalnosti kralj uzdiæe silu DanielovogBoga i priznaje da “sve æitelje zemlje dræi se kao da ne postoje” (Daniel4,35 — Varaædinska Biblija). Ljudi se, dakle, nemaju Ëime pohvaliti. Ovajposljednji osvrt na Nabukodonozora u Knjizi proroka Daniela pokazujeponiznog i zahvalnog kralja koji pjesmom proslavlja Boga i upozoravanas na oholost.

Naravno, Bog i danas mijenja æivote. Koliko god ljudi bili oholi iligreπni, u Bogu poËiva milost i sila da buntovne greπnike pretvori u djecunebeskog Boga.

ProËitajte Filipljanima 2,1-11. ©to, prema ovom tekstu, trebaiskorijeniti oholost u naπem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

43

PETAK 31. sijeËnja


“Nekadaπnji oholi vladar postao je ponizno Boæje dijete; tiranski,nasilniËki vladar postao je mudri i milosrdni kralj. On, koji je nekadaodbacivao Boga nebeskoga, sada je priznavao vlast Sveviπnjega i iskrenose trudio da proπiri strah Gospodnji i unaprijedi blagostanje svojih po-danika. TrpeÊi ukor Kraljeva nad kraljevima i Gospodara nad gospodari-ma, Nabukodonozor je konaËno nauËio lekciju koju moraju nauËiti svivladari — da se prava veliËina ogleda u istinskoj dobroti. On je priznaoGospodina kao æivoga Boga, rekavπi: ‘Sada ja, Nabukodonozor, hvalim,uzvisujem i slavim Kralja nebeskoga, Ëija su sva djela istina, svi putovipravda, i koji moæe poniziti one koji hode u oholosti!’

Boæja namjera da najveÊa svjetska kraljevstva trebaju Njemu odatislavu, sad se ispunila. Ovaj javni proglas, u kojemu je Nabukodonozorpriznao Boæju milost, dobrotu i vlast, bilo je posljednje djelo u njegovuæivotu koje je sveta povijest zabiljeæila.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi,str. 331; u izvorniku 521)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. “Oholost otvara put svim ostalim porocima — to je stanjeuma u potpunosti suprotstavljeno Bogu. Mislite li da pretjerujem?Ako je tako, malo bolje razmislite. ... ©to je netko oholiji, to Êe viπemrziti oholost kod drugih. Ako, naime, æelite saznati koliko steoholi, najlakπi je naËin da se upitate: ‘U kojoj mjeri ne volim kadse ljudi otresaju na mene, ne primjeÊuju me, guraju me, odnose seprema meni pokroviteljski ili se prave vaæni?’ Stvar je u tome πtose naπa oholost natjeËe s tuom oholoπÊu. Upravo zato πto sam seja æelio istaknuti na zabavi, straπno mi smeta πto netko drugi vodiglavnu rijeË. Nikada se neÊe sloæiti dvojica Ëiji se interesi sukob-ljavaju.” (C. S. Lewis, KrπÊanstvo nije iluzija; Split: Verbum, 2009.,str. 111) ©to C. S. Lewis ovdje govori πto bi vam moæda moglopomoÊi da zapazite oholost u svojem æivotu?

2. Tema ovog poglavlja, kao i nekih prethodnih, Boæja je vrhov-na vlast. Zaπto je vaæno da razumijemo ovu temu? Kako nam subotapomaæe da shvatimo ovu bitnu istinu?

44

Pronalazak Krista na Kavkazu

Sedamnaestogodiπnji Stepan Avakov dobrovoljno je pomagao u prevo-enju kad je skupina Amerikanaca organizirala predavanja “Tihi sat zdravlja”,na jugu ruskog grada Volgodonska. Kad je zavrπila njihova izloæba, organizatorVincent Page pozvao je Avakova da prati izloæbu u predjelu sjevernog Kavkaza.Bilo je to preko ljeta i Avakov je bio slobodan. Pitao je majku za savjet.

“Zaπto ne bi otiπao?” rekla je. “Tako Êeπ vjeæbati svoj engleski.”Mjesni pastor Veniamin Tarasjuk takoer je dao svoj blagoslov, ali je

dodao: “Zapamti, ako æeliπ biti krπten, vrati se i ja Êu te krstiti.”Avakov je bio iznenaen. Jesi li lud? pomislio je u sebi. NeÊu se krstiti.

Ali sljedeÊa dva mjeseca æivio je adventistiËki naËin æivljenja obilazeÊi raznegradove. Organizatori adventisti su se budili rano, osobno Ëitali Bibliju, molilise, a zatim imali zajedniËko jutarnje bogosluæje. Avakovu je to bio novi svijet.

Jednoga dana Page je Avakova pozvao da krene s njim u Litvu. Ali Avakovje ostavio putovnicu kod kuÊe. Page mu je dao stotinu dolara. “Idi kuÊi, uzmisvoju putovnicu i vrati se za jedan dan”, rekao je.

SljedeÊeg jutra tinejdæer je ustao u pet sati, ranije nego ikad. Nije znaopronaÊi izlaz iz grada. Dok je izlazio iz hotela, molio se: “Boæe, ako postojiπ,vodi me do autobusne postaje.”

Avakov je pjeπaËio i pronaπao autobusnu postaju. Autobus je bio spre-man za polazak i Ëekao je s otvorenim vratima. Putnici su se bunili: “VozaËu,zaπto Ëekamo? Krenimo!” Kad je Avakov uπao i sjeo, vrata su se zatvorila iautobus je krenuo.

SliËna su se Ëuda dogaala cijelog tog dana. Kad se Avakov uveËer vratiou hotel s putovnicom, kleknuo je pored kreveta i pomolio se: “Boæe, sad znamda postojiπ!” rekao je. “Pokazao si da me voliπ i upisao si mene u sebe. Odovog trenutka Ti si moj Gospodar i æelim da æiviπ u meni.”

Ujutro je Avakov pokazao Pageu putovnicu. “Evo moje putovnice!” rekaoje. “Ali dogodilo se neπto vaænije. SinoÊ sam postao krπÊanin.”

Page i ostali radnici spontano su zapljeskali od radosti. Avakova je krstiopastor Tarasjuk tri tjedna kasnije, 10. rujna 1993. godine.

©est godina kasnije pastor Tarasjuk je postao Avakov pooËim — usvojioga je. Avakov, koji sada ima Ëetrdeset i dvije godine, radi kao profesionalnitumaË za Ujedinjene narode i sliËne ustanove. OsnivaË je i direktor organiza-cije koja pomaæe ruskoj siroËadi. Njegova æivotna priËa temelji se, kako kaæe,na retku iz Rimljanima 5,1: “Stoga, opravdani vjerom, u miru smo s Bogom ponaπem Gospodinu Isusu Kristu.”

“Ovaj redak tumaËi moju æivotnu priËu o promjeni.” — kaæe Avakov.


45


Pouka 6 1.—8. veljaËe 2020.

Od samoljublja do propasti“On mijenja doba i vremena, ruπi i postavlja kraljeve, daje

mudrost mudrima i znanje pronicavima.” (Daniel 2,21)Biblijski tekstovi: Daniel 5; Otkrivenje 17,4-6; Psalam 96,5;

Koloπanima 1,15-17; Rimljanima 1,16-32; Propovjednik 8,11; Otkri-venje 14,8.

U 5. poglavlju Knjige proroka Daniela, Boæja rijeË daje nam snaæanprimjer ljudske oholosti koja zavrπava na zapanjujuÊi i dramatiËan na-Ëin. Iako bi netko mogao reÊi da je Nabukodonozoru bilo potrebno mno-go vremena da nauËi odreene pouke, on ih je makar nauËio. Njegovunuk Baltazar nije. KoristeÊi posude iz Hrama na razvratnoj gozbi, Bal-tazar ih je oskvrnuo. Takav Ëin oskvrnjenja jednak je ne samo izaziva-nju Boga, veÊ i napadu na Boga osobno. Prema tome, Baltazar puni Ëaπusvojega bezakonja ponaπajuÊi se sliËno malom rogu (vidi Daniel 8) kojije napao temelje Boæjeg Svetiπta. OduzimajuÊi vlast Baltazaru, Bog po-kazuje πto Êe uËiniti neprijatelju svojeg naroda u posljednjim danima.

Dogaaji zabiljeæeni u 5. poglavlju Knjige proroka Daniela zbili suse 539. g. pr. Kr. u noÊi kada je Babilon pao pred medo-perzijskomvojskom. Tada dolazi do prelaska sa zlata na srebro, proreËenog u Dani-elu 2. Joπ jednom postaje jasno da Bog vlada dogaajima u svijetu.

46

NEDJELJA 2. veljaËe

Baltazarova gozba

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Daniel 5,1-4; 1,1.2. ©to BaltazarËini toliko loπe? Kako njegovi postupci otkrivaju njegov pravi ka-rakter? Usporedite njegove postupke s tekstom u Otkrivenju 17,4-6. Koje podudarnosti moæete pronaÊi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kralj nareuje da se svete posude iz jeruzalemskog Hrama upotrijebeza piÊe. Nabukodonozor je zaplijenio posude iz Hrama u Jeruzalemu, aliih je stavio u dom svojeg boga, πto pokazuje da makar poπtuje njihovsveti poloæaj. Meutim, Baltazar na najbogohulniji naËin pretvara sveteposude u posude za piÊe.

Dok su pili iz svetih posuda, Baltazarovi su knezovi “slavili svojebogove od zlata i srebra, mjedi i æeljeza, drva i kamena” (Daniel 5,4).Valja zapaziti da je spomenuto πest materijala. Babilonci su koristiliseksagesimalni sustav (sustav koji se zasniva na broju 60), nasuprotdecimalnom sustavu koji se koristi danas (temelji se na broju 10). Dakle,πest skupina bogova prikazuje sveukupna babilonska boæanstva i, pre-ma tome, puninu babilonskog vjerskog sustava. Zanimljivo je da redosli-jed materijala odgovara redoslijedu sastavnih dijelova kipa iz Nabukodo-nozorovog sna, osim πto je drvo zamijenilo glinu. Kao i u snu, kamense javlja posljednji; iako ovdje oznaËava materijal od kojega su naËinjeniidoli, kamen takoer upuÊuje na Boæji sud nad zemaljskim kraljevstvi-ma (vidi Daniel 2,44.45), koje Babilon simboliËno prikazuje.

Ova gozba sluæi kao prikladna slika Babilona posljednjeg vremenakako je vien u Otkrivenju. Poput Baltazara, æena u Babilonu posljed-njeg vremena dræi zlatnu Ëaπu i nudi opoganjeno piÊe narodima. DrugimrijeËima, pomoÊu laænih uËenja i izopaËenog sustava bogosluæja, su-vremeni Babilon mami svijet u zlo (Otkrivenje 17,4-6), nesvjestan sudakoji Êe ga ubrzo snaÊi.

Kako naπe druπtvo i kultura obesveÊuju istinu Boæje rijeËi? ©tomoæemo uËiniti da ne sudjelujemo u tom oskvrnjenju, Ëak i naprikrivene naËine? Iznesite svoj odgovor u subotu u razredu.

47

PONEDJELJAK 3. veljaËe

Gost kojem nije upuÊen poziv

ProËitajte Daniel 5,5-8. ©to se dogaa u ovim redcima i zaπtokralj ovako reagira? Kako se ovaj izvjeπtaj podudara s 2. poglav-ljem Knjige proroka Daniela i zaπto je ta podudarnost vaæna? (VidiPsalam 96,5; Koloπanima 1,15-17.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto Nabukodonozor Ëini u prethodnoj krizi (Daniel 2,2; 4,7),Baltazar poziva zvjezdare, Ëarobnike i gataoce da razjasne tajanstvenitekst. Da bi bio siguran da Êe uËiniti sve πto je u njihovoj moÊi, kraljim obeÊava iznimne poËasti: 1) grimiznu odjeÊu kakvu su nosili pripad-nici kraljevske obitelji u stara vremena (Estera 8,15); 2) zlatni lanac kojije bio znak visokog druπtvenog poloæaja (Postanak 41,42) i 3) poloæajtreÊeg gospodara u kraljevstvu. Ova treÊa nagrada toËno odraæava po-vijesne prilike u Babilonu u to vrijeme. BuduÊi da je Baltazar bio drugivladar kao suvladar svojeg oca Nabonida, on nudi poloæaj treÊeg vladara.Meutim, usprkos primamljivim nagradama, mudraci ponovno ne uspi-jevaju pruæiti objaπnjenje.

Povrh svih svojih grijeha, kralj pokuπava pronaÊi mudrost na po-greπnom mjestu. Babilonski mudraci ne mogu otkriti znaËenje poruke.Napisana je na njihovom jeziku, aramejskom, kao πto Êemo vidjeti usutraπnjem odsjeku, ali ne mogu razumjeti njezin smisao. To nas pod-sjeÊa na Gospodnje rijeËi izgovorene preko Izaije: “I propast Êe mudrostnjegovih mudraca, pomraËit Êe se umnost njegovih umnika.” (Izaija 29,14)Citiravπi ove retke, apostol Pavao kaæe: “Gdje je mudrac? Gdje je knji-æevnik? Gdje li je istraæivaË ovoga svijeta? Zar nije Bog uËinio ludommudrost svijeta? BuduÊi da svijet svojom mudroπÊu nije upoznao Bogau Boæjoj mudrosti, odluËi Bog one koji vjeruju spasiti ludoπÊu propo-vijedanja.” (1. KorinÊanima 1,20.21)

Pojedine istine previπe su vaæne da bi bile ostavljene ljudima da ihsami shvate. To je razlog zaπto nam Bog otkriva istinu.

Razmislite o ponuenim nagradama i o tome koliko su zapravobile bezvrijedne te nagrade s obzirom na ono πto je uslijedilo. ©tonam to govori o prolaznosti na ovom svijetu i zaπto uvijek u svemuπto Ëinimo trebamo imati na umu vjeËnost?

48

UTORAK 4. veljaËe

Dolazak kraljice

ProËitajte Daniel 5,9-12. ©to kraljica govori o Danielu πto jekralj veÊ trebao znati? ©to Ëinjenica da nije znao za Daniela govorio njemu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada su prisutni u dvorani u kojoj se odræavala gozba ostali zbunje-ni zbog tajanstvene poruke na zidu, pristupa kraljica i daje smjernicezbunjenom kralju. Ona podsjeÊa kralja na Daniela, koji je u Nabukodo-nozorovo vrijeme pokazao sposobnost da tumaËi snove i otkriva tajne.Da je Baltazar mudar kao njegov prethodnik, znao bi kome se trebaobratiti da otkrije znaËenje ovog tajanstvenog natpisa. Ispostavlja se daje kraljiËino mijeπanje nuæno jer u tom trenutku kralj u svojoj zbunje-nosti uopÊe ne zna πto da uËini. Njezine rijeËi zvuËe poput ukora, jer jeBaltazar previdio jedinu osobu u kraljevstvu koja moæe protumaËititajanstveni natpis. Ona takoer iznosi kralju usmeni izvjeπtaj o Danielu:Prorok ima Duh Svetoga Boga, svjetlo, razum, boæansku mudrost, velikduh i znanje; sposoban je razumjeti i tumaËiti snove, rjeπavati zagone-tke i razjaπnjavati teπka pitanja; bio je starjeπina Ëarobnika, gatalaca,zvjezdara i mudraca u vrijeme kralja Nabukodonozora (Daniel 5,11.12).

U tom trenutku ponovno se pitamo zaπto se Baltazar nije obaziraona Daniela. Tekst ne nudi neposredan odgovor na ovo pitanje, ali pret-postavljamo da Daniel u to vrijeme, nakon πto je sluæio kralju najmanjedo treÊe godine njegove vladavine (Daniel 8,1.27), viπe nije bio u aktivnojsluæbi. Jedan od razloga mogu biti Danielove godine. On vjerojatno imaoko osamdeset godina i kralj je moæda poæelio staro vodstvo zamijenitimlaim naraπtajem. Kralj je moæda odluËio zapostaviti Daniela i zato πtose nije æelio posvetiti Danielovom Bogu. Meutim, bez obzira na to je liu pitanju jedan razlog ili viπe njih, zapanjujuÊe je da netko s takvimsposobnostima kao Daniel moæe biti tako brzo zaboravljen.

ProËitajte Rimljanima 1,16-32. Na koje se naËine naËelo izra-æeno u ovim tekstovima oËituje ne samo u ovom izvjeπtaju, veÊ i udanaπnjem svijetu?

49

SRIJEDA 5. veljaËe

Izmjeren i naen prelagan

ProËitajte Daniel 5,13-28. Koji razlog Daniel navodi za skorusmrt ovoga kralja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pod utjecajem okolnosti u kojima se naπao, kralj je bio primoranpitati Daniela za savjet, ali to Ëini nevoljko. To nam viπe govori o odnosukoji je kralj imao prema Danielovom Bogu, nego prema samom Danielu.

Isto tako, Danielov odgovor na nagradu koju je kralj ponudio govorimnogo o Danielovim prioritetima i karakteru. Takoer je vjerojatno daDaniel, znajuÊi znaËenje tajanstvenih rijeËi, shvaÊa koliko je nagradazapravo bezvrijedna.

Daniel zatim optuæuje kralja za tri stvari.Prvo, Baltazar se uopÊe nije obazirao na Nabukodonozorovo isku-

stvo. U suprotnom on bi se pokajao i ponizio poput svojeg prethodnika.Drugo, Baltazar je upotrijebio posude iz Hrama za ispijanje vina i

slavljenje svojih idola. Ovdje Daniel spominje πest vrsta materijala odkojih se prave idoli istim redoslijedom kako je zabiljeæeno prije.

TreÊe, kralj nije proslavio Boga “koji u svojoj ruci dræi dah tvoj i svetvoje putove” (Daniel 5,23).

Nakon πto je naveo kraljeve pogreπke, Daniel prelazi na tumaËenje.Sada saznajemo da se boæanski natpis sastoji od tri aramejska glagola(s tim πto se prvi ponavlja). Njihovo osnovno znaËenje trebalo je bitipoznato kralju i njegovim mudracima: Mene: “izmjerio je”; Tekel: “vagnutsi”; i Parsin: “razdijeljeno je”.

BuduÊi da se medo-perzijska vojska nalazi pred vratima Babilona,kralj i mudraci sigurno slute da taj natpis krije neko zloslutno znaËe-nje, ali mudraci se ne usuuju reÊi neπto neugodno kralju. Samo seDaniel pokazuje sposobnim protumaËiti postojeÊu poruku i prenijetinjezin puni smisao Baltazaru: “Mene: izmjerio je Bog tvoje kraljevstvoi uËinio mu kraj; Tekel: bio si vagnut na tezulji i naen si prelagan;Parsin: razdijeljeno je tvoje kraljevstvo i predano Medijcima i Perzijan-cima.” (Daniel 5,27.28)

To nisu baπ bile rijeËi utjehe i ohrabrenja.Sud brzo sustiæe kralja. Kako moæemo imati povjerenje u Boga

kad, bar zasada, pravda i sud joπ nisu ostvareni? (Vidi Propovjed-nik 3,17; 8,11; Matej 12,36; Rimljanima 14,12.)

50

»ETVRTAK 6. veljaËe

Pad Babilona

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Daniel 5,29-31; Otkrivenje 14,8;16,19; 18,2. ©to moæemo saznati o padu Baltazarovog Babilona,koji ukazuje na pad Babilona posljednjeg vremena?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bez obzira na pogreπke, Baltazar je Ëovjek od rijeËi. Usprkos loπimvijestima, on je zadovoljan Danielovim tumaËenjem i zato daruje pro-roku obeÊane darove. PriznajuÊi da je Danielova poruka istinita, Ëini seda kralj preπutno potvruje da Danielov Bog postoji. Zanimljivo je daDaniel sada prihvaÊa darove koje je prethodno odbio, vjerojatno zato πtoti darovi viπe ne mogu utjecati na njegovo tumaËenje. Osim toga, u tomtrenutku ti darovi su beznaËajni jer kraljevstvo samo πto nije palo.Prema tome, prorok vjerojatno iz uËtivosti prihvaÊa nagrade, znajuÊipritom da Êe biti treÊi vladar u kraljevstvu samo nekoliko sati.

ToËno kako je prorok objavio, Babilon pada. I to brzo; dok kralj injegovi dvorani piju, grad pada bez borbe. Prema povjesniËaru Herodotu,Perzijanci su iskopali kanal preusmjeravajuÊi rijeku Eufrat i uπli u gradrijeËnim koritom. Te iste noÊi Baltazar je pogubljen. Njegov otac Nabo-nid veÊ je napustio grad, a poslije se predao novim vladarima. Prematome, najveÊem kraljevstvu koje je ljudski rod do tog trenutka poznavaodoπao je kraj. Viπe nije bilo Babilona, zlatne glave.

“Baltazaru su dane brojne prilike da upozna Boga i vrπi Njegovuvolju. Bio je svjedok kada je njegov djed Nabukodonozor bio prognan izdruπtva. Vidio je da mu je razum kojim se oholi vladar diËio, oduzeoOnaj koji mu ga je i dao. Vidio je kada je kralj bio prognan iz kraljevstvai pridruæio se poljskim æivotinjama. Meutim, Baltazarova ljubav premarazonodi i veliËanju samog sebe izbrisala je pouke koje nikada nije smiozaboraviti; on je Ëinio grijehe sliËne onima zbog kojih je Nabukodonozorbio osuen. Odbacio je milostivo darovane prilike i zanemario moguÊno-sti da se upozna s istinom.” (Ellen G. White, Bible Echo, 25. travnja1898.)

Kako se mi moæemo upoznati s istinom? ©to to znaËi? U kojemtrenutku moæemo reÊi da poznajemo svu istinu?

51

PETAK 7. veljaËe


Velike gozbe bile su uobiËajene na dvorovima starog svijeta. Kraljevisu prireivali skupove koji su se odlikovali neumjerenoπÊu i raskoπi dabi pokazali svoju veliËinu i samopouzdanje. Iako ne znamo sve pojedinostio ovoj gozbi, znamo da se odræavala u vrijeme kada je medo-perzijskavojska napadala Babilon. Ljudski gledano, nije bilo razloga za brigu.Babilon je imao utvrene zidove, zalihe hrane za nekoliko godina i obiljevode jer je rijeka Eufrat tekla kroz srediπte grada. Zato kralj Baltazar nevidi nikakav problem u tome πto prireuje gozbu dok neprijatelji op-koljavaju grad. Nareuje veliko slavlje koje se uskoro izopaËuje u ras-kalaπenu pijanku. Ovo je snaæno svjedoËanstvo o oholosti ljudskog roda,posebno kad se usporeuje s Gospodnjom silom. Bog preko Danielagovori kralju da usprkos prilikama koje je imao da sazna istinu, “nisidao slavu Bogu koji u svojoj ruci dræi dah tvoj i sve tvoje putove” (Daniel5,23).

“Povijest naroda i danas nam govori. Svakom narodu i svakom po-jedincu Bog je odredio mjesto u svojem velikom planu. I danas se ljudii narodi kuπaju viskom u ruci Onoga koji nikada ne grijeπi. Svi onisvojom odlukom odreuju svoju sudbinu, a Bog ih sve nadglasava radiispunjenja svojih namjera.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str. 340;u izvorniku 536)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte u razredu o pitanju iz odsjeka od nedjelje otome na koje sve naËine druπtvo i kultura mogu uniziti Boæju isti-nu. Kako mi kao crkva i kao pojedinci trebamo odgovoriti na ovadjela oskvrnjenja?

2. ©to nas ovaj izvjeπtaj uËi o tome da spasenje nije tolikopovezano s onim πto znamo, veÊ kako odgovaramo na to πto znamo?(vidi Daniel 5,22)

3. ProËitajte Daniel 5,23. Koja vaæna duhovna naËela nalazimou ovom retku? Na primjer, kako nas tekst upozorava na odbacivanjeBoga? Ili Ëemu nas tekst uËi o Bogu ne samo kao o Stvoritelju, veÊi Odræavatelju naπeg æivota?

4. »ak i dok nije znao πto napisane rijeËi znaËe, Baltazar je biouplaπen (Daniel 5,6). ©to ta Ëinjenica govori o tome πto znaËi æivjetis griænjom savjesti?

52

Bolje nego kod zubara

Æena se osmjehivala od uha do uha. Ali, rekla mi je da je satima ranijebila razoËarana jer je saznala da ne moæe dobiti besplatno ËiπÊenje zuba iskidanje zubnog kamenca u programu Put ka zdravlju, koji je odræavala ad-ventistiËka klinika u dræavi Teksas, Sjedinjene AmeriËke Dræave.

Æena je zauzela svoje mjesto u dugom redu, kao i ljudi koji su traæilizdravstvenu zaπtitu i ostale usluge u prostranom Memorijalnom centru WillRogers u Fort Wortu, prvog dana trodnevne besplatne zdravstvene skrbi uorganizaciji Crkve adventista sedmog dana. Ali kad je stigla na red, saznala jeda viπe nema mjesta za taj dan.

Izgubila je nadu, poËela se okretati i odluËila otiÊi, kad se pojavio volon-ter iz tima i predloæio da tog dana odabere neku od drugih besplatnih uslugana kojima nije guæva. I gospoa se odluËila za pregled vida.

Nakon πto joj je izmjeren krvni tlak i drugi vaæni parametri za vid, πtoprolaze svi pacijenti, upuÊena je k oËnom lijeËniku.

LijeËnik je pogledao nalaze i postavio joj nekoliko pitanja. Mislio je daneπto nije u redu. Vidjevπi kolegu lijeËnika u blizini, zatraæio je pomoÊ i savjet.

LijeËnik je pregledao nalaz, naredio sonogram i dijagnosticirao da æenaima problema s hipotireozom i nedovoljnim radom πtitne ælijezde. »esti simp-tomi su umor, razdraæljivost i depresija, neotpornost na hladnoÊu i debljanje.“Koliko to traje?” upitao je lijeËnik. “©est godina.” odgovorila je æena.

Posjetila je razne lijeËnike, ali joj nisu mogli otkriti razlog. Njezino zdrav-stveno osiguranje nije pokrivalo ispitivanja na sonogramu i nije si mogla pri-uπtiti plaÊanje viπe od lijeËniËkog savjetovanja.

“Kad sam upoznao æenu, ona je napuπtala program Put ka zdravlju.IspriËala je svoj sluËaj kako je Put ka zdravlju bilo zanimljivo iskustvo. Uspiosam suosjeÊati s njom jer imam hipertireozu, previπe aktivnu πtitnjaËu,” ispri-Ëao je jedan od volontera.

“Mislila sam da umirem; tako sam se osjeÊala prije nekoliko mjeseci.”rekla je æena. “Nisam znala πto nije u redu sa mnom. Kad sam poËela uzimatilijekove, osjetila sam se puno bolje. Razlika je bila poput noÊi i dana. OsjeÊaπse daleko bolje kad jednom znaπ u Ëemu je problem i da ima rjeπenja.”

Æena se nasmijeπila: “Doπla sam na ËiπÊenje zuba, a nikad nisam otkrilakoji je moj stvarni problem i πto bi bilo da sam dobila mjesto kod zubnoglijeËnika? NaËin na koji je to Bog izveo je stvarno blagoslov.”

Madeline Dyche, majka dvoje djece u gradu Keene u Teksasu

53



Jama s lavovima i anelima“Tada proËelnici i satrapi stadoπe traæiti povod, πtogod oko

dræavne uprave, zbog Ëega bi mogli optuæiti Daniela; ali nemogoπe na njemu naÊi niπta takvo, niπta zbog Ëega bi ga pre-korili, jer bijaπe vjeran, na njemu ni nemara ni ogreπenja.”(Daniel 6,5)

Biblijski tekstovi: Daniel 6; 1. Samelova 18,6-9; Matej 6,6;Djela 5,27-32; Marko 6,14-29; Hebrejima 11,35-38.

Nakon πto su Medo-Perzijanci osvojili Babilon, Darije Medijac pre-poznaje Danielovu mudrost i poziva ga da postane dio nove vlasti. SadaveÊ ostarjeli prorok toliko se istiËe na svojim javnim duænostima da ganovi kralj postavlja za glavnog upravitelja u cijeloj Medo-Perziji.

Meutim, kako poglavlje odmiËe, Daniel se suoËava s posljedicomonoga πto bismo s pravom mogli nazvati “iskonskim grijehom” — sazaviπÊu. Ipak, prije nego πto izvjeπtaj zavrπi, vidimo da je Daniel vjeran,ne samo svojim svjetovnim duænostima koje je obavljao pod Medo-Per-zijancima, veÊ, πto je najvaænije, svojem Bogu. Moæemo biti sigurni danjegova vjernost Bogu u velikoj mjeri neposredno utjeËe na njegovuvjernost i u drugim poljima.

Danielovo iskustvo s progonstvom sluæi kao primjer Boæjem naro-du u posljednje vrijeme. Izvjeπtaj ne nagovjeπtava da Êe Boæji narod bitipoπteen kuπnji i patnje. Jedino je sigurno da Êe u sukobu sa zlomdobra volja na kraju pobijediti i da Êe Bog obraniti svoj narod.

54


Ljubomorne duπe

»ak i na Nebu, savrπenom mjestu, Lucifer je osjeÊao zavist premaKristu. “Lucifer je postao zavidan i ljubomoran na Isusa Krista. Kada suse svi aneli poklonili i priznali Njegovu nadmoÊnost, uzviπeni autoriteti pravednu vladavinu, i on se poklonio zajedno s njima; ali je njegovosrce bilo ispunjeno zaviπÊu i mrænjom.” (Ellen G. White, The Story ofRedemption, str. 14) Ljubomora je osjeÊaj koji je toliko opasno njegovatida je u Deset zapovijedi, osim zabrane ubojstva i krae, dana zapovijedkoja govori protiv lakomosti (Izlazak 20,17).

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Daniel 6,1-6; Postanak 37,11; 1.Samuelova 18,6-9. Kakvu ulogu ljubomora igra u ovim izvjeπtaji-ma?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Danielove upraviteljske sposobnosti ostavljaju dojam na kralja, aliizazivaju zavist drugih sluæbenika. Oni zato kuju urotu da ga ukloneoptuæujuÊi ga za pokvarenost. Meutim, koliko god traæili, ne nalazenijednu pogreπku u Danielovom upravljanju. “Ne mogoπe na njemu naÊiniπta takvo, niπta zbog Ëega bi ga prekorili, jer bijaπe vjeran, na njemuni nemara ni ogreπenja.” (Daniel 6,5) Aramejska rijeË prevedena kao“vjeran” moæe se prevesti i kao “pouzdan”.

Daniel je bez mane; sluæbenici ne mogu iznijeti nijednu laænu op-tuæbu protiv njega. Meutim, oni takoer zapaæaju koliko je Daniel vje-ran svojem Bogu i posluπan Boæjem zakonu. Ubrzo uviaju da Êe Dani-elu morati stvoriti prilike u kojima Êe se ovaj suoËiti s nedoumicom dali da bude posluπan Boæjem zakonu ili zakonu kraljevstva. Iz onoga πtosu sluæbenici saznali o Danielu, potpuno su uvjereni da Êe on u svimokolnostima stati uz Boæji zakon, a ne kraljev. Kakvo je to svjedoËan-stvo o Danielovoj vjernosti!

S kakvim ste se borbama sa zaviπÊu morali suoËiti i kako stepobijedili? Zaπto je zavist toliko kobna duhovna mana koja obo-galjuje?

55


Urota protiv Daniela

ProËitajte Daniel 6,6-9. Kakva se namjera krije iza ovog pro-glasa? Kako se u toj namjeri igra na kartu kraljeve taπtine?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Darije moæe izgledati smijeπno objavljujuÊi zabranu koju ubrzo æeliukinuti. On upada u zamku postavljenu od strane sluæbenika koji sudovoljno lukavi da se igraju s politiËkim okolnostima nedavno uspostav-ljenog kraljevstva. Darije je decentralizirao vlast i osnovao sto dvadesetsatrapija da bi upravljanje dræavom bilo uspjeπnije. Meutim, takavpostupak na duæe staze povlaËi za sobom odreene opasnosti. Utjecajannamjesnik lako moæe izazvati pobunu i podijeliti kraljevstvo. Prematome, zakon koji svakoga primorava da se trideset dana moli samo kra-lju dobra je strategija da se potakne vjernost kralju i na taj naËin spri-jeËi bilo kakva vrsta pobune. Meutim, sluæbenici obmanjuju kraljatvrdeÊi da taj prijedlog podupiru “svi” proËelnici, predstojnici, satrapi,savjetnici i namjesnici — πto je oËito netoËno, jer Daniel nije ukljuËen.Osim toga, misao da se prema njemu ophode kao prema bogu moæda jekralju izgledala privlaËno.

Ne postoje dokazi da su perzijski kraljevi ikada zahtijevali statusboæanstva. Ipak, cilj proglasa moæda je bio da kralj trideset dana budejedini predstavnik bogova i da molitve bogovima moraju biti upuÊenepreko njega. Naæalost, kralj ne istraæuje pobude koje se kriju iza ovogprijedloga. On, prema tome, ne zapaæa da je zakon koji bi navodnotrebao sprijeËiti urotu, zapravo urota protiv Daniela.

Dva aspekta ovog zakona zasluæuju pozornost. Prvo, kazna za pri-jestup je bacanje u lavovsku jamu. BuduÊi da se ova vrsta kazne neprimjenjuje na drugim mjestima, moæda je u pitanju jedinstveni prijed-log Danielovih neprijatelja. Stari bliskoistoËni vladari dræali su lavove ukavezima da bi ih u odreenim prigodama puπtali radi lova. Dakle, biloje dovoljno lavova koji su mogli napasti svakoga tko se usudi prekrπitikraljevu naredbu. Drugo, proglas se ne moæe mijenjati. Nepromjenjivanarav medo-perzijskih zakona spominje se i u Esteri 1,19; 8,8. DiodorSicilski, stari grËki povjesniËar, spominje sluËaj kada je Darije III. (netreba ga mijeπati s Darijem spomenutim u Knjizi proroka Daniela) pro-mijenio svoje miπljenje, ali nije mogao ukinuti smrtnu kaznu koju jeodredio nevinom Ëovjeku.

56

UTORAK 11. veljaËe

Danielova molitva

“A ti kad moliπ, ui u svoju sobu, zatvori vrata te se pomoliOcu svom u tajnosti, pa Êe ti platiti Otac tvoj, koji vidi u tajnosti.”(Matej 6,6)

ProËitajte Daniel 6,10. Zaπto se Daniel jednostavno ne molitiho da ga nitko ne primijeti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Daniel je iskusni dræavnik, ali je iznad svega Boæji sluga. On jejedini pripadnik vlasti koji moæe shvatiti πto se krije iza kraljevog pro-glasa. Za Darija je to prilika da osnaæi jedinstvo kraljevstva, a za urot-nike strategija da se oslobode Daniela.

Naravno, pravi uzroci i pobude urote leæe u sveopÊoj borbi izmeuBoga i sila zla. U tom trenutku (539. g. pr. Kr.) Daniel je veÊ primiovienje zabiljeæeno u 7. (553. g. pr. Kr.) i 8. poglavlju Knjige prorokaDaniela (551. g. pr. Kr.). On, dakle, shvaÊa da se kraljeva zabrana ne tiËesamo ljudske politike, veÊ i da je primjer ovog kozmiËkog rata. Vienjeo Sinu »ovjeËjem koji daje kraljevstvo svecima Sveviπnjega i utjeha ipomoÊ koju prima od anela tumaËa (Daniel 7) moæda su mu ulili hrab-rost da se suoËi s buduÊom nevoljom. Moæda je razmiπljao i o iskustvusvojih drugova koji su bili dovoljno hrabri da dovedu u pitanje Nabu-kodonozorovu naredbu (Daniel 3).

Prema tome, on ne mijenja svoje poboæne navike, veÊ nastavljasvoju uobiËajenu praksu i moli se triput dnevno okrenut prema Jeru-zalemu. Usprkos zabrani da se molitva upuÊuje bilo kojem drugom Ëo-vjeku ili bogu osim kralju, Daniel ne poduzima korake opreza da sesakrije ili prikrije svoj molitveni æivot u vrijeme tih kritiËnih tridesetdana. On je u potpunosti u manjini jer se jedini, meu desecima na-mjesnika i drugih sluæbenika, suprotstavlja kraljevoj zabrani. On svojimotvorenim molitvenim æivotom pokazuje da vjernost koju duguje Boguima prednost u odnosu na odanost kralju i njegovom nepromjenjivomproglasu.

ProËitajte Djela 5,27-32. Mada je opomena u ovom tekstu ja-sna, zaπto moramo, kada odbacujemo ljudski zakon, uvijek bitisigurni da je ono πto Ëinimo doista Boæja volja? (Uostalom, pomi-slite na ljude koji su radije poπli u smrt nego da izdaju vjerovanjeili sustav vjerovanja koji mi smatramo pogreπnim!)

57

SRIJEDA 12. veljaËe

U lavovskoj jami

ProËitajte Daniel 6,11-23. Kako ono πto kralj govori Danieluotkriva koliko je Daniel snaæan i vjeran Boæji svjedok?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Urotnici brzo zapaæaju da se Daniel moli — da Ëini upravo ono πtose proglasom zabranjuje. Kada iznose optuæbu pred kralja, oni ukazujuna Daniela na omalovaæavajuÊi naËin: “onaj od izgnanika judejskih”(Daniel 6,14; drugi prijevodi 6,13). U njihovim oËima jedan od glavnihsluæbenika u kraljevstvu, kraljev miljenik, obiËni je izgnanik. Osim to-ga, oni okreÊu kralja protiv Daniela govoreÊi da Daniel “ne mari za te,kralju, ni za proglas πto si ga potpisao“. Sada kralj uvia da je potpisi-vanjem proglasa upao u zamku. Tekst kaæe: “Sve do sunËeva zalaskanastojaπe da ga spasi.” (Daniel 6,15) Meutim, on ne moæe niπta uËinitida spasi proroka od propisane kazne. Nepromjenjivi zakon medijski iperzijski mora se doslovce primijeniti. Tako kralj, mada nerado, izdajenaredbu da Daniela bace u lavovsku jamu. Meutim, Darije pritom izra-æava odreenu nadu koja zvuËi poput molitve: “Bog tvoj, kome takopostojano sluæiπ, neka te izbavi.” (Daniel 6,17)

Biblijski tekst ne kaæe πto Daniel radi meu lavovima, ali moæemopretpostaviti da se moli. Bog nagrauje Danielovu vjeru i πalje anela daga zaπtiti. Neozlijeen, Daniel je ujutro spreman nastaviti svoje dræavni-Ëke poslove. KomentirajuÊi ovaj dogaaj, Ellen G. White kaæe: “Bog nijesprijeËio Danielove neprijatelje da ga bace u lavsku jamu; On je dopustiozlim anelima i pokvarenim ljudima da u toj mjeri izvrπe svoju nakanusamo zato da bi izbavljenje svojega sluge uËinio joπ zapaæenijim, i porazneprijatelja istine i pravde joπ potpunijim.” (Proroci i kraljevi, str. 344;u izvorniku 543,544)

Iako ovaj izvjeπtaj ima sretan svrπetak (makar za Daniela), πtoje s onim izvjeπtajima, Ëak i biblijskim (vidi na primjer Marko 6,14-29), koji ne zavrπavaju izbavljenjem? Kako njih trebamo shvatiti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

58


Obrana

ProËitajte Daniel 6,24-28. Kakvo svjedoËanstvo kralj daje oBogu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovom izvjeπtaju vaæna je Ëinjenica da Darije hvali Boga i priznajeBoæju vrhovnu vlast. To je kulminacija, vrhunac veliËanja Boga i izra-æavanja poπtovanja prema Njemu u prethodnim poglavljima (Daniel 2,20-23; 3,28.29; 4,1-3.34-37). Darije poput Nabukodonozora reagira na Da-nielovo izbavljenje i hvali Boga. Meutim, Ëini i neπto viπe: on mijenjaprethodni proglas i svima zapovijeda “neka se ljudi boje i neka drπÊupred Bogom Danielovim” (Daniel 6,26).

Da, Daniel je spaπen na Ëudesan naËin, njegova vjernost je nagra-ena, zlo kaænjeno i Boæja Ëast i sila obranjeni. Meutim, ovdje vidimosamo mali primjer onoga πto Êe se dogoditi na sveopÊoj razini: Boæjinarod bit Êe osloboen, zlo kaænjeno, a Gospodin obranjen pred sve-mirom.

ProËitajte Daniel 6,25 (drugi prijevodi 6,24). ©to je priliËnoneugodno u ovom retku i zaπto?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Postoji, meutim, jedan uznemirujuÊi problem, a to je pitanje æenai djece koji su, koliko znamo, nevini, a ipak doæivljavaju istu sudbinukao i oni koji snose krivnju. Kako objasniti ovaj sluËaj koji se Ëini kaopogreπno dosuivanje pravde?

Prvo, trebamo zapaziti da je kralj tu odluku donio i proveo u skladus perzijskim zakonom prema kojem se kazna izreËena optuæeniku od-nosi i na obitelj. Prema tom zakonu Ëitava obitelj snosi odgovornost zauvredu koju nanosi jedan Ëlan obitelji. To ne znaËi da je to ispravno, veÊda se ovaj izvjeπtaj podudara s onim πto znamo o perzijskom zakonu.

Drugo, moramo zapaziti da biblijski izvjeπtaj opisuje dogaaj, πtone znaËi da odobrava kraljev postupak. Naprotiv, Biblija jasno zabranjujeda se djeca ubijaju zbog grijeha svojih roditelja (Ponovljeni zakon 24,16).

SuoËeni s nepravdama poput ove i mnogim drugim, kakvu utje-hu moæete pronaÊi u 1. KorinÊanima 4,5? ©to ovaj tekst kaæe izaπto je ono πto naglaπava vaæno?

59

PETAK 14. veljaËe


Danielovo osloboenje zabiljeæeno je u Hebrejima 11. U “KuÊi slav-nih vjernika” proroci, izmeu ostalih djela, “zatvoriπe usta lavovima”(Hebrejima 11,33). To je vrlo lijepo, ali trebamo imati na umu da junacivjere nisu samo oni koji su izbjegli smrt kao Daniel, veÊ i oni koji patei hrabro umiru, kao πto biljeæi Poslanica Hebrejima. Bog poziva pojedineljude da svjedoËe æivotom, a pojedine da svjedoËe smrÊu. Prema tome,izvjeπtaj o Danielovom izbavljenju ne ukazuje da se izbavljenje darujesvima, πto znamo na osnovi primjera mnoπtva muπkaraca i æena koji supostali muËenici zbog svoje vjere u Isusa. Meutim, Ëudesno Danielovoizbavljenje pokazuje da Bog vlada i da Êe na kraju osloboditi svoju djecuod sile grijeha i smrti. To Êe nam postati jasnije u iduÊim poglavljimaKnjige proroka Daniela.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Francuski filozof Jean Paul Sartre napisao je da je “najboljinaËin da shvatimo temeljnu misao ljudskog postojanja ako kaæemoda je Ëovjek biÊe Ëija je pomisao da bude Bog.” (Being and Noth-ingness: A Phenomenological Essay on Ontology, WashingtonSquare Press, 1956., str. 724). Kako nam ovaj navod pomaæe dashvatimo, makar na odreenom stupnju, zaπto kralj upada u zam-ku? Zaπto svi, bez obzira na poloæaj u kojem se nalazimo nalazimou æivotu, moramo biti oprezni u vezi s ovom istom opasnom sklo-noπÊu koja se moæe javiti u brojnim oblicima? Na koje druge naËinemoæemo poæeljeti biti “kao Bog”?

2. Kakvo svjedoËanstvo pruæamo drugima o svojoj vjernostiBogu i Njegovom Zakonu? Misle li ljudi koji vas poznaju da bistebranili svoju vjeru Ëak i po cijenu posla ili æivota?

3. ©to zapaæate u Danielu zbog Ëega ga Bog moæe uspjeπnoupotrijebiti za svoje namjere? Kako uz Gospodnju pomoÊ u joπveÊoj mjeri moæete razviti ovu osobinu?

4. Na koje je naËine Daniel mogao biti opravdan da je odluËio,u skladu s proglasom, promijeniti naËin na koji se moli? Ili bi tobio opasan ustupak? Zaπto bi to bio opasan ustupak?

60

Molitva πpanjolske majke

Kao desetogodiπnja djevojËica, Pilar Laguardia je promatrala πpanjolskozvjezdano nebo i pitala se: “Tko je stvorio zvijezde? Imamo li Stvoritelja, ilismo samo rezultat sluËajnosti?” To je pitanje godinama ispunjavalo njezinemisli. Pitala je rodbinu za miπljenje, ali joj nitko nije mogao dati zadovoljava-juÊi odgovor. Prisustvovala je crkvenim sluæbama nedjeljom, ali propovijedi opaklenoj vatri i nemilostrdno osvetoljubivom Bogu natjerale su je da se udaljiod tradicionalnog vjerovanja svoje obitelji. Bolest ju je zamalo ubila u dobi oddvadeset i dvije godine. Laguardia je bila prestravljena smrÊu koja joj prijeti,bez ikakvog smislenog odgovora o Bogu.

Jednog dana je u tjeskobi otvorila prozor i vrisnula u nebo: “Boæe, akopostojiπ, æelim Te upoznati! Pomozi mi! Odgovori mi!”

Bog je odgovorio tri dana kasnije kad je vjernik KrπÊanske adventistiËkecrkve Simón Montón pokucao na vrata njezinog doma. Montón je pozvaoLaguardijinog oca, pastira koji nije vjerovao u Boga, na evaneoski susret.Otac je prihvatio njegov poziv iz znatiæelje. Laguardia je traæila da krene snjim, ali on joj je rekao neka ide sama. Ustrajala je i na kraju je poπla sama.

Bolesna i slaba uπla je u adventistiËku crkvu prvi put krajem 1960-ihgodina. »ula je prekrasne himne i poruku o posljednjem vremenu iz pro-roËanstva u Knjizi proroka Daniela 2. Iako se njezin otac nakon toga viπe nijevratio na nova predavanja, ona je prisustvovala nizu sve do kraja. Na posljed-njem predavanju dobila je knjigu na dar, a vjernica crkve je zabiljeæila njezinuadresu.

Nekoliko dana kasnije æena ju je posjetila kod kuÊe i ponudila joj biblij-ska prouËavanja. Kroz tjedna prouËavanja Laguardia je dobivala odgovore nasvoja pitanja o Bogu. Prvi put je pronaπla utjehu i mir.

Pastor Luis Bueno krstio je Laguardiju deset mjeseci nakon πto je prou-Ëila zanimljive teme iz Biblije.

Udala se u dobi od trideset i dvije godine, ali zbog zdravstvenih poteπkoÊanije mogla zatrudnjeti. Opet je otiπla k Bogu u molitvi i zatrudnjela sa mnom.Moja majka, roena u skromnom domu πpanjolskog pastira prije sedamdeseti tri godine, je danas radosna jer dovodi duπe u stado velikog Pastira. Zahvalnasam Bogu na takvoj majci!

Rebeca Ruiz Laguardia æivi u ©panjolskoj. O njezinom misijskom raduËitajte ovog tromjeseËja u Vijestima iz svijeta za mlade i odrasle.

Rebeca Ruiz Laguardia

61



Od olujnog mora do nebeskihoblaka

“A kraljevstvo, vlast i veliËanstvo pod svim nebesima dat Êese puku Svetaca Sveviπnjega.” (Daniel 7,27)

Biblijski tekstovi: Daniel 7; 2. Solunjanima 2,1-12; Rimljanima8,1; Marko 13,26; Luka 9,26; Luka 12,8; 1. Timoteju 2,5.

Vienje iz 7. poglavlja Knjige proroka Daniela, koje je tema za ovajtjedan, podudara se sa snom iz 2. poglavlja iste knjige. Meutim, u 7.poglavlju proπiruje se tema otkrivena u 2. poglavlju. Prvo, vienje jeobjavljeno noÊu i prikazuje more koje su uzburkala Ëetiri vjetra. Tamai voda upuÊuju na stvaranje, ali ovdje se Ëini da je stvaranje na nekinaËin izobliËeno ili izloæeno napadu. Drugo, æivotinje u vienju su neËi-ste i hibridne, πto prikazuje krπenje stvorenog poretka. TreÊe, æivotinjesu prikazane kako vladaju; prema tome, Ëini se da su vlast koju je Bogdao Adamu u Edenskom vrtu prisvojile te sile. »etvrto, dolaskom Sina»ovjeËjeg Boæja vlast vraÊa se onima kojima pripada. Ono πto je Adamizgubio u Edenskom vrtu, Sin »ovjeËji vraÊa na nebeskom sudu.

Prethodni opis daje sveobuhvatni prikaz biblijskih slika koje sesmjenjuju u pozadini ovog simboliËnog vienja. SreÊom, aneo objaπ-njava neke kljuËne pojedinosti vienja, tako da moæemo razumjeti glav-ne crte ovog iznimnog proroËanstva.

62


»etiri nemani

ProËitajte Daniel 7. ©to je pokazano Danielu i o Ëemu se radiu vienju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svaka æivotinja koja je prikazana Danielu odgovara dijelu kipa po-kazanog Nabukodonozoru, s tim πto se sada iznosi viπe pojedinosti osvakom kraljevstvu. Zanimljivo je da su sva stvorenja, koja simboliËkiprikazuju poganske narode, neËiste zvijeri. Takoer, osim Ëetvrte ne-mani, æivotinje koje Daniel opisuje podsjeÊaju na poznata stvorenja.Dakle, æivotinje nisu proizvoljni simboli jer svaka ima odreene osobineili ukazuje na pojedine aspekte kraljevstva koje predstavlja.

Lav: Lav je najprikladniji prikaz Babilona. Krilati lavovi ukraπavalisu zidove palaËa i drugih djela u babilonskoj umjetnosti. Lavu opisanomu vienju krila na kraju bivaju iπËupana, on se podiæe i staje kao Ëovjeki prima ljudsko srce. Ovaj proces simboliËki prikazuje propadanje ba-bilonskog kraljevstva u vrijeme kasnijih kraljeva.

Medvjed: Medvjed prikazuje Medo-Perziju. »injenica da je biouspravljen s jedne strane, ukazuje na nadmoÊnost Perzijanaca nad Me-dijcima. Tri rebra u zubima jesu tri glavna osvojene teritorija medo-perzijskog kraljevstva: Lidija, Babilon i Egipat.

Leopard (ris): Brzi leopard prikazuje GrËku koju je osnovao Alek-sandar Veliki. »etiri krila Ëine ovu zvijer joπ bræom, πto je prikladanprikaz Aleksandra koji je za nekoliko godina zavladao Ëitavim tadaπnjimpoznatim svijetom.

Strahovita i uæasna neman: Dok prethodna stvorenja nalikujuspomenutim æivotinjama, ovo stvorenje je jedinstveno. Prva su opisana“kao” lav ili “kao” medvjed, ali ovo nije usporeeno ni s jednom æivo-tinjom. Ova neman s mnoπtvom rogova mnogo je okrutnija i proædrljivijaod prethodnih. Ona prikladno prikazuje poganski Rim koji je osvajao,vladao i gazio svijet svojim æeljeznim nogama.

TisuÊe godina ljudske povijesti proteklo je kao πto je proreËe-no. U kojoj vas mjeri moæe utjeπiti spoznaja da Bog vlada iznad svete vreve, nemira i trenutaka potpunog kaosa? »emu nas to uËi opouzdanosti Pisma?

63


Mali rog

ProËitajte sljedeÊe retke: Daniel 7,7.8.19-25. Koju silu prika-zuje mali rog koja se neposredno uzdiæe iz Ëetvrte nemani i ostajenjezin dio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U odsjeku od nedjelje saznali smo da straπna neman s deset rogovakoja s najveÊom okrutnoπÊu vlada svijetom prikazuje poganski Rim.Sada Êemo razmiπljati o malom rogu i njegovoj sili. Kao πto je prikazanou vienju, Ëetvrta neman ima deset rogova, od kojih su tri iπËupana dabi ustupila mjesto malom rogu. Ovaj rog ima ljudske oËi i govori “velikehule” (Daniel 7,8). Jasno je da se mali rog pojavljuje iz stvorenja kojeje prikazano uæasnom æivotinjom, a simbolizira poganski Rim. Na odre-eni naËin rog proπiruje ili nastavlja neke aktivnosti poganskog Rima.On je samo kasniji stupanj iste sile.

Daniel vidi da mali rog ratuje protiv svetih. Aneo mu objaπnjava daje ovaj rog kralj koji Êe Ëiniti tri bezboæna djela: 1) govorit Êe bogohulnerijeËi protiv Sveviπnjega, 2) zatirat Êe svece Sveviπnjega, 3) pomiπljat Êeda promijeni blagdane i Zakon. Sveti Êe mu biti predani u ruke. Aneozatim daje vremenski okvir za djelovanje malog roga: jedno vrijeme i dvavremena i polovinu vremena. U ovom primjeru proroËkog jezika, rijeË“vrijeme” znaËi “godina”, tako da izraz “dva vremena” oznaËava “dvijegodine”. Otuda je u pitanju razdoblje od tri i pol proroËke godine, koje,prema naËelu dan za godinu, ukazuje na razdoblje od tisuÊu dvjesto iπezdeset godina. Tijekom tog vremena mali rog Êe izvrπiti napad naBoga, progonit Êe svete i pokuπati promijeniti Boæji zakon.

ProËitajte 2. Solunjanima 2,1-12. Koje sliËnosti postoje izmeuËovjeka bezakonja i malog roga? O kojoj se sili ovdje govori? Kojase jedina sila podigla iz poganskog Rima i ostaje dio Rima, kojatraje od vremena poganskog Rima do svrπetka svijeta, πto znaËi dapostoji i danas?

..................................................................................................................................

64

UTORAK 18. veljaËe

Zasjedanje suda

Nakon vienja o Ëetiri nemani i djelovanja malog roga, prorok vidiprizor suda na Nebu (Daniel 7,9.10.13.14). Kada se sud sastaje, postavljajuse prijestolja i Pradavni zauzima svoje mjesto. Kao πto prikazuje nebeskiprizor, tisuÊe i tisuÊe nebeskih biÊa sluæi pred Pradavnim, sud sjeda iknjige se otvaraju.

U vezi s ovim sudom vaæno je zapaziti da se odræava nakon djelovanjamalog roga u razdoblju od tisuÊu dvjesto i πezdeset godina (538.—1798.;vidi odsjek od petka), ali prije uspostavljanja Boæjeg vjeËnog kraljevstva.Triput se u vienju javlja sljedeÊi redoslijed:

Djelovanje malog roga (538.—1798.)Nebeski sudBoæje vjeËno kraljevstvo

ProËitajte sljedeÊe retke: Daniel 7,13.14.21.22.26.27. Na kojenaËine sud ide u prilog Boæjem narodu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Starom zavjetu opisuje se nekoliko primjera suda iz ©atora sa-stanka i Hrama, ali ovdje se spominje drugaËiji sud. U pitanju je sveopÊisud koji ne utjeËe samo na mali rog, veÊ i na svece Sveviπnjega koji Êena kraju primiti kraljevstvo.

Tekst u Danielu 7 ne opisuje sud niti iznosi pojedinosti o njegovompoËetku ili zavrπetku. Meutim, nagovjeπtava da se sud odræava nakonnapada malog roga na Boga i Njegov narod. U ovom se tekstu, dakle,naglaπava poËetak suda kozmiËkih razmjera. Iz 8. i 9. poglavlja Knjigeproroka Daniela (vidi pouke za sljedeÊa dva tjedna), saznat Êemo viπe ovremenu poËetka suda i Ëinjenici da je ovaj sud povezan s ËiπÊenjemnebeskog Svetiπta na nebeski Dan pomirenja. Poruka je da Êe se naNebu odræati predadventni sud u korist Boæjeg naroda (Daniel 7,22).

Zaπto je razumijevanje onoga πto je Isus uËinio za nas na kriæutoliko bitno kad govorimo o sigurnosti u dan suda? Kakvu bismonadu imali bez kriæa? (Vidi Rimljanima 8,1.)

65


Dolazak Sina »ovjeËjeg

ProËitajte Daniel 7,13. Tko je Sin »ovjeËji i kako ga moæeteprepoznati? (Vidi takoer: Marko 13,26; Matej 8,20; 9,6; Luka9,26; 12,8.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kako se sud odvija, na pozornicu stupa najvaænija osoba: Sin »o-vjeËji. Tko je On? Prvo, Sin »ovjeËji javlja se kao posebna nebeskaosoba. Meutim, kao πto ime nagovjeπtava, on ima i ljudske osobine.Drugim rijeËima, On je boæansko-ljudska osoba koja vrπi aktivnu uloguna sudu. Drugo, dolazak Sina »ovjeËjeg na nebeskim oblacima uobiËa-jena je slika drugog dolaska u Novom zavjetu. Meutim, posebno uDanielu 7,13, Sin »ovjeËji ne dolazi s Neba na Zemlju, veÊ se kreÊevodoravno s jednog mjesta na Nebu do drugog da bi se pojavio predPradavnim. TreÊe, opis Sina »ovjeËjeg koji dolazi na oblacima nebeskimupuÊuje na vidljivo oËitovanje Gospodina. Meutim, ova slika takoerpodsjeÊa na velikog sveÊenika koji, okruæen oblakom tamjana, ulazi uSvetinju nad svetinjama na Dan pomirenja i vrπi oËiπÊenje Svetiπta.

Sin »ovjeËji je takoer kralj. Njemu se daje “vlast, Ëast i kraljevstvo”“da mu sluæe svi narodi, plemena i jezici” (Daniel 7,14). Glagol “sluæiti”moæe se prevesti i kao “klanjati”. Javlja se devet puta u tekstu od 1. do7. poglavlja (Daniel 3,12.14.17.18.28; 6,16.20; 7,14.27) i iznosi misao oπtovanju boæanstva. Dakle, pokuπajem da promijeni Boæji zakon, vjerskisustav prikazan malim rogom kvari sluæbu koje je Bog dostojan. Ovdjeopisani Sud pokazuje da se pravo bogosluæje na kraju obnavlja. Sustavbogosluæja koji je uspostavilo papinstvo, izmeu ostalih sudionika, po-stavlja palo ljudsko biÊe kao posrednika izmeu Boga i ljudskog roda.Knjiga proroka Daniela pokazuje da je jedini posrednik koji je sposobanpredstavljati ljudski rod pred Bogom Sin »ovjeËji. Kao πto je u Biblijizabiljeæeno: “Jedan je Bog, jedan Posrednik izmeu Boga i ljudi: ËovjekKrist Isus.” (1. Timoteju 2,5)

Iz svega πto smo u Bibliji Ëitali o Isusovom æivotu i Njemu kaoOsobi, zaπto je utjeπno znati da On ima srediπnju ulogu na sudukoji je ovdje opisan?

66


Sveci Sveviπnjega

©to se prema sljedeÊim tekstovima dogaa Boæjem narodu: Da-niel 7,18.21.22.25.27?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Svecima Sveviπnjega” nazvani su pripadnici Boæjeg naroda. Njih jenapala sila koju prikazuje mali rog. BuduÊi da su ustrajni u odluci daostanu vjerni Boæjoj rijeËi, bivaju progonjeni u vrijeme papinske vlada-vine. KrπÊani su bili progonjeni i u vrijeme poganskog Rimskog Carstva(Ëetvrta neman), ali progonstvo spomenuto u Danielu 7,25 odnosi se naprogonstvo svetih od strane maloga roga koji se podiæe tek nakon πtozavrπi poganska faza Rima.

Meutim, Boæji narod neÊe zauvijek biti izloæen tlaËenju svjetskihsila. Boæje kraljevstvo zamijenit Êe kraljevstva ovoga svijeta. Zanimljivoje πto je u samom vienju Sinu »ovjeËjem dana “vlast, Ëast i kraljevstvo”(Daniel 7,14). Meutim, u tumaËenju koje je iznio aneo, kraljevstvoprimaju “sveci” (Daniel 7,18). Ovdje nema proturjeËnosti. BuduÊi da jeSin »ovjeËji povezan i s Bogom i s ËovjeËanstvom, Njegova pobjeda jepobjeda onih koje predstavlja.

Kada veliki sveÊenik pita Isusa je li Mesija, Boæji Sin, On upuÊujena tekstove u Psalmu 110,1 i Danielu 7,13.14 i kaæe: “Jesam. … I vi Êetevidjeti Sina »ovjeËjega gdje sjedi s desnu SvemoguÊega i gdje dolazi naoblacima nebeskim.” (Marko 14,62) Dakle, Isus nas predstavlja na ne-beskom sudu. On je veÊ porazio sile tame i dijeli svoju pobjedu s onimakoji dolaze k Njemu. Prema tome, nema razloga za strah. Apostol Pavaokaæe: “Ali u svemu ovom sjajno pobjeujemo po onome koji nas jeljubio. Siguran sam da nas neÊe ni smrt, ni æivot, ni aneli, ni pogla-varstva, ni sadaπnjost, ni buduÊnost, ni sile, ni visina, ni dubina, ni bilokoje drugo stvorenje moÊi rastaviti od ljubavi Boæje, koja je u KristuIsusu, Gospodinu naπemu.” (Rimljanima 8,37-39)

Pogledajte kako Danielovo vienje toËno prikazuje povijesttisuÊama godina unaprijed. Kako nam ta Ëinjenica treba pomoÊi davjerujemo u sva Boæja obeÊanja vezana za buduÊnost?

67

PETAK 21. veljaËe


LetimiËan osvrt na povijest otkriva da je nakon propasti RimskogCarstva, do koje je doπlo zbog napada barbara sa sjevera, rimski biskupiskoristio poraz tri barbarska plemena i 538. godine utvrdio svoju vlastu Rimu kao jedinu. On je u tom procesu usvojio nekoliko institucional-nih i politiËkih funkcija Rimskog Carstva. Iz toga se izdiglo papinstvoogrnuto svjetovnom i vjerskom moÊi, dok ga Napoleon nije uklonio s togpoloæaja 1798. godine. To nije bio kraj Rima, veÊ samo tog odreenograzdoblja progonstva. Papa ne samo da je tvrdio da je Kristov namjesnik,veÊ je uveo nekoliko doktrina i obiËaja koji se protive Bibliji. »istiliπte,pokora, ispovijedanje sveÊeniku i promjena zapovijedi o svetkovanjusubote u svetkovanje nedjelje spadaju meu mnoge druge promjene“blagdana i Zakona” koje je uËinilo papinstvo.

“»ovjek nije sposoban vlastitom snagom suoËiti se s napadima ne-prijatelja. U haljinama koje su uprljane grijehom, svjestan svoje krivnje,on stoji pred Bogom. Ali Isus, naπ Zastupnik, uspjeπno zagovara onekoji su pokajanjem i vjerom predali svoje duπe Njemu na Ëuvanje. Onzastupa njihov sluËaj i moÊnim dokazom Golgote pobjeuje njihovogtuæitelja. Njegova savrπena posluπnost Boæjem zakonu dala Mu je svuvlast i na Nebu i na Zemlji, i On zahtijeva od svojega Oca milost ipomirenje za greπnog Ëovjeka. Tuæitelju svoje braÊe on izjavljuje: ‘Suz-bio te Jahve, Satane! Ove sam otkupio svojom krvlju, to su glavnjeizvuËene iz ognja!’ A onima koji se u vjeri oslanjaju na Njega, ulijevasigurnost: ‘Evo, skidam s tebe tvoju krivicu i odijevam te u dragocjenuhaljinu!’” (Zaharija 3,4) (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str. 372,373;u izvorniku 586,587)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Pogledajte ponovno sve karakteristike sile malog roga kojase uzdiæe iz Ëetvrte nemani, Rima, i ostaje njezin dio. Koja sejedina sila uzdigla iz poganskog Rima prije mnogo stoljeÊa i prem-da je progonila Boæji narod, postoji i danas? Zaπto nam ovo jasnoutvrivanje identiteta pomaæe da se zaπtitimo od nagaanja o nje-zinom identitetu, kao i ideje da se mali rog odnosi na poganskoggrËkog kralja koji je nestao s povijesne pozornice viπe od stotinupedeset godina prije prvog Isusovog dolaska? Kako nas ova jasnaobiljeæja kojima utvrujemo identitet πtite od vjerovanja da je malirog neka buduÊa sila koja se tek treba pojaviti?

68

»udo u Egiptu

Crkva adventista sedmog dana u æivahnom je srediπtu glavnog grada Egi-pta. Graevinske tvrtke odbacile su zamisao o potpunoj obnovi te crkve uKairu. “Nikada neÊete dobiti dozvolu za rekonstrukciju objekta”, rekao jejedan od glavnih inæenjera jedne graevinske tvrtke.

Crkveni duænosnici su se molili i odluËili krenuti naprijed u vjeri. Raz-govarali su s joπ jednom graevinskom tvrtkom i raspitali se o postupkuosiguravanja dozvole za obnovu zgrade.

“Istina je da je teπko dobiti dozvolu za rekonstrukciju,” odgovorio jestariji inæenjer. “Ali mislim da moæemo dobiti takvu dozvolu za jedan do trimjeseca.”

Mjesec dana kasnije inæenjer je nazvao upravu kako bi javio da je gra-evinska dozvola spremna.

Brz napredak zadivio je pastora Akrama Khana, blagajnika AdventistiËkecrkve Egipatsko-sudanskog misijskog polja. “Mjesec dana!” rekao je u inter-vjuu. “To je prvi znak da Bog doista æeli da neπto uËinimo sa zgradom.”

Ubrzo su slijedila mnoga Ëuda, svjedoËe crkveni Ëelnici. Glavni prostoricrkve podvrgnuti su cjelokupnoj obnovi u roku od godinu dana, i ponovno suotvorena crkvena vrata, kao AdventistiËkog kulturnog srediπta Ramses, u 2018.godini.

Predsjednik Ted N. C. Wilson posvetio je novoureenu Ëetverokatnicu ipodsjetio Ëlanove mjesne crkve i duænosnike u crkvi tog velikog grada: “Kairoje grad s gotovo dvadeset milijuna stanovnika. To su ljudi koji su slomljeni,ljudi koji su zarobljeni zlim navikama, ljudi koji su slijepi prema vlastitimpotrebama, ljudi koji su duhovno gladni,” rekao je Wilson u govoru na otvore-nju obnovljene dvorane crkvenog srediπta. “Zato postoji Kulturni centar Ram-ses.”

Crkva u srediπtu grada, Ëijih je 750 mjesta nekada ispunjavalo zgradu,sada zauzima tek kutak s mjestima za sjedenje do 280 ljudi. Obnovljena zgra-da ima predπkolsku ustanovu, zubarsku ambulantu, fitnes centar, sobu zamasaæu, kuhinju za teËajeve kuhanja i sedam uËionica za zdravstvena preda-vanja i satove engleskog jezika.

AdventistiËka crkva ima dvije stotine Ëlanova u Kairu i osamsto u cijelomEgiptu, afriËkoj zemlji s oko stotinu milijuna stanovnika. Wilson i ostali cr-kveni voe zahvalili su Bogu zbog brzine kojom je Kulturni centar Ramsesdovrπen, poËevπi s presudnim korakom dobivanja graevinske dozvole. PastorKhan kaæe da Ëuda joπ nisu zavrπena. “Sve πto radimo u ovoj zgradi, sveusluge u raznim odjelima, jesu Ëudo.”

Podrijetlom Pakistanac, pastor Khan sluæi u Egiptu osam godina. Molimose za viπe sliËnih Ëuda u Egiptu i πire. Hvala vam na vaπoj podrπci misijskimprojektima po cijelom svietu, jer takva podrπka omoguÊava Ëuda.


69



Od okaljanosti do oËiπÊenja“Odgovori: Joπ dvije tisuÊe i tri stotine veËeri i jutara; tada

Êe Svetiπte biti oËiπÊeno.” (Daniel 8,14)Biblijski tekstovi: Daniel 8, Daniel 2,38; Postanak 11,4; Levit-

ski zakonik 16; Hebrejima 9,23-28.

Vienje koje je zabiljeæeno u 8. poglavlju Knjige proroka Danielaprorok je dobio 548./547. g. pr. Kr. Ono znaËajno pojaπnjava sud o kojemse govori u 7. poglavlju. Za razliku od vienja iz 2. i 7. poglavlja Knjigeproroka Daniela, vienje u 8. poglavlju ne govori viπe o Babilonu, veÊ oMedo-Perziji, jer je Babilon u to vrijeme slabio, a Perzijanci su se uspi-njali kao sljedeÊa svjetska sila nakon Babilona. Vienje u Danielu 8podudara se s vienjem iz 7. poglavlja. U 8. poglavlju mijenjaju se jeziki simboli jer je u srediπtu pozornosti ËiπÊenje nebeskog Svetiπta na Danpomirenja na Nebu. Prema tome, posebnost 8. poglavlja leæi u njegovojusredotoËenosti na nebesko Svetiπte.

Dok se u Danielu 7 prikazuje nebeski sud i Sin »ovjeËji kako primakraljevstvo, u Danielu 8 opisuje se ËiπÊenje nebeskog Svetiπta. Kao πtopokazuju paralele izmeu ovih dvaju poglavlja, ËiπÊenje nebeskog Sveti-πta opisanog u 8. poglavlju Knjige proroka Daniela odgovara prizorusuda iz 7. poglavlja.

70


Ovan i jarac

ProËitajte Daniel 8. Na πta se odnosi ovo vienje i kako sepodudara s onim πto je zabiljeæeno u 2. i 7. poglavlju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao i u 2. i 7. poglavlju, ovdje je dano joπ jedno vienje uspona ipadova svjetskih kraljevstava, premda drugaËijom vrstom simbolike. Ovisimboli neposredno su povezani s Boæjim svetiπtem. Ovdje se simboliovna i jarca koriste zbog svoje povezanosti s obredom koji se na Danpomirenja vrπio u Svetiπtu, koji je oznaËavao vrijeme suda za stari Izra-el. Ovnovi i jarci prinosili su se kao ærtve u sluæbama u Svetiπtu. Meu-tim, samo na Dan pomirenja spominju se zajedno. Dakle, ove dvijeæivotinje izabrane su s namjerom da ukaæu na Dan pomirenja, koji je usrediπtu vienja.

Kako se vienje razvija, Daniel vidi kako ovan bode u tri razliËitasmjera: prema zapadu, sjeveru i jugu (Daniel 8,4). Ovo trostruko kretanjenagovjeπtava πirenje ove sile: “Nijedna mu se æivotinja ne mogaπe opri-jeti, niπta mu ne mogaπe izbjeÊi. »inio je πto je htio, osilio se.” (Daniel8,4) Prema objaπnjenju anela, ovan s dva roga prikazuje Medo-Perziju(Daniel 8,20), a tri smjera najvjerojatnije su doslovno upuÊivala na triglavna osvojena teritorija ove svjetske sile.

Potom se javlja jarac s velikim rogom, koji prikazuje GrËku podvodstvom Aleksandra Velikog (Daniel 8,21). To πto jarac “ne dodirujetla” (Daniel 8,5) oznaËava da se brzo kreÊe. Ovaj simboliËni prikaz uka-zuje na brzinu Aleksandrovog osvajanja, koji je u Danielu 7 prikazankao krilati leopard. Meutim, kao πto proroËanstvo pokazuje, kada jarac“osili, veliki se rog slomi” (Daniel 8,8) i umjesto njega narastu Ëetiriroga koja se πire na Ëetiri strane svijeta. Ovo se proroËanstvo ispunjavakada Aleksandar umire u Babilonu u lipnju 323. g. pr. Kr. u tridesettreÊoj godini æivota, a njegovo se kraljevstvo dijeli izmeu Ëetiri vojsko-voe.

Izmeu Daniela 2,38 i Daniela 8,20.21 imenovana su tri odËetiri kraljevstva otkrivena u vienjima. Kako ova nevjerojatna Ëi-njenica potvruje ispravnost naπeg tumaËenja ovih proroËanstava?

71


Uspon malog roga

Pozorno proËitajte Daniel 8,8-12. U kojem smjeru raste malirog i zaπto je vaæno da to shvatimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon opisa Ëetiri roga koji se πire prema Ëetiri vjetra nebeska,biblijski tekst kaæe da je iz jednog od njih izbio mali rog. Postavlja sepitanje izlazi li ovaj rog/sila iz jednog od Ëetiri roga, koji, kao πto smovidjeli u odsjeku od nedjelje, prikazuju Ëetiri vojskovoe AleksandraVelikog — ili iz jednog od Ëetiri vjetra nebeska. GramatiËka strukturateksta u izvornom jeziku upuÊuje na zakljuËak da ovaj rog izlazi izjednog od Ëetiri vjetra nebeska. A buduÊi da se ova sila uzdiæe nakongrËkog kraljevstva i njegova Ëetiri ogranka, obiËno se smatra da je ovajrog Rim, prvo poganski, a zatim papinski. “Ovaj mali rog prikazuje Rimu obje njegove faze, poganskoj i papinskoj. Daniel je prvo vidio Rim upoganskoj, kraljevskoj fazi, koji vojuje protiv judejskog naroda i prvihkrπÊana, a zatim u papinskoj fazi koja traje do naπih dana i proteæe seu buduÊnost.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 4.,str. 841)

Prema biblijskom tekstu, mali rog prvo raste vodoravno, “premajugu i istoku, prema Divoti” (Daniel 8,9). Ova tri smjera odgovarajutrima velikim podruËjima koja su pala pod vlast poganskog Rima.

BuduÊi da mali rog postaje glavni sudionik u vienju, posebnupozornost privlaËi njegovo okomito kretanje. U vezi s tim, ovaj rog tijesnose podudara s malim rogom iz Daniela 7, kao πto pokazuje sljedeÊausporedba: 1) Oba su roga u poËetku mala (Daniel 7,8; 8,9). 2) Poslijeoba roga postaju velika (Daniel 7,20; 8,9). 3) Oba prikazuju sile koje vrπeprogonstvo (Daniel 7,21.25; 8,10.24). 4) Oba uzdiæu sebe i izgovarajubogohulne rijeËi (Daniel 7,8.20.25; 8,10.11.25). 5) Oba su se okomila naBoæji narod (Daniel 7,25; 8,24). 6) Djelovanje oba roga oznaËeno je pro-roËkim vremenom (Daniel 7,25; 8,13.14). 7) Oba dopiru do vremena svr-πetka (Daniel 7,25.26; 8,17.19). 8) Oba se suoËavaju s natprirodnimuniπtenjem (Daniel 7,11.26; 8,25). Na kraju, buduÊi da mali rog iz Daniela7 prikazuje papinstvo, vertikalni rast malog roga u 8. poglavlju sigurnoupuÊuje na istu silu. Prema tome, konaËna glavna sila je Rim, poganskii papinski, kao i u 2. i 7. poglavlju Knjige proroka Daniela.

72

UTORAK 25. veljaËe

Napad na Svetiπte

ProËitajte Daniel 8,10-12. Koja je aktivnost malog roga ovdjeopisana?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Danielu 8,10 mali rog u duhovnom smislu ponavlja naporegraditelja Babilona (Postanak 11,4). Izrazi “vojske” i “zvijezde” u Staromzavjetu mogu oznaËavati Boæji narod. Izrael je nazvan vojskom Gospod-njom (Izlazak 12,41). Daniel takoer kaæe da Boæji vjerni narod sjajipoput zvijezda (Daniel 12,3). Ovo oËito nije doslovan napad na nebeskatijela, veÊ progonstvo Boæjeg naroda, Ëije je “æivljenje na nebesima”(Filipljanima 3,10 — NKJV). Iako je tisuÊe krπÊana bilo ubijeno u vrije-me poganskih kraljeva, srediπte pozornosti sada je usmjereno na aktiv-nosti malog roga koje vrπi u okomitom smjeru. Prema tome, konaËnoispunjenje ovog proroËanstva mora biti povezano s papinskim Rimom ivjekovnim progonstvima.

Tekst u Danielu 8,11 govori o “Zapovjedniku”, koji se na drugommjestu u Knjizi proroka Daniela spominje kao “Knez Pomazanik” (Dani-el 9,25), “Mihael, Knez vaπ” (Daniel 10,21) i “Mihael, veliki knez” (Daniel12,1). Ovaj izraz ne moæe se odnositi ni na koga drugoga osim na IsusaKrista. On je Knez prethodno spomenute “vojske” i naπ Veliki sveÊenikna Nebu. Prema tome, papinstvo i vjerski sustav koji predstavlja poku-πava zasjeniti i preuzeti Isusovu sveÊeniËku ulogu.

U Danielu 8,11 “svagdaπnja ærtva” spominje se u vezi sa zemaljskimSvetiπtem oznaËavajuÊi razliËite i trajne aspekte obrednih sluæbi —ukljuËujuÊi ærtve i posredovanje. Upravo se putem ovih sluæbi opraπtagreπnicima i rjeπava pitanje grijeha u ©atoru sastanka. Ovaj zemaljskisustav prikazuje Kristovu posredniËku sluæbu u nebeskom Svetiπtu.Kao πto proroËanstvo pretkazuje, papinstvo mijenja Kristovo posredova-nje posredovanjem sveÊenika. Takvim laænim bogosluæjem mali rog odu-zima Kristu posredniËku sluæbu i simboliËki obara Kristovo svetiπte.

“Na zemlju oborila istinu, i uspje u svemu πto Ëinjaπe.” (Daniel8,12) Isus sebe naziva Istinom (Ivan 14,6), a takoer upuÊuje na BoæjurijeË kao na istinu (Ivan 17,17). Suprotno tome, papinstvo zabranjujeprevoenje Biblije na narodni jezik, tumaËenje Biblije stavlja pod auto-ritet crkve, i uz Bibliju postavlja predaju kao vrhovno pravilo vjere.

©to nam ova pouka govori o tome koliko je poznavanje biblijskeistine dragocjeno i vaæno u usporedbi s ljudskim predajama?

73


»iπÊenje Svetinje

ProËitajte Daniel 8,14. ©to se dogaa u ovom retku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon razornog napada roga, objavljeno je da Êe se Svetiπte oËistiti.Da bismo shvatili ovu poruku, moramo imati na umu da ËiπÊenje Sveti-πta spomenuto u Danielu 8,14 odgovara prizoru suda prikazanom uDanielu 7,9-14. BuduÊi da se taj sud odigrava na Nebu, znaËi da se iSvetiπte nalazi na Nebu. Dakle, dok se u 7. poglavlju Knjige prorokaDaniela prikazuje Boæje djelovanje iz perspektive suda, Daniel 8 opisujeisti dogaaj iz perspektive Svetiπta.

Zemaljsko Svetiπte bilo je sagraeno prema nebeskoj slici i u opÊimje crtama prikazivalo plan spasenja. Greπnici su svaki dan prinosiliærtve u Svetiπtu gdje su im bili opraπtani priznati grijesi, jer su grijesi,u odreenom smislu bili prenoπeni u Svetinju. Tako se Svetiπte prljalo.Prema tome, bio je potreban periodiËni proces ËiπÊenja da bi se SvetinjaoËistila od grijeha koji su u nju bili unoπeni. U pitanju je bio Danpomirenja i odræavao se jednom godiπnje (vidi Levitski zakonik 16).

Zaπto je potrebno oËistiti nebesko Svetiπte? Ako zakljuËujemo poanalogiji, moæemo reÊi da se priznati grijesi onih koji su prihvatili Isusa“prenose” u nebesko Svetiπte, kao πto su se grijesi pokajanih Izraelacaprenosili u zemaljsko Svetiπte. Na zemaljski Dan pomirenja bivalo jeusmrÊeno mnoπtvo æivotinja simboliËki prikazujuÊi Isusovu smrt u bu-duÊnosti i na taj su se naËin greπnici mogli odræati na Dan pomirenja.

Ono πto se dogaalo na Dan pomirenja na Zemlji prigodom ËiπÊenjaSvetiπta, dogaat Êe se i na Dan pomirenja na Nebu, kada nas Kristovakrv provede kroz sud. »iπÊenje Svetiπta, opisano u Danielu 8,14, nebeskaje slika zemaljske sluæbe Ëija glavna poruka glasi: kao greπnicima po-trebna nam je Mesijina krv da bi naπi grijesi bili oproπteni i da bismose odræali na sudu.

ProËitajte Hebrejima 9,23-28. Kako ovi redci otkrivaju istinuo spasenju koje imamo u Isusu zahvaljujuÊi ærtvi koju je prinio zanas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

74


ProroËka satnica

ProËitajte Daniel 8,13. Koje se pitanje postavlja u ovom tekstui kako nam pomaæe da shvatimo odgovor u sljedeÊem retku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Koliko traje vremensko razdoblje od 2300 veËeri i jutara? Prvo,moramo zapaziti da se, nakon πto su Danielu u vienju pokazani ovani jarac i nakon Ëega je uslijedilo djelovanje malog roga i πteta koju jemali rog nanio, vienje u Danielu 8,13 pretvara u pitanje. Pitanje seodnosi na dogaaje na kraju proroËkog razdoblja, a ne na njegovo traja-nje. Osim toga, takvo razdoblje ne moæe biti ograniËeno samo na dje-lovanje malog roga, jer izraz “vienje” ukljuËuje sve, od slike ovna dopostupaka malog roga. Dakle, mora se raditi o dugaËkom razdoblju ustvarnom povijesnom vremenu.

Na pitanje: “Dokle Êe trajati ovo vienje?” (ovan [Medo-Perzija],jarac [GrËka] i mali rog i njegovo djelovanje [Rim, poganski i papinski]),drugo nebesko biÊe odgovara: “Joπ dvije tisuÊe i tri stotine veËeri ijutara; tada Êe Svetiπte biti oËiπÊeno.” (Daniel 8,14) Kao πto je veÊ reËeno,to je dugaËko razdoblje jer poËinje u vrijeme medo-perzijskog kraljev-stva i proteæe se do vremena grËkog kraljevstva i poganskog i papinskogRima, i traje tisuÊama godina. Prema historicistiËkom tumaËenju (vidi 1.pouku), ovo proroËko razdoblje treba raËunati prema naËelu dan zagodinu, πto znaËi da 2300 veËeri i jutara odgovara vremenskom rasponuod 2300 godina. U suprotnom, 2300 dana iznosilo bi neπto viπe od πestgodina, πto je iznimno kratko vrijeme za ispunjenje svih dogaaja uvienju. Stoga se ovdje mora primijeniti naËelo dan za godinu.

Tekst u Danielu 8 ne pruæa informacije koje bi nam omoguÊile daodredimo poËetak ovog vremenskog razdoblja, pa prema tome i njegovkraj. Meutim, Daniel 9 pruæa tu kljuËnu pojedinost (vidi pouku zasljedeÊi tjedan).

Ovo je najduæe vremensko proroËanstvo u Bibliji. Razmislite:2300 godina! To je dugaËko razdoblje, osobito ako se usporedi snaπim æivotnim vijekom. Kako nam ova usporedba moæe pomoÊi dabudemo strpljivi kad je u pitanju Bog i naπe oËekivanje posljednjihdogaaja?

75

PETAK 28. veljaËe


Slijedi tablica u kojoj je saæeto prikazano ono o Ëemu smo prouËa-vali u vezi sa smjenjivanjem kraljevstava opisanim u 2., 7. i 8. poglavljuKnjige proroka Daniela. ©to nam to govori o ËiπÊenju Svetiπta?

Daniel 2 Daniel 7 Daniel 8

Babilon Babilon .............................Medo-Perzija Medo-Perzija Medo-PerzijaGrËka GrËka GrËkaPoganski Rim Poganski Rim Poganski RimPapinski Rim Papinski Rim Papinski Rim................................... Sud na Nebu »iπÊenje SvetiπtaDrugi dolazak Drugi dolazak Drugi dolazakKamen odvaljen bez ruku Sveci primaju kraljevstvo Uniπten bez ruku

Kao πto vidimo u tablici, postoje odreene paralele izmeu poglav-lja. Ne samo da su narodi prikazani paralelno, veÊ se i prizor suda uDanielu 7 — koji se javlja nakon 1260 godina (538.—1798.) papinskogRima, neposredno podudara s ËiπÊenjem Svetiπta, koje se u Danielu 8javlja takoer nakon Rima. Ukratko reËeno, nebeski sud u Danielu 7 —sud koji vodi svrπetku svijeta — isto je πto i ËiπÊenje Svetiπta u Danielu8. Ovdje su nam dana dva razliËita opisa iste stvari i oba se javljajunakon razdoblja od 1260 godina progonstva koje je poËinila sila malogroga.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako nam prethodna tablica pokazuje da do ËiπÊenja Sveti-πta, kao i suda u Danielu 7, mora doÊi neπto nakon proroËanstvao 1260 godina u vezi s malim rogom, a prije uspostavljanja BoæjegvjeËnog kraljevstva?

2. ProroËanstvo iz 8. poglavlja Knjige proroka Daniela prika-zuje povijest kao nasilnu i punu zla. Dvije nemani, koje simboliËkiprikazuju dva svjetska kraljevstva, bore se jedna protiv druge (Dan-iel 8,8-12). Sila malog roga koja se pojavljuje nakon njih vrπi nasi-lje i progonstvo (Daniel 8,23-25). Prema tome, Pismo ovdje ne poku-πava omalovaæiti stvarnost patnje u ovom svijetu. Kako nam tomoæe pomoÊi da nauËimo imati povjerenje u Boga i Njegovu dobrotuusprkos postojanju zla koje zapaæamo oko sebe?

76

SvjedoËenje iz groba

George Cobb je Ëovjek koji je dvaput umro. O Cobbu se zapravo malo zna,a ne zna se ni gdje su njegove fotografije, ako postoje.

No njegov grob desetljeÊima privlaËi pozornost zbog njegovog nadgrobnogspomenika na groblju u Brunswicku, u dræavi Maine, u Sjedinjenim AmeriË-kim Dræavama. Na njemu je uklesan datum roenja i dva datuma smrti. Nanadgrobnom spomeniku piπe:

Roen 10. lipnja 1794. godineUmro 10. studenoga 1848. godineOvdje poËiva od 9. svibnja 1882. godine

Zapravo, Cobb je krπten 10. studenoga 1848. godine, i to je datum njego-vog obraÊenja, kad je umro “stari Ëovjek” Cobb. Tako je odredio da se ukleπena nadgrobni spomenik nakon πto bude poloæen u grob da bi se odmarao. Tose pak dogodilo 9. svibnja 1882., jer je umro u dobi od osamdeset i osamgodina.

“Ovo je opet jedan od zanimljivih primjera vjere, volje i odluËnosti naπihpionira da objavljuju svoju vjeru kako god je moguÊe, pa Ëak i porukom ukle-sanom na nadgrobnom spomeniku. Tako su oni æeljeli objaviti svoju vjeru inakon πto zaspu u Gospodinu,” kaæe James Nix, direktor Povjerenstva zaostavπtinu spisa Ellen G. White.

Nadgrobni spomenik ukljuËuje i dio Ëetvrte zapovijedi: “Sjeti se danasubotnjeg da ga svetkujeπ.”

Nix je pokuπao pronaÊi Cobbove potomke da sazna imaju li podatak kojije to Ëovjek uklesao neobiËne rijeËi na spomenik i koliko je to stajalo. Ali bezuspjeha. Nije mogao pronaÊi ono πto je traæio.

Cobbov jedinstveni svjedok s groba dirnuo je srca mnogih ljudi, ukljuËu-juÊi Ëlanove crkve koji se zaustavljaju na groblju.

“Cobb je prepoznao da je trebao umrijeti sebi i da Êe tada moÊi istinskiæivjeti uistinu.” kaæe Ted N. C. Wilson, predsjednik AdventistiËke crkve nasvjetskoj razini. “Dakle, æivio je svoj æivot u lijepom prikazu razlike æivljenjasebi i onoga kad se umre starome ja i postane novo stvorenje u Kristu. Kakvaje prednost vidjeti njegov nadgrobni spomenik!”

Kad je Karen Glassford — adventistica treÊeg naraπtaja misionara, kojadjeluje kao obrazovna i komunikacijka koordinatorica u Institutu za svjetskumisiju AdventistiËke crkve — vidjela taj nadgrobni kamen, pretpostavila je dabi se prvi datum smrti mogao odnositi na Cobbovo krπtenje.

“Njegov je nadgrobni spomenik postao svjedok drugim ljudima”, kaæeona. “To je izazvalo znatiæelju: Zaπto je taj Ëovjek umro dvaput? Sigurna samda Êe na Nebu biti nekih i zbog nadgrobnog spomenika tog Ëovjeka.”


77


Pouka 10 29. veljaËe—7. oæujka 2020.

Od priznanja do utjehe“Gospode, Ëuj! Gospode, oprosti! Gospode, posluπaj i Ëini!

Ne oklijevaj — zbog sebe, Boæe moj, jer se tvojim imenom zovegrad tvoj i narod tvoj!” (Daniel 9,19)

Biblijski tekstovi: Daniel 9, Jeremija 25,11.12; Jeremija 29,10;2. o kraljevima 19,15—19; Matej 5,16; Jakov 5,16.

Deveto poglavlje knjige proroka Daniela sadræi jednu od najsnaæni-jih molitava u Bibliji. U kljuËnim trenucima u svojem æivotu, Danielpribjegava molitvi dok se suoËava s izazovima koji su se naπli pred njim.Kada su se Daniel i njegovi prijatelji suoËili sa smrÊu zbog tajanstvenogsna koji je usnio neznaboæaËki kralj, prorok pristupa Bogu u molitvi(Daniel 2). Kada je prema kraljevom proglasu bilo zabranjeno da semolitve upuÊuju drugim bogovima osim kralju, Daniel se i dalje svako-dnevno molio okrenut prema Jeruzalemu (Daniel 6).

Prema tome, kada razmatramo molitvu u Danielu 9, ne zaboravimoda vienje o 2300 veËeri i jutara iz 8. poglavlja Knjige proroka Danielau velikoj mjeri utjeËe na proroka. Iako je proroËanstvo bilo pojaπnjenou opÊim crtama, Daniel ne razumije vremensko razdoblje spomenuto urazgovoru dvaju nebeskih biÊa: “Joπ dvije tisuÊe i tri stotine veËeri ijutara; tada Êe Svetiπte biti oËiπÊeno.” (Daniel 8,14) Tek u 9. poglavljuproroku je dano veÊe svjetlo, a i ovaj put je u pitanju odgovor na iskrenumolitvu.

78

NEDJELJA 1. oæujka

Srediπnje mjesto Boæje rijeËi

ProËitajte Daniel 9,1.2. Daniel kaæe da je istraæivao u PismimaproroËanstvo koje je tako pomno prouËavao. Na koju biblijsku knji-gu ili knjige misli?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada pogledamo ovu molitvu, postaje jasno da proistjeËe iz pomnogprouËavanja Boæjeg prethodnog otkrivenja Mojsiju i prorocima. Saznavπiiz Jeremijinih spisa da Êe njegovo vrijeme zarobljeniπtva trajati 70 godi-na (vidi Jeremija 25,11.12; 29,10), Daniel shvaÊa vaænost povijesnogtrenutka u kojem æivi.

Imajmo na umu da Daniel upuÊuje molitvu 539. g. pr. Kr., kadaperzijsko kraljevstvo stupa na mjesto Babilona. Proπlo je skoro sedam-deset godina otkako je Nabukodonozor osvojio Jeruzalem i uniπtio Hram.Prema tome, prema Jeremijinom proroËanstvu, Boæji narod ubrzo Êe sevratiti u svoju domovinu. OslanjajuÊi se na Boæju rijeË, Daniel zna da Êese njegovom narodu dogoditi neπto vaæno i da Êe se, kao πto Bog obe-Êava u svojoj RijeËi, suæanjstvo u Babilonu uskoro okonËati i Æidovivratiti u svoj dom.

Na osnovi prouËavanja Pisma koje mu je dostupno, Daniel shvaÊakoliko su ozbiljni grijesi njegovog naroda. Poπto su prekrπili Savez,ugrozili su svoj odnos s Bogom; neizbjeæna je posljedica, dakle, ropstvo(Levitski zakonik 26,14-45). Prema tome, prouËavanje Boæjeg otkrivenjaomoguÊava Danielu da shvati vrijeme u kojem se nalazi, kao i vaænostda se moli Bogu za narod.

Kako se bliæimo posljednjim danima zemaljske povijesti, moramoviπe nego ikada prouËavati Boæju rijeË i æivjeti u skladu s njom. Samonam Pismo moæe pruæiti mjerodavno objaπnjenje svijeta u kojem æivimo.Uostalom, Pismo sadræi izvjeπtaj o velikoj borbi izmeu dobra i zla itako otkriva da Êe ljudska povijest zavrπiti uniπtenjem zla i uspostav-ljanjem Boæjeg vjeËnog kraljevstva. ©to viπe prouËavamo Pismo, boljemoæemo razumjeti suvremene prilike u svijetu i naπe mjesto u njemu,kao i razloge za nadu u svijetu u kojem nema nikakve nade.

Kako nam Biblija pomaæe da u odreenoj mjeri shvatimo svijetkoji sam po sebi, kako se lako moæe uËiniti, nema nikakvog smisla?

79

PONEDJELJAK 2. oæujka

Molba za milost

ProËitajte Daniel 9,3-19. Na osnovi Ëega Daniel preklinje zamilost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovoj molitvi trebamo posebno zapaziti nekoliko pojedinosti.Prvo, Daniel nigdje u svojoj molitvi ne traæi bilo kakvo objaπnjenje

za nesreÊe koje su snaπle æidovski narod. On zna zaπto se to dogodilo.U velikom dijelu molitve Daniel navodi razloge: “I nismo sluπali glasJahve, Boga naπega, da slijedimo njegove zakone, πto nam ih dade posvojim slugama, prorocima.” (Daniel 9,10) Posljednji put Daniel neπtonije razumio na kraju 8. poglavlja Knjige proroka Daniela, kada kaæe dane razumije vienje o 2300 veËeri i jutara (Daniel 8,27).

Drugo, ova molitva upuÊuje Bogu molbu za milost, Njegovu sprem-nost da oprosti svojem narodu Ëak ako su grijeπili i Ëinili zlo. Ovdje uodreenom smislu zapaæamo snaæno oslanjanje na Evanelje od stranegreπnih ljudi koji nemaju svojih zasluga, a koji ipak traæe milost kojune zasluæuju i oprost koji nisu zaradili. Zar se svi mi ne nalazimo usliËnom poloæaju pred Bogom?

ProËitajte Daniel 9,18.19. ©to joπ Daniel navodi kao razlog daGospodin usliπa njegovu molitvu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Joπ jedan dio Danielove molitve zasluæuje da bude spomenut: mol-ba da se proslavi Boæje ime. Molitva nije upuÊena radi Daniela ili njego-vog naroda, veÊ radi Boga (Daniel 9,17-19). Drugim rijeËima, molba morabiti usliπana jer Êe se time Boæjem imenu odati Ëast.

ProËitajte 2. o kraljevima 19,15-19. Na koje naËine Ezekijinamolitva podsjeÊa na Danielovu? ©to tekst u Mateju 5,16 kaæe otome kako i mi moæemo proslaviti Boga?

80

UTORAK 3. oæujka

Vrijednost posredovanja

ProËitajte Daniel 9,5-13. ©to je znaËajno u Ëinjenici da Danielneprestano govori da smo “mi” sagrijeπili, ukljuËujuÊi na taj naËini sebe u grijehe koji su na kraju donijeli takvu nesreÊu narodu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Danielova molitva samo je jedna od poznatih posredniËkih molitavau Bibliji. Takve molitve diraju Boæje srce odbacujuÊi sud i donoseÊiizbavljenje od neprijatelja. Kada je Bog spreman uniπtiti cijeli izraelskinarod, Mojsijevo posredovanje zaustavlja Njegovu ruku (Izlazak 32,7-14;Brojevi 14,10-25). »ak i kada velika suπa prijeti uniπtenjem zemlje, Bogusliπava Ilijinu molitvu i izlijeva kiπu obnavljajuÊi zemlju (1. o kraljevi-ma 18).

Kada se molimo za Ëlanove obitelji, prijatelje i druge ljude i prilike,Bog Ëuje naπe molitve. Katkad je moæda potrebno viπe vremena da moli-tva bude usliπana, ali moæemo biti sigurni da Bog nikada ne zaboravljapotrebe svoje djece (vidi Jakov 5,16).

U ovom sluËaju Daniel ima ulogu posrednika izmeu Boga i naroda.ProuËavajuÊi Pismo, prorok shvaÊa koliko je njegov narod greπan krπeÊiBoæji zakon i ne sluπajuÊi Boæje opomene. Prema tome, uviajuÊi njiho-vo oËajno duhovno stanje, Daniel se moli za iscjeljenje i oprost. Meu-tim, prorok se poistovjeÊuje sa svojim narodom. Daniel na odreeninaËin prikazuje Kristovu ulogu kao naπeg Posrednika (Ivan 17). Meu-tim, postoji korjenita razlika: Krist je “bez grijeha” (Hebrejima 4,15) izato ne treba priznavati vlastite grijehe niti prinositi ærtve za oprost(Hebrejima 7,26.27). Meutim, On se s greπnicima poistovjeÊuje najedinstveni naËin: “Njega koji je bio bez ikakva grijeha Bog uËini mjestonas grijehom, da mi u njemu postanemo pravednoπÊu Boæjom.” (2. Ko-rinÊanima 5,21)

“Kad biste sjedinili sve πto je dobro i sveto i plemenito i ljubaznou Ëovjeku, a zatim to prikazali Boæjim anelima kao naËin spaπava-nja ljudske duπe ili zadobivanja zasluga, prijedlog bi bio odbaËenkao izdaja.” (Ellen G. White, Faith and Works, str. 24) »emu nasove rijeËi uËe o naπoj potrebi za Posrednikom koji Êe posredovatiza nas?

81

SRIJEDA 4. oæujka

Mesijino djelo

Danielova posredniËka molitva sadræi dva glavna pitanja: grijeh na-roda i opustoπenje Jeruzalema. Dakle, Boæji odgovor odnosi se na ovedvije molbe. ZahvaljujuÊi Mesijinom djelu, narod Êe biti otkupljen i Sve-tiπte pomazano. Meutim, ove dvije molbe usliπane su na naËin kojinadilazi neposredni povijesni okvir Danielovog vremena: Mesijino djelodonijet Êe dobro cijelom ljudskom rodu.

ProËitajte Daniel 9,21-27 (Varaædinska Biblija). Kakvo je djelotrebalo izvrπiti u razdoblju od sedamdeset tjedana? Zaπto ga samoIsus moæe ostvariti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

1. “Da se dokonËa prijestup.” Hebrejska rijeË za “prijestup” (pesha’)ukazuje na namjerne prijestupe podreene osobe u odnosu na nadree-nu (na primjer, Izreke 28,24). Ova rijeË takoer se javlja u Bibliji u vezis otvorenim Ëovjekovim odbacivanjem Boga (Ezekiel 2,3). Meutim, za-hvaljujuÊi Isusovoj krvi pobuna protiv Boga je uguπena i ljudima senude zasluge koje teku s Golgote.

2. “Da se prestane s grijesima.” Ovaj glagol znaËi “zapeËatiti”, a uovom tekstu njegov je smisao da je grijeh oproπten. Nakon pada ljudskirod ne moæe æivjeti prema Boæjim mjerilima, ali Mesija Êe se pobrinutiza naπe pogreπke.

3. “Da se izvrπi pomirenje za bezakonje.” Pavao kaæe: “Jer BogodluËi u njemu nastaniti svu Puninu, i po njemu pomiriti za nj sve πtoje na zemlji ili na nebu uspostavljajuÊi mir krvlju njegova kriæa.” (Ko-loπanima 1,19.20) Ovo moæe ostvariti samo Isus.

4. “I uvede vjeËna pravednost.” Krist je zauzeo naπe mjesto nakriæu i time nam darovao blaæeno stanje da budemo pravedni pred Bo-gom. Samo vjerom moæemo primiti ovu pravednost koja potjeËe od Boga.

5. “Da se zapeËati vienje i proroËanstvo.” Kada je Krist prinio sebekao ærtvu, starozavjetna proroËanstva koja su ukazivala na Njegovo po-miriteljsko djelo bila su zapeËaÊena, odnosno ispunjena.

6. “Da se pomaæe Sveti nad svetima.” Sveti nad svetima koji seovdje spominje nije osoba, veÊ mjesto. Ta izjava odnosi se na poËetakKristove posredniËke sluæbe u nebeskom Svetiπtu (Hebrejima 8,1).

82

»ETVRTAK 5. oæujka

ProroËki kalendar

Na kraju vienja o 2300 veËeri i jutara, prorok je æalostan jer ga nerazumije (Daniel 8,27). Deset godina poslije Gabriel pomaæe Danielu da“razumije” vienje (Daniel 9,23). Ovo kasnije otkrivenje pruæa pojedi-nost koja je nedostajala i otkriva da Êe se Mesijino djelo ostvariti nakraju razdoblja od 70 tjedana. Prema naËelu dan za godinu i pretkaza-nom tijeku dogaaja, 70 tjedana mora biti shvaÊeno kao 490 godina.Polazna je toËka tog razdoblja ukaz o obnovi i ponovnoj gradnji Jeru-zalema (Daniel 9,25). Ovaj nalog izdaje kralj Artakserkso 457. g. pr. Kr.On omoguÊava Æidovima da pod Ezrinim vodstvom ponovno sagradeJeruzalem (Ezra 7). Prema biblijskom tekstu, 70 tjedana je “odreeno”ili “odsjeËeno”. To ukazuje da je vremensko razdoblje od 490 godinaodsjeËeno od duæeg vremenskog razdoblja, odnosno od 2300 godinaspomenutih u 8. poglavlju. Iz toga slijedi da 2300 godina i 490 godinaimaju istu polaznu toËku, 457. godinu pr. Kr.

ProroËanstvo o 70 tjedana podijeljeno je na tri dijela: 7 tjedana, 62tjedna i sedamdeseti tjedan.

Sedam tjedana (49 godina) najvjerojatnije se odnosi na vrijemetijekom kojeg Êe Jeruzalem biti obnovljen. Nakon ovih 7 tjedana, uslije-dit Êe 62 tjedna (434 godine) do “Kneza Pomazanika” (Daniel 9,25).Dakle, 483 godine nakon Artakserksovog ukaza, odnosno 27. godine,Isus Mesija se krπtava i biva pomazan Duhom Svetim za svoju mesijan-sku sluæbu.

Tijekom sedamdesetog tjedna uslijedit Êe drugi vaæni dogaaji: 1)“Bit Êe Pomazanik pogubljen” (Daniel 9,26), πto se odnosi na Kristovusmrt. 2) “I sklopit Êe savez [Mesija] s mnogima za jednu sedmicu.”(Daniel 9,27) RijeË je o posebnoj misiji koju Êe Isus i apostoli izvrπiti uæidovskom narodu. Ostvarit Êe se u vrijeme posljednje “sedmice”, od 27.do 34. godine. 3) “A u polovini sedmice prestat Êe ærtva i prinos.” (Dani-el 9,27) Tri i pol godine nakon Isusovog krπtenja (u sredini tjedna), OnokonËava ærtveni sustav — u smislu da viπe nema proroËko znaËenje —prinoseÊi sebe kao najveÊu i savrπenu ærtvu novog Saveza, ukidajuÊidaljnju potrebu za æivotinjskim ærtvama. Posljednji tjedan proroËanstvao 70 tjedana zavrπava 34. godine, kada je kamenovan Stjepan, a evan-eoska poruka poËinje se navijeπtati ne samo Æidovima, veÊ i poganima.

ProËitajte Daniel 9,24-27. »ak i usred velike nade i obeÊanjao Mesiji, Ëitamo o nasilju, ratu i uniπtenju. Kako nas to moæeuvjeriti da usred nesreÊa u æivotu i dalje postoji nada?

..................................................................................................................................

83

PETAK 6. oæujka


Slijedi tablica u kojoj je objaπnjeno kako je proroËanstvo o 70tjedana u Danielu 9,24-27 povezano s proroËanstvom o 2300 godina izDaniela 8,14 i kako je to njegova polazna toËka. Ako raËunamo 2300godina od 457. g. pr. Kr. (sjetimo se da moramo izbrisati nepostojeÊunultu godinu), dobivamo 1844. godinu; ili, ako raËunate preostalih 1810godina od 34. godine (2300 manje prvih 490 godina), takoer dobivate1844. godinu. Prema tome, ËiπÊenje Svetiπta iz Daniela 8,14 zapoËinje1844. godine.

Takoer zapazite kako se 1844. uklapa u ono πto smo vidjeli u 7.i 8. poglavlju Knjige proroka Daniela. Sud iz 7. poglavlja, πto je isto πtoi ËiπÊenje Svetinje u 8. poglavlju (pogledajte pouke za posljednja dvatjedna), javlja se nakon 1260 godina progonstva (Daniel 7,25), ali prijeIsusovog drugog dolaska i uspostavljanja Njegovog vjeËnog kraljevstva.

PITANJA ZA RAZMI©LJANJE

1. ProuËavatelji Biblije kaæu, i to s pravom, da su proroËanstvao 2300 dana i 70 tjedana jedno te isto proroËanstvo. Zaπto takosmatraju? Koji dokaz moæete pronaÊi kojim Êete poduprijeti ovutvrdnju?

2. ©to nam iz Danielove posredniËke molitve moæe pomoÊi unaπem posredniËkom molitvenom æivotu?

3. Kristova ærtva prinesena za nas naπa je jedina nada. Kakonam ta Ëinjenica moæe pomoÊi da ostanemo ponizni i, πto je joπvaænije, da ljubimo druge i da im opraπtamo? ©to nam govori tekstu Luki 7,40-47?

4. Zapazite kako je Pismo u srediπtu Danielove molitve i nade.Uostalom, narod je bio nemilosrdno poraæen, ljudi protjerani, zemljaopustoπena, glavni grad uniπten. Pa ipak, on ima nadu da Êe seusprkos svemu tome narod vratiti u svoj dom. Odakle bismo crpiliovakvu nadu kad ne bi bilo Biblije i Boæjih obeÊanja koja su u njojzapisana? ©to nam to govori o nadi koju moæemo pronaÊi u BoæjojrijeËi?

490 godina

457. g. pr. Kr. 34. g.

1.810 godina

1844. g.

ProroËanstvo o 2.300 dana (2.300 godina)

84

Aneo u zraËnoj luci u Angoli

Æive li aneli u zraËnim lukama?Koristio sam usluge angolske kompanije TAAG u glavnom gradu Angole,

Luandi. Imao sam otkazan let na dva sata, prije nego πto sam uhvatio let zaotoËnu dræavu Sao Tome i Principe, kamo sam putovao zbog prikupljanjaiskustava o misijama, koja Ëitate svakog tromjeseËja na kraju svake pouke.

U odreeno vrijeme koje je bilo otisnuto na mojoj karti uπao sam u redza Ëekanje do polaska. Ali kad sam pokazao putniËku kartu, predstavnikaviokompanije me je izgurao iz reda, govoreÊi mi na portugalskom. Vidjevπimoju zbunjenost, pozvao je sluæbenika sigurnosti, koji mi je objasnio da mo-ram priËekati dvadesetak minuta.

Dvadeset minuta kasnije predstavnik zrakoplovne tvrtke prihvatio je mojukrcaj i uputio me u prepunu dvoranu. »ekao sam petnaest minuta. Tada jedrugi predstavnik aviokompanije povikao: “São Tomé!” Pridruæio sam se go-mili ljudi koja je Ëekala da se pomaknu pokretne stepenice do odlaznog ter-minala u prizemlju.

Ali predstavnik zrakoplovne tvrtke, koji je Ëuvao ulaz na pokretne ste-penice, odbio je moju ulaznica i nije dopustio ulazak, obraÊajuÊi mi se naportugalskom jeziku. Nije bilo sluæbenika za sigurnost koji bi prevodio, pasam pretpostavljao da Êu morati priËekati dvadesetak minuta.

Ostali putnici krenuli su prema pokretnim stepenicama i uskoro je udvorani ostalo samo nekoliko ljudi. OdluËio sam otiÊi. Nitko nije ostao kakobi provjerio moju putovnicu i kartu. Na dnu pokretnih stepenica pridruæio samse ljudima koji su Ëekali.

Minute su prolazile, a nijedan autobus nas nije odvezao do aviona.Zatim se mladiÊ smee kose i preplanulog lica ubacio s ruksakom ispred

mene u red. Pitao sam se zaπto nije otiπao na kraj reda. Nakon nekolikominuta pogledao me je i rekao: “Moj engleski.”

Nisam imao pojma πto misli. Pretpostavljao sam da govori samo por-tugalski. »ovjek je pokazao prema gomili oko nas.

“Ovaj let je za Portugal,” rekao je govoreÊi blago naglaπenim engleskimjezikom.

“Za São Tomé je tamo,” pokazao je rukom, niz hodnik.“Hvala!” uzviknuo sam i potrËao niz hodnik. Autobus na stajaliπtu Ëekao

je dovoljno dugo, a vrata su se zatvorila Ëim sam se ukrcao.SjedeÊi u slabo ispunjenom avionu, pomislio sam na stranca u zraËnoj

luci. Kako je znao da govorim engleski? Nisam razgovarao ni s kim. Kako jeznao kamo idem? Vozna karta bila mi je spremljena u dæepu. Zaπto se ubaciou red ispred mene i obratio se meni izmeu svih ljudi iz mnoπtva?

DolazeÊi u São Tomé, ispriËao sam svoje iskustvo duænosniku Adventis-tiËke crkve Eliseu R. Xavieru. Izjavio je da je Bog poslao anela. Da sampropustio let, rekao je, ostao bih tri dana u Luandi. Zrakoplovna kompanijavozi za São Tomé samo tri puta tjedno.

U to ne sumnjam. ZraËne luke su mjesta i za anele.


85


Pouka 11 7.—14. oæujka 2020.

Od borbe do pobjede“Ne boj se, miljeniËe! Mir tebi! Budi jak! Ohrabri se!” (Dani-

el 10,19)Biblijski tekstovi: Efeæanima 6,12; Daniel 10; Ezra 4,1-5; Joπua

5,13-15; Otkrivenje 1,12-18; Koloπanima 2,15; Rimljanima 8,37-39.

U 10. poglavlju Knjige proroka Daniela upoznajemo se s posljed-njim Danielovim vienjem, koje se nastavlja u 11. i 12. poglavlju. NapoËetku poglavlja reËeno je da se ovo vienje odnosi na “velike stvari”(veliki sukob) (Daniel 10,1). Dok 11. poglavlje iznosi odreene pojedinostio ovom sukobu, Daniel 10 pokazuje njegovu duhovnu stranu i otkrivada iza prizora zemaljskih borbi bjesni duhovni sukob kozmiËkih raz-mjera. Dok budemo prouËavali ovo poglavlje, vidjet Êemo da se u ovajkozmiËki sukob ukljuËujemo kada se molimo na naËin koji ima dale-koseæne posljedice. Meutim, u tim borbama nismo sami; Isus vodibitku protiv Sotone u naπe ime. NauËit Êemo da se konaËna borba ukoju smo ukljuËeni ne vodi protiv zemaljskih, ljudskih sila, veÊ protivsila tame.

Apostol Pavao rekao je stoljeÊima nakon Daniela: “Jer naπa borbanije protiv krvi i tijela, nego protiv Poglavarstava, protiv Vlasti, protivVrhovnika ovoga mraËnog svijeta: protiv zlih duhova koji borave u ne-beskim prostorima.” (Efeæanima 6,12) Naπ uspjeh u sukobu ovisi o IsusuKristu koji je osobno porazio Sotonu na kriæu.

86

NEDJELJA 8. oæujka

Ponovljeni post i molitva

ProËitajte Daniel 10,1-3. ©to Daniel ponovno Ëini?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Daniel ne navodi razloge dugog razdoblja æalosti. Meutim, takvousrdno posredovanje najvjerojatnije je potaknuto prilikama u kojima suse naπli Æidovi koji su se upravo vratili iz Babilona u Judeju.

ProËitajte Ezra 4,1-5. S kakvim se izazovima Æidovi suoËavajunakon povratka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iz Ezre 4,1-5 saznajemo da se Æidovi u trenutku dok pokuπavajuobnoviti Hram, suoËavaju sa snaænim protivljenjem. Samarijanci πaljulaæne izvjeπtaje na perzijski dvor navodeÊi kralja da zaustavi radove naizgradnji. S obzirom na takvu krizu, Daniel tri tjedna moli Boga dautjeËe na Kira da dopusti da se radovi nastave.

U tom trenutku Daniel vjerojatno ima blizu devedeset godina. On nemisli na sebe, veÊ na svoj narod i izazove s kojima se suoËavaju. Tripuna tjedna ustrajava u molitvi prije nego πto prima odgovor od Boga.Za to vrijeme prorok se skromno hrani suzdræavajuÊi se od ukusnih jelai mazanja uljem. Potpuno je nezainteresiran za svoju udobnost i izgled,veÊ je duboko zabrinut za dobrobit svojih sunarodnjaka Æidova u Jeru-zalemu tisuÊama kilometara daleko.

Dok promatramo Danielov molitveni æivot, moæemo nauËiti vrijednepouke. Prvo, trebamo ustrajati u molitvi Ëak i kada naπe molitve nisuodmah usliπane. Drugo, trebamo odvojiti vrijeme da se molimo za druge.Ima neËega posebnog u posredniËkoj molitvi. Ne zaboravite da “Jahvevrati Joba u prijaπnje stanje, jer se zaloæio za svoje prijatelje” (Job42,10). TreÊe, molitva navodi Boga da uËini neπto konkretno i stvarno.Molimo se zato uvijek, upuÊujmo razliËite molitve. SuoËeni s nepod-noπljivim kuπnjama, velikim poteπkoÊama i izazovima, predajmo svojeterete Bogu u molitvi (Efeæanima 6,18).

ProËitajte Daniel 10,12. ©to ovaj redak govori o molitvi kojaBoga pokreÊe da neπto uËini?

87


Vienje o Knezu

ProËitajte Daniel 10,4-9. ©to se u ovom tekstu dogaa Danielu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dok Daniel opisuje svoje iskustvo, jedva da moæemo zamislitiiznimnu ljepotu prizora koji vidi. Ta ljudska prilika (Daniel 10,5.6) nali-kuje na “Sina ËovjeËjeg” prikazanog u vienju o nebeskom sudu (Daniel7,13). Njegova lanena odjeÊa podsjeÊa na sveÊeniËku odjeÊu (Levitskizakonik 16,4), πto ovu osobu povezuje sa “Zapovjednikom Vojske” prika-zanim u vezi s nebeskim Svetiπtem (Daniel 8). Zlato je takoer povezanosa sveÊeniËkim haljinama kao znak kraljevskog dostojanstva. Na kraju,usporeivanje ove osobe s munjom, ognjem, uglaenom mjedi i snaænimglasom prikazuje je kao natprirodno biÊe. U pitanju je netko tko jeobdaren sveÊeniËkim, kraljevskim i vojnim odlikama. Ova osoba imazanimljive sliËnosti s nebeskim biÊem koje se javlja Joπui neposrednoprije osvajanja Jerihona (Joπua 5,13.14). Joπua u vienju vidi “vouvojske Jahvine”. Zanimljivo je πto se hebrejska rijeË prevedena kao“voa” (sar), u Danielu 10,21 prevodi rijeËju “knez” i odnosi se naMihaela. Meutim, veÊe podudarnosti javljaju se izmeu Knjige prorokaDaniela i Ivanovog Otkrivenja.

Koje sliËnosti nalazimo izmeu Danielovog vienja Boga u Da-nielu 10 i Joπui 5,13-15; Otkrivenju 1,12-18?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prema Danielovim rijeËima, njegovi su pratitelji uplaπeni, a on slabi nemoÊan pada na zemlju. OËitovanje Boæje prisutnosti potpuno gasvladava. Ipak, bez obzira na njegov trenutaËni strah, Danielovo vienjepokazuje da Bog upravlja povijeπÊu. Kako se vienje odvija, vidjet Êemoda Bog Danielu otkriva opÊi pregled ljudske povijesti od proroka douspostavljanja Boæjeg kraljevstva (Daniel 11; 12).

Ako Gospodin moæe upravljati ljudskom povijeπÊu, kao πto stal-no iznova vidimo u Knjizi proroka Daniela, πto On moæe uËiniti unaπem æivotu?

88

UTORAK 10. oæujka

Dodir anela

ProËitajte Daniel 10,10-19. ©to se dogaa svaki put kada an-eo dotakne Daniela?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Preplavljen sjajem boæanske svjetlosti, prorok pada licem na zem-lju. Tada dolazi aneo da ga dodirne i utjeπi. Dok Ëitamo izvjeπtaj, zapa-zite da je aneo triput dotaknuo Daniela.

Prvi dodir osposobljava proroka da ustane i Ëuje rijeËi utjehe kojedolaze s Neba: “Ne boj se, Daniele, jer od prvoga dana kad si odluËio dase poniziπ pred svojim Bogom da bi razumio, tvoje su rijeËi usliπane, ija sam doπao zbog tvojih rijeËi.” (Daniel 10,12) Danielova molitva po-krenula je Nebesa. Za nas je to sigurnost da Bog Ëuje naπe molitve, πtoje velika utjeha u trenucima nevolje.

Drugi dodir osposobljava Daniela da govori. Prorok izlijeva svojerijeËi pred Gospodina izraæavajuÊi Mu svoje osjeÊaje i strah: “Gospodarumoj, zbog ovog vienja obuzeπe me tjeskobe i onemoÊah. I kako Êesluga Gospodina svoga govoriti s Gospodinom kad posve onemoÊah idah me ostavi?” (Daniel 10,16.17) Dakle, Bog ne samo da nam se obra-Êa, veÊ æeli da mu povjerimo svoje osjeÊaje, potrebe i teænje.

TreÊi dodir donosi mu snagu. Kada Daniel uvia svoju nedostoj-nost, aneo ga dodiruje i tjeπi Boæjim mirom: “Ne boj se, miljeniËe! Mirtebi! Budi jak! Ohrabri se!” (Daniel 10,19) Ne zaboravite da je aneoposlan Danielu kao odgovor na njegovu molitvu kako bi mu pruæiorazumijevanje i uvid u odreena pitanja. Drugim rijeËima, vienje kojeslijedi u 11. poglavlju ohrabrit Êe Daniela kao odgovor na njegovo tu-govanje i razmiπljanje o trenutaËnim prilikama u Jeruzalemu. Kada jeBog na naπoj strani, moæemo saËuvati mir Ëak i kada se suoËimo snedaÊama. Njegov dodir pun ljubavi osposobljava nas da gledamo u bu-duÊnost ispunjeni nadom.

“Nebo moæe biti vrlo blizu i nama u naπoj svakodnevici.” (EllenG. White, Isusov æivot, str. 27; u izvorniku 48) Koliko Ëesto raz-miπljate o tome koliko su Nebo i Zemlja usko povezani? Kakomoæete æivjeti drugaËije ako ovu istinu saËuvate u svojem srcu iumu?

89

SRIJEDA 11. oæujka

Velika borba

ProËitajte Daniel 10,20.21. ©to je u ovom tekstu otkrivenoDanielu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nebeski glasnik odmiËe zastor i otkriva Danielu rat koji se odvijau svemiru iza prizora ljudske povijesti. »im se Daniel poËeo moliti,poËinje duhovna bitka izmeu Neba i Zemlje. Nebeska biÊa zapoËela suborbu s perzijskim kraljem da dopusti Æidovima da nastave obnovuHrama. Iz uvodnog dijela 10. poglavlja Knjige proroka Daniela saznaje-mo da je taj perzijski kralj Kir. Meutim, sam kralj ne moæe pruæitiznaËajan otpor nebeskom biÊu. To ukazuje da iza ljudskog kralja stojiduhovna sila koja potiËe Kira da zaustavi Æidove u obnovi Hrama.

SliËne prilike vladaju u 28. poglavlju Knjige proroka Ezekiela, ukojem tirski kralj prikazuje Sotonu, duhovnu silu koja se krije iza kra-lja toga grada. Prema tome, ne treba nas iznenaditi πto iza perzijskihkraljeva protiv kojih se Mihael dolazi boriti stoji Sotona i njegovi aneli.To pokazuje da osim ljudskog protivljenja obnovi Hrama u Jeruzalemupostoji sliËno protivljenje u duhovnom kraljevstvu.

ProËitajte Daniel 10,13. Kakva je bitka ovdje opisana?

..................................................................................................................................

“Dok je Sotona pokuπavao utjecati na najviπe vlasti u medo-perzij-skom kraljevstvu da postanu nesklone Boæjem narodu, aneli su radiliu korist prognanika. Bio je to sukob u koji je bilo ukljuËeno cijelo Nebo.Preko proroka Daniela dobili smo uvid u tu teπku bitku izmeu siladobra i sila zla. Tri tjedna aneo Gabriel se hrvao sa silama tame, trudeÊise da poniπti utjecaje koji su djelovali na Kirov um; i prije nego πto jeovaj sukob zavrπio, sam Krist je doπao u pomoÊ Gabrielu. Gabriel iz-javljuje: ‘Knez kraljevstva perzijskoga protivio mi se dvadeset i jedandan, ali Mihael, jedan od prvih Knezova, doe mi u pomoÊ. Ostavih ganasuprot Knezu perzijskome.’ (Daniel 10,13) Sve πto je Nebo moglouËiniti za Boæji narod, bilo je uËinjeno. Pobjeda je konaËno bila po-stignuta; neprijateljske sile bile su zadræavane za sve vrijeme Kirovevladavine i vladavine njegovog sina Kambiza, koji je vladao oko sedami pol godina.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str. 363; u izvorniku571,572)

90


Knez Pobjednik

U Knjizi proroka Daniela najistaknutija je osoba koja se u poËetkunaziva “Sin »ovjeËji” (Daniel 7,13) ili “Zapovjednik Vojske” (Daniel 8,11).Na kraju saznajemo da mu je ime Mihael (Daniel 10,12), πto znaËi “Tkoje kao Bog?”. On dolazi u pomoÊ Gabrielu u sukobu s perzijskim kra-ljem (Daniel 10,13). Aneo upuÊuje na ovo nebesko biÊe kao na “Mihaela,Kneza vaπega” (Daniel 10,21), naime, Kneza Boæjeg naroda. Mihael sejavlja kasnije u Knjizi proroka Daniela kao Onaj koji brani Boæji narod(Daniel 12,1). Iz 9. retka Judine poslanice saznajemo da se Mihael, kojise naziva i arkaneo, bori protiv Sotone i uskrisuje Mojsija. Otkrivenje12,7 otkriva da je Mihael voa nebeske vojske koja Êe poraziti Sotonui njegove pale anele. Prema tome, Mihael nije nitko drugi do Isus Krist.Kao πto perzijsko kraljevstvo ima svojega vrhovnog zapovjednika, du-hovnu silu koja se krije iza Ëovjeka koji ima ulogu voe, tako Boæjinarod ima svojega vrhovnog Zapovjednika Mihaela, koji stupa u borbui pobjeuje u sveopÊem ratu u njihovu korist.

ProËitajte Koloπanima 2,15. Kako je Isus izvojevao pobjedu uvelikoj borbi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada se suoËavamo sa silama zla, moæemo vjerovati u Isusa naπegPobjednika. On pobjeuje Sotonu u poËetku svoje javne sluæbe. Tijekomsvojega zemaljskog æivota, On pobjeuje Sotonu u pustinji kada je bioizloæen kuπnjama, bori se protiv demonskih hordi i oslobaa narod odsila tame. Isus je porazio zlo Ëak i kada je bilo skriveno iza Petrovogpokuπaja da Ga odvrati od nastavka putovanja prema Golgoti. U svojemposljednjem obraÊanju uËenicima, Isus govori o svojoj skoroj smrti kaobitci koja Êe dostiÊi vrhunac u odluËujuÊoj pobjedi nad Sotonom: “Sadje sud ovome svijetu! Sad Êe knez ovoga svijeta biti baËen van! A ja, kadbudem podignut sa zemlje, sve Êu ljude privuÊi k sebi.” (Ivan 12,30-32)

Kada pogledamo oko sebe, prilike katkada doista izgledaju loπe.Nasilje, nemoral, pokvarenost i bolesti vladaju svuda. Neprijatelj kojinije od mesa i krvi, okrutno nas napada sa svih strana. Ali koliko godteπke bile naπe borbe, Isus se bori za nas i stoji kao naπ Knez i VelikisveÊenik u nebeskom Svetiπtu.

ProËitajte Rimljanima 8,37-39. Kako moæemo dati obeÊanje daÊemo stjecati iskustva u svojem krπÊanskom æivotu?

91

PETAK 13. oæujka


“Tri tjedna aneo Gabriel se hrvao sa silama tame trudeÊi se daponiπti utjecaje koji su djelovali na Kirov um. ... Sve πto je Nebo moglouËiniti za Boæji narod, bilo je uËinjeno. Pobjeda je konaËno bilapostignuta; neprijateljske sile bile su zadræavane za sve vrijeme Kirovevladavine i vladavine njegovog sina Kambiza.” (Ellen G. White, Proroci ikraljevi, str. 363; u izvorniku 572)

“Kakvu je veliku Ëast VeliËanstvo Neba ukazalo Danielu! On umirujesvojega uzdrhtalog slugu i uvjerava ga da je njegova molitva usliπana naNebu. Kao odgovor na tu vatrenu molitvu, aneo Gabriel bio je poslanda utjeËe na srce perzijskog vladara. Monarh se odupirao utjecaju Boæ-jega Duha tri tjedna dok se Daniel molio i postio, ali je Knez Neba,Arkaneo, Mihael, bio poslan da preokrene srce tvrdovratog kralja i daga navede da poduzme odluËne korake i tako usliπa Danielovu molitvu.”(Ellen G. White, The Sanctified Life, str. 51)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Iako nismo prvi ljudi u krπÊanskoj povijesti koji uviaju ovuistinu, kao adventistiËki krπÊani mi smo snaæni zagovornici pojma“velike borbe” ili Ëinjenice da je Ëitav svemir dio epske borbe izme-u Krista i Sotone. Mi vjerujemo da je svako ljudsko biÊe ukljuËenou ovu borbu. »ak i svjetovni ljudi govore o postojanju neke vrsteborbe u koju smo svi ukljuËeni. Kakvo je vaπe iskustvo kad je rijeËo velikoj borbi? Kako se ona oËituje u vaπem æivotu? Kako moæetepomoÊi drugima u toj borbi?

2. ProËitajte Efeæanima 6,10-18. Zapazite vojne slike koje upo-trebljava Pavao. Kakve su upute za bitku ovdje dane nama kojisudjelujemo u velikoj borbi?

3. U Danielu 10,11 Daniel se po drugi put (vidi Daniel 9,23)naziva hamudot ili “mio”. ©to nam to govori o uskoj povezanosti,Ëak i emocionalnoj, izmeu Neba i Zemlje? Razmislite koliko je ovastvarnost korjenito drugaËija kada se usporedi s uobiËajenim ateis-tiËkim glediπtem velikog dijela suvremenog svijeta. Kakvu nam na-du, koju vidimo u ovom izvjeπtaju o Danielu, nudi ovo biblijskoglediπte?

92

Plod je odbio umrijeti

“Jako mi je æao,” rekao je lijeËnik pacijentici Fusae Suzuki. “Vaπ suprugje vrlo mlad, ali, naæalost, umrijet Êe noÊas, ili najviπe za nekoliko dana.”

Vijest je opustoπila mladu japansku majku. Otiπla je do rijeke, dodirnulavodu i, gledajuÊi u nju, pomislila da se baci u rijeku. Ali tada su se pojaviladva muπkarca u crnim odijelima.

“Budi strpljiva neko vrijeme,” rekao je jedan.“Da, budi strpljiva,” dodao je drugi.Nakon tih rijeËi muπkarci su nestali iz njezinog vidokruga.Susret je Suzuki povukao iz oËaja i ona se vratila kuÊi njegovati svojega

muæa Mitsuharua, zemljoradnika oboljelog od tuberkuloze.Ubrzo je zatrudnjela i nosila svoje drugo dijete. Mitsuharu nije mogao

podnijeti da njegova æena sama teπkim trudom odgaja dvoje djece. Zbog togaje supruga pristala na njegove molbe da prekine trudnoÊu. Zakon je podræavaotakvu odluku. Ljekarnik joj je propisao jaki otrov i obeÊao joj da “radi” bezgreπke.

“Budite oprezni s otrovom i ne prekoraËite propisanu koliËinu,” upozorioju je. “InaËe Êe i vaπ æivot biti u opasnosti.”

Suzuki je progutala prvu dozu, dovoljnu da prekine trudnoÊu. PlaËuÊi odtuge, osjetila je kako se plod u njoj miËe.

“Moje dijete je joπ æivo!” povikala je.Sutradan je ponovila dozu, pa opet treÊi dan. Ipak, plod se stalno micao

u njoj. U oËaju je ispraznila boËicu s otrovom, ali dijete je joπ uvijek bilo æivo.“Ovo je potpuno nevjerojatno!” rekla je svojem suprugu.I — rodio se zdrav djeËak. Nekoliko mjeseci kasnije, ona i Mitsuharu

prisustvovali su evaneoskim sastancima i krπteni su na prvi roendan Akerija.“Datum njihovog krπtenja uvijek me podsjeÊa da je Bog djelovao u maternicimoje majke da mi spasi æivot,” kaæe Akeri Suzuki, japanski pastor koji seumirovio nakon πto je sluæio kao izvrπni tajnik u Sjevernoj azijskopacifiËkojdiviziji KrπÊanske adventistiËke crkve. “Moji roditelji postali su prvi ËlanoviKrπÊanske adventistiËke crkve u mojem selu.”

Akeri je imao trideset godina prije nego πto mu je majka otkrila te Ëinje-nice o njegovom roenju.

“Kad sam od majke Ëuo svjedoËanstvo o mojem roenju, bio sam straπnopotresen i osjeÊao sam se kao da me je pogodila snaæna munja,” kaæe Akeri.“Cijelo tijelo mi je drhtalo. Svladan Boæjom silnom ljubavlju, pomislio samkako sam vrlo dragocjen dar od Boga.”

Upravo se tog posebnog trenutka iznova posvetio Bogu.“Bog je djelovao u utrobi moje majke da mi spasi æivot!” zakljuËuje on.

Victor Hulbert, direktor Odjela za komunikacijeu Transeuropskoj diviziji

93


Pouka 12 14.—21. oæujka 2020.

Od Sjevera i Juga do Divote“Od umnika neki Êe pasti, da se prokuπaju, probrani, Ëisti

do vremena svrπetka, jer joπ nije doπlo odreeno vrijeme.” (Daniel11,35)

Biblijski tekstovi: Daniel 11; Daniel 8,3-8.20-22; Izaija 46,9.10;Daniel 8,9.23; Matej 27,33-50.

Na poËetku ovog izazovnog poglavlja treba naglasiti nekolikopojedinosti. Prvo, Daniel 11 podudara se s prethodnim opÊim pregledomproroËanstava u Knjizi proroka Daniela. Kao i u 2., 7., 8. i 9. poglavlju,proroËka poruka proteæe se od vremena proroka do vremena svrπetka.Drugo, spominje se smjenjivanje svjetskih sila koje Ëesto ugnjetavajuBoæji narod. TreÊe, sretan kraj vrhunac je svakog proroËanstva. U 2.poglavlju kamen uniπtava kip; u 7. poglavlju Sin »ovjeËji prima kraljev-stvo; u 8. i 9. poglavlju Ëisti se nebesko Svetiπte zahvaljujuÊi Mesijinojsluæbi.

Prema tome, 11. poglavlje obuhvaÊa tri osnovne pojedinosti. Prvo,poËinje izvjeπtajem o perzijskim kraljevima i govori o njihovim sudbina-ma i vremenu svrπetka, kada kralj Sjevera napada Boæju Svetu goru.Drugo, opisan je niz bitaka izmeu kralja Sjevera i kralja Juga i njihovutjecaj na Boæji narod. TreÊe, zavrπava sretnim krajem kada se kraljSjevera suoËava sa smrÊu kraj “Svete gore Divote” (Daniel 11,45). Ovakavpozitivan zavrπetak oznaËava kraj zla i uspostavljanje Boæjeg vjeËnogkraljevstva.

94

NEDJELJA 15. oæujka

ProroËanstva o Perziji i GrËkoj

ProËitajte: Daniel 11,1-4. ©to nas u ovom tekstu podsjeÊa naneka prethodna proroËanstva iz Knjige proroka Daniela?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Gabriel govori Danielu da Êe u Perziji nastati tri kralja. Za njima Êese pojaviti Ëetvrti kralj, koji Êe biti najbogatiji od svih i koji Êe nastojatiizazvati Grke. Nakon Kira, Perzijom vladaju tri uzastopna kralja: Kambiz(530.—522. g. pr. Kr.), laæni Smerdis (522. g. pr. Kr.) i Darije I. (522.—486. g. pr. Kr.). »etvrti kralj je Kserkso, koji se spominje u Knjizi oEsteri kao Ahasver. On je veoma bogat (Estera 1,1-7) i priprema velikuvojsku za napad na GrËku, kao πto je pretkazano u proroËanstvu. Meu-tim, usprkos njegovoj moÊi biva odbijen od strane manje vojske hrabrihgrËkih vojnika.

Nije teπko prepoznati Aleksandra Velikog kao moÊnog kralja koji sejavlja u Danielu 11,3, koji postaje apsolutni vladar Starog svijeta. Umroje u 32. godini æivota ne ostavljajuÊi iza sebe nasljednika koji Êe uprav-ljati kraljevstvom. Tada je kraljevstvo podijeljeno izmeu Ëetiriju voj-skovoa: Seleuk vlada Sirijom i Mezopotamijom, Ptolemej Egiptom, Lizi-mah Trakijom i dijelovima Male Azije, Kasandar Makedonijom i GrË-kom.

Usporedite sljedeÊe tekstove: Daniel 11,2-4; 8,3-8.20-22. Kakonam ovi tekstovi zajedno pomaæu da prepoznamo Aleksandra Veli-kog?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

©to moæemo saznati iz ovog niza imena, datuma, mjesta i povijesnihdogaaja? Prvo, saznajemo da je proroËanstvo ispunjeno kao πto jepretkazao boæanski glasnik. Boæja rijeË nikada ne grijeπi. Drugo, Bog jeGospodar povijesti. Moæemo steÊi dojam da je smjenjivanje politiËkihsila, voa i kraljevstava pokrenuto voljom razliËitih kraljeva, diktatora ipolitiËara. Meutim, Biblija otkriva da Bog u konaËnom smislu upravljasvime i da Êe pokretati kolo povijesti prema svojem boæanskom planu,πto Êe na kraju dovesti do iskorjenjivanja zla i uspostavljanja BoæjegvjeËnog kraljevstva.

95


ProroËanstva o Siriji i Egiptu

ProËitajte Daniel 11,5-14. ©to se dogaa u ovom tekstu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon smrti Aleksandra Velikog, veliko grËko kraljevstvo bilo jepodijeljeno izmeu Ëetiriju vojskovoa. Dvojica od njih — Seleuk u Siriji(sjever) i Ptolemej u Egiptu (jug) —osnovali su dinastije koje su semeusobno borile oko upravljanja zemljom.

VeÊina istraæivaËa Biblije shvaÊa da se ratovi izmeu kralja Sjeverai kralja Juga, proreËeni u Danielu 11,5-14, odnose na brojne bitke izmeuovih dviju dinastija. Prema proroËanstvu, ove dvije dinastije pokuπat Êese ujediniti brakom, ali taj savez kratko Êe trajati (Daniel 11,6). Povijesniizvori izvjeπtavaju da se Antioh II. Teo (261.—246. g. pr. Kr.), unukSeleuka I., oæenio Berenikom, kÊerju egipatskog kralja Ptolemeja II.Filadelfa. Meutim, taj dogovor nije dugo trajao i sukob koji je neposre-dno obuhvaÊao Boæji narod, ubrzo se nastavio. Prema tome, Daniel 11govori o nekim vaænim dogaajima koji Êe utjecati na æivot Boæjeg naro-da u vjekovima nakon πto prorok Daniel napusti popriπte dogaaja.

Moæemo postaviti pitanje zaπto Bog unaprijed otkriva sve ove poje-dinosti o ratovima izmeu kraljevstava koja se u tom dijelu svijeta boreza prevlast. Razlog je jednostavan: ti ratovi utjeËu na Boæji narod. ZatoBog unaprijed objavljuje mnoge izazove s kojima Êe se Njegov narodsuoËiti u godinama koje slijede. Takoer, Bog upravlja povijeπÊu i kadausporedimo proroËki izvjeπtaj s povijesnim dogaajima, ponovno moæe-mo vidjeti da se proroËka rijeË izvrπava kako je pretkazano. Bog kojiproriËe smjenjivanje ovih helenistiËkih kraljevstava koja se meusobnobore, poznaje buduÊnost. On je dostojan naπeg povjerenja i vjere. On jeveliki Bog, a ne idol koji je stvorila ljudska maπta. On ne samo dausmjerava tijek povijesnih dogaaja, veÊ moæe usmjeravati naπ æivot akoMu dopustimo.

ProËitajte Izaija 46,9.10. U kojoj mjeri u ova dva retka nalazi-mo osnovnu krπÊansku teologiju i kakvu uzviπenu nadu moæemoizvuÊi iz njih? Pomislite koliko bi straπan bio 10. redak da Bognije dobar i pun ljubavi, veÊ osvetoljubiv i zao.

96

UTORAK 17. oæujka

Rim i knez Saveza

ProËitajte Daniel 11,16-28. Iako je tekst teæak, koje slike nala-zite u ovom tekstu koje moæete pronaÊi na joπ nekim mjestima uKnjizi proroka Daniela?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Danielu 11,16 prikazano je prenoπenje moÊi s helenistiËkih kra-ljeva na poganski Rim: “Onaj Êe navaliti protiv njega i uËinit Êe s njimekako mu se prohtije — nitko mu se neÊe oprijeti: zaustavit Êe se uDivoti, uniπtenje je u njegovim rukama.” Divota je Jeruzalem, mjesto ukojem je æivio stari Izrael, a nova sila koja preuzima ovo podruËjepoganski je Rim. Isti je dogaaj prikazan horizontalnim πirenjem malogroga koji dolazi do Divote (Daniel 8,9). Prema tome, jasno je da je silakoja vlada svijetom u tom trenutku poganski Rim.

Ovo opaæanje potvruju neke dodatne Ëinjenice u biblijskom tek-stu. Na primjer, “jedan koji Êe u diku kraljevstva poslati poreznika”mora se odnositi na Cezara Augusta. Upravo je u vrijeme njegove vlada-vine roen Isus, a Marija i Josip putuju u Betlehem radi popisa sta-novniπtva (Daniel 11,20). Takoer, prema proroËanstvu, ovog vladara na-slijedit Êe “nitkov” (Daniel 11,21). Kako pokazuje povijest, Augusta jenaslijedio Tiberije, posvojeni Augustov sin. Tiberije je poznat po tomeπto je bio ekscentriËna i podla osoba.

©to je najvaænije, prema biblijskom tekstu, u vrijeme Tiberijevevladavine “knez Saveza” bit Êe skrπen (Daniel 11,22). Ovo jasno ukazujena raspeÊe Krista, koji se joπ naziva i “Knez Pomazanik” (Daniel 9,25;vidi Matej 27,33-50), jer je On pogubljen u vrijeme Tiberijeve vladavine.UpuÊivanje na Isusa u ovom tekstu kao na “kneza s kojim je uËiniosavez” snaæan je pokazatelj tijeka povijesnih dogaaja, dajuÊi Ëitatelji-ma joπ jedan snaæan dokaz o Boæjem zadivljujuÊem poznavanju buduÊ-nosti. Bog je bio u pravu u vezi sa svim πto se prethodno dogodilo uovim proroËanstvima, tako da Mu moæemo u potpunosti vjerovati kad jerijeË o buduÊnosti.

»ak i usred svih politiËkih i povijesnih dogaaja, u tekstu jeotkriven Isus iz Nazareta, “knez Saveza”. Kako nam to pokazuje daIsus usprkos svim prevratima i politiËkim spletkama ostaje sredi-πnja Osoba Pisma?

97

SRIJEDA 18. oæujka

SljedeÊa sila

ProËitajte Daniel 11,29-39. Koja se to sila uzdiæe nakon pogan-skog Rima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tekst u Danielu 11,29-39 odnosi se na novi sustav moÊi. Iako seovaj sustav nadovezuje na pogansko Rimsko Carstvo i nasljeuje odre-ene osobine svojeg preteËe, istodobno se razlikuje u pojedinim aspek-tima. Biblijski tekst kaæe da “sada neÊe biti kao prvi put” (Daniel 11,29).Ako pogledamo dalje, uviamo da se ponaπa kao vjerska sila. Svojenapade uglavnom usmjerava na Boga i Njegov narod. Osvrnimo se naneke postupke ovog kralja.

Prvo, “vratit Êe se, bjesnjeti protiv svetoga Saveza” (Daniel 11,30).Ovaj tekst sigurno upuÊuje na Boæji savez spasenja, kojem se kraljsuprotstavlja.

Drugo, ovaj kralj stvorit Êe snage koje Êe “oskvrnuti svetiπte-tvru”i ukinuti “svagdaπnju ærtvu” (Daniel 11,31). Zapazili smo da u 8. poglav-lju Knjige proroka Daniela mali rog obara temelje Boæjeg “Svetiπta” i daukida “svagdaπnju ærtvu” (Daniel 8,11). Ovo se mora shvatiti kao duhov-ni napad na Kristovu sluæbu u nebeskom Svetiπtu.

TreÊe, kao posljedica napada na Svetiπte, ova Êe sila postaviti “gnu-sobu pustoπnu” u Boæjem hramu. Usporedni izraz “otpad pustoπni” uka-zuje na otpadniπtvo i pobunu od strane malog roga (Daniel 8,13).

»etvrto, ova sila progoni Boæji narod: “Od umnika neki Êe pasti, dase prokuπaju, probrani, Ëisti do vremena svrπetka, jer joπ nije doπloodreeno vrijeme.” (Daniel 11,35) Ovo nas podsjeÊa da je mali rog zbacioneke od vojske i od zvijezda i pogazio ih (Daniel 8,10; usporedi Daniel7,25).

Peto, ovaj Êe kralj “raditi πto god mu se prohtije, uznoseÊi i uzdiæuÊisebe iznad svih bogova: protiv Boga nad bogovima” (Daniel 11,36). Neiznenauje πto i mali rog govori “velike hule” (Daniel 7,8), Ëak i protivBoga (Daniel 7,25).

Mogli bismo spomenuti i druge sliËnosti uzimajuÊi u obzirtekst koji smo Ëitali u 7. i 8. poglavlju Knjige proroka Daniela, alitko je ova sila i zaπto je toliko vaæno da usprkos druπtvenim pri-tiscima Ëvrsto ostanemo pri ovom tumaËenju?

98


Posljednji dogaaji

ProËitajte Daniel 11,40-45. ©to se ovdje dogaa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

SljedeÊi izrazi pomaæu nam da shvatimo ovaj tekst:Vrijeme svrπetka: Izraz “vrijeme svrπetka” javlja se samo u Knjizi

proroka Daniela (Daniel 8,17; 11,35.40; 12,4.9). ProuËavanje DanielovihproroËanstava pokazuje da se vrijeme svrπetka proteæe od pada papin-stva 1798. godine do uskrsnuÊa mrtvih (Daniel 12,2).

Kralj Sjevera: Ovo ime prvo u geografskom smislu oznaËavadinastiju SeleukoviÊa, a zatim se odnosi na poganski i konaËno napapinski Rim. Kao takvo, ne opisuje geografski poloæaj, veÊ duhovnogneprijatelja Boæjeg naroda. Osim toga, trebamo takoer zapaziti da kraljSjevera oponaπa pravog Boga, koji je u Bibliji simboliËki povezan sasjeverom (Izaija 14,13).

Kralj Juga: Ovo ime na poËetku oznaËava dinastiju PtolemejeviÊau Egiptu, juæno od Svete zemlje. Meutim, kako se proroËanstvo odvija,poprima teoloπku dimenziju i pojedini ga uËenjaci povezuju s bezboπ-tvom. KomentirajuÊi spominjanje Egipta u Otkrivenju 11,8, Ellen G.White kaæe: “To je ateizam.” (Velika borba, str. 233; u izvorniku 269)

Sveta gora Divota: U starozavjetna vremena ovaj izraz odnosio sena Sion, prijestolnicu i srce Izraela, koji je geografski smjeπten u Obe-Êanoj Zemlji. Nakon kriæa, Boæji narod viπe se ne odreuje prema etniË-koj pripadnosti i geografskom poloæaju. Prema tome, sveta gora morabiti simboliËno obiljeæje Boæjeg naroda raπirenog svuda u svijetu.

Dakle, dogaaje moæemo protumaËiti na sljedeÊi naËin:1) Kralj Juga napada kralja Sjevera: Francuska revolucija pokuπala

je ukinuti religiju i poraziti papinstvo, ali u tome nije uspjela. 2) KraljSjevera napada i pobjeuje kralja Juga: vjerske sile predvoene papin-stvom i njegovim saveznicima na kraju Êe nadvladati bezboæne sile ioformiti koaliciju s poraæenim neprijateljem. 3) Edom, Moab i glavninasinova Amonovih pobjeÊi Êe: neki od onih koji se nisu ubrajali u Boæjipravi narod pridruæit Êe se stadu u posljednji trenutak. 4) Kralj Sjeverapriprema napad na Svetu goru, ali dolazi njegov kraj: sile zla su uniπte-ne i Boæje kraljevstvo uspostavljeno.

Kako moæemo izvuÊi utjehu u spoznaji da Êe na kraju Bog iNjegov narod iziÊi kao pobjednici?

99

PETAK 20. oæujka


Zanimljivo je da je Martin Luther poistovjetio grozotu pustoπi izDaniela 11,31 s papinstvom i njegovim naukom i praksom. Prema tome,povezanost 11. poglavlja Knjige proroka Daniela sa 7. i 8. poglavljempodupire glediπte Luthera i mnogih drugih protestantskih tumaËa da jeustanova papinstva i njegov nauk ispunjenje ovih proroËanstava u po-vijesti. U vezi s tim, Ellen G. White kaæe: “Nijedna crkva unutar podruËjapod rimskom vlasti nije ostavljena da dugo uæiva u slobodi savjesti. »imje zadobilo vlast, papinstvo je ispruæilo ruke da uniπti sve koji odbijajupriznati njegovu moÊ, pa su se crkve, jedna za drugom, pokorile njego-voj vlasti.” (Velika borba, str. 54; u izvorniku 62)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako moæemo biti obazrivi prema osjeÊajima drugih, a ipakne ugroæavati ono πto Biblija nauËava o ulozi Rima u posljednjimdanima?

2. Tekst u Danielu 11,33 glasi: “Umnici u narodu pouËavat Êemnoπtvo, ali Êe ih jedno vrijeme zatirati maËem i ognjem, izgnanstvomi pljaËkanjem.” ©to ovaj tekst govori o sudbini pojedinih pripadnikaBoæjeg vjernog naroda? ©to prema ovom tekstu vjerni narod Ëiniprije nego πto biva muËen? Kakva se poruka u tome krije za nasdanas?

3. Tekst u Danielu 11,36 glasi: “Kralj Êe raditi πto god mu seprohtije, uznoseÊi i uzdiæuÊi sebe iznad svih bogova: protiv Boganad bogovima govorit Êe hule i uspijevat Êe dok se gnjev ne navrπi— jer ono πto je odreeno, to Êe se ispuniti.” Na πto i na koga vasovaj tekst podsjeÊa? (Vidi Izaija 14,12-17; 2. Solunjanima 2,1-4.)

4. U Danielu 11,27.29.35 koristi se izraz u lammo’ed ili u“odreeno vrijeme”. ©to nam taj izraz ponovno govori o Boæjemupravljanju povijeπÊu?

100

Srce za misiju

Joyce je 25-godiπnja pionirka Globalne misije, koja s joπ jednom takvompionirkom osniva crkvu za mlade u gradu od deset milijuna ljudi. BuduÊi daæivi u zatvorenoj zemlji, koja je neprijateljska prema krπÊanstvu, neÊemo obja-viti njezino puno ime niti mjesto boravka. Evo πto je rekla uredniku AndrewuMcChesneyu: “Zaπto si se odluËila biti misionarka?”

“Imam jednu sestru, Saru, a ona je roena s uroenom srËanom manom.Moja je baka bila jako zabrinuta i s njom je obilazila najbolje bolnice. AlilijeËnici nisu mogli pomoÊi Sari. Moja baka je iπla u posjete i naπim tradi-cionalnim mjestima za oboæavanje, ali ni tamo nitko nije mogao pomoÊi mojojsestri. Napokon je lijeËnik rekao mojim roditeljima da viπe niπta ne moæeuËiniti za Saru.”

“»uvajte Saru najbolje πto moæete”, rekao je. “Ako æeli neπto posebnopojesti, ili dobiti novu igraËku, dajte joj i usreÊite je.”

Jednog dana, kad je Sara imala sedam godina, doπao je u posjet izdalekaadventistiËki roak. Vidio je da se moja baka brine za Saru, pa joj je rekao:“Ako vjerujete u Isusa, bit Êete blagoslovljeni.”

SljedeÊe subote baka me odvela u crkvu. Imala sam tri godine. Vjernicicrkve su se okupili u krug i molili za Saru.

Samo nekoliko dana kasnije Sara je ozdravila! Srce joj je bilo savrπeno!LijeËnik nije mogao vjerovati. Obavio je nekoliko zdravstveih ispitivanja, alinije mogao pronaÊi nedostatak na Sarinom srcu. Bilo je to Ëudo!

»udo je promijenilo moju obitelj. Moja baka i moji roditelji su poËeliposjeÊivati mjesnu adventistiËku crkvu svake subote i ubrzo su krπteni. Tadasu moji roditelji odluËili da æele reÊi drugim ljudima o Isusu. Dakle, odustalisu od svojih poslova, stekli crkvenu izobrazbu i postali pioniri Globalne mi-sije. Kad je moja sestra odrasla, postala je pionirka Globalne misije. Proπlegodine sam i ja odluËila postati pionirkom Globalne misije.

Kao misionarka odræavam biblijska prouËavanja, molim se s ljudima ipropovijedam im. Radim s joπ jednom pionirkom Globalne misije koja imadvadeset i tri godine. Otvorile smo novu mjesnu crkvu za mlade u ovom gradu.

Roaci koji nisu krπÊani ne razumiju zaπto sam misionarka. Kaæu mi dapotraæim drugi posao. Ponekad se osjeÊam obeshrabreno kad Ëujem takvenegativne primjedbe, ali moji se roditelji mole za mene.

Moja majka Ëak i posti svake subote za mene. Roditelji me podsjeÊaju:“Ne radiπ za sebe. Radiπ za Boga.” Moji roditelji su u pravu. Radim za Boga.Bog je tako divno i snaæno djelovao u izljeËenju moje sestre. Vjerujem u Boga,i On me vodi na svakom koraku.

Joyce

101


Pouka 13 21.—28. oæujka 2020.

Od praha zemaljskoga do zvijezda“Umnici Êe blistati kao sjajni nebeski svod, i koji su mnoge

uËili pravednosti, kao zvijezde navijeke, u svu vjeËnost.” (Dani-el 12,3)

Biblijski tekstovi: Daniel 12; Rimljanima 8,34; Luka 10,20;Rimljanima 8,18; Hebrejima 2,14.15; Ivan 14,29; Otkrivenje 11,3.

Knjiga proroka Daniela zapoËinje izvjeπtajem o Nabukodonozorukoji osvaja Judeju i vodi zarobljenike u Babilon; suprotno tome, knjigazavrπava izvjeπtajem o Mihaelu koji Êe osloboditi Boæji narod iz Babilonaposljednjeg vremena. Kao πto je prikazano u cijeloj Knjizi proroka Da-niela, na kraju, na samom kraju Bog sve okonËava u korist svojeg naro-da.

Kao πto smo vidjeli, Daniel i njegovi prijatelji ostaju vjerni Bogu ipokazuju neusporedivu mudrost usred kuπnji i izazova u izgnanstvu.SliËno tome, kada se suoËi s nevoljama, Boæji narod posljednjeg vreme-na takoer Êe ostati vjeran, pogotovo u “vrijeme tjeskobe kakve ne bija-πe otkako je ljudi pa do toga vremena” (Daniel 12,1). Poput Daniela injegovih prijatelja u Babilonu, pokazat Êe mudrost i razum. MudrostneÊe iskusiti samo kao osobnu vrlinu, veÊ Êe se kao rezultat te mudrostiposvetiti privoenju drugih pravdi. Neki Êe umrijeti ili biti ubijeni i takose vratiti u prah zemaljski, ali Êe biti podignuti u vjeËnost. Biblijskitekst kaæe: “Tada Êe se probuditi mnogi koji snivaju u prahu zemljinu;jedni za vjeËni æivot, drugi za sramotu, za vjeËnu gadost.” (Daniel 12,2)

102

NEDJELJA 22. oæujka

Mihael, naπ Knez

ProËitajte Daniel 12,1. Tko mijenja tijek povijesti na svrπetkuvremena? Kako nam Rimljanima 8,34 i Hebrejima 7,25 pomaæu dashvatimo znaËenje ovog retka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na poËetku svakog poglavlja koje smo dosad prouËavali spomenutisu vladari nekog poganskog naroda. Daniel 12 isto tako poËinje iz-vjeπtajem o vladaru, ali za razliku od svih drugih poglavlja, vladar jeboæanski knez koji ustaje i oslobaa Boæji narod iz neprijateljevih ruku.

Kada se osvrnemo na 10. poglavlje Knjige proroka Daniela, vidimoda je Mihael isto ono moÊno nebesko biÊe koje se javlja Danielu narijeci Tigrisu. Tu dolazi kao nebeski predstavnik Boæjeg naroda. On sejavlja i na drugim mjestima u Knjizi proroka Daniela kao Sin »ovjeËji(Daniel 7), Zapovjednik Vojske (Daniel 8) i Knez Pomazanik (Daniel 9).Dakle, Mihael — Ëije ime znaËi “Tko je kao Bog?” — osobno je Isus.

Vaæno je zapaziti u kojem trenutku Mihael djeluje. Prema Danielu12,1, On djeluje “u ono vrijeme”. Ovaj izraz odnosi se na vrijeme kojeje spomenuto u Danielu 11,40-45. To je vremensko razdoblje koje seproteæe od pada papinstva 1798. godine do uskrsnuÊa na svrπetku vre-mena (Daniel 12,2).

Iz glagola “ustati”, koji se koristi u Danielu 12,1 i opisuje πto Miha-el Ëini, moæemo zakljuËiti koja su dva vaæna aspekta djelovanja Mihaela.Prvo, glagol “ustati” upuÊuje na ustajanje kraljeva s namjerom da osvajajui vladaju. Glagol ima prvenstveno vojni smisao. Pokazuje da Mihael kaovojni zapovjednik πtiti svoj narod i vodi ga posebnim putem u vrijemeposljednjih etapa velike borbe.

Drugo, glagol “ustati” ukazuje na sliku suda. Mihael “ustaje” kaoZagovornik na nebeskom sudu. Kao Sin »ovjeËji, On dolazi pred Pra-davnoga kao predstavnik Boæjeg naroda u vrijeme istraænog suda (Dan-iel 7,9-14). Prema tome, ustajanje Mihaela odnosi se na vojni i sudskiaspekt Njegovog djelovanja. Drugim rijeËima, On je odjenut silom kojomÊe poraziti Boæje neprijatelje i vjerodostojno predstavljati Boæji narod nanebeskom sudu.

Mihael ustaje radi nas Ëak i sada. Kakvu vam nadu to pruæakao greπniku?

103


Zapisaono u knjizi

U Danielu 12,1 stoji da Êe se spasiti oni koji se “nau zapisaniu Knjizi”? ©to to znaËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vrijeme u kojem djeluje Mihael opisano je kao vrijeme tjeskobekakvog nije bilo otkako je ljudi. To je vrijeme kada Êe se Boæji DuhpovuÊi od pobunjenog ljudskog roda. Tada Êe se sedam posljednjih zala,izraz Boæjeg gnjeva prema narodima, izliti na Babilon posljednjeg vreme-na (Otkrivenje 16; 18,20-24) i sile tame bit Êe puπtene da djeluju usvijetu. Ellen G. White o tom razdoblju piπe: “Tada Êe Sotona zemaljskestanovnike izloæiti posljednjoj velikoj nevolji. Kad Boæji aneli prestanuzadræavati divlje vjetrove ljudskih strasti, svi Êe elementi sukoba bitiodrijeπeni. Cijeli Êe svijet biti zahvaÊen propaπÊu straπnijom od onekoja je snaπla stari Jeruzalem.” (Velika borba, str. 528; u izvorniku 614)

Meutim, Boæji narod bit Êe izbavljen tijekom ovog straπnog razdobljajer ih je Isus, nebeski Veliki sveÊenik, opravdao na istraænom sudu naNebu, a njihova imena zapisana su u Knjizi.

Da bismo shvatili znaËenje ove Knjige, trebamo imati na umu da seu Bibliji spominju dvije vrste nebeskih knjiga. Jedna sadræi imena onihkoji pripadaju Gospodinu i katkad se naziva Knjigom æivota (Izlazak32,32; Luka 10,20; Psalam 69,29; Filipljanima 4,3; Otkrivenje 17,8).

Osim Knjige æivota, u Pismu se spominju knjige koje sadræeizvjeπtaje o ljudskim djelima (Psalam 56,9; Malahija 3,16; Izaija 65,6). Tosu knjige na osnovi kojih se na nebeskom sudu odreuje posveÊenostsvake osobe Gospodinu. To su nebeski izvjeπtaji, “baza podataka”, kojisadræe imena i djela svakog ljudskog biÊa. Nekim se ljudima ne dopadamisao da su njihova imena, a posebno djela, zapisani na Nebu. Meutim,kada posvetimo svoj æivot Kristu, naπa se imena biljeæe u Knjigu æivota,a loπa se djela briπu na sudu. Ovaj nebeski izvjeπtaj pruæa presudnedokaze Ëitavom svemiru da pripadamo Isusu i da zato imamo pravo nazaπtitu u vrijeme nevolje.

Zaπto je samo Kristova pravednost koja nam se pripisuje naπajedina nada da se naemo “zapisani u Knjizi“? Iznesite svoj odgo-vor u subotnjoπkolskom razredu.

104

UTORAK 24. oæujka

UskrsnuÊe

ProËitajte Daniel 12,2.3. O kojem se dogaaju govori u ovimredcima i zaπto je, uzimajuÊi u obzir naËin na koji shvaÊamo smrt,ovaj dogaaj toliko vaæan za nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Daniel na vjerojatno najjasniji naËin u cijelom Starom zavjetu go-vori o buduÊem uskrsnuÊu. Dok razmiπljamo o ovom tekstu, moæemousvojiti neke vrlo vaæne istine. Prvo, kao πto nagovjeπtava slika “spava-nja”, besmrtna duπa ne nastanjuje ljudsko tijelo. Ljudi su nedjeljivacjelina tijela, uma i duha. U trenutku smrti osoba prestaje postojati iostaje u nesvjesnom stanju do uskrsnuÊa. Drugo, ovaj tekst upuÊuje nabuduÊe uskrsnuÊe kad Êe biti otklonjene posljedice grijeha. Izraz pre-veden kao “prah zemaljski” u izvornom jeziku u Danielu 12,2 glasi“zemlja od praha”. Ovaj neobiËan redoslijed rijeËi vraÊa nas u Postanak3,19, jedini drugi biblijski tekst u kojem rijeË “zemlja” prethodi rijeËi“prah”. To pokazuje da Êe izricanje smrtne presude prigodom Adamovogpada biti ukinuto i smrt viπe neÊe imati nikakvu moÊ. Pavao kaæe: “Gdjeje, smrti, tvoja pobjeda?” (1. KorinÊanima 15,55)

ProËitajte tekstove: Rimljanima 8,18, Hebrejima 2,14.15. Zaπtose ne trebamo plaπiti smrti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Smrt uniπtava i okonËava sve na Zemlji. Meutim, nama je danoobeÊanje da smrt nema posljednju rijeË za vjernike. Smrt je pobijeenineprijatelj. Kada je Krist raskinuo lance smrti i uskrsnuo iz grobnice,zadao je konaËni udarac smrti. Sada moæemo gledati preko privremenestvarnosti smrti do konaËne stvarnosti æivota koji od Boga primamo uKristu. BuduÊi da je Mihael ustao (vidi Daniel 12,1), oni koji pripadajuNjemu takoer Êe ustati. Ustat Êe iz praha zemaljskoga i zauvijek svije-tliti poput zvijezda.

Kako usred æivotnih nedaÊa i borbi moæemo izvuÊi nadu iutjehu iz obeÊanja o uskrsnuÊu na svrπetku vremena? Zaπto niπtadrugo nije vaæno?

105

SRIJEDA 25. oæujka

ZapeËaÊena knjiga

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Daniel 12,4; Ivan 14,29. ZaπtoKnjiga proroka Daniela treba biti zapeËaÊena do vremena svrπetka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na svrπetku posljednjeg vaænog dijela knjige (Daniel 10,1—12,4),prorok prima nalog da zapeËati knjigu do vremena svrπetka. Istodobno,aneo proriËe da Êe “mnogi tumarati, a znanje Êe se umnoæiti” (Daniel12,4 — Varaædinska Biblija). Iako pojedini prouËavatelji Knjige prorokaDaniela smatraju da ove rijeËi pretkazuju znanstveni napredak, πto ta-koer moæe biti toËno, Ëini se da kontekst pokazuje da se “tumaranje”odnosi na prouËavanje Knjige proroka Daniela. Kada se osvrnemo napovijest, zapaæamo da je ova knjiga stoljeÊima bila nejasno knjiæevnodjelo. Moæda su je na pojedinim mjestima poznavali i istraæivali, ali nekanjezina kljuËna uËenja i proroËanstava ostali su tajna. Na primjer, pro-roËke poruke povezane s oËiπÊenjem nebeskog Svetiπta, sudom, pre-poznavanjem i djelovanjem malog roga, zajedno s vremenskim okviromovih proroËanstava, bile su priliËno nejasne.

Od vremena protestantske reformacije sve viπe ljudi poËelo je is-traæivati Knjigu proroka Daniela. Meutim, tek je u vrijeme svrπetkaknjiga konaËno otvorena i njezin sadræaj potpunije otkriven. Ellen G.White biljeæi: “Ali od 1798. godine otpeËaÊena je Danielova knjiga, ra-zumijevanje proroËanstva se uveÊalo i mnogi su objavljivali sveËanuvijest o blizini suda.” (Velika borba, str. 307; u izvorniku 356) “Na kraju18. i poËetku 19. stoljeÊa probudilo se novo zanimanje za proroËanstvaiz Knjige proroka Daniela i Otkrivenja na razliËitim mjestima πiromZemlje. ProuËavanje ovih proroËanstava dovelo je do raπirenog vjerovanjada je Kristov drugi dolazak blizu. Brojni tumaËi u Engleskoj, JosephWolff na Bliskom istoku, Manuel Lacunza u Juænoj Americi i WilliamMiller u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama, zajedno s brojnim drugimprouËavateljima, objavili su na osnovi istraæivanja Danielovih proroËan-stava da je Kristov drugi dolazak blizu. Danas je ovo uvjerenje postalopokretaËka sila πirom svijeta.” (The Seventh-day Adventist Bible Com-mentary, sv. 4., str. 879)

Razmislite o velikoj prednosti koju danas imamo kada se osvr-nemo na povijest i vidimo kako su se Danielova povijesna proroËan-stva ispunila. Kako nam to pomaæe da imamo povjerenje u svaBoæja obeÊanja?

106


Vrijeme Ëekanja

ProËitajte Daniel 12,5-13. Kako knjiga zavrπava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zanimljivo je da se ovaj posljednji prizor odigrava na “rijeci” ili narijeci Tigrisu, mjestu na kojem je Daniel primio posljednje vienje (Da-niel 10,4). Meutim, rijeË koja je upotrijebljena u ovom tekstu nije uobi-Ëajena hebrejska rijeË za “rijeku”, veÊ izraz ye’or, koji obiËno znaËi“rijeka Nil”. Ovo nas podsjeÊa na izlazak i pokazuje da Êe Bog otkupitisvoj narod posljednjeg vremena kao πto je oslobodio Izrael iz Egipta.

U ovom tekstu spominju se tri proroËka razdoblja. Prvo — “jednovrijeme, dva vremena i pola vremena” — daje odgovor na pitanje: “KadaÊe doÊi kraj tim Ëudesima?” (Daniel 12,6) “»udesa” se odnose na poje-dinosti opisane u vienju u 11. poglavlju, koje razrauju dogaaje opi-sane u 7. i 8. poglavlju Knjige proroka Daniela. Konkretno, ovo vremen-sko razdoblje spomenuto je u Danielu 7,25 i poslije u Otkrivenju 11,3;12,6.14; 13,5. Ono takoer odgovara razdoblju od 1260 godina papinskeprevlasti, koje je trajalo od 538. do 1798. godine. Tekst u Danielu 11,32-35 odnosi se na isto progonstvo s tim πto ne spominje njegovo trajanje.

Druga dva vremenska razdoblja, 1290 i 1335 dana, odgovaraju napitanje: “Kakav Êe biti kraj tome?” — koje je Daniel osobno postavio»ovjeku obuËenom u lanenu odjeÊu. Oba poËinju ukidanjem “svagdaπnje”ærtve i postavljanjem “opaËine πto pustoπi”. Iz pouke u kojoj smo pro-uËavali 8. poglavlje, saznajemo da se “svagdaπnja” ærtva odnosi na stalnoKristovo posredovanje koje je bilo zamijenjeno laænim bogosluæjem.Prema tome, ovo proroËko razdoblje zapoËinje 508. godine, kada seKlodvig, francuski kralj, preobratio na katoliËku vjeru. Ovaj vaæan doga-aj pripremio je put savezu izmeu crkve i dræave, koji je bio snaæantijekom Srednjeg vijeka. Stoga je 1290 dana zavrπilo 1798. godine, kadaje papa bio zatvoren po naredbi francuskog kralja Napoleona. Vrijeme od1335 dana, posljednje proroËko razdoblje spomenuto u Knjizi prorokaDaniela, zavrπilo je 1843. To je bilo vrijeme mileritskog pokreta iobnavljanja prouËavanja biblijskih proroËanstava. Bilo je to vrijemeËekanja i nade u skori Isusov dolazak.

U cijeloj Knjizi proroka Daniela zapaæamo dvije stvari: Boæjinarod doæivljava progonstvo i Boæji narod je na kraju obranjen ispaπen. Kako nam ova Ëinjenica moæe pomoÊi da ostanemo vjernibez obzira na trenutaËne nevolje?

107

OIKOS: U sljedeÊem tjednu Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Velika borba, Znaci vremena, 2010., poglavlje 29

PETAK 27. oæujka


“ProroËanstva iznose niz dogaaja koji prethode poËetku suda. Ovoje posebno toËno kad je rijeË o Knjizi proroka Daniela. Ali Daniel je ‘dovremena svrπetka’ morao zatvoriti i zapeËatiti dio svog proroËanstvakoje se odnosilo na posljednje dane. Tek kada to vrijeme nastupi, moÊiÊemo objaviti vijest o sudu, zasnovanu na ispunjenju ovih proroËansta-va. Ali u vrijeme svrπetka, kaæe prorok, ‘mnogi Êe pretraæivati, i znanjeÊe se umnoæiti’. (Daniel 12,4)

Apostol Pavao je upozorio Crkvu da u ono vrijeme ne oËekuje Kristovdolazak. Dan Gospodnji neÊe doÊi dok ‘prije ne doe onaj otpad i nepojavi se »ovjek grijeha — sin propasti’. (2. Solunjanima 2,3.4) Teknakon velikog otpada i duge vladavine ‘»ovjeka grijeha’, koji je nazvani ‘tajnom bezakonja’, ‘sin propasti’ i ‘Bezboænik’, predoËuje papinstvokoje Êe, kako je proreËeno, zadræati prevlast 1260 godina. Ovo je razdobljezavrπilo 1798. godine. Krist nije mogao doÊi prije tog vremena. Svojimupozorenjem Pavao obuhvaÊa cijelu krπÊansku eru do 1798. godine. Tekse nakon tog datuma trebala objavljivati vijest o Kristovom drugomdolasku.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 306,307; u izvorniku 356)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. S kakvim se opasnostima suoËavamo ako odreujemo datu-me buduÊih dogaaja u vrijeme svrπetka? ©to se dogaa s vjerommnogih kada se ovi pretkazani dogaaji ne ostvare? Koje nam kljuËnoproroËko naËelo u Kristovim rijeËima zabiljeæenima u Ivanu 14,29,treba pomoÊi da shvatimo kako iskoristiti proroËanstvo za duhovninapredak i izbjeÊi zamku da povjerujemo u laæna predvianja?

2. Kako zahvaljujuÊi vremenu u kojem sada æivimo, sa sadaπ-njom komunikacijom i velikim znanstvenim napretkom koji nam nedonosi uvijek dobro, moæemo zamisliti “vrijeme tjeskobe kakvog nebijaπe”?

3. Razgovarajte u razredu o posljednjim pitanjima iz odsjekaod ponedjeljka o tome zaπto je Evanelje, uzviπena istina o Kristovojpravednosti, naπa jedina nada da budemo “zapisani u Knjizi”. Kakvunadu imamo bez toga?

108

Suze radosnice

Larissa Madeline Van Bommel, studentica iz Kanade, imala je loπ dan uNjemaËkoj. Prvo se izgubila. LutajuÊi uokolo, uπla je u praznu crkvu izvanFrankfurta. Borila se s vjerom otkako joj je umrla majka. Nije se molila nitiposjeÊivala crkvu veÊ dvije godine.

“OdluËila sam se zauzeti za to i rijeπiti pitanje vjere — moliti se i izlitisvoje srce Bogu. Plakala sam i plakala…” kaæe ona. “Zamolila sam Boga zaznak da je On zapravo blizu mene.”

BriπuÊi suze, Van Bommel je uspjela pronaÊi æeljezniËku postaju, ali jezabunom sluËajno siπla iz vlaka u Bensheimu, umjesto u Bensheim-Auerba-chu. SljedeÊi vlak neÊe doÊi joπ neko vrijeme do kasne veËeri, a ona je bilaumorna i æedna. Van Bommel je traæila vodu da bi ugasila æe. Nije bilo trgo-vine na vidiku, niti automata za kupnju vode u boËicama, a sve su trgovine bilezatvorene jer je bilo kasno.

Neπto dalje od æeljezniËke postaje Van Bommel je na stolu ispred jednezgrade opazila bocu vode i nekoliko πalica. Zavirila je na prozor i opazilanekoliko mlaih ljudi za stolom. OËajno æedna, hrabro je uπla na ulazna vrata.“Mogu li kupiti Ëaπu vode?”

Ljudi su odmah pozvali Van Bommel da im se pridruæi za stolom i daveËera s njima. Van Bommel je naiπla na adventistiËku zajednicu pod nazivomHopeCenter (Srediπte nade), mjesto na kojem ljudi pohaaju obrazovne i vjer-ske seminare, sudjeluju na teËajevima zdravog kuhanja ili se jednostavnoopuste na udobnom naslonjaËu i uæivaju u besplatnom WiFi-ju sluπajuÊi dobruglazbu.

HopeCenter je ogranak Glasa nade, njemaËke podruænice adventistiËkogprograma Church of Hope Channel (Kanal Crkva nade), a prva dva takva srediπtaotvorena su u NjemaËkoj 2017. godine. U planu je otvaranje joπ najmanjeËetrnaest takvih srediπta nade.

Nakon πto je sjela za stol da bi jela, Van Bommel je u prozoru primijetilanatpis “HopeCenter” i upitala to novo druπtvo πto bi to znaËilo. Njezini novipoznanici objasnili su joj da su krπÊani adventisti i da su otvorili to srediπtenade kao mjesto za druæenje i prijateljevanje. Van Bommel se odmah sjetilamolitve Bogu da dokaæe svoje postojanje. “Tog sam trenutka poËela plakati,”svjedoËi ona. “Molila sam Boga za znak, i dobila sam ga.” rekla je Van Bommelsvojim domaÊinima.

Iznenaeni time πto su Ëuli, mladi adventisti su slavili Boga. “Nikad neÊeteshvatiti koliko me vaπa ljubaznost dirnula.” napisala je Van Bommel, sadastudentica u Nizozemskoj, u postu HopeCenteru na Facebook stranici. “Bogvas blagoslovio, a zasigurno Êe i mnogi drugi biti blagoslovljeni vaπomljubaznoπÊu.” Dodala je: “Srediπte nade je nevjerojatno lijepa zamisao, i trebalobi je πiriti po cijeloj NjemaËkoj, kao i Kanadi i ostatku svijeta. Hvala vam, isada plaËem, teku mi suze radosnice!”


Misijska iskustva preveo Ivan –idara

109

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415) “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka sevaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, str. 328)

PosredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

110

01 S Izaija 26,3.4 ObeÊanje mira02 » 1. Ivanova 2,6 U suglasnosti03 P Matej 18,20 Pred vratima Neba04 S Izaija 61,11 Obraivanje tla

05 N Hebrejima 4,13 Ti me, Boæe, vidiπ06 P Matej 5,18 Sukob je zavrπen07 U Efeæanima 6,6.7 Zahvalnost za obeÊanja08 S Jakov 4,8 KrπÊanska poniznost09 » Izaija 52,1 Sjajne haljine10 P Rimljanima 1,16 Protuotrov za bezvoljnost11 S Matej 5,23.24 Najprije pomirenje

12 N Ezekiel 3,17 Nema spavanja na poslu13 P 1. Petrova 3,8 Predstavnici Neba14 U Tuæaljke 3,25.26 Jeste li traæili?15 S Jeremija 23,29 PomoÊ je obeÊana16 » Izaija 41,10 Sila u svemiru17 P Matej 5,13 Mjerilo krπÊanstva18 S 1. KorinÊanima 12,4-6 UËini sve πto moæeπ

19 N Psalam 62,9 Dan po dan20 P Matej 6,22 Nebo na mojoj strani21 U Izaija 46,4 Najsvjetliji i najbolji22 S Psalam 119,105 Gledaj na uzor23 » Psalam 60,4 Nebeski ulozi24 P Matej 5,48 Savrπeni u Njemu25 S Marko 13,34 Boæja zastava

26 N 2. KorinÊanima 4,17.18 Propusnica za Nebo27 P 1. KorinÊanima 1,10 Usuglaπavanje28 U Efeæanima 6,12 Gospodine, Ti znaπ sve!29 S Matej 11,29 KrπÊanski mir30 » Izaija 66,2 Tvoj sluËaj nije beznadan31 P Postanak 18,19 Bog Êe raditi s tobom

JUTARNJI REDCI — SIJE»ANJ 2020.

ObeÊanje mira

111

01 S Jakov 4,6-10 ©to Bog oËekuje

02 N Djela 4,13 Kako izvrπiti utjecaj03 P Psalam 37,3 Za plaπljive, slabe i oËajne04 U 2. Timoteju 2,15 PomoÊ u prouËavanju05 S Psalam 27,14 Blagoslovi bez broja06 » Efeæanima 5,20 Zahvalno srce07 P 2. KorinÊanima 3,18 Nebesko ogledalo08 S Izaija 50,7 Snaga koja se crpi iz borbe

09 N Matej 13,33 Novi æivot10 P 2. Timoteju 4,2 ObeÊanje Njegove prisutnosti11 U 1. Petrova 2,9 Boæja otkrivena dobrota12 S 2. KorinÊanima 5,20 Boæji poslanici13 » Luka 10,27 Sluæba ljubavi14 P 1. KorinÊanima 3,9 Boæji suradnici15 S Jakov 3,16.17 Razumna sluæba

16 N Izaija 58,1 Bog mrzi prijevaru17 P Rimljanima 15,4 Odvojite vrijeme za posveÊenje18 U Psalam 31,20 Nebo poËinje ovdje19 S Psalam 77,12.23 Mir u Njegovoj prisutnosti20 » Izreke 20,11 “I dijete se poznaje po onome πto Ëini”21 P Rimljanima 6,12 Jaki u Njegovoj snazi22 S Filipljanima 4,11 Bilo kamo, Gospodine

23 N Djela 14,22 Nema razloga za strah24 P Izaija 55,7 Kako se osloboditi krivnje25 U Jeremija 17,5-7 Povjerenje i posluπnost26 S 2. KorinÊanima 4,6 Tajna posveÊenja27 » 1. Petrova 1,13 Ispravno razmiπljanje28 P Izaija 40,11 Pod pastirskom skrbi29 S Efeæanima 2,10 Njegovim stopama

JUTARNJI REDCI — VELJA»A 2020.

Blagoslovi bez broja

112

01 N Izlazak 31,13 Jedina sigurnost02 P Psalam 39,2 Potaknuti na ljubav03 U Izlazak 33,19 Prihvatljiva æelja04 S Efeæanima 2,8 Na svakom koraku05 » Izreke 4,23 Viπe od rijeËi06 P Otkrivenje 3,20 Otvorite vrata srca07 S 1. Ljetopisa 16,11 Otvorite prozore prema Nebu!

08 N Psalam 146,2 ©to ljubav Ëini09 P Ivan 6,31 Slijedite upute10 U Hebrejima 13,20.21 Vladavina pravednosti11 S Rimljanima 12,10 PrivlaËni krπÊanin12 » Efeæanima 1,18 Osobna, istinska poboænost13 P Filipljanima 2,14.15 Osvjetljavanje puta14 S Psalam 32,8 Blagoslovi prema pravu prvorodstva

15 N Efeæanima 4,32 Ljubazni krπÊanin16 P GalaÊanima 1,4 Sigurnost u pobjedu17 U 1. Petrova 4,10 Darove treba koristiti18 S Propovjednik 3,1 Cijena grijeha19 » 1. Petrova 2,24 Poi i radi20 P GalaÊanima 6,14 Lijek za slomljene21 S 1. Ivanova 1,9 Pokajanje, priznanje i suradnja

22 N 1. Petrova 4,11 Kuπnje i savrπenstvo23 P Efeæanima 6,11 Gledajte kako je On briæan!24 U 1. Ivanova 1,5-7 Dosljedan krπÊanin25 S 1. Solunjanima 5,21 Uravnoteæeno ispitivanje nauka26 » Koloπanima 3,1.2 Odvajanje od grijeha27 P Efeæanima 6,10 PrihvaÊanje spasenja28 S Psalam 16,11 Njegova stalna prisutnost

29 N Izreke 11,25 Dajte ono πto ste dobili30 P Zaharija 4,6 Daj mi ulja za svjetiljku31 U 2. KorinÊanima 10,4.5 Njegovo kupljeno vlasniπtvo

JUTARNJI REDCI — OÆUJAK 2020.

PrihvaÊanje spasenja

113

Ellen G. White

nadahnuto

savjetuje

vjeriπtvo Crkve

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno kod

nakladnika!www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SIJE»ANJ

01. Psalam 102. Psalam 203. Psalam 304. Psalam 4

05. Psalam 506. Psalam 607. Psalam 708. Psalam 809. Psalam 910. Psalam 1011. Psalam 11

12. Psalam 1213. Psalam 1314. Psalam 1415. Psalam 1516. Psalam 1617. Psalam 1718. Psalam 18,1-25

19. Psalam 18,26-5020. Psalam 1921. Psalam 2022. Psalam 2123. Psalam 22,1-1624. Psalam 23,17-3125. Psalam 24

26. Psalam 2527. Psalam 2628. Psalam 2729. Psalam 2830. Psalam 2931. Psalam 30

VELJA»A

01. Psalam 31

02. Psalam 3203. Psalam 3304. Psalam 3405. Psalam 35,1-1206. Psalam 35,13-2807. Psalam 3608. Psalam 37,1-19

09. Psalam 37,20-4010. Psalam 3811. Psalam 3912. Psalam 4013. Psalam 4114. Psalam 4215. Psalam 43

16. Psalam 44,1-1217. Psalam 44,13-2718. Psalam 4519. Psalam 4620. Psalam 4721. Psalam 4822. Psalam 49

23. Psalam 5024. Psalam 5125. Psalam 5226. Psalam 5327. Psalam 5428. Psalam 55,1-1529. Psalam 55,16-24

OÆUJAK


08. Psalam 6309. Psalam 6410. Psalam 6511. Psalam 6612. Psalam 6713. Psalam 68,1-1914. Psalam 68,20-36

15. Psalam 69,1-1316. Psalam 69,14-3717. Psalam 7018. Psalam 71,1-1319. Psalam 71,14-2420. Psalam 7221. Psalam 73,1-17

22. Psalam 73,18-2823. Psalam 7424. Psalam 7525. Psalam 7626. Psalam 7727. Psalam 78,1-1628. Psalam 78,17-39

29. Psalam 78,40-5530. Psalam 78,56-7231. Psalam 79

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SIJE»ANJ

01. Postanak 1-402. Postanak 5-703. Postanak 8-1004. Postanak 11-13

05. Postanak 14-1606. Postanak 17-2007. Postanak 21-2308. Postanak 24-2709. Postanak 28-3010. Postanak 31-3311. Postanak 34-36

12. Postanak 37-3913. Postanak 40-4314. Postanak 44-4615. Postanak 47-5016. Izlazak 1-417. Izlazak 5-718. Izlazak 8-11

19. Izlazak 12-1420. Izlazak 15-1721. Izlazak 18-2022. Izlazak 21-2423. Izlazak 25-2724. Izlazak 28-3025. Izlazak 31-34

26. Izlazak 35-3727. Izlazak 38-4028. Lev. zakonik 1-329. Lev. zakonik 4-730. Lev. zakonik 8-1031. Lev. zakonik 11-13

OÆUJAK

01. Joπua 10-1202. Joπua 13-1503. Joπua 16-1804. Joπua 19-2205. Joπua 22-2406. Suci 1-407. Suci 5-7

08. Suci 8-1109. Suci 12-1410. Suci 15-1811. Suci 19-2112. Ruta 1-413. 1. Sam. 1-414. 1. Sam. 5-7

15. 1. Sam. 8-1016. 1. Sam. 11-1317. 1. Sam. 14-1618. 1. Sam. 17-2019. 1. Sam. 21-2520. 1. Sam. 26-2821. 1. Sam. 29-31

22. 2. Sam. 1-323. 2. Sam. 4-624. 2. Sam. 7-1025. 2. Sam. 11-1326. 2. Sam. 14-1827. 2. Sam. 19-2128. 2. Sam. 22-24

29. 1. Kralj. 1-330. 1. Kralj. 4-731. 1. Kralj. 8-11

VELJA»A

01. Lev. zakonik 14-16

02. Lev. zakonik 17-1903. Lev. zakonik 20-2304. Lev. zakonik 24-2705. Brojevi 1-406. Brojevi 5-707. Brojevi 8-1108. Brojevi 12-14

09. Brojevi 15-1710. Brojevi 18-2011. Brojevi 21-2312. Brojevi 24-2713. Brojevi 28-3014. Brojevi 31-3315. Brojevi 34-36

16. Ponov. zakon 1-317. Ponov. zakon 4-618. Ponov. zakon 7-919. Ponov. zakon 10-1320. Ponov. zakon 14-1621. Ponov. zakon 17-1922. Ponov. zakon 20-22

23. Ponov. zakon 23-2524. Ponov. zakon 26-2825. Ponov. zakon 29-3126. Ponov. zakon 32-3427. Joπua 1-328. Joπua 4-629. Joπua 7-9

116

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

SIJE»ANJ

01. Job 702. Job 803. Job 904. Job 10

05. Job 1106. Job 1207. Job 1308. Job 1409. Job 1510. Job 1611. Job 17



26. Job 3227. Job 3328. Job 3429. Job 3530. Job 3631. Job 37

VELJA»A

01. Job 38

02. Job 3903. Job 4004. Job 4105. Job 4206. Psalam 107. Psalam 208. Psalam 3



23. Psalam 1824. Psalam 1925. Psalam 2026. Psalam 2127. Psalam 2228. Psalam 23

29. Psalam 24

OÆUJAK





29. Psalam 5330. Psalam 5431. Psalam 55

117

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.https://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija-govori.hr

118

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2020.

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 3.1. 10.1. 17.1. 24.1. 31.1. 7.2. 14.2. 21.2. 28.2. 6.3. 13.3. 20.3. 27.3.

Beli Manastir 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.03 18.12Biograd 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Bjelovar 16.23 16.31 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Borovo 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11BraË 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.23 17.33 17.45 17.53 18.02 18.10 18.19Cres 16.36 16.43 16.52 17.01 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Crikvenica 16.33 16.41 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.38 17.51 18.01 18.10 18.19 18.28»akovec 16.22 16.29 16.38 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.21Dalj 16.16 16.23 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Daruvar 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Delnice 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.17 17.28 17.38 17.50 18.00 18.09 18.19 18.28Dubrovnik 16.28 16.35 16.43 16.52 17.00 17.09 17.18 17.27 17.39 17.47 17.55 18.04 18.11Dugi Otok 16.35 16.42 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.37 17.50 17.59 18.07 18.16 18.25–akovo 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.13 17.23 17.35 17.45 17.54 18.03 18.12Gareπnica 16.24 16.31 16.40 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19GospiÊ 16.33 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.15 18.24Grubiπno Polje 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Hvar 16.33 16.40 16.48 16.57 17.05 17.15 17.24 17.34 17.36 17.54 18.02 18.11 18.19Ilok 16.14 16.22 16.30 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.32 17.41 17.50 17.59 18.08Karlovac 16.29 16.37 16.45 16.55 17.04 17.14 17.24 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Knin 16.30 16.37 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.32 17.45 17.54 18.02 18.11 18.20Koprivnica 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.18 17.28 17.41 17.52 18.01 18.10 18.20KorËula 16.31 16.38 16.46 16.55 17.04 17.13 17.22 17.31 17.43 17.51 17.59 18.07 18.16Kornat 16.36 18.43 16.52 17.01 17.09 17.19 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Krapina 16.25 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.22 17.32 17.46 17.55 18.05 18.14 18.24Kriæevci 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.20Krk 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Kutina 16.25 16.32 16.41 16.50 16.59 17.10 17.20 17.29 17.43 17.52 18.01 18.10 18.19Lastovo 16.34 16.41 16.49 16.58 17.06 17.15 17.24 17.33 17.45 17.53 18.01 18.10 18.17Lipik 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.50 17.59 18.08 18.17Loπinj 16.37 16.44 16.52 17.02 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Makarska 16.29 16.37 16.45 16.54 17.02 17.11 17.21 17.30 17.42 17.51 17.59 18.08 18.16Maruπevec 16.23 16.31 16.40 16.49 16.58 17.09 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.22MetkoviÊ 16.29 16.36 16.44 16.53 17.01 17.11 17.20 17.29 17.41 17.50 17.58 18.06 18.14

119

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2020.

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 3.1. 10.1. 17.1. 24.1. 31.1. 7.2. 14.2. 21.2. 28.2. 6.3. 13.3. 20.3. 27.3.

Mljet 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.41 17.50 17.58 18.07 18.14Naπice 16.18 16.26 16.34 16.44 16.53 17.03 17.13 17.23 17.36 17.46 17.55 18.04 18.13Nova Gradiπka 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.25 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Novska 16.24 16.32 16.41 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Opatija 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.20 18.29Osijek 16.16 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11OtoËac 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Pag 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.25Pakrac 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Peljeπac 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.42 17.50 17.59 18.07 18.14Petrinja 16.26 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.21 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20PloËe 16.29 16.36 16.44 16.53 17.02 17.11 17.20 17.29 17.51 17.50 17.58 18.07 18.15PoreË 16.37 16.45 16.53 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Poæega 16.21 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.16 17.36 17.39 17.48 17.58 18.07 18.16Pula 16.39 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.33 17.43 17.55 18.04 18.13 18.22 18.31Rab 16.35 16.43 16.52 17.01 17.10 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.19 18.27Rijeka 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 17.01 18.10 18.19 18.28Rovinj 16.38 16.45 16.54 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Sinj 16.31 16.38 16.47 16.56 17.04 17.14 17.23 17.32 17.44 17.53 18.02 18.10 18.19Sisak 16.25 16.33 16.41 16.51 17.00 17.10 17.20 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20Slatina 16.20 16.28 16.37 16.46 16.55 17.05 17.16 17.26 17.38 17.48 17.58 18.07 18.16Slavonski Brod 16.19 16.26 16.35 16.44 16.53 16.04 17.14 17.23 17.37 17.46 17.55 18.04 18.13Slunj 16.29 16.37 16.46 16.55 17.04 17.14 17.25 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Split 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.24 17.33 17.45 17.54 18.02 18.11 18.19©ibenik 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.06 18.14 18.23Varaædin 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.21Vinkovci 16.17 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11Virovitica 16.20 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.14 17.26 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Vis 16.34 16.41 16.49 16.58 17.07 17.16 17.25 17.34 17.46 17.55 18.03 18.11 18.20Vukovar 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Zadar 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Zagreb 16.27 16.35 16.44 16.53 17.02 17.13 17.23 17.33 17.46 17.56 18.05 18.14 18.23Æupanja 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.12 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju.)

120

Italija

Rim

Ru

mu

njsk

a

Bu

garska

©pan

jolska

Francu

ska

Njem

aËka

Lu

ksem

burg

©vicarsk

a

Au

strija

»eπk

aS

lovaËka

Poljsk

a

Bjeloru

sijaUk

rajina

Ru

sija

En

gleska

Irska

Belgija

Portu

gal

Pariz

Madrid

Lisabon

Bern

Berlin

PragB

eËB

ratislava

Sofija B

uk

ureπt

Maarsk

aSrbija

Bosn

a iH

ercegovina

Sloven

ijaHrvatsk

aCrn

aG

ora

GrËk

aTu

rska

Moldavija

Mak

edonija

Alban

ija

Kosovo

Misijski projekti

1.Proπirenje A

dventistiËkog sveu

ËiliπtaS

agun

to u Valen

ciji u ©

panjolskoj

izgradnjom

viπenam

jenske zgrade.

2.Obn

ova glavne zgrade n

a Akadem

ijiM

arienh

öhe u

Darm

stadtu u

Njem

aËkoj.

3.Osn

ivanje i u

spostavljanje m

isijskogprogram

a za ranjivu

djecu u

Pragu u

»eπkoj.

4.Izgradnja crkve s djeËjim

centrom

u S

ofijiu

Bu

garskoj.

Viπe: w

ww

.Ad

ventistM

ission.org

Intereuropska divizija

UnijeCrkve

SkupineVjernika

StanovnikaAustrijska unija

5410

4.2198.809.000

Bugarska unija

118104

7.0847.076.000

»eπko-slovaËka unija

19142

9.73616.031.000

Francusko-belgijska unija164

4617.927

76.972.000Talijanska unija

11018

9.49161.012.000

SjevernonjemaËka unija

33416

19.19647.642.337

Portugalska unija94

239.449

10.294.000R

umunjska unija

1.096243

64.29519.596.000

JuænonjemaËka unija

21916

15.58735.459.623

©panjolska unija110

5416.748

46.687.000©vicarska unija

546

4.7218.548.000

Ukupno

2.544578

178.453338.127.000

pouke iz biblije sijeänj veljaä ofiujak 2020. daniel · do-perzija, grËka, rim i boæje...

Documents