povijesni razvoj distributivne trgovine i trgovine na …

POVIJESNI RAZVOJ DISTRIBUTIVNE TRGOVINE ITRGOVINE NA MALO U GRADU ZAGREBU UVREMENSKOM PERIODU OD 2004. DO 2010. GODINE

Jurić, Natalija

Master's thesis / Diplomski rad

2020

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Economics and Business / Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:507868

Rights / Prava: Attribution-NonCommercial-ShareAlike 3.0 Unported

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-05

Repository / Repozitorij:

REPEFZG - Digital Repository - Faculty of Economcs & Business Zagreb

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:507868

http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/

https://repozitorij.efzg.unizg.hr

https://repozitorij.efzg.unizg.hr

https://zir.nsk.hr/islandora/object/efzg:4864

https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:4864

https://dabar.srce.hr/islandora/object/efzg:4864

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet

Trgovina i međunarodno poslovanje

POVIJESNI RAZVOJ DISTRIBUTIVNE TRGOVINE I

TRGOVINE NA MALO U GRADU ZAGREBU U

VREMENSKOM PERIODU OD 2004. DO 2010. GODINE

Diplomski rad

Natalija Jurić

Zagreb, ožujak 2020.

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet

Trgovina i međunarodno poslovanje

THE HISTORICAL DEVELOPMENT OD DISTRIBUTIVE

TRADE AND RETAIL IN THE CITY OF ZAGREB

FROM 2004 TO 2010

Diplomski rad

Natalija Jurić, 0067514697

Mentor: Doc. dr. sc., Kristina Petljak

Zagreb, ožujak, 2020.

SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI

U diplomskom radu navedena je teorija distributivne trgovine i trgovine na malo te je provedena

analiza povijesnog razvoja distributivne trgovine i trgovine na malo u Gradu Zagrebu u razdoblju

od 2004. do 2010. godine. Prikupljeni podaci o značajkama distributivne trgovine obrađeni su

kroz broj poslovnih subjekata, odnosno pravne osobe i obrtnike i broj prodavaonica/servisa.

Dalje, trgovinu na malo su obilježili pokazatelji kao što su: broj prodavaonica/servisa, broj

zaposlenih, promet koji su ostvarili pravni subjekti baveći se trgovinom na malo u promatranom

razdoblju i naposlijetku trgovačke struke u trgovini na malo. Na temelju prikupljenih podataka

utvrđeno je smanjenje broja pravnih subjekata, ali i povećanje broja poslovnica i servisa,

povećanje broja zaposlenih i povećanje ostvarenoga prometa. Zaključak je da se trgovina na

malo razvila te s njome i distributivna trgovina u razdoblju od 2004. do 2010. godine, ali uz neke

pojave koje mogu štetiti razvoju gospodarstva Grada Zagreba, a to su ulazak velikih stranih

trgovačkih lanaca koji je uzrokovao zatvaranje mnogih manjih trgovačkih poduzeća i

prekomjerni uvoz robe.

Ključne riječi: trgovina na malo, distributivna trgovina, Grad Zagreb, poslovni subjekt,

zaposlenici

SUMMARY AND KEYWORDS

The Master's thesis deals with the theory of distributive trade and retail trade and analyzes the

historical development of distributive trade and retail trade in the City of Zagreb from 2004 to

2010. The collected data on the features of distributive trade are processed through the number of

business entities, that is legal entities and craftsmen and the number of shops/services.

Furthermore, retail was characterized by indicators such as: number of shops / services, number

of employees, turnover generated by legal entities engaged in retail in the observed period and

finally trade profession in retail. Based on the collected data, a decrease in the number of legal

entities was identified, as well as an increase in the number of outlets and services, an increase in

the number of employees and an increase in the realized turnover. The conclusion is that retail

has developed with it and distributive trade in the period from 2004 to 2010, but with some

phenomena that may be detrimental to the economic development of the City of Zagreb, such as

the entry of large foreign retail chains, which caused the closure of many smaller ones. trading

companies and the over-import of goods.

Keywords: retail trade, distributive trade, City of Zagreb, business entity, employees

_____________________________

Ime i prezime studenta/ice

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je ____________________________________ (vrsta rada)

isključivo rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na mojim istraživanjima i oslanja se na objavljenu

literaturu, a što pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na

nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da nijedan dio rada ne krši bilo čija

autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije iskorišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj

drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi.

Student/ica:

U Zagrebu,_____________ ______________________

(potpis)

Sadržaj

1. UVOD ..................................................................................................................................... 1

1.1. Predmet i cilj rada ............................................................................................................ 1

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja podataka .............................................................. 1

1.3. Sadržaj i struktura rada ..................................................................................................... 1

2. TRGOVINA NA MALO KAO DIO DISTRIBUTIVNE TRGOVINE ............................ 3

2.1. Definiranje distributivne trgovine .................................................................................... 3

2.2. Definiranje trgovine na malo............................................................................................ 6

2.3. Funkcije i zadaće trgovine na malo .................................................................................. 8

2.4. Osnovna obilježja trgovine na malo u Republici Hrvatskoj ............................................ 9

3. POJMOVNO ODREĐENJE MALOPRODAJNE STRUKTURE ................................. 12

3.1. Pojam i temeljna obilježja maloprodajne strukture ........................................................ 12

3.2. Važnost maloprodajnih formata u trgovini .................................................................... 20

3.3. Institucionalne promjene u trgovini ............................................................................... 22

3.4. Trendovi u maloprodaji .................................................................................................. 23

4. ODABRANI POKAZATELJI DISTRIBUTIVNE TRGOVINE I TRGOVINE NA

MALO U GRADU ZAGREBU .................................................................................................. 26

4.1. Metodološka objašnjenja podataka statistike Grada Zagreba ........................................ 26

4.2. Distributivna trgovina prema poslovnim subjektima - pravne osobe i obrtnici ............. 28

4.3. Distributivna trgovina prema djelatnosti ........................................................................ 29

4.4. Trgovina na malo prema pravnim osobama ................................................................... 38

4.5. Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovačkim strukama............................... 40

5. ANALIZA RAZVOJA DISTRIBUTIVNE TRGOVINE I TRGOVINE NA MALO U

GRADU ZAGREBU U VREMENSKOM PERIODU OD 2004. DO 2010. GODINE.......... 43

5.1. Analiza distributivne trgovine prema poslovnim subjektima - pravne osobe i obrtnici 43

5.2. Analiza distributivne trgovine prema djelatnosti ........................................................... 46

5.3. Analiza trgovine na malo prema pravnim osobama ....................................................... 49

5.4. Obilježja strukture prometa u trgovini na malo prema trgovačkim strukama ................ 51

5.5. Sumarni zaključci provedene analize ............................................................................. 54

5.6. Ograničenja i preporuke za buduća istraživanja ............................................................ 55

6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 56

LITERATURA ............................................................................................................................ 57

POPIS TABLICA........................................................................................................................ 60

POPIS SLIKA ............................................................................................................................. 61

POPIS GRAFIKONA ................................................................................................................. 62

ŽIVOTOPIS STUDENTICE ..................................................................................................... 63

1

1. UVOD

1.1. Predmet i cilj rada

Predmet ovog rada je analiza povijesnog razvoja distributivne trgovine, te njenog važnog dijela,

trgovine na malo, na teritoriju Grada Zagreba. Trgovina na malo je radno intenzivna djelatnost

koja pomoću svojih funkcija nastoji zadovoljiti potrebe krajnjih potrošača. To je zasigurno

djelatnost koja ima vrlo dinamičan trend kretanja te stoga i promjena. Cilj rada je analizirajući

dostupne statističke i druge podatke, za trgovinu na malo na području grada Zagreba, donijeti

zaključke o dosadašnjim trendovima u trgovini na malo, o brzini događanja promjena i uočiti

vrste promjena.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja podataka

Podaci, koji su korišteni za izradu diplomskog rada, su sekundarni izvori podataka. Teorijski dio

rada sažima podatke iz različitih knjiga, udžbenika, akademskih članaka i radova iz područja

trgovine, odnosno distributivne trgovine i trgovine na malo te podaci sa internetskih stranica. Za

praktični dio rada koristili su se unaprijed prikupljeni, javno dostupni podaci. Podaci su

prikupljeni sa stranica Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske gospodarske komore,

Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske te Statističkog ljetopisa

Grada Zagreba.

1.3. Sadržaj i struktura rada

Rad je strukturiran u 6 poglavlja. Prvo poglavlje je uvodni dio. U njemu je opisan predmet i cilj

rada, navedeni su izvori podataka i metode prikupljanja podataka te sadržaj i struktura rada.

Drugo poglavlje definira distributivnu trgovinu i trgovinu na malo kao dio distributivne trgovine,

navode se njene zadaće i funkcije te prikazuju neka obilježja trgovine na malo u Republici

Hrvatskoj. Treće poglavlje govori o maloprodajnoj strukturi, zatim maloprodajnim formatima

koji proizlaze iz maloprodajne stukture. U poglavlju se objašnjava razvoj trgovine u Hrvatskoj te

govori o trendovima koji su obuhvatili trgovinu na malo. Četvrto poglavlje prikazuje podatke i

njihovu interpretaciju, koja će poslužiti za pratični dio rada, odnosno predstavlja uvod u peto

2

poglavlje. U petom poglavlju se analiziraju ključni kvantitativni pokazatelji važnosti odabranih

pokazatelja u distributivnoj trgovini i trgovini na malo Grada Zagreba u periodu 2004.-2010., te

se nastoje obrazložiti izračunati pokazatelji. U šestom poglavlju se navodi zaključak rada

sukladno teorijskom i praktičnom dijelu rada.

3

2. TRGOVINA NA MALO KAO DIO DISTRIBUTIVNE TRGOVINE

2.1. Definiranje distributivne trgovine

Povijest trgovine dio je gospodarske povijesti, a time i dio opće povijesti. Trgovina je jedan od

prvih organiziranih i najvažnijih prethodnika u oblikovanju života ljudi. Pojavom trgovine

društvo je stalo na prag civilizacije. Ukupan daljnji razvitak gospodarstva i društva toliko je

povezan s razvitkom trgovine da se povijest civilizacije na neki način poistovjećuje s poviješću

trgovine (Segetlija, 2009, str. 89).

Renko (2019, str. 4) trgovini daje definiciju da je „...gospodarska djelatnost koja se sastoji u

stalnom izboru, razvijanju i nabavljanju različitih vrsta roba, uskladištenju i čuvanju zaliha roba

koje su potrebne za prodavanje, te preprodaji robe velikom broju pojedinačnih i organiziranih

potrošača, i to u količinama, na način, na onom mjestu i u ono vrijeme koje odgovara njihovim

zahtjevima.“

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007., koja je podjeljena na sektore A-U, sektor G se

zajedničkim imenom zove i distributivna trgovina. Taj sektor uključuje trgovinu na veliko i

trgovinu na malo bilo kojom vrstom robe i pružanja usluge u vezi s prodajom robe, dakle

isključivo prodaju bez prerade. Sama „prodaja bez prerade“ uključuje uobičajene radnje (ili

djelatnosti) povezane s trgovinom, kao npr. sortiranje robe, skupljanje i razdvajanje robe,

punjenje u boce, pakiranje, podjelu u manje količine i krajnje skladištenje robe (NN 58/2007).

Državni zavod za statistiku (Statistički ljetopis 2010) navodi kako je distributivna trgovina skup

svih oblika trgovačkih aktivnosti, od početnog koraka, nabave robe od proizvođača, do završnog

koraka, isporuke te iste robe krajnjim potrošačima. Ona obuhvaća trgovinu na veliko za svoj

račun, posredovanje u trgovini na veliko, trgovinu na malo i popravke motornih vozila i

motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo.

Prema NKD-u, trgovina (označena slovom G) u Hrvatskoj uključuje trgovinu na veliko i na malo

(prodaju bez prerade) bilo kojom vrstom robe i pružanja usluga u vezi s prodajom robe. U ovo

područje također je uključen popravak motornih vozila i instaliranje i popravak predmeta za

4

osobnu potrošnju ili uporabu u kućanstvu. Smatra se da prodaja bez prerade uključuje uobičajene

radnje (ili djelatnosti) povezane s trgovinom, npr. sortiranje, razdvajanje i skupljanje robe,

miješanje robe (npr. vina ili pijeska), punjenje u boce, pakiranje, podjelu robe u manje količine,

prepakiranje, skladištenje robe, čišćenje i sušenje poljoprivrednih proizvoda, izrezivanje drvenih

vlaknenastih ploča ili metalnih limova za vlastiti račun.

Trgovina na veliko je preprodaja (prodaja bez prerade) nove i rabljene robe trgovcima na malo,

industrijskim, trgovačkim i profesionalnim korisnicima i ustanovama; ili drugim trgovcima na

veliko; uključujući djelatnosti posredovanja u kupnji odnosno prodaji robe za treće osobe.

Glavne vrste poslovanja uključuju djelatnosti veletrgovaca za trgovačku robu tj. veletrgovaca

koji polažu pravo na robu koju prodaju, kao što su trgovci na veliko ili nakupci – prekupci,

distributeri industrijskih proizvoda, izvoznici, uvoznici, nabavne zadruge, prodajne podružnice i

poslovnice (ali ne maloprodajne prodavaonice) kojima rukovode proizvodne ili rudarske jedinice

izdvojene od tvornica ili rudnika u svrhu plasiranja svojih proizvoda i koji ne uzimaju samo one

narudžbe koje se izvršavaju izravnim isporukama iz tvornica ili rudnika. Također su uključene

djelatnosti raznih posrednika za trgovačku robu i proizvode, agenata i zadružnih organizacija za

plasiranje poljoprivrednih proizvoda. Veletrgovci često sami obavljaju poslove skupljanja,

sortiranja robe u velike količine, podjele robe u manje količine, prepakiranja, skadištenja,

hlađenja, isporuke i instaliranja robe, poslove unapređenja prodaje za svoje kupce i dizajniranja

natpisa. Trgovina na malo je preprodaja (prodaja bez prerade) novih i rabljenih predmeta

pretežno stanovništvu za osobnu potrošnju ili uporabu u kućanstvu, u prodavaonicama, robnim

kućama, na štandovima, poštom, od uličnih prodavača s kolicima, pokućaraca, potrošačkih

zadruga, dražbovaonica itd. Većina trgovaca na malo polaže pravo na robu koju prodaje, no neki

djeluju kao posrednici u ime vlasnika robe i obavljaju prodaju na osnovi konsignacije ili

provizije (E-obrt, 2007).

5

Slika 1. Klasifikacija distributivne trgovine po uzoru na NKD 2007.

Izvor: obrada autorice na temelju dijela NKD 2007

Klasifikacija područja G (u osnovnim točkama):

PODRUČJE G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla

Ovo područje uključuje trgovinu na veliko i na malo (prodaju bez prerade) bilo kojom vrstom

robe i pružanje usluga u vezi s prodajom robe. U ovo područje uključen je i popravak motornih

vozila i motocikla. Područje G sadržava tri odjeljka koja slikovito prikazuje slika 1. Odjeljak 45

uključuje sve djelatnosti koje su povezane s prodajom i popravkom motornih vozila i motocikla,

dok odjeljci 46 i 47 uključuju sve ostale djelatnosti u području trgovine. Razlika između odjeljka

46 (trgovina na veliko) i odjeljka 47 (trgovina na malo) je određena prema pretežnoj vrsti kupca.

45 Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima; popravak motornih

vozila i motocikla

45.1 Trgovina motornim vozilima

45.2 Održavanje i popravak motornih vozila

45.3 Trgovina dijelovima i priborom za motorna vozila

45.4 Trgovina motociklima, dijelovima i priborom za motocikle te održavanje i popravak

motocikla

46 Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima

Područje G: TRGOVINA NA VELIKO I NA

MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I

MOTOCIKALA

Odjeljak 45: Trgovina na veliko i na malo motornim

vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i

motocikla

Odjeljak 46: Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i

motociklima

Odjeljak 47: Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i

motociklima

6

46.1 Trgovina na veliko uz naplatu ili na osnovi ugovora

46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živom stokom

46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanom

46.4 Trgovina na veliko proizvodima za kućanstvo

46.5 Trgovina na veliko informacijsko-komunikacijskom opremom

46.6 Trgovina na veliko ostalim strojevima, opremom i priborom

46.7 Ostala specijalizirana trgovina na veliko

46.9 Nespecijalizirana trgovina na veliko

47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima

47.1 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama

47.2 Trgovina na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim

prodavaonicama

47.3 Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima u specijaliziranim prodavaonicama

47.4 Trgovina na malo informacijsko-komunikacijskom opremom u specijaliziranim

prodavaonicama

47.5 Trgovina na malo ostalom opremom za kućanstvo u specijaliziranim prodavaonicama

47.6 Trgovina na malo proizvodima za kulturu i rekreaciju u specijaliziranim prodavaonicama

47.7 Trgovina na malo ostalom robom u specijaliziranim prodavaonicama

47.8 Trgovina na malo na štandovima i tržnicama

47.9 Trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica

2.2. Definiranje trgovine na malo

Posebnu važnost unutar distributivne trgovine ima trgovina na malo, stoga je baš ona značajan

sektor gospodarstva svake zemlje. Trgovina na malo, prema odluci NKD-a, spada u sektor G,

razred 47. Prema Zakonu o trgovini, trgovina na malo podrazumijeva kupnju robe radi daljnje

prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim

korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih

uvjeta propisanih propisima (NN 87/2008, čl. 9). Dakle, radi se o prodaji roba ili usluga

kućanstvu osobno ili aktiviranju toga kućanstva u maloprodaji.

7

Trgovina na malo može se promatrati:

a) u funkcijskom smislu

b) u institucijskom smislu.

U funkcijskom se smislu trgovina na malo promatra kao gospodarska djelatnost nabave i prodaje

trgovačke robe i drugih usluga za konačnog potrošača, bez obzira na to tko, odnosno koji subjekt

obavlja tu djelatnost. Dok u institucijskom smislu, trgovina na malo se odnosi na nositelje čija je

gospodarska djelatnost isključivo ili pretežno trgovina na malo. Dakle, to je (Segetlija i Lamza-

Maronić, 1999, str. 10):

a) poduzeće trgovine na malo

b) „pogon“ trgovine na malo

c) poslovna jedinica (npr. prodavaonica).

Najvažniji dio trgovine na malo je zasigurno maloprodaja koja se još uvijek najvećim dijelom

obavlja u fizički i lokacijski stacionarnim prodavaonicama, odnosno poslovnim jedinicama.

Segetlija (2009, str. 89) kaže kako je maloprodaja stara jednako koliko i sama trgovina, jer dugo

nije bilo podjele trgovine na trgovinu na veliko i trgovinu na malo. Zbog toga se o maloprodaji u

pravom smislu te riječi može govoriti tek pojavom trgovine na veliko, odnosno njezinim

odvajanjem od univerzalne trgovine.

No, sve više se razvijaju i izvanprodavaoničke poslovne jedinice, kao što su: pokretna

maloprodaja i daljinska maloprodaja. Pokretnu maloprodaju čine: ambulantna maloprodaja,

maloprodaja „od vrata do vrata“, maloprodaja na tržnicama, sajmovima i sl. Dok daljinsku

maloprodaju čine: telefonska maloprodaja, maloprodaja uz pomoć kataloga i poštanskih pošiljki i

elektronička maloprodaja uz „virtualnu“ prodavaonicu i „virtualni“ novac (Segetlija, 2005, str.

40).

Renko (2019, str. 83) smatra da je k tome maloprodaja jedna od najdinamičnijih gospodarskih

djelatnosti, s obzirom da je direktno u kontaktu s potrošačima čiji se ukusi i ponašanje

konstantno mjenjaju. Maloprodaja sudjeluje, s jedne strane, u prilagođavanju individualnih

zahtjeva potrošača onome što nude proizvođači, a s druge strane u koracima koji su potrebni da

8

se roba koja je proizvedena negdje drugdje uruči potrošaču na mjesto i u vrijeme koje mu najviše

odgovara. Radilo se tu o prodaji potrošaču u prodavaonici, putem automata, putem pošte,

telefona, TV prodaje, interneta ili od vrata do vrata.

2.3. Funkcije i zadaće trgovine na malo

S razvojem gospodarstva utvrđivala su se i shvaćanja o zadaćama, značenju i funkcijama

trgovine. Naime, da bi trgovina odgovorila svim zadaćama mora obaviti svoje funkcije. Iz te

povezanosti zadaća i funkcija proizlazi da trgovina izvršavanjem svojih zadaća, posredovanjem u

razmjeni, obavlja i svoje tri posredničke funkcije: međuosobnu, međumjesnu i međuvremensku.

Ono što bi trgovina temeljno trebala jest osigurati ponudu robe u količinama i vrstama koje

tržište traži, u točno vrijeme i uz cijene i druge uvjete koje su kupci spremni prihvatiti (Segetlija,

Lamza-Maronić, 1996, str. 13).

Iz maloprodaje proizlaze sve aktivnosti koje obuhvaćaju prodaju proizvoda i usluga krajnjim

potrošačima za njihove osobne potrebe. Kako bi potrebe i želje potrošača bile zadovoljene,

maloprodaja ima zadatak na vrijeme osigurati ponudu proizvoda i usluga u količinama i

asortimanu koje traži ciljno tržište, i to po prihvatljivim cijenama i drugim traženim uvjetima.

Prema Renko (2019, str. 84-85), kako bi trgovci na malo uspjeli u naumu izvršenja prethodno

navedenih zadataka provode pet temeljnih funkcija:

lokacijska pristupačnost

Lokacijska pristupačnost je prva po redu od funkcija maloprodaje koja pojašnjava da potrošači

nemaju nikakvu vrijednost od proizvoda i usluga ako im nisu dostupni, stoga maloprodavači čine

potrošačima dostupan širok izbor proizvoda i usluga porijeklom s udaljenih lokacija.

vremenska usklađenost

Vremensku usklađenost čine uspješni maloprodavači koji osiguravaju raspoloživost proizvoda i

usluga kada ih potrošači zatrebaju. Trend koji je prisutan posljednjih godina, duže radno vrijeme

prodavaonica, ide u korak s vremenom. Ovaj potez omogućava opstanak malim lokalnim

prodavaonicama unatoč nižim cijenama koje nude velike prodavaonice poput hipermarketa.

prikladnost u veličini

9

Količinsko prilagođavanje zahtjevima potrošača je zahtjev za maloprodavače, primjerice

hipermarketi mogu prodavati veća pakiranja jer znaju da se njihovi kupci opskrbljuju za tjedan ili

za nekoliko tjedana.

informiranost

Količina informacija koju zahtjevaju potrošači svakim danom je sve veća, a to se osobito odnosi

na područje kupovine i izbora proizvoda.

„potpora“ određenom stilu života

Većina se potrošača poistovjeti s određenim stilom života koji podrazumijeva kupovinu i

korištenje određenih proizvoda i usluga, te uspješni maloprodavači rade odabir odgovarajućih

proizvoda ili usluga kojima će kontinuirano podupirati određen stil života svojih potrošača.

2.4. Osnovna obilježja trgovine na malo u Republici Hrvatskoj

Segetlija (2009, str. 91) navodi da se trgovina u Hrvatskoj počinje snažno razvijati sedamdesetih

i osamdesetih godina XIX. stoljeća. Izgradnjom novih prometnica i pojavom novih središta

značaj su izgubila nekadašnja središta i lokalni vašari, mala seoska tržišta. Na značenju su dobili

gradovi i njihovi tjedni sajmovi, na kojima su seljaci kupovali obrtničku i industrijsku robu, a

prodavali svoje poljoprivredne proizvode. Po selima su održavani seljački sajmovi, a u

gradovima pazari (jedan dan u tjednu) i godišnji vašari. Također, postojali su i trgovci

„pokućarci“, a u većim naseljima bilo je i manjih dućana.

Trgovina na malo je radno intenzivna djelatnost koja najviše ovisi o ljudskom faktoru. Prema

Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK, 2007), trgovina na malo je u 2004. godini u Republici

Hrvatskoj obilježena najmanjom produktivnošću rada te najmanjim prometom po zaposlenom jer

je radno intenzivna i vrlo slabo automatizirana trgovačka djelatnost. Zatim, ima oko 30% manje

troškove u odnosu na povezene djelatnosti iz istog područja (trgovina na malo motornim

vozilima) i oko 3 puta manju bruto maržu. Prosječne bruto i neto plaće u području trgovine na

malo su oko 25% manje od prosjeka gospodarstva i 13% u odnosu na ostale djelatnosti

distributivne trgovine. K tome, obilježje zaposlenosti u trgovini na malo je i prevladavajući udio

žena (oko 65%). Po pitanju raspršenosti prodajnog osoblja po maloprodajnim mjestima, najveći

udio je zaposlen i radi u prodavaonicama. Koncentracija prodajnih kapaciteta u maloprodaji je

izrazita i po prodajnoj površini i po realiziranom prometu. Nekada se razvijenost maloprodajne

10

mreže ocjenjivala prema zastupljenosti robnih kuća i samoposluga kao suvremenih tipova

prodavaonice, no danas je udio robnih kuća znatno manji, a isto tako i njihova ukupna površina i

tekući ostvaren promet. Nauštrb tome, samoposlužni tipovi prodavaonica su u stalnome porastu.

Stoga Segetlija (2009, str. 194-199) navodi, iako je trgovina u Republici Hrvatskoj u

konstantnom napretku, još uvijek se suočava s velikim izazovima, kao što su:

(a) povećana konkurencija na domaćem tržištu;

(b) procesi koncentracije i preuzimanja;

(c) uvođenje novih tehnologija;

(d) novi maloprodajni formati;

(e) elektronička trgovina;

Nadalje Segetlija (2009) ističe činjenicu da je ulazak stranih maloprodavača u Hrvatsku stvorio

dodatnu konkurenciju na njezinu tržištu i s njom povezane i neke negativne učinke za njezin

ukupni gospodarski sustav, a tu se radi o razvijanju odnosa konkurencije s cjenovno povoljnijim

proizvodima, budući da svjetski aktivni maloprodavači postižu racionalizacije unutar vlastitih

vrijednosnih lanaca zbog većih serija proizvodnje i distribucije od strane njihovih dobavljača.

Ipak, može se reći kako su se ulaskom stranih maloprodajnih lanaca i koncentracijom domaće

maloprodaje stvorili preduvjeti za oblikovanje međunarodnih vrijednosnih lanaca, u koje bi

postepeno trebala ulaziti i posrnula domaća proizvodnja.

Knego (2003) kako je navedeno u radu Brčić-Stipčević i Renko (2004, str. 104) konstatira da

koncentracija trgovine nije nikakva specifičnost već zakonitost koja je više naglašena što je neka

zemlja razvijena te da su događanja na hrvatskom tržištu slika događanja na tržištima razvijenih

zemalja sa zaostatkom od nekoliko godina. Nadalje, s pojavom procesa koncentracije koji se

očituje kroz smanjenje broja prodavaonica i porast prodajne površine te kroz pad broja domaćih

trgovaca na malo uz porast inozemnih, u hrvatskoj trgovini dolazi do sve većeg pada broja malih

lokalnih prodavaonica.

U koncentracijskim procesima nakon 1990. stvoreno je nekoliko krupnih poduzeća/trgovačkih

društava i kooperacijskih tvorevina, kao što su: „Konzum“, CBA-NTL, „Plodine“, „Pevec“, te

11

inozemni lanci kao što su; „Mercator Hrvatska“, „Getro“ d.d., „Billa“ d.o.o., „Metro“ Cash and

Carry, „Lidl“, „Spar Hrvatska“ d.o.o., „Kaufland“, i slični. Procesi koncentracije i dalje

napreduju, a s razvojem procesa koncentracije povezana je i tendencija vertikalne integracije

trgovine na veliko i trgovine na malo (Segetlija, 2009, str. 167-171).

12

3. POJMOVNO ODREĐENJE MALOPRODAJNE STRUKTURE

3.1. Pojam i temeljna obilježja maloprodajne strukture

Maloprodajnu strukturu čine sve prodavaonice, konvencionalne i virtualne, ali i svi drugi oblici

maloprodaje robe i pružanja usluga krajnjim kupcima na tržištu. To su svi maloprodajni formati

putem kojih maloprodavači nude i prodaju robu i pružaju usluge.

Maloprodajna strukura se može prikazati kroz klasifikaciju maloprodaje kojoj je zadatak

omogućiti razumijevanje kompleksnosti same trgovine, konkurencije i promjena koje se

događaju u maloprodaji. Svako novije vrijeme rezultira pojavom velikog broja različitih

prodavaonica, a i problema vezanih za njihovu usporedbu te proučavanje situacije u trgovini na

malo na različitim tržištima. Stoga se i pojavila potreba za klasifikacijom prodavaonica, odnosno

podjelom prodavaonica prema određenim obilježjima (Renko, 2019, str. 92).

S obzirom na određene kategorije, u stručnoj literaturi, može se susresti s više različitih

klasifikacija maloprodavača, stoga Renko (2019, str. 85) navodi:

I. Klasifikacija maloprodavača s obzirom na oblik vlasništva

II. Klasifikacija maloprodavača s obzirom na razinu pruženih usluga

III. Klasifikacija maloprodavača s obzirom na asortiman proizvoda i veličinu prodajnog

prostora, te

IV. Klasifikacija maloprodavača s obzirom na lokaciju

Klasifikacija maloprodavača s obzirom na oblik vlasništva

Prema obliku vlasništva razlikuju se (Anderson i Vincze, 2000, str. 295):

Nezavisni maloprodavači

Korporacijski lanci

Ugovorni sustavi

13

Nezavisni maloprodavači – posjeduju jednu prodavaonicu u osobnom ili obiteljskom vlasništvu.

Prednosti koje se vežu za njih su: fleksibilnost u poslovanju, jednostavnije i brže prilagođavanje

promjenama i zahtjevima tržišta. Riječ je o maloprodavaču koji prati zbivanja na tržištu koje

cilja, te s lakoćom reagira na njih. Razina usluge koja se nalazi kod takvih maloprodavača je

uglavnom visoka, uz jedan prijateljski odnos između kupaca i prodavača. Glavne slabosti

nezavisnog maloprodavača, osim ograničenog kapitala i ograničenog asortimana, jest to što

nemaju nekakvu dugoročnu strategiju razvoja, jer fleksibilnost i brzo prilagođavanje koriste kao

glavni „adut“, a poslovanje zadržavaju u okvirima jedne do dvije prodavaonice.

Korporacijski lanac – sastoji se od dvije ili više prodavaonica koje su u zajedničkom vlasništvu i

pod zajedničkom upravom i kontrolom. Članovi lanca uglavnom nude isti asortiman robe te

posluju u istim prodajnim oblicima. Veličine lanca mogu varirati, od onih u čijem sustavu su

samo dvije prodavaonice do izrazito velikih lanaca (npr. Walmart). Prednosti korporacijskog

lanca naspram nezavisnog maloprodavača su u njihovoj veličini koja im omogućava kupovinu

velikih količina roba uz niže cijene, uštedama u promociji s obzirom da se troškovi raspoređuju

na više prodavaonica, mogućnost angažiranja stručnjaka za pojedino područje (npr. formiranje

cijena).

Ugovorni sustavi – oblik suradnje između srodnih ili različitih vrsta poduzeća i ovisno o tome

dijele se na:

- horizontalne marketinške sustave i

- vertikalne marketinške sustave.

Horizontalni sustavi nastaju udruživanjem poslovnih subjekata na istoj razini, primjerice,

udruživanjem maloprodavača (pr. Ultra gros), a vertikalni sustavi nastaju udruživanjem

subjekata koji su na različitim razinama u kanalima distribucije (udruživanje proizvođača,

maloprodavača i veleprodavača). Za male i srednje maloprodavače veće značenje imaju

horizontalni sustavi jer postižu ekonomiju obujma u nabavi, s obzirom da zajedničkom

nabavkom robe naručuju veće količine i time postižu povoljnije uvjete nabavke i niže cijene.

Udruživanje može biti povremeno ili stalno, te u konačnici rezultirati i stvaranju novog

poduzeća.

14

Klasifikacija maloprodavača s obzirom na razinu pruženih usluga

Prema razini usluga koje pružaju maloprodavači se dijele na (Renko, 2019, str. 90):

maloprodavače koji pružaju punu uslugu – radi se o prodavaonicama u kojima je

prodajno osoblje na usluzi kupcima od njihova dolaska do odlaska iz prodavaonice (npr.

specijalizirane prodavaonice)

maloprodavače s ograničenom uslugom – riječ je o maloprodavaču koji drži asortiman

proizvoda koji zahtijevaju određenu uslugu kao što je to npr. savjetovanje kupca prilikom

kupnje (npr. prodavaonice računalne opreme)

maloprodavače sa samoizborom – radi se o prodavaonicama gdje kupac sam pronalazi i

bira proizvode koje želi kupiti, kupuje bez pomoći prodajnog osoblja, no u svakom

trenutku može zatražiti njihovu pomoć (npr. robne kuće)

maloprodavače sa samoposluživanjem – u prodavaonicama kupci sami pronalaze

proizvode koje žele kupiti, stavljaju ih u košaricu i nose na blagajnu te plaćaju kod

prodavača (npr. diskontne prodavaonice).

Renko (2019, str. 92) dalje navodi kako klasifikacija koja pokazuje čitavu lepezu različitih

formata prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo upućuje upravo na klasifikaciju

maloprodavača prema asortimanu proizvoda i veličini prodajnog prostora, koja se isto tako može

naći na službenim stranicama Hrvatske gospodarske komore.

15

Tablica 1. Klasifikacija maloprodavača s obzirom na asortiman proizvoda i veličinu prodajnog

prostora

A. PRODAJA U PRODAVAONICAMA

a. Prodavaonice pretežno prehrambenih proizvoda

i. Specijalizirana prodavaonica prehrambenih proizvoda

1. Specijalizirana prodavaonica prehrambenih proizvoda

2. Tvornička prodavaonica prehrambenih proizvoda

ii. Nespecijalizirana prodavaonica pretežno hrane, pića i duhanskih proizvoda

1. Klasična prodavaonica

2. Mini market

3. Supereta

4. Supermarket

5. Hipermarket

6. Diskontana prodavaonica pretežno prehrambenih proizvoda

7. Prodavaonice na benzinskim postajama

b. Prodavaonice pretežno s neprehrambenim proizvodima

i. Specijalizirana prodavaonica neprehrambenih proizvoda

1. Specijalizirana prodavaonica neprehrambenih proizvoda

2. Specijalizirana robna kuća

3. Tvornička prodavaonica neprehrambenih proizvoda

4. Ljekarna

ii. Nespecijalizirana prodavaonica pretežno neprehrambenih proizvoda

1. Nespecijalizirana prodavaonica pretežno neprehrambenih proizvoda

2. Univerzalna robna kuća

3. Diskontna prodavaonica pretežno neprehrambenih proizvoda

B. PRODAJA IZVAN PRODAVAONICA

a. Kiosk

b. Benzinske postaje

c. Otvoreni prodajni prostor

d. Prodaja preko automata

e. Štandovi i klupe

f. Pokretna prodaja

g. Direktna prodaja

h. Prodaja na daljinu

i. prodaja preko kataloga

ii. TV prodaja

iii. Prodaja internetom

iv. Prodaja telefonom

i. Ostali oblici prodaje izvan prodavaonica

C. TRGOVAČKI CENTRI

D. TRŽNICA

Izvor: Renko (2019)

Prodaja u prodavaonicama obuhvaća: prodavaonice pretežno prehrambenih proizvoda i

prodavaonice pretežno neprehrambenih proizvoda. Prehrambeni proizvodi u svoju kategoriju

16

uključuju pekarske proizvode, voće i povrće, meso i mesne prerađevine i slične proizvode koje je

moguće nabaviti u specijaliziranim prodavaonicama koje drže isključivo takav asortiman

proizvoda, kao što su to specijalizirane prodavaonice pretežno prehrambenih proizvoda, ali i u

prodavaonicama koje pored prehrambenih proizvoda nude i određenu manju količinu proizvoda

za: higijenu, održavanje čistoće doma. Takve prodavaonice su nespecijalizirane prodavaonice

pretežno prehrambenih proizvoda. Nadalje, neprehrambene proizvode koji uključuju: tekstil,

odjeću, obuću, igračke, namještaj i sl. moguće je naći u prodavaonicama koje drže isključivo

takav asortiman proizvoda, ali i u prodavaonicama koje pored neprehrambenog dijela proizvoda

nude i određeni mali broj prehrambenih proizvoda i zovu se nespecijalizirane prodavaonice

pretežno neprehrambenim proizvodima

U nastavku teksta navedena su obilježja nekih od najvažnijih vrsta prodavaonica koje su

prethodno navedene u tablici 1.

Specijalizirane prodavaonice nude uzak, ali dubok asortiman proizvoda i usluga kojima nastoje

zadovoljiti potrebe ciljanog segmenta tržišta. Razlikuju se dvije vrste specijaliziranih

prodavaonica: specijalizirane prodavaonice prehrambenog asortimana (npr. pekarnice, mesnice,

ribarnice...) i specijalizirane prodavaonice neprehrambenog asortimana (npr. prodavaonice

odjeće, obuće, knjižare; prodavaonice namještaja i sl.).

Robne kuće su prodavaonice koje se bave s više linija proizvoda, a svaka linija predstavlja

posebne odjele kojima upravljaju specijalizirani trgovci. Protežu se najčešće na više etaža, od

najmanje 1000 𝑚2. Širina asortimana se proteže na prehranu, obuću i odjeću, bijelu tehniku i sl.

te zbog toga je prisutan veći broj prodajnih metoda, od samoizbora i samoposluživanja, klasične

metode prodaje, te dijela gdje je potrebna dodatna usluga savjetovanja.

Supermarket, prema mišljenju potrošača, je najprihvatljiviji maloprodajni oblik, zbog

asortimana i razine cijena, ali i zbog lokacije po različitim dijelovima naselja. Prodajna površina

je otprilike 400-2.500 𝑚2 te najveći dio asortimana (2/3) čine prehrambeni proizvodi, a vode se

načelom samoposluživanja. Tim istim načelima i obilježjima se vodi i hipermarket, koji je za

razliku od supermarketa puno veći prodajnom površinom, od najmanje 3000 𝑚2. Hipermarket

17

nudi široki asortiman proizvoda po nižim cijenama, od kojeg je polovica prehrambena, a druga

polovica neprehrambena te se poslovanje temelji na kombinaciji, supermarketa, diskontne

prodavaonice i skladišta.

Diskontna prodavaonica je prodavaonica kojoj je glavna politika niskih cijena, velikog obrtaja

zaliha i opsega prodaje, s prodajnom površinom 300-600 𝑚2. Cilj joj je prodaja kvalitetnih

proizvoda po najnižim cijenama na tržištu.

Minimarket je prodavaonica male prodajne površine (do 30 𝑚2) čiji su asortiman većinom

prehrambeni proizvodi (90%), i to prevladavaju osnovne namirnice (kruh, mlijeko, voće i

povrće), a prodaja se temelji na samoposluživanju i samoizboru. Namijenjena za kupce koji

kupuju na dnevnoj bazi.

Prodavaonice susjedstva su također male prodajne površine, locirane neposredno uz stambena

područja, gdje se nudi ograničen asortiman svakodnevne potrošnje. Mogu biti u sustavu

korporacijskog lanca ili nezavisnog maloprodavača.

Tvorničke prodavaonice nalaze se u sklopu proizvodnih poduzeća (npr. Podravka i Kraš) i

tamo proizvođači izravno prodaju svoje proizvode (nerealiziana narudžba, oštećena ambalaža i

sl.) pri cijenama koje su niže u odnosu na ostale prodavaonice.

Prodavaonice na benzinskim postajama nisu benzinske postaje, već predstavljaju maloprodaju

u sklopu benzinskih postaja u kojima se mogu kupiti prehrambeni i neprehrambeni proizvodi.

Prodaja izvan prodavaonica uključuje sljedeće oblike: kiosk, benzinske postaje, otvoreni

prodajni prostor, prodaju putem automata, prodaju na štandovima i klupama, pokretnu prodaju,

prodaju na daljinu, direktnu prodaju, te ostale oblike prodaje izvan prodavaonice. Prodaja izvan

prodavaonica obuhvaća sve oblike prodaje koji se ne odvijaju klasično, u prodajnim

prostorijama. Tako kiosk predstavlja posebno projektiran montažni i mobilni objekat od

minimalno 3 𝑚2 prodajnog prostora. Prodaja se odvija komunikacijom kupca i prodavača preko

otvora na kiosku. Najčešći asortimani u kisoscima su novine, časopisi, cigarete, grickalice, voće,

povrće i sl.

18

Benzinska postaja je prostor na kojem se prodaju gorivo i maziva za motorna vozila, dijelovi za

automobile i plin u plinskim bocama. Otvoreni prodajni prostor predstavlja neku vrstu

skladišnog prostora gdje kupci mogu kupiti plinske boce, građevinski materijal i primjerice

božićna drvca u predbožićnom vremenu. Prodaja putem automata je prodaja koja se obavlja

putem automata po principu ubacivanja kovanice i žetona te se za to dobiju željeni proizvodi.

Asortiman u automatima je manjih vrijednosti kao što su to slatkiši, žvakaće gume, keksi,

sendviči, te hladni i topli napitci. Štandovi i klupe su prodajna mjesta na javnim površinama,

tržnicama ili izvan njih s asortimanom voća i povrća, cvijeća, ekoloških prerađenih proizvoda i

sl. Tržnica se može definirati kao poduzeće koje stavlja na korištenje prostor i najnužniju

opremu ponuđačima robe koji uglavnom izlažu na štandovima. Pokretna prodaja predstavlja

prodaju bez stalnog prodajnog mjesta, a obavlja se putem: posebno uređenog vozila za prodaju

robe, kolica koja se prevoze od mjesta do mjesta, plovnog objekta opremljenog za prodaju robe.

Na takav način mogu se prodavati i prehrambeni i neprehrambeni proizvodi. Direktna prodaja

je oblik prodaje koji se događa izravno u domovima ili na radnim mjestima potrošača tako da

prodavač predstavlja i objašnjava karakteristike proizvoda (prodaja putem prezentacija, „od vrata

do vrata“). Prodaja na daljinu je vrsta prodaje prilikom koje kupac i prodavač sklapaju ugovor

na daljinu. Proizvodi se kupcu dostavljaju putem pošte ili nekim drugim sličnim načinom. U ove

oblike prodaje ubrajaju se: kataloška prodaja, prodaja putem interneta, TV prodaja te prodaja

putem telefona.

Klasifikacija maloprodavača s obzirom na lokaciju

Lokacija maloprodavaču pruža mogučnost ostvarivanja dugoročne prednosti pred

konkurencijom, stoga veliki broj maloprodavača opstaje upravo zahvaljujući dobro odabranoj

lokaciji (Segetlija i Lamza-Maronić, 2001, str. 304).

Renko (2019, str. 99) maloprodavače s obzirom na lokaciju dijeli na:

Maloprodavače u poslovnim centrima,

Maloporodavače u trgovačkim centrima,

Maloprodavače u trgovačkim ulicama,

Maloprodavače unutar većih prodavaonica,

19

Maloprodavače na zasebnoj, samostalnoj lokaciji.

Do 50-tih godina maloprodavači u centrima gradova bili su dominantni oblici maloprodaje, ali

pretvaranjem centara u poslovne ili turističke zone, seljenjem stanovništva u predgrađa te uslijed

sve veće zakrčenosti prometa, centri gradova sve su manje atraktvni za pozicioniranje određenih

maloprodajnih sadržaja. Stoga, danas u većini zemalja nalaze se manje specijalizirane

podavaonice, ugostiteljska i turistička ponuda. Navedene promjene rezultirale su rastom

maloprodaje u trgovačkim centrima. Potrošači su prepoznali prednosti, kao što su raspoloživo

parkiranje i kupovina na jednom mjestu, koje su došle s trgovačkim centrima. Maloprodavači u

trgovačkim ulicama koriste prednost velike frekvencije potencijalnih kupaca, no nedostatak je

velika konkurencija okolnih prodavaonica zbog čega raste važnost na uređenju eksterijera.

Maloprodaja unutar većih prodavaonica je jedan od rastućih fenomena maloprodaje. Tu se

manje prodajne jedinice, kao što su to pekarne, mesnice, ili prodavaonice s bio prerađevinama,

smještene unutar većeg poslovnog prostora (npr. hipermarketa) te tako koriste mogućnost

privlačenja novih kupaca. Maloprodavači na zasebnoj, samostalnoj lokaciji su prodavaonice,

odlukom kupca, smještene na slobodnim lokacijama. Njihova konkurentna prednost je u tome što

se udaljavaju od konkurencije, dok im je slabost u privlačenju kupaca i nepostojanje

prodavaonica u blizini s kojima bi mogle podijeliti eventualno dijeljive troškove (izgradnje,

promocije, razvoja).

20

3.2. Važnost maloprodajnih formata u trgovini

Svi maloprodajni formati koji su zastupljeni na nekom tržištu prema obliku i broju čine

maloprodajnu strukturu. Ovisno o željama i potrebama potrošača, relativna uspješnost određene

vrste maloprodajnog formata na nekom tržištu može biti veća ili manja u odnosu na neki drugi

format. Naime, tijekom vremena se doživljaj i preferencije potrošača mijenjaju prema

određenom maloprodajnom formatu tako da maloprodajni formati koji najbolje odgovore na

promjenjive želje potrošaća u pravilu ostvaruju veći rast udjela u odnosu na druge formate

(Segetlija, 2005, str. 39-59).

Budući da se razvoj maloprodaje promatra promjenom njezine strukture, odnosno promjenama

njezinih oblika, definiraju se i razvrstavaju maloprodajni oblici, odnosno formati. Prema Segetliji

(2012, str. 18-19), maloprodajni oblici su:

a) Maloprodaja neovisnog vlasnika i tzv. Korporativna maloprodaja,

b) Maloprodajni „pogon“ (tzv. prodajna linija, jedna ili više poslovnih jedinica),

c) Maloprodajna poslovna jedinica (prodavaonica ili izvanprodavaonička maloprodajna

poslovna jedinica)

d) Maloprodajna usluga

e) Grupa proizvoda ili pojedinih artikala (tzv. kategorija)

U korporativnu maloprodaju se ubrajaju sve češći oblici: korporativnih lanaca prodavaonica,

dobrovoljni lanci, korporacije maloprodavača (zadruge, centrale), korporacije potrošača,

franšizne organizacije i prodajni konglomerati (Kotler i Keller, 2008, str. 506).

Maloprodaja se odvija u „pogonima“, odnosno više poslovnih jedinica, na posebnim mjestima i

sl. Te u sklopu posebnih instituticija tržišnog gospodarstva kao što su tržnice na malo.

Maloprodajna poslovna jedinica je, prije svega, prodavaonica; no maloprodaja se sve više odvija

i u izvanprodavaoničkim poslovnim jedinicama. Usluga koju maloprodavač nudi jest jedan od

oblika maloprodaje, isto kao i kategorija proizvoda koja može definirati novi oblik maloprodaje.

21

Nagli razvoj maloprodaje i pojava novih oblika maloprodajnih jedinica potaknuo je istraživanje i

ocjenu toga razvoja temeljem dostupnih koncepcija, pomoću kojih se nastoje objasniti promjene

oblika maloprodajnih poslovnih jedinica (Kovač, 2016).

Postoje svojevrsne šablone u obliku ciklusa po kojima se mogu opisati i predvidjeti promjene

(razvoj) u maloprodaji. To su: koncepcija maloprodajnog kotača, koncepcija dinamika oblika

pogona, teorija harmonike maloprodaje, teorija životnog ciklusa i zakon životnog ritma. Ono što

je potrebno spomenuti i zanimljivo je dodati ovom radu jest koncepcija maloprodajnog kotača, te

nadalje će biti definirana (Renko, 2019, str. 45).

Koncepcija maloprodajnog kotača objašnjava tri događaja u razvoju maloprodaje i naziva ih

fazama te prikazana je slikom 2. Prva faza je „Faza ulaska na tržište“ i karakteriziraju je nove

pridošlice u maloprodaji, niske cijene, niske profitne marže, uzak asortiman, minimalne usluge i

uređenje prodavaonice. Zatim faza zrelosti, to je druga faza pod nazivom „Faza ranjivosti“ koja

govori o visokim operativnim troškovima, automatski i visokim cijenama koje vežu visok

stupanj usluge, sofisticirano uređenje prodavaonice, no i pad povrata na kapital. I posljednja

faza, „Faza poboljšanja poslovanja“ u kojoj se pojavljuju tradicionalni igrači u maloprodaji,

aktualna je srednja razina cijena, proširen asortiman proizvoda i usluga, pokušavaju se uvesti

aktraktivinije lokacije, bolje usluge i bolje uređenje prodavaonica.

Slika 2. Koncepcija maloprodajnog kotača

Izvor: obrada autorice po uzoru na sliku s Market business news-a (2020)

22

3.3. Institucionalne promjene u trgovini

Razvoj trgovine u Republici Hrvatskoj može se promatrati u nekoliko razdoblja. Prvo obilježava

razvoj trgovine u drugoj polovini 19. stoljeća, nakon treće podjele rada, pri čemu izgradnjom

prometnica i povezivanjem gradova počinje razvoj trgovine kao djelatnosti. Zbog dva svjetska

rata Hrvatska je, gospodarski znatno zaostajala za zemljama zapadne i središnje Europe.

Stanovništvo je najviše bilo zaposleno u poljoprivredi, dok je kupovna moć bila slaba i uz veći

broj posrednika između proizvođača i potrošača. Drugo razdoblje započinje završetkom drugog

svjetskog rata i uvođenjem socijalizma kao političkog uređenja. Tijekom navedenog razdoblja

poslovanje poslovnih subjekata u trgovini na malo se malo, pomalo razvijala. Poslovni subjekti

mogli su voditi aktivnu ili pasivnu politiku cijena, što je trgovinu na malo, od privredne reforme

1965., dovelo u povoljniji položaj u odnosu na proizvodni dio gospodarstva. Ekonomska politika

socijalizma, kako bi uravnotežila odnos među djelatnostima, provodila je administrativno

reguliranje poslovanja u trgovini. Slijedom toga, od 1971. pa sve do 1986. prisutan je snažan

utjecaj na reguliranje poslovanja trgovine na malo, a posebno u dijelu formiranja cijena. Takva

politika je dovodila do ograničenog razvoja i položaja trgovine, ograničavanja marži,

prorjeđivanja asortimana te neefikasnosti poslovanja (Benić, 1990, str. 15-27).

Treće razdoblje započinje samostalnošću Republike Hrvatske, 1991. godine, kada dolazi do

promjene institucionalnih uvjeta na tržištu. Dolazi do osnivanja privatnih poslovnih subjekata

trgovine na malo, što dovodi do naglog povećanja broja maloprodajnih i veleprodajnih poslovnih

subjekata na tržištu. Zatim, biva razdoblje usitnjavanja maloprodaje sve do 1998., uz porast

obrtnika u trgovini na malo i malih prodavaonica. Četvrto razdoblje započinje 1998., kada dolazi

do rasta broja poslovnih subjekata koji se šire, a to se očituje u smanjenju broja malih poslovnih

subjekata u trgovini na malo i broja prodavaonica i padu tržišnog udjela obrtnika u trgovini na

malo (Anić, 2002, str. 883-888).

Proces okrupnjivanja i koncentracije, zbog ekspanzije velikih poslovnih subjekata u trgovini na

malo, nastavlja se i poslije 2001. godine, to je sve razvijalo konkuretnost na tržištu i poticala na

poslovanje ekonomijom obujma. Preuzimanja, spajanja i ekspanzija maloprodajne mreže,

nastajanje saveza, zadruga, franšiza i dr. dovode do daljnje koncentracije tržišnog udjela, i to sve

23

dovodi do smanjenja broja poslovnih subjekata u trgovini na malo. Liberalizacija tržišta,

globalizacijski procesi, omogućuju ulazak stranih trgovačkih lanaca, investicije u prodajne

formate i razvoj trgovine na malo u Republici Hrvatskoj sve do 2008., kada globalna ekonomska

kriza zahvaća i Republiku Hrvatsku. Ono što danas još obilježava hrvatsku malopodaju su rast

učinkovitosti i strukturne promjene te ju to približava ravijenim zemljama Europske unije.

Strukturne promjene u trgovini na malo su bile više kao prilika nego prijetnja, pa sa sobom nose

prednosti poput: veće produktivnosti zaposlenika, bržeg rasta prometa, smanjenja razine cijena i

slično (Butigan, 2017, str. 728-729).

3.4. Trendovi u maloprodaji

Bailey et al. (1995) kako navodi Butigan (2017, str. 730) kaže da je tijekom devedesetih godina

u trgovini na malo zabilježen pojačan trend konsolidacije i koncentracije, koji je popraćen

brojnim spajanjima i preuzimanjima. Velik broj poslovnih subjekata u trgovini na malo odlučuje

se za strateške saveze kao poslovne obrasce koji im mogu omogućiti stabilnost i uspješnost

poslovanja umjesto individualnog nastupa na tržištu, „pri čemu su osnovni razlozi rastućeg

trenda formiranja strateških saveza u trgovini na malo sinergijski učinci i poluge, koje

omogućuje razmjena potrebnih i željenih sredstava između poslovnih subjekata koji ulaze u

strateške saveze.“ Nadalje, strateški savezi u trgovini na malo temelje se na suradnji nekoliko

različitih zajedničkih aktivnosti poput: nabave, marketinga, istraživanja tržišta, savjetovanja i

brendiranja. Tu se nude usluge poslovnim subjektima unutar strateškog saveza u trgovini na

malo, koji partnerima omogućuje izgradnju dugoročnih i održivih konkurentskih prednosti.

Kao što je ranije spominjano kroz misli Butigan (2017, str. 735) i dalje objašnjava kako je

razdoblje od 1991. do 1998. u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj obilježio je proces

usitnjavanja maloprodaje. Značajno povećanje broja maloprodajnih subjekata na tržištu, uz

ekspanziju obrtnika i malih klasičnih prodavaonica u trgovini na malo, prati usporen proces

strukturnog prilagođavanja. U tom je razdoblju maloprodajna struktura u Republici Hrvatskoj

iznimno usitnjena, dok je tržišna pozicija manjih, nezavisnih i neudruženih poslovnih subjekata u

trgovini na malo upitna i nestabilna. Slijedom toga, javila se potreba za poslovnim povezivanjem

i okrupnjivanjem poslovnih subjekata u trgovini na malo, a sve u cilju da bi se ostvarile

konkurentske prednosti poput povećanja pregovaračke snage i jačanja pregovaračke pozicije

24

prema dobavljačima, postizanja povoljnijih uvjeta u nabavi i jačanja tržišne pozicije u odnosu na

domaće i inozemne konkurente. Potrebu za poslovnim povezivanjem iskazuju i srednje i velike

pravne osobe u trgovini na malo na hrvatskom tržištu jer veliki poslovni subjekti udruživanjem u

saveze mogu postati još veći i konkurentniji, koristeći se ekonomijom obujma, kao i ostalim

prednostima strateškog povezivanja.

Trendovi u maloprodaji su mnogobrojni (Kovač, 2016):

Novi oblici maloprodaje

Skraćivanje životnog vijeka maloprodaje

Maloprodaja izvan prodavaonica

Povećanje konkurencije između vrsta prodavaonica

Polaritet maloprodaje

Gigantske maloprodaje

Mijenjanje definicije jednokratnog kupovanja

Rast vertikalnih sustava marketinga

Portfolio pristup

Sve veća važnost maloprodajne tehnologije

Globalna ekspanzija velikih maloprodavača

Maloprodajne prodavaonice kao centri zajednice ili sastajališta

Internacionalizacija.

Pojačan interes udruživanja trgovaca na malo u Republici Hrvatskoj iniciran je liberalizacijom i

otvaranjem hrvatskog tržišta prema inozemstvu i prvim ulaskom inozemnih trgovačkih lanaca na

hrvatsko tržište. Rewe, austrijska trgovačka grupa, u čijem sastavu posluje trgovački lanac Billa,

ulazi na hrvatsko tržište 1999. i otvara svoj prvi supermarket u Zagrebu. Nakon Bille slijede i

drugi inozemni trgovački lanci, pa tako 2000. na hrvatsko tržište ulazi i slovenski Mercator-H, a

2001. njemačka Metro grupa otvara svoj prvi Cash and Carry veleprodajni centar u Zagrebu.

Godina 2002. postaje vrlo zahtjevna, za održavanje konkurentnosti domaćih trgovačkih

udruženja, ulaskom stranog diskontnog maloprodajnog lanca Kaufland, člana Schwarz grupe

kojem pripada i Lidl, koji svoju prvu poslovnicu otvara u Karlovcu. Nakon samo 2 godine

postaje peti vodeći trgovac na malo. No tada je najveći rast osvojio ipak domaći maloprodavač

25

Konzum. „Jedan od prvih hrvatskih nacionalnih strateških saveza CBA Internacional. Nadalje;

Narodni trgovački lanac (skr. NTL) nastaje 2004., udruživanjem četiriju hrvatskih poslovnih

subjekata u trgovini na malo sa ciljem opstanka i jačanja tržišne pozicije u trgovini na malo.

Poslovni subjekti osnivači NTL-a jesu: Kerum, Plodine, Tommy i Presoflex. Zatim, Ultra grupa

osnovana je krajem studenog 2001., kao reakcija na promjene na tržištu nastale ulaskom

inozemnih trgovačkih lanaca, s temeljnim ciljem optimizacije troškova nabave“ (Butigan, 2017,

str. 736-737).

Schwarz Grupa strateški je savez Lidla i Kauflanda, Na hrvatsko tržište trgovine na malo ulaze

2001. otvaranjem prvog Kauflanda u Karlovcu te istovremenim otvaranjem trinaest

prodavaonica širom Hrvatske u studenom 2006 (Lidl Hrvatska, 2019).

Za razliku od inozemnih strateških saveza koji imaju manji broj članica i izrazit rast prohoda,

poput Schwarz Grupe, domaće strateške saveze zatekla je nestabilnost, koja je rezultirala

napuštanjem saveza zbog nezadovoljstva, propadanjem i stečajem pojedinih poslovnih subjekata,

te preuzimanjem ili prelaskom poslovnih subjekata (maloprodavača) iz jednog saveza u drugi,

pri čemu je gospodarska kriza dala vidljiv pečat.

26

4. ODABRANI POKAZATELJI DISTRIBUTIVNE TRGOVINE I TRGOVINE NA

MALO U GRADU ZAGREBU

4.1. Metodološka objašnjenja podataka statistike Grada Zagreba

Tijekom 1998. godine provedena je revizija svih statističkih istraživanja u području statistike

unutrašnje trgovine, radi njihove prilagodbe međunarodnim standardima i postizanja što

relevantnijeg obuhvata u funkciji kvalitete podataka. Tako se od 1998. pod unutrašnjom

trgovinom obuhvaćaju sve djelatnosti trgovine na veliko i malo posredovanja u trgovini na

veliko, te popravaka motornih vozila i motocikala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, za

razliku od prethodnih godina kad su bile obuhvaćene samo trgovina na malo i veliko. Djelatnosti

iz područja G NKD-a 2002 jednim imenom zovu se distributivna trgovina. Pod trgovinom na

veliko unutar distributivne trgovine, prikazuju se izvoz koji se u promatranim godinama 2004.-

2006. kako navodi DZS promatra samo usputno, kao dio aktivnosti poslovnog subjekta. Ova se

metodologija koristila sve do 2007. godine, do nove klasifikacije djelatnosti NKD 2007.

Izvor i način prikupljanja podataka su bili podaci o trgovini na malo dobiveni Mjesečnim

izvještajem trgovine na malo (TRG-1), te se to istraživanje provodi još od siječnja 1998. godine.

Tim putem za Statistički ljetopis prikupljani su podaci sve do 2010. godine, a već od prvog

tromjesečja 2011. godine zamjenjuju se dotadašnja istraživanja sa 3 nova izvještaja: Tromjesečni

izvještaj distributivne trgovine (TRG-2), Tromjesečni izvještaj ugostiteljstva za pravne osobe

(UG-11) i Tromjesečni izvještaj ugostiteljstva za obrtnike (UG-11/OBRT).

Podaci su se prikupljali putem internetske aplikacije (tzv. CAWI). Izvještajne jedinice

neposredno ispunjavaju podatke na e-obrascu TRG-1, koji se nalazi na internetskim stranicama

Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr. Razdoblje prikupljanja podataka svakog mjeseca po

pravilu se kreće od 1. do 20. u mjesecu za podatke iz prethodnoga izvještajnog mjeseca.

Metodologija za istraživanje temelji se na Uredba Vijeća (EZ) br. 1165/98 o kratkoročnim

statistikama (Dodatak C), 1158/05., 1503/06. i 1893/06. i provodi se na temelju Zakona o

službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13.).

27

Istraživanje se provodi metodom uzorka. Na temelju rezultata dobivenih uzorkom ocjenjuje se

cijeli skup. Po pitanju obuhvata i ocjenjivosti, jedinice promatranja su poslovni subjekti (pravne

osobe i obrtnici) koji su prema pretežnoj djelatnosti registrirani u trgovini na malo (skupine

52.1–52.6 NKD 2002. te odjeljak 47 NKD-a 2007). Također su obuhvaćeni izabrani poslovni

subjekti iz ostalih djelatnosti ako obavljaju trgovinu na malo.

Okvir za izbor uzorka su poslovni subjekti ili njihovi dijelovi registrirani u Statističkome

poslovnom registru Državnog zavoda za statistiku (SPR). Uzorak je podijeljen na stratume

prema pretežnoj djelatnosti i veličini poslovnog subjekta. Poslovni subjekti razvrstani su prema

pretežnoj djelatnosti na temelju NKD-a 2007 (NN, br. 58/07. i 123/08.). Prema veličini

razvrstani su na veličinske razrede od 1 do 7.

Kriterij za određivanje veličine poslovnog subjekta jest broj zaposlenih. Poslovni subjekti

veličine 1 jesu oni s 0 – 4 zaposlenih, veličine 2 s 5 – 9 zaposlenih, veličine 3 s 10 – 19

zaposlenih, veličine 4 s 20 – 49 zaposlenih, veličine 5 s 50 – 99 zaposlenih, veličine 6 sa 100 –

249 zaposlenih i veličine 7 s 250 i više zaposlenih. Za poslovne subjekte kojima je pretežna

djelatnost izvan trgovine koristi se broj zaposlenih u trgovinskim djelatnostima. Uzorkom su

obuhvaćeni svi poslovni subjekti s 10 i više zaposlenih te slučajnim uzorkom izabrani poslovni

subjekti koji imaju manje od 10 zaposlenih.

Dane su definicije varijabli koje će biti obuhvaćene analizom odabranih pokazatelja u

distributivnoj trgovini, a u skladu s time i u trgovini na malo.

Promet je vrijednost svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu u tromjesečju bez obzira

na to jesu li naplaćene ili ne. Iz prometa je isključen porez na dodanu vrijednost. Poslovni

subjekti iskazuju ukupan promet koji ostvare od glavne i od sporednih djelatnosti koje obavljaju.

Trgovačke struke stvarni su pretežni asortiman prodaje u trgovini na malo, gdje su proizvodi

koji se prodaju razvrstani također na temelju NKD. Promet u trgovini na malo vrijednost je

svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu u mjesecu, bez obzira na to jesu li naplaćene ili

ne, s uključenim porezom na dodanu vrijednost.

28

4.2. Distributivna trgovina prema poslovnim subjektima - pravne osobe i obrtnici

Navedena tablica broj 2. prikazuje ukupan broj poslovnih subjekata u distibutivnoj trgovini,

podjeljenih u dvije kategorije, pravnih osoba i obrtnika, kroz odabrane godine, od 2004. do 2010.

godine.

Tablica 2. Tablica poslovnih subjekata – pravnih osoba i obrtnika u Gradu Zagrebu od 2004. do

2010. godine

Godina Poslovni subjekti

2004. 9143

pravne osobe 5919

obrtnici 3224

2005. 8563

pravne osobe 5437

obrtnici 3126

2006. 7878

pravne osobe 4887

obrtnici 2991

2007. 10717

pravne osobe 6724

obrtnici 3993

2008. 10204

pravne osobe 6145

obrtnici 4059

2009. 8691

pravne osobe 5070

obrtnici 3621

2010. 8933

pravne osobe 5177

obrtnici 3756

Izvor: obrada autorice prema podacima Statističkog ljetopisa Grada Zagreba 2005., 2006., 2007., 2008., 2009.,

2010., 2011.

29

Godine 2004. u Gradu Zagrebu zabilježeno je 5919 pravnih osoba i 3224 obrtnika koji su se

bavili distributivnom trgovinom. Sve zajedno pravnih osoba i obrtnika iste te godine bilo je

9143.



8563.



7878.



10717.



10204.



8691.



8933.

4.3. Distributivna trgovina prema djelatnosti

U nastavku tablica 3. prikazuje broj prodavaonica, odnosno servisa u svakoj od navedenih

djelatnosti distributivne trgovine Grada Zagreba kroz promatrano razdoblje od 2004. do 2010.

godine. Stoga, u 2004. godini kroz 11 navedenih djelatnosti zabilježen je broj prodavaonica

sveukupno 7310. Od toga u djelatnosti trgovina na malo motornim vozilima i mociklima

zabilježen je broj od 426 prodavaonica, zatim u djelatnosti trgovina na malo motornim gorivima

i mazivima je broj od 540 prodavaonica. Na dalje, u djelatnosti popravci i održavanje motornih

vozila i motocikla je zabilježeno 172 prodavaonice. U trgovini na malo zabilježeno je 6099

30

prodavaonica i u djelatnosti popravci predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo su 73

prodavaonice. U ostalim djelatnostima koje nisu spomenute a navedene su u tablici, nije

zablježen broj prodavaonica.

Tablica 3. Prikaz broja prodavaonica/servisa u djelatnostima distributivne trgovine Grada

Zagreba u periodu od 2004. do 2010. godine

Prodavaonice/servisi 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

UKUPNO 7310 7309 7433 9409 9228 8138 8815

Posredovanje u trgovini

motornim vozilima i motociklima - - - - - - -

Trgovina na veliko

motornim vozilima i motociklima - - - - - - -

Trgovina na malo

motornim vozilima i motociklima 426 410 340 337 337 - -

Trgovina na malo

motornim gorivima i mazivima 540 555 580 588 588 - -

Popravci i održavanje motornih

vozila i motocikla 172 181 147 216 216 174 181

Posredovanje u trgovini na veliko - - - - - - -

Trgovina na veliko

na domaćem tržištu - - - - - - -

Izvoz - - - - - -

Trgovina na malo 6099 6099 6281 8239 8239 7964 8634

Popravci predmeta za

osobnu uporabu i kućanstvo 73 64 85 29 29 - -

Ostale djelatnosti 0 0 0 0 0 0 0


2010., 2011.

Godine 2005. zabilježeno je ukupno 7309 prodavaonica u distributivnoj trgovini. Od toga u

djelatnosti trgovina na malo motornim vozilima i mociklima zabilježen je broj od 410

prodavaonica, zatim u djelatnosti trgovina na malo motornim gorivima i mazivima je broj od 555

prodavaonica. Nadalje, u djelatnosti popravci i održavanje motornih vozila i motocikla je

zabilježeno 181 prodavaonice. U trgovini na malo zabilježeno je 6099 prodavaonica i u

djelatnosti popravci predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo su 64 prodavaonice. U ostalim

djelatnostima koje nisu spomenute a navedene su u tablici, nije zablježen broj prodavaonica.

31






















Godine 2009. zabilježeno je ukupno 8168 prodavaonica u distributivnoj trgovini, te se broj

djelatnosti koje se navode kao predmet analize sužava na njih pet: posredovanje u trgovini na

veliko, trgovina na veliko uključujući izvoz, trgovina na malo, popravci i održavanje motornih

vozila i motocikla te ostale djelatnosti. Djelatnost popravci i održavanje motornih vozila i

motocikla broji 174 prodavaonice, a trgovina na malo 7964 prodavaonice. U ostalim

djelatnostima nije zablježen broj prodavaonica.

32

Godine 2010. zabilježeno je ukupno 8815 prodavaonica u distributivnoj trgovini, te broj

djelatnosti koje se navode kao predmet analize je i dalje sužen na njih pet: posredovanje u

trgovini na veliko, trgovina na veliko uključujući izvoz, trgovina na malo, popravci i održavanje

motornih vozila i motocikla te ostale djelatnosti. Djelatnost popravci i održavanje motornih

vozila i motocikla broji 180 prodavaonica, a trgovina na malo 10986 prodavaonica. U ostalim

djelatnostima nije zablježen broj prodavaonica.

Tablica 4. Prikaz broja zaposlenih u djelatnostima distributivne trgovine Grada Zagreba u

periodu od 2004. do 2010. godine.

Zaposlenici 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

UKUPNO 70586 75596 78785 98740 100663 90233 91159


motornim vozilima i motociklima 16 28 23 4 2 0 0

Trgovina na veliko


Trgovina na malo


Trgovina na malo

motornim gorivima i mazivima 3129 3418 3579 3786 3824 0 0

Popravci i održavanje

motornih vozila i motocikla 1686 1750 1844 1898 1982 1836 1823

Posredovanje u trgovini na veliko 563 440 331 815 598 436 462

Trgovina na veliko

na domaćem tržištu 25301 26870 27094 34949 34838 33235 32108

Izvoz 350 404 398 462 528

Trgovina na malo 33681 36189 38719 50384 51571 52166 54158


osobnu uporabu i kućanstvo 254 249 238 174 279 0 0

Ostale djelatnosti 2016 2411 3005 2533 3329 2560 2608


2010., 2011.

Tablica 4. prikazuje ukupan broj zaposlenika u distributvnoj trgovini kao i broj zaposlenika u

određenim djelatnostima distributivne trgovine u Gradu Zagrebu. Distributivna trgovina Grada

Zagreba u 2004. godini broji 70586 zaposlenika, od toga u pojedinim navedenim djelatnostima:

Posredovanje u trgovini motornim vozilima i motociklima 16 zaposlenika, Trgovina na veliko

motornim vozilima i motociklima 2023 zaposlenika, Trgovina na malo motornim vozilima i

33

motociklima broji 1567 zaposlenika, Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima 3129

zaposlenika, Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla 1686 zaposlenika, Posredovanje

u trgovini na veliko 563 zaposlenika, Trgovina na veliko na domaćem tržištu 25301 zaposlenik,

Izvoz 350 zaposlenika, Trgovina na malo 33681 zaposlenik, Popravci predmeta za osobnu

uporabu i kućanstvo 254 zaposlenika i Ostale djelatnosti 2016 zaposlenika.

Distributivna trgovina Grada Zagreba u 2005. godini bilježi 75596 zaposlenika, od toga u

pojedinim navedenim djelatnostima: Posredovanje u trgovini motornim vozilima i motociklima

28 zaposlenika, Trgovina na veliko motornim vozilima i motociklima 2213 zaposlenika,

Trgovina na malo motornim vozilima i motociklima broji 1624 zaposlenika, Trgovina na malo

motornim gorivima i mazivima 3418 zaposlenika, Popravci i održavanje motornih vozila i

motocikla 1750 zaposlenika, Posredovanje u trgovini na veliko 440 zaposlenika, Trgovina na

veliko na domaćem tržištu 26870 zaposlenik, Izvoz 404 zaposlenika, Trgovina na malo 36189

zaposlenik, Popravci predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 249 zaposlenika i Ostale

djelatnosti 2411 zaposlenika.

Distributivna trgovina Grada Zagreba u 2006. godini broji 78785 zaposlenika, od toga u

pojedinim navedenim djelatnostima: Posredovanje u trgovini motornim vozilima i motociklima

23 zaposlenika, Trgovina na veliko motornim vozilima i motociklima 2125 zaposlenika,

Trgovina na malo motornim vozilima i motociklima broji 1429 zaposlenika, Trgovina na malo

motornim gorivima i mazivima 3579 zaposlenika, Popravci i održavanje motornih vozila i

motocikla 1844 zaposlenika, Posredovanje u trgovini na veliko 331 zaposlenika, Trgovina na

veliko na domaćem tržištu 27094 zaposlenik, Izvoz 398 zaposlenika, Trgovina na malo 38719

zaposlenik, Popravci predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 238 zaposlenika i Ostale

djelatnosti 3005 zaposlenika.


pojedinim navedenim djelatnostima: Posredovanje u trgovini motornim vozilima i motociklima 4

zaposlenika, Trgovina na veliko motornim vozilima i motociklima 2389 zaposlenika, Trgovina

na malo motornim vozilima i motociklima broji 1346 zaposlenika, Trgovina na malo motornim

gorivima i mazivima 3786 zaposlenika, Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla 1898

34

zaposlenika, Posredovanje u trgovini na veliko 815 zaposlenika, Trgovina na veliko na domaćem

tržištu 34949 zaposlenik, Izvoz 462 zaposlenika, Trgovina na malo 50384 zaposlenik, Popravci

predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 174 zaposlenika i Ostale djelatnosti 2553 zaposlenika.


pojedinim navedenim djelatnostima: Posredovanje u trgovini motornim vozilima i motociklima 2

zaposlenika, Trgovina na veliko motornim vozilima i motociklima 2349 zaposlenika, Trgovina

na malo motornim vozilima i motociklima broji 1363 zaposlenika, Trgovina na malo motornim

gorivima i mazivima 3824 zaposlenika, Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla 1982

zaposlenika, Posredovanje u trgovini na veliko 598 zaposlenika, Trgovina na veliko na domaćem

tržištu 34838 zaposlenik, Izvoz 528 zaposlenika, Trgovina na malo 51571 zaposlenik, Popravci

predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 279 zaposlenika i Ostale djelatnosti 3329 zaposlenika.

Distributivna trgovina Grada Zagreba u 2009. godini broji 90233 zaposlenika, no broj djelatnosti

koje se navode kao predmet analize sužava na njih pet: posredovanje u trgovini na veliko,

trgovina na veliko uključujući izvoz, trgovina na malo, popravci i održavanje motornih vozila i

motocikla te ostale djelatnosti. U navedenim djelatnostima je zabilježeno: Popravci i održavanje

motornih vozila i motocikla 1836 zaposlenika, Posredovanje u trgovini na veliko 436

zaposlenika, trgovina na veliko uključujući izvoz broji 33235 zaposlenika, trgovina na malo

52166 zaposlenika, ostale djelatnosti 2560 zaposlenika.

Distributivna trgovina Grada Zagreba u 2010. godini broji 91159 zaposlenika, te nastavlja s istim

djelatnostima koje su uključene u 2009.godini. Stoga, u navedenim djelatnostima broji se:

Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla 1823 zaposlenika, Posredovanje u trgovini na

veliko 462 zaposlenika, trgovina na veliko uključujući izvoz broji 32108 zaposlenika, trgovina

na malo 54158 zaposlenika, ostale djelatnosti 2808 zaposlenika.

35

Tablica 5. Prikaz prometa s PDV-om u tisućama kuna u djelatnostima distributivne trgovine Grada Zagreba u periodu od 2004. do

2010. godine.

Promet s PDV-om, u tis. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

UKUPNO

107.463.686

120.535.831

131.960.320

159.549.186

171.070.217

144.447.279

150.097.778


motornim vozilima i motociklima

35.364

45.037

1.321

7.918

11.057 -

-

Trgovina na veliko


8.204.480

9.714.424

11.034.456

10.769.994

11.689.272 -

-

Trgovina na malo


3.622.864

3.838.325

3.836.214

3.391.973

3.444.589 -

-

Trgovina na malo

motornim gorivima i mazivima

11.774.388

13.590.482

14.885.311

16.382.973

18.501.776 -

-

Popravci i održavanje

motornih vozila i motocikla

673.578

692.562

766.994

803.220

863.464

901.427

888.211

Posredovanje u trgovini na veliko

354.678

461.754

232.867

76.576.852

456.882

366.038

296.505

Trgovina na veliko

na domaćem tržištu

51.297.231

55.709.047

61.159.698

6.094.340

81.810.581

79.226.976

83.123.685

Izvoz

1.940.508

2.621.881

2.919.360

6.094.340

5.540.121

Trgovina na malo

28.235.190

32.172.674

34.064.761

41.330.697

44.432.467

59.526.522

61.164.484


osobnu uporabu i kućanstvo

84.303

84.104

64.255

42.967

37.115 -

-

Ostale djelatnosti

1.241.105

1.605.541

2.995.083

3.649.043

4.282.893

4.426.316

4.624.893

Izvor: obrada autorice prema podacima Statističkog ljetopisa Grada Zagreba 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011.

36

Tablica 5. prikazuje ukupan promet s PDV-om u tis.kuna ostvaren od stane isključivo pravnih

osoba u distributvnoj trgovini kao i promet s PDV-om u tis.kuna u određenim djelatnostima

distributivne trgovine u Gradu Zagrebu.

Pravne osobe u distributivnoj trgovini Grada Zagreba u 2004. godini su ostavile ukupno

107.463.686,00 tisuća kuna prometa, od toga u pojedinim navedenim djelatnostima:

Posredovanje u trgovini motornim vozilima i motociklima 35.364,00 tisuća kuna, Trgovina na

veliko motornim vozilima i motociklima 8.204.480,00 tisuća kuna, Trgovina na malo motornim

vozilima i motociklima je ostvarila 3.622.864,00 tisuća kuna, Trgovina na malo motornim

gorivima i mazivima 11.774.388,00 tisuća kuna, Popravci i održavanje motornih vozila i

motocikla 673.578,00 tisuća kuna, Posredovanje u trgovini na veliko 354.678,00 tisuća kuna,

Trgovina na veliko na domaćem tržištu 51.297.231,00 tisuća kuna, Izvoz 1.940.508,00 tisuća

kuna, Trgovina na malo 28.235.190,00 tisuća kuna, Popravci predmeta za osobnu uporabu i

kućanstvo 84.303,00 tisuća kuna i Ostale djelatnosti 1.241,105,00 tisuća kuna.










kućanstvo 84.104,00 tisuća kuna i Ostale djelatnosti 1.605,541,00 tisuća kuna.






37





kućanstvo 64.255,00 tisuća kuna i Ostale djelatnosti 2.995.083,00 tisuća kuna.










kućanstvo 42.967,00 tisuća kuna i Ostale djelatnosti 3.649.043,00 tisuća kuna.


171,070.217,00 tisuća kuna prometa, od toga u pojedinim navedenim djelatnostima:






Trgovina na veliko na domaćem tržištu 81.810.581,00 c, Izvoz 5.540.121,00 tisuća kuna,

Trgovina na malo 44.432.467,00 tisuća kuna, Popravci predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

37.115,00 tisuća kuna i Ostale djelatnosti 4.282.893,00 tisuća kuna.


144.447.279,00 tisuća kuna prometa, no broj djelatnosti koje se navode kao predmet analize

sužava na njih pet: posredovanje u trgovini na veliko, trgovina na veliko uključujući izvoz,

38

trgovina na malo, popravci i održavanje motornih vozila i motocikla te ostale djelatnosti. U

navedenim djelatnostima je ostvareno: Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla

901.427,00 tisuća kuna, Posredovanje u trgovini na veliko 366.038 tisuća kuna, trgovina na

veliko uključujući izvoz 79.226.976,00 tisuća kuna, trgovina na malo 59.526.522,00 tisuća kuna,

te ostale djelatnosti 4.426.316, 00 tisuća kuna.


150.097.778,00 tisuća kuna prometa, a broj djelatnosti koje se navode kao predmet analize ostaje

kao u prethodnoj 2009. godini. U tih pet navedenih djelatnosti ostvareno je: Popravci i

održavanje motornih vozila i motocikla 888.211,00 tisuća kuna, Posredovanje u trgovini na

veliko 296.505,00 tisuća kuna, Trgovina na veliko uključujući izvoz 83.123.685,00 tisuća kuna,

Trgovina na malo 61.164.484,00 tisuća kuna, te Ostale djelatnosti 4.624.893, 00 tisuća kuna.

4.4. Trgovina na malo prema pravnim osobama

Prethodna podpoglavlja 4.2. i 4.3. su iznosila podatke o generalno distributivnoj trgovini, a u

ovom podpoglavlju će biti prikazani podaci o trgovini na malo kroz ostavrene rezultate pravnih

osoba. Brojke pravnih osoba su prikazane kroz odabrane pokazatelje: broj prodavaonica, broj

zaposlenih i ostvaren promet u tisućama kuna. Razdoblje koje se promatra je razdoblje od 7

godine, odnosno od 2004. do 2010. godine.

Pravne osobe u trgovini na malo Grada Zagreba tijekom 2004. Godine bilježe 6.099

prodavaonica, 33.681 zaposlenika i ostvaren promet od 28.235.190 tisuća kuna. Tako prema

izračunu promet po zaposlenom iznosi 838 tisuća kuna, zaposlenih na jednu prodavaonicu ima u

prosjeku 5,5.

Pravne osobe u trgovini na malo Grada Zagreba tijekom 2005. godine bilježe 6.099


izračunu promet po zaposlenom iznosi 889 tisuća kuna, zaposlenih na jednu prodavaonicu ima u

prosjeku 5,9.

39

Tablica 6. Prikaz broja prodavaonica, zaposlenih i ostvarenog prometa u trgovini na malo kroz pravne osobe u razdoblju od 2004. do

2010.godine u Gradu Zagrebu


Pravne osobe u trgovini na malo Grada Zagreba tijekom 2007. godine bilježe 8.239 prodavaonica, 50.384 zaposlenika i ostvaren

promet od 41.330.697 tisuća kuna. Tako prema izračunu promet po zaposlenom iznosi 820 tisuća kuna, zaposlenih na jednu

prodavaonicu ima u prosjeku 6,1.


promet od 44.432.467 tisuća kuna. Tako prema izračunu promet po zaposlenom iznosi 862 tisuća kuna, zaposlenih na jednu



promet od 59.526.522 tisuća kuna. Tako prema izračunu promet po zaposlenom iznosi 1.141 tisuća kuna, zaposlenih na jednu


Godina Prodavaonice Zaposlenici Promet u tis.kn Promet/zaposleni u tis. Zaposlenici/prodavaonice

2004. 6.099 33.681 28.235.190 838 5,5

2005. 6.099 36.189 32.172.674 889 5,9

2006. 6.281 38.719 34.064.761 880 6,2

2007. 8.239 50.384 41.330.697 820 6,1

2008. 8.016 51.571 44.432.467 862 6,4

2009. 7.964 52.166 59.526.522 1.141 6,6

2010. 8.635 54.158 61.164.484 1.129 6,3

40

Pravne osobe u trgovini na malo Grada Zagreba tijekom 2010. godine bilježe 8.635


izračunu promet po zaposlenom iznosi 1.129 tisuća kuna, zaposlenih na jednu prodavaonicu ima

u prosjeku 6,3.

4.5. Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovačkim strukama

Navedena tablica 7. prikazuje strukturu prometa u trgovini na malo Grada Zagreba prema

navedenim trgovačkim strukama kroz promatrano razdoblje od 2004. do 2010. godine. Podaci su

prikazani prema trgovačkim strukama bez obzira na djelatnost u kojoj je poslovni subjekt

registriran. Trgovačke struke su svrstane u 7 glavnih kategorija, a to su: Motorna vozila,

motocikli, dijelovi i pribor, Motorna goriva i maziva, Nespecijalizirane prodavaonice,

Specijalizirane prodavaonice hranom, pićima i duhanskim proizvodima, Farmaceutski, toaletni i

sl.proizvodi, Ostale specijalizirane prodavaonice, Trgovina na malo izvan prodavaonica.

Tablica 7. Strukturni prikaz prometa u trgovini na malo Grada Zagreba prema trgovačkim

strukama u periodu 2004. - 2010. godine

Godine 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupno 100 100 100 100 100 100 100

Motorna vozila, motocikli, dijelovi i pribor 10,9 11,8 11,1 7,9 7,5 6,2 6,1

Motorna goriva i maziva 21,9 22,5 22,9 23,6 24,3 22,2 24,5

Nespecijalizirane prodavaonice 33,5 33 34,9 33 34 31,2 26,3

.nespecijalizirane prodavaonice pretežno

hranom, pićima i duhanskim proizvodima 22 17 16 19,6 19,9 23,3 24,4

.ostale nespecijalizirane prodavaonice 11,5 16 18,9 13,4 14,2 7,9 1,9

Specijalizirane prodavaonice hranom,

pićima i duhanskim proizvodima 2,7 2,5 2,2 2,4 2 2,6 3

Farmaceutski, toaletni i sl.proizvodi 5,3 6,2 6,2 6,3 5,9 6,9 6,9

Ostale specijalizirane prodavaonice 24 23,1 21,9 25,9 25,5 29,6 31,9

.tekstil, odjeća, obuća 7,4 7 7,2 5,6 5,9 10,9 13,8

.proizvodi za kućanstvo, željezna roba i sl. 9,3 9,2 8,3 9,3 8,9 10,8 10,3

.ostale specijalizirane prodavaonice 7,3 6,9 6,4 11 10,6 7,9 7,8

Trgovina na malo izvan prodavaonica 1,7 0,9 0,8 0,9 0,8 1,3 1,3 Izvor: obrada autorice prema podacima Statističkog ljetopisa Grada Zagreba 2005., 2006., 2007., 2008., 2009.,

2010., 2011.

41

Godine 2004. u ukupnom prometu trgovine na malo Grada Zagreba najveći udio zauzimaju

nespecijalizirane prodavaonice s 33,5%, zatim ostale specijalizirane prodavaonice ostvaruju udio

od 24%, djelatnost motornih goriva i maziva s ostvarenim 21,9%, zatim motorna vozila,

motocikli, dijelovi i pribor 10,9%, farmaceutski, toaletni i sl. proizvodi zauzimaju udio od 5,3%,

specijalizirane prodavaonice hranom, pićima i duhanskim proizvodima 2,7% i naposlijetku

trgovina na malo izvan prodavaonica ostavruje najmanji udio od 1,7% ukupnog prometa u

trgovini na malo.


nespecijalizirane prodavaonice s 33%, zatim ostale specijalizirane prodavaonice ostvaruju udio

od 23,1%, djelatnost motornih goriva i maziva s ostvarenim 22,5%, zatim motorna vozila,

motocikli, dijelovi i pribor 1,8%, farmaceutski, toaletni i sl.proizvodi zauzimaju udio od 6,2%,



trgovini na malo.







trgovini na malo.







trgovini na malo.

42





specijalizirane prodavaonice hranom, pićima i duhanskim proizvodima 2% i naposlijetku


trgovini na malo.







trgovini na malo.





specijalizirane prodavaonice hranom, pićima i duhanskim proizvodima 3% i na poslijetku


trgovini na malo.

43

5. ANALIZA RAZVOJA DISTRIBUTIVNE TRGOVINE I TRGOVINE NA MALO U

GRADU ZAGREBU U VREMENSKOM PERIODU OD 2004. DO 2010. GODINE

5.1. Analiza distributivne trgovine prema poslovnim subjektima - pravne osobe i

obrtnici

Analizom kategorije broja poslovnih subjekata, koju prikazuje grafikon 1., u periodu od 2004. do

2010. godine može se utvrditi pad broja poslovnih subjekata sve do 2007. godine kada je broj

poslovnih subjekata znatno premašio onaj iz 2004. godine. Unatoč velikoj gospodarskoj krizi

koja je zahvatila i hrvatsko gospodarstvo nešto malo kasnije, broj poslovnih subjekata, u 2008.

godini, se nije znatno smanjio, samo 4,78% u odnosu na rekordnu promatranu 2007. godinu.

Dalje, u 2009. godini došlo je do pada za skoro 15% u odnosu na prethodnu 2008. godinu,

odnosno pad u 2009. godini je dosta velik u odnosu na rekordnu 2007. godinu te broj poslovnih

subjekata je u relativnom broju za 19,6% manji. U 2010. godini broj poslovnih subjekata

ponovno raste te broji 8.933 poslovnih subjekata, no taj rast je nedostatan da bi brojka bila

jednaka ili veća od brojke zabilježene u početnoj promatranoj godini, 2004.

Grafikon 1. Ukupni poslovni subjekti u distributivnoj trgovini Grada Zagreba, 2004. – 2010.


2010., 2011.

Broj prodavaonica u prvoj promatranoj godini, 2004. u Gradu Zagrebu iznosi 10.588 ukupnih

prodavaonica/servisa otvorenih od strane pravnih osoba i obrtnika. S obzirom da je Grad Zagreb

9.143 8.563

7.878

10.717 10.204

8.691 8.933

-

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Poslovni subjekti

44

matična i najrazvijenija županija u Hrvatskoj vrlo je lako zaključiti zašto prednjači broj

prodavaonica pravnih osoba nad brojem prodavaonica obrtnika. Grafikon 2. prikazuje

povećanje/smanjenje ukupnog broja prodavaonica u distributivnoj trgovini Grada Zagreba.

Prema izračunu omjer prodavaonica pravnih osoba naspram prodavaonica obrtnika je 70:30, te

taj isti omjer se zadržava i u narednoj 2005. godini. U 2006. godini broj ukupnih prodavaonica

pada na svega 9.809 aktivnih prodavaonica, a omjer, prodavaonica pravne osobe naspram

obrtnika, se povećava na 75:25. Dalje, u 2007.godini broj ukupnih prodavaonica znatno raste, no

ne doseže rekordnu brojku, koja je postignuta tek godinu kasnije, u 2008. godini kada je broj

prodavanica bio 12.724. Nakon toga slijedi lagani pad ukupnog broja prodavaonica.

Grafikon 2. Broj prodavaonica prema ukupnim poslovnim subjektima u distributivnoj trgovini

Grada Zagreba u razdoblju 2004. – 2010.


2010., 2011.

Broj zaposlenih u promatranim godinama, u periodu od 2004. pa do 2010. uglavnom prati trend

smanjivanja i povećanja broja prodavaonica, što se može vidjeti prikazom grafikona 3. koji

pokazuje promatranu godinu, 2008. kao godinu maksimalnog broja zaposlenih te broji 108.506

zaposlenih u distributivnoj trgovini. Spomenute dvije varijable: broj prodavaonica i broj

zaposlenih su zavisne, što znači da ako raste ukupni broj prodavaonica, raste i ukupni broj

zaposlenih.

10.588 10.562 9.809

12.632 12.724

11.282 11.745

-

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Prodavaonice (servisi)

45

Grafikon 3. Ukupno zaposleni u distributivnoj trgovini u razdoblju 2004. – 2010. godine


2010., 2011.

Promet po zaposlenome kroz promatrane godine, 2004.-2010., je prikazan u tablici 8. i kreće se

od 1.407.400,00 do 1.597.200,00 kuna. Ostvaren ukupni promet s PDV-om je vrlo visok u 2008.

godini, kada on iznosi 173.304.119.000,00 kuna (173 milijarde). Da je to rekordna promatrana

godina ostvarenog prometa govori pokazatelj ostvarenog prometa po zaposeniku, prikazan u

tablici 8., koji iznosi 1.597.000,00 kuna po zaposlenome. Prema analiziranim podacima vidi se

kako je gospodarska kriza tek 2009. godine pogodila sektor trgovine, što će nam potvrditi i

grafikon 4.

Tablica 8. Distributivna trgovina kroz odnose broja zaposlenika, prodavaonica i ostvarenog

prometa u tisućama kuna 2004.-2010. godine

Godina Zaposlenici/prodavaonici Promet/zaposlenici

2004. 7,3 1407,4

2005. 7,8 1479,2

2006. 8,7 1572,0

2007. 8,4 1520,5

2008. 8,5 1597,2

2009. 8,7 1496,5

2010. 8,4 1534,7


2010., 2011.

77.520 82.558 84.985

106.341 108.506 97.732 98.933

-

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupno zaposleni

46

Grafikon 4. Distributivna trgovina kroz ukupni promet u tisućama kuna, 2004. – 2010. godine


2010., 2011.

U sva tri promatrana područja: prodavaonice, broj zaposlenih i promet u distributivnoj trgovini,

zamjećen je prvo konstantan rast, pa onda stanoviti pad kao posljedica gospodarske krize.

„Zbog smanjenja potražnje gospodarska kriza neposredno je utjecala na nepovoljna kretanja u

distributivnoj trgovini.“ (Guzovski i Rendulić, 2012, str. 142)

5.2. Analiza distributivne trgovine prema djelatnosti

Analizom distributivne trgovine Grada Zagreba, u velikom postotku, prema svim pokazeteljima,

djelatnost trgovina na malo se uvelike izdvaja, što pokazuje grafikon 5. Uz nju su tu još neke

značajne, kao što su to: trgovina na veliko na domaćem trzištu, trgovina na malo motornim

vozilima i motociklima, trgovina na malo motornim gorivima i mazivima, te popravci i

održavanje motornih vozila i motocikla. Prema predstavljenim pokazateljima kao što su: broj

prodavaonica i broj zaposlenih, djelatnost trgovina na malo je dakako vodeća, a prema trećem

odabranom pokazatelju, promet s PDV-om u tisućama kuna, ipak je vodeća trgovina na veliko na

domaćem trzištu što je i prikazano na grafikonu 6.

109.101.518 122.120.520

133.596.570

161.694.038 173.304.119

146.256.482 151.828.392

-

20.000.000

40.000.000

60.000.000

80.000.000

100.000.000

120.000.000

140.000.000

160.000.000

180.000.000

200.000.000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Promet s PDV-om u tis

47

Grafikon 5. Prikaz djelatnosti distributivne trgovine kroz brojeve prodavaonica i zaposlenih u

2004. godini


2010., 2011.

Grafikon nam je već prikazao kako je trgovina na malo vodeća u broju prodavaonica i

zaposlenika. Broj prodavaonica u razdoblju od 2004. do 2010. godine konstantno se povećava,

upravo u 2009. i 2010. godini se događa postotno povećanje od 28% i 33,34% u odnosu na 2008.

godinu kad je gospodarska kriza pogađala europske zemlje.

Grafikon 6. Prikaz djelatnosti distributivne trgovine kroz brojeve ostvarenog prometa s PDV-om

u tisućama kuna, u 2004. godini


2010., 2011.

05000

1000015000200002500030000350004000045000

Prodavaonice/servisi Zaposlenici

0

10000000

20000000

30000000

40000000

50000000

60000000

Promet s PDV-om, u tis.

48

Tablica 9. također pokazuje konstantan rast broja zaposlenika, najveće postotno povećanje se

događa tijekom 2007. godine kada se broj zaposlenih u trgovini na malo sa 38.719 zaposlenika

povećao na 50.384 zaposlenika, što pokazuje postotno povećanje od 30%, zatim drugo najveće

povećanje slijedi 2009. godine, kad je to bilo povećanje za 12% u odnosu na prethodnu godinu.

Tablica 9. Trgovina na malo kao izdvojena djelatnost u distributivnoj trgovini Grada Zagreba

kroz godine 2004.-2010.

Godine Prodavaonice/servisi Zaposlenici

2004. 6.099 33.681

2005. 6.099 36.189

2006. 6.281 38.719

2007. 8.239 50.384

2008. 8.239 51.571

2009. 10.553 57.908

2010. 10.986 60.223


2010., 2011.

Povećanje broja prodavaonica i broja zaposlenika kroz godine je prikazano grafikonom 7.

Grafikon 7. Kretanje djelatnosti trgovine na malo Grada Zagreba kroz godine 2004.-2010.


2010., 2011.

-

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Prodavaonice/servisi Zaposlenici

Postotno povećanje/smanjenje proda %povećanje zaposlenici

49

5.3. Analiza trgovine na malo prema pravnim osobama

Trgovina na malo u skopu distributivne trgovine promatrana je kao ukupnost poslovnih

subjekata, no u ovom podpoglavlju su prikazane isključivo brojke pravnih osoba, odnosno

rezultati koje su pravne osobe ostvarile tijekom promatranih sedam godina u Gradu Zagrebu.

Pravne osobe su prikazane u odnosima prometa u tisućama kuna po broju zaposlenih i broju

zaposlenih po broju prodavaonica. Tablica 10. prikazuje, u 2005. godini u odnosu na prethodnu,

povećanje ostvarenog prometa na jednog zaposlenika i on iznosi 889 tisuća kuna po zaposleniku,

a s 2006. godinom počinje lagani trend smanjenja sve do 2008. godine gdje se promet po

zaposlenome vraća na prethodne rastuće rezultate, te 2009. godine trgovina na malo s prometom

po zaposlenome ostvaruje rekordnu cifru od 1.141.000 kuna prometa po zaposlenom. Kod

odnosa broja zaposlenih po prodavaonici jest slična situacija, kada se 2009. godine također

postiže rekordni odnos, a to je 6,6 zaposlenika na jednu prodavaonicu.

Tablica 10. Trgovina na malo u odnosima prometa, zaposenih i broja prodavaonica kroz period

2004.-2010. godine

Godina Promet/zaposleni u tis. Br.zaposlenih/prodavaonice

2004. 838 5,5

2005. 889 5,9

2006. 880 6,2

2007. 820 6,1

2008. 862 6,4

2009. 1.141 6,6

2010. 1.129 6,3


2010., 2011.

50

Grafikon 8. Prikaz odnosa ostvarenog prometa i broja zaposlenih u trgovini na malo (000)


2010., 2011.

Grafikoni 8. i 9. prikazuju ostvarene odnose: promet po zaposleniku i broj zaposlenika po

prodavaonici te jasno oslikava gornju spomenutu situaciju s uzlazno – silaznim ostvarenim

rezulatima.

Grafikon 9. Prikaz odnosa broja zaposlenih i broja prodavaonica u trgovini na malo


2010., 2011.

-

200

400

600

800

1.000

1.200

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

838 889 880

820 862

1.141 1.129

5,0

5,2

5,4

5,6

5,8

6,0

6,2

6,4

6,6

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

5,5

5,9

6,2 6,1

6,4

6,6

6,3

51

5.4. Obilježja strukture prometa u trgovini na malo prema trgovačkim strukama

Prema statističkom ljetopisu Grada Zagreba dane su glavne definicije ovog podpoglavlja koje

definiraju promet u trgovini na malo i trgovačke struke. Promet u trgovini na malo vrijednost je

svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu u mjesecu, bez obzira na to jesu li naplaćene ili

ne, s uključenim porezom na dodanu vrijednost. Trgovačke struke stvarni su pretežni asortiman

prodaje u trgovini na malo, koji je razvrstan prema tada aktualnom NKD-u. Podaci su prikazani

prema trgovačkim strukama bez obzira na djelatnost u kojoj je poslovni subjekt registriran.

Grafikon 10. prikazuje strukturu prometa na malo Grada Zagreba prema trgovačkim strukama,

odnosno prema pretežnom asortimanom koji se prodaje u trgovini na malo, kroz period od 2004.

do 2010. godine. Grafikon prikazuje sedam trgovačkih struka: Motorna vozila, motocikli,

dijelovi i pribor, Motorna goriva i maziva, Nespecijalizirane prodavaonice, Specijalizirane

prodavaonice hranom, pićima i duhanskim proizvodima, Farmaceutski, toaletni i sl.proizvodi,

Ostale specijalizirane prodavaonice, Trgovina na malo izvan prodavaonica, kroz sedam godina,

njihove promjene. Stoga, u 2004. godini najveći udio u ostvarenom prometu zauzimaju

specijalizirane prodavaonice sa 33,5%, a najmanji udio zauzima trgovina na malo izvan

prodavaonica sa 1,7%. Slična zastupljenost trgovačkih struka se bilježi sve do 2009. godine,

kada se ostale specijalizirane prodavaonice približavaju s udjelom u ostvarenom prometu

trgovine na malo na 29,6%, a nespecijalizirane prodavaonice ostvaruju 31,2% udjela u prometu.

I konačno, 2010. godine situacija sa udjelima se mijenja, vodstvo, po udjelu u ukupno

ostvarenom prometu u trgovini na malo, preuzimaju ostale specijalizirane prodavaonice sa

31,9%, a odmah iza njih su nespecijalizirane prodavaonice s 26,3%.

Strukturu ostalih specijaliziranih prodavaonica prikazuje grafikon 11. i pokazuje da trgovačka

struka ostale specijalizirane prodavaonice obuhvaća specijalizirane prodavaonice tekstila, obuće i

odjeće, zatim prodavaonice proizvoda za kućanstvo, željezne robe i sl., te ostale specijalizirane

prodavaonice.

52

Grafikon 10. Prikaz strukture prometa trgovine na malo Grada Zagreba prema trgovačkim strukama u razdoblju 2004.-2010. godine


10,9 11,8 11,1

7,9 7,5 6,2 6,1

21,9 22,5 22,9 23,6 24,3

22,2

24,5

33,5 33

34,9

33 34

31,2

26,3

2,7 2,5 2,2 2,4 2 2,6 3

5,3 6,2 6,2 6,3 5,9

6,9 6,9

24 23,1

21,9

25,9 25,5

29,6

31,9

1,7 0,9 0,8 0,9 0,8 1,3 1,3 0

5

10

15

20

25

30

35

40

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Motorna vozila, motocikli, dijelovi i pribor Motorna goriva i maziva Nespecijalizirane prodavaonice

Specijalizirane prodavaonice hranom,pićima i duhanskim proizvodima

Farmaceutski, toaletni i sl.proizvodi Ostale specijalizirane prodavaonice

Trgovina na malo izvan prodavaonica

53

Grafikon 11. Prikaz najzastupljenije trgovačke struke (ostale specijalizirane prodavaonice) u trgovini na malo Grada Zagreba u 2004. i

2010. godini


Iz grafikona 11. se može vidjeti kako su velik utjecaj na ostvaren vodeći udio u prometu u trgovini na malo imale ostale specijalizirane

prodavaonice upravo zbog povećanja ostvarenog prometa specijaliziranih prodavaonica tekstilom, odjećom i obućom.

2 0 0 4 . 2 0 1 0 .

7,4 13,8

9,3

10,3 7,3

7,7

.tekstil, odjeća, obuća

.proizvodi za kućanstvo, željezna roba i sl.

.ostale specijalizirane prodavaonice

54

5.5. Sumarni zaključci provedene analize

Temeljem provedene analize u razdoblju od 2004. do 2010. godine može se zaključiti slijedom:

distributivna trgovina tijekom analiziranih godina je prosperirala sve do 2010. uzeći u obzir i

gospodarsku krizu koja je najviše imala utjecaja 2008.-2009. godine. Broj poslovnih subjekata je

varirao tokom godina, u periodu od 2004. do 2010. godine utvrđuje se pad/rast broja poslovnih

subjekata sve do 2007. godine kada je broj poslovnih subjekata znatno premašio onaj iz 2004.

godine. No utjecaj gospodarske krize u 2008. i osobito u 2009. godini uzrokuje pad broja

poslovnih subjekata. A drugi dio uzroka smanjenja broja poslovnih subjekata jest i ulazak velikih

stranih trgovačkih lanaca koji su uzrokovali propast mnogih manjih trgovačkih subjekata.

Uspoređujući 2010. godinu s 2004. pad je u postotnom obliku iznosio -23%. Broj

prodavaonica/servisa je bilježio blaga smanjenja broja završno sa 2006. godinom, nakon koje je

uslijedio veliki porast u 2007. i 2008. godini s +20%, te je uslijedio mali pad i 2010. godina je

završila s +10% prodavaonica više nego u 2004. godini. Omjer pravnih osoba i obrtnika raste sa

70:30, na 75:25.

S obzirom da su broj prodavaonica i broj zaposlenih zavisne varijable, rast ukupnog broja

zaposlenih prati rast ukupnog proja prodavaonica samo malo značajnije. Broj zaposlenih u 2010.

godini u odnosu na početnu 2004. se pokazao kao +27,62%. I naposlijetku, najvažnija stavka za

potkrijepu rasta i prosperiteta jest ostvaren promet s PDV-om u odnosu na početnu analiziranu

godinu, u 2010. godini ostavaruje +39%. Rezulatati trgovine na malo, kao najvažnije

komponente distributivne trgovine pokazuju da ostvaruje prema udjelima u distributivnoj

trgovini: broj prodavaonica 97%, broj zaposlenih 59%, promet s PDV-om 41%; a rast brojki u

odnosu na 2004. godinu je slijedom: broj prodavaonica +41%, broj zaposlenih + 60% i ostvaren

promet s PDV-om +127%.

Između ostalog jedan o pokazatelja koji je bio predmet analize jest i struktura prometa u trgovini

na malo prema trgovačkim strukama. Trgovačke struke stvarni su pretežni asortiman prodaje u

trgovini na malo. Temeljem analize rezlutata trgovačke struke s najvećim udjelom u ukupnom

ostavrenom prometu u trgovini na malo zaključno sa 2009. godinom jesu nespecijalizirane

prodavaonice pretežno s hranom, pićima i duhanskim proizvodima, s udjelom od 31-34%,

55

odnosno 17-24% ovisno o promatranoj kategoriji. Zatim, u 2010. godini vodstvo udjelom u

ostvarenom prometu preuzimaju ostale specijalizirane prodavaonice (tekstilom, odjećom,

obućom, proizvodima za kućanstvo i željeznom robom) sa gotovo 32%.

5.6. Ograničenja i preporuke za buduća istraživanja

U početku samog istraživanja uviđen je manjak znanstvenih radova i članaka na temu razvoja

distributivne trgovine i trgovine na malo kroz pokazatelje u dužim intervalima vremena, što je

ovu analizu osiromašilo transparentnijim činjenicama. Ograničenja za provedena istraživanja

mogu se vidjeti i u prikupljenim podacima, kao i iz njih dobiveni rezultati koji proizlaze iz

objavljenih statističkih izvještaja koji nastaju prikupljanjem podataka metodom uzorka. To znači

da navedene brojke nisu najreprezentativniji rezultat obrade svih podataka već rezultat

uzorkovanja koje se provodi nad onim poslovnim subjektima ili samo njihovim dijelovima koji

su registrirani u Statističkome poslovnom registru Državnog zavoda za statistiku (SPR), bez

obzira jesu li ti poslovni subjekti aktivni u razdoblju prikupljanja podataka. Samim uzorkom su

obuhvaćeni poslovni subjekti s deset i više zaposlenih, a slučajnim uzorkom izabrani su poslovni

subjekti koji imaju manje od deset zaposlenih a iskazani promet s uključenim porezom na

dodanu vrijednost je zbroj svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu u jednom mjesecu.

Taj promet, odnosno ostvarena prodaja je prikazana brojkama bez obzira na to jeli taj iznos

naplaćen ili ne. To može značiti da iskazano povećanje prometa u isto vrijeme predstavlja

donekle i generiranje dodatne nelikvidnosti gospodarskog sustava, a time prikazani pozitivni

trend i sama daljnja obrada podataka može izgubiti na značaju.

Preporuka za buduća istraživanja bila bi da se podaci pokušaju pribaviti iz izvora gdje se

prikupljaju podaci o svim aktivnim poslovnim subjektima, te da podaci budu transparentniji i

javni. Također, preporuka je da se pokušaju pribaviti podaci o ostvarenom i uspješno

naplaćenom prometu jer takvi podaci bi imali veću težinu kod analize promjene ostvarenog

prometa kod poslovnih subjekata.

56

6. ZAKLJUČAK

Razdoblje od 2004. do 2010. godine je vremenski period kontinuiranoga i snažnog gospodarskog

rasta na području Grada Zagreba. Početne godine analize su obilježene velikim ulazom stranog

kapitala u distributivnu trgovinu i trgovinu na malo koji je utjecao na razvoj. Iako se broj

poslovnih subjekata smanjio -23%, broj prodavaonica, broj zaposlenika te najvažniji pokazatelj,

ostvaren promet s PDV-om su se povećali i to za više +20%, što je povećanje za više od 1/5

brojki iz početne analizirane godine. Distributivna trgovina ima velikog potencijala za daljni

razvitak grada, rast pokazatelja promet/zaposlenom za +9% to potvrđuje. Naime, pad broja

pravnih osoba pokazuje da je došlo do zatvaranja znatnog broja manjih trgovačkih poduzeća i

obrtnika, a da su na njihovo mjesto došli veliki, uglavnom strani trgovački lanci, koji su sa

svojom mrežom trgovačkih centara i manjih prodavaonica pokušali nadoknaditi broj izgubljen

zatvaranjem manjih poduzetnika. Značajan pomak u promatranom razdoblju je ostvareni promet

sa PDV-om, što ukazuje na profitabilnost djelatnosti.

Ono što bi moglo predstavljati izazov za hrvatsko gospodarstvo u budućnosti jest smišljati

rješenje smanjenja uvoza, poticanje domaće proizvodnje koja bi bila povezana s distributivnom

trgovinom, što bi dalo dodatan potencijal ovom vrijednom segmentu gospodarstva, kao što je

trgovina. Kako bi se izbjegao nekontrolirani uvoz strane robe što čini disbalans u razvoju

ekonomije, poticanje domaće proizvodnje u službi razvitka distributivne trgovine, a time i cijelog

gospodarstva mogao bi postati odličan pothvat.

57

LITERATURA

Anderson, C.H. i Vincze, J.W. (2000) Strategic Marketing Menagement:Meeting the Global

Marketing Challenge. SAD: Houghton Mifflin Company

Anić, I.D. (2002). Razvitak hrvatske maloprodaje i ekonomsko okruženje, Ekonomski

pregled, 53(9-10), str. 883-902.

Benić, Đ. (1990) Trgovina i politika cijena. Zagreb, Školska knjiga.

Butigan, N. (2017). Strateški savezi u trgovini na malo u Europskoj uniji i zemljama

središnje i istočne europe, Ekonomska misao i praksa (2), str. 715-746

Guzovski, M. Rendulić, D. (2012) Utjecaj gospodarske krize na vrijednosne lance u

distributivnoj trgvini. U: Zbornik radova XII. Znanstvenog skupa ,,Poslovna logistika“,

Osijek., str. 137-147.

Hrvatska gospodarska komora (2007) Struktura i prostorni raspored maloprodajnih

kapaciteta Republike Hrvatske u 2004. Zagreb: HGK.

Kotler, P. & Keller, K. (2008) Upravljanje marketingom, 12. izdanje. Zagreb, MATE d.o.o..

Narodne novine (2007) Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007.-NKD 2007.

Zagreb: Narodne novine d.d., izdanje 58, čl. 2

Narodne novine (2008) Zakon o trgovini. Zagreb: Narodne novine d.d., čl. 9

Narodne novine (2009) Pravilnik o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na

malo. Zagreb: Narodne novine d.d., str. 39.

Renko, S. (2019) Veleprodajno i maloprodajno poslovanje. Zagreb: Ekonomski fakultet u

Zagrebu.

Knego, N., Renko, S. i Knežević, B. (2012) Promjene u trgovini na malo u Hrvatskoj.

Zagreb: Ekonomski fakultet.

58

Segetlija, Z. (2009) Maloprodaja u Republici Hrvatskoj. II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje.

Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku.

Segetlija, Z. i Lamza-Maronić, M. (2001) Marketing trgovine. Osijek: Ekonomski fakultet.

Segetlija, Z. i Lamza-Maronić, M. (1999) Strategija maloprodaje. Osijek: Ekonomski

fakultet.

Segetlija, Z. i Lamza-Maronić, M. (1996) Marketing trgovine. Osijek: Ekonomski fakultet.

Internet izvori:

Brčić-Stipčević, V., i Renko, S. (2004). Hrvatska maloprodaja u procesu tranzicije i približavanja

Europskoj uniji, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 2(1), str. 97-108. Dostupno na:

https://hrcak.srce.hr/26194, datum pristupanja: 28.01.2020.

E-obrt (2007) NKD 2007. s objašnjenjima Dostupno na: https://e-

obrt.portor.hr/dokumenti/nkd2007_s_objasnjenjima, datum pristupanja: 16.12.2019.

Kovač, I. (2016) Nastavna predavanja. Dostupno na:

http://www.efzg.unizg.hr/UserDocsImages/TRG/ikovac/VIMP%20predavanja%202016%20(3).p

df, datum pristupanja: 3.3.2020.

Lidl Hrvatska (2019) Povijest. Dostupno na: https://tvrtka.lidl.hr/o-nama/povijest, datum

pristupanja: 24.11.2019.

Market business news (2020) Wheel of retailing – definition and meaning. Dostupno na:

https://marketbusinessnews.com/financial-glossary/wheel-retailing-definition-meaning/, datum

pristupanja: 3.2.2020.

Statistički ljetopis grada Zagreba 2005. dostupno na

http://www1.zagreb.hr/zgstat/ljetopis2005.html, datum pristupanja: 8.7.2019.



https://hrcak.srce.hr/26194

https://e-obrt.portor.hr/dokumenti/nkd2007_s_objasnjenjima

https://e-obrt.portor.hr/dokumenti/nkd2007_s_objasnjenjima

http://www.efzg.unizg.hr/UserDocsImages/TRG/ikovac/VIMP%20predavanja%202016%20(3).pdf

http://www.efzg.unizg.hr/UserDocsImages/TRG/ikovac/VIMP%20predavanja%202016%20(3).pdf

https://tvrtka.lidl.hr/o-nama/povijest

https://marketbusinessnews.com/financial-glossary/wheel-retailing-definition-meaning/

http://www1.zagreb.hr/zgstat/ljetopis2004.html


59
















60

POPIS TABLICA

Tablica 1. Klasifikacija maloprodavača s obzirom na asortiman proizvoda i veličinu prodajnog

prostora ......................................................................................................................................... 15

Tablica 2. Tablica poslovnih subjekata – pravnih osoba i obrtnika u Gradu Zagrebu od 2004. do

2010. godine .................................................................................................................................. 28

Tablica 3. Prikaz broja prodavaonica/servisa u djelatnostima distributivne trgovine Grada

Zagreba u periodu od 2004. do 2010. godine ............................................................................... 30

Tablica 4. Prikaz broja zaposlenih u djelatnostima distributivne trgovine Grada Zagreba u

periodu od 2004. do 2010. godine. ............................................................................................... 32

Tablica 5. Prikaz prometa s PDV-om u tisućama kuna u djelatnostima distributivne trgovine

Grada Zagreba u periodu od 2004. do 2010. godine. .................................................................... 35

Tablica 6. Prikaz broja prodavaonica, zaposlenih i ostvarenog prometa u trgovini na malo kroz

pravne osobe u razdoblju od 2004. do 2010.godine u Gradu Zagrebu ......................................... 39

Tablica 7. Strukturni prikaz prometa u trgovini na malo Grada Zagreba prema trgovačkim

strukama u periodu 2004. - 2010. godine ..................................................................................... 40

Tablica 8. Distributivna trgovina kroz odnose broja zaposlenika, prodavaonica i ostvarenog

prometa u tisućama kuna 2004.-2010. godine .............................................................................. 45

Tablica 9. Trgovina na malo kao izdvojena djelatnost u distributivnoj trgovini Grada Zagreba

kroz godine 2004.-2010. ............................................................................................................... 48

Tablica 10. Trgovina na malo u odnosima prometa, zaposenih i broja prodavaonica kroz period

2004.-2010. godine ....................................................................................................................... 49

61

POPIS SLIKA

Slika 1. Klasifikacija distributivne trgovine po uzoru na NKD 2007. ............................................ 5

Slika 2. Koncepcija maloprodajnog kotača .................................................................................. 21

62

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Ukupni poslovni subjekti u distributivnoj trgovini Grada Zagreba, 2004. – 2010. .. 43

Grafikon 2. Broj prodavaonica prema ukupnim poslovnim subjektima u distributivnoj trgovini

Grada Zagreba u razdoblju 2004. – 2010...................................................................................... 44

Grafikon 3. Ukupno zaposleni u distributivnoj trgovini u razdoblju 2004. – 2010. godine ......... 45

Grafikon 4. Distributivna trgovina kroz ukupni promet u tisućama kuna, 2004. – 2010. godine 46

Grafikon 5. Prikaz djelatnosti distributivne trgovine kroz brojeve prodavaonica i zaposlenih u

2004. godini .................................................................................................................................. 47

Grafikon 6. Prikaz djelatnosti distributivne trgovine kroz brojeve ostvarenog prometa s PDV-om

u tisućama kuna, u 2004. godini ................................................................................................... 47

Grafikon 7. Kretanje djelatnosti trgovine na malo Grada Zagreba kroz godine 2004.-2010. ...... 48

Grafikon 8. Prikaz odnosa ostvarenog prometa i broja zaposlenih u trgovini na malo (000) ..... 50

Grafikon 9. Prikaz odnosa broja zaposlenih i broja prodavaonica u trgovini na malo ................ 50

Grafikon 10. Prikaz strukture prometa trgovine na malo Grada Zagreba prema trgovačkim

strukama u razdoblju 2004.-2010. godine..................................................................................... 52

Grafikon 11. Prikaz najzastupljenije trgovačke struke (ostale specijalizirane prodavaonice) u

trgovini na malo Grada Zagreba u 2004. i 2010. godini ............................................................... 52

63

ŽIVOTOPIS STUDENTICE

Osobni podaci

Ime i prezime Natalija Sudarević

Adresa(prebivalište)

Boravište:

Čigoč 1c, 44203 Gušče

Franje Malnara, IV. odvojak, 4

E-mail [email protected]

Godina rođenja 1995.

Radno iskustvo

10.1.2019.-

2018.

2017./2018.

OMIKO programi i usluge d.o.o.

-asistent u računovodstvu

Rad u trgovačkom centru Kaufland Blato

-rad na blagajni i inventure

Visoko učilište Algebra

-čuvanje studenata za vrijeme trajanja računalnih ispita

Ljeto 2016.

20.06.2013.-30.08.2013

Agencija za poljoprivredna zemljišta (APZ)

Odjel računovodstva

-vođenje evidencije djelatnika

-izrada personalnih dosjea

-analiza prodaje/izrada grafikona

Odjel urudžbiranja dokumenata

-urudžbiranje dokumenata (agrotehničke mjere)

Obrt za trgovinu i ugostiteljstvo,FENIKS-ŠOLTA

Grohote,Grohote bb

Svakodnevni zadaci:

- vođenje knjige troškova, nabave i utroška

-izdavanje računa

Školovanje

listopad 2013.-...

Fakultet Ekonomski fakultet Zagreb, 5.godina

rujan 09-svibanj 13

Srednja škola Ekonomska škola Sisak

Strani jezici

64

Engleski jezik

Čitanje Dobro

Pisanje Dobro

Govor Osnovno

Njemački jezik

Čitanje Izvrsno

Pisanje Dobro

Govor Dobro

Znanja i vještine

Tehničke sposobnosti

Računalne sposobnosti Zadnji put korišteno: Trenutno

Razina znanja: 3

Kratak opis: Dobro znanje Microsoft Office paketa

Dodatne informacije

Hobi:

-pjevanje u crkvenom zboru „Mirabilia Dei“, Jarun

-volontiranje, Jarun- Župa Sv.Mati Slobode (instrukcije iz njemačkog

jezika, matematike i računovodstva)

povijesni razvoj distributivne trgovine i trgovine na …

Documents