pprominarominanas po mraku prije jutarnjih svitanja za svje-tlost koja je došla na svijet. tišina...

PROMINAPROMINALIST ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMIN AGODINA XIII. BOŽIĆ 2018. BR. 13.

PRVOPRIČESNICI 2018.: IVAN BAKMAZ, otac Dražen, majka Mandolina; LOVRE DŽAPO, otac Šime, majka Danijela; LARA-KATA BILANDŽIJA, otac Josip, majka Slavica;

IVA BUDANKO, otac Tihomir, majka Tanja; STIPE JURIC, otac Mario, majka Monika; JANA POKROVAC, otac Jurica, majka Jelena; MATEO VALIDŽIĆ, otac Josip, majka Ana Marija;

MARIJA ZELIĆ, otac Ante, majka Blaženka

PROMINA 1

Božić je dan radosti

UVODNA RIJEČ ŽUPNIKA

PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRROOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIINNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA 1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111

Dragi Prominci u župi, do-movini i po svijetu!

Iskreno vas sve pozdrav-ljam pozdravom koji je u srcu i na jeziku svakog kršćanina: Hvaljen Isus i Marija! Ovim svetim pozdravom pozdravljalo se pri izlasku, pri povratku kući i pri susretu na putu. Odgovor je bio: Navijeke! ili Vazda budi! Dok je bilo takva pozdrava, bilo je više i blagoslova Božjeg. Tko ima blagoslov Božji, taj ima sve i sve mu bolje ide za rukom. Či-neći dobro, stječe i mjesto u kra-ljevstvu nebeskom kojeg nam je pripravio sam Isus Krist. Idem i vama spremiti mjesto da budete gdje sam i ja. Ocu nebeskom u raj. Pomozi, Kriste, da tako i bude!

Raduje me da vam u ove svete i radosne dane možemo pružiti naš omiljeni list Promi-na. Svrha župnih listova, između ostalog, pre-nošenje je događanja iz zavičaja kako bi se spasili od zaborava. Iako se modernim medi-jima informacije puno brže šire, pisano osta-je, a ispričano često pobjegne i vjetar ga raz-baca na sve četiri strane. Župni list podsjetit će nas na rođenja, krštenja, pričesti, krizme, vjenčanja u našoj župi, kao i na one koji su nas napustili kroz prošlu godinu kako bismo se za njih pomolili i preporučili ih Bogu.

Bilo bi lijepo da je suradnja oko rada na župnom listu bila plodonosnija kroz ovih pet godina, da je više župljana doprinosilo

svojim tekstualnim prilozima, ali nažalost, svi se oslanjaju na nekog drugoga, misleći da će netko drugi to odraditi. Nadam se da će se oko izdavanja slje-dećih brojeva Promine angaži-rati više župljana kako bi slika života u našoj župi prikazana u župnom listu bila cjelovitija.

Božić je dan radosti. Bog je u osobi djeteta pohodio na-rod svoj. Pohodio je kuglu ze-maljsku i sve narode, a pose-bice osjećamo Njegovu prisut-nost u našem narodu. Bio je s

nama od našeg dolaska u ove krajeve, tu je i danas s nama. Svatko od nas mora se potru-diti da Njegov boravak u našim obiteljima i u našoj župi sv. Mihovila u Promini bude ugodan. Slavili smo godinu očinstva, godi-nu majčinstva, učinimo da bude slavljen i čašćen u našim obiteljima.

Kako sam u zrelim godinama, osvrnem se često na prethodne dane svoga života. Ra-dio sam s ljubavlju za Boga i vas da bih donio neuveli vijenac slave. Želim ga ne samo sebi nego i vama, kako bi nas sve pratio Božji bla-goslov, zagovor naše majke Gospe Čatrnjske i zaštita sv. Mihovila Arhanđela.

Pod tim motom mogu mirne duše kli-knuti i reći: Sretan vam svima Božić i blago-slovljena nova godina 2019.! Neka vas prati zdravlje, sreća i Božji blagoslov!

Vaš župnik fra Petar Pletikosa

2 PROMINA

BOŽIĆ

BOŽIĆ JE LIJEP

Božić je lijepJer se rodio Isus mali

Pokraj kravice i ovčiceSpava On u štali.

Božić je lijepJer sa mnom su mama i tata,

Božić je lijepJer ću dobiti još jednog brata.

Božić je lijepJer imam bracu i seku

Koje volimNajviše na svijetu.

Svim ljudima na svijetuNek’ je Božić lijep,Isusov rođendan

Nek’ proslavi cijeli svijet!

Svi blagdani su mi lijepi zato što je Isus uvijek s nama,

njegova Majka Marija pa i anđeli! Svi-ma na ovom planetu

želim sretne blagdane!

Luka Pokrovac, 1. razred

MOJE BLAGDANSKE ŽELJE

Ovih blagdana ne trebam ništa. Imam sve što mi je potrebno. Ljubav, toplinu, obitelj… Zabavit ću se, peći ko-lače, pripremati čizmice, kititi bor, za-jedno sa svojom obitelji proslaviti Isu-sov rođendan.

Teško mi je kad se sjetim da puno djece nema sve ovo što ja imam. A tre-bala bi imati! Mnogo je siromašne djece kojoj roditelji ne mogu priuštiti poklo-ne. Mnogo je djece koja uopće nemaju roditelje, koja žive po domovima i ne-maju nekoga s kim bi u toplini i zajed-ništvu proslavili Božić.

Ipak nešto želim! Želim da mali Isus uđe u domove onih najpotrebni-jih, utješi ih, zagrli. Želim da svako dije-te osjeti roditeljsku ljubav i toplinu, da dobije svoj dom. I još nešto želim – da sve osobe koje volim nikad ne izgubim i da zauvijek ostanu u mom srcu!

Jana Pokrovac, 4. razred

BOŽIĆBožić je vrijeme zajedništva, veselja, slavlja i ljubavi. Sve je šareno i sjajno, svi se vese-

le i druže, najviše ih vesele pokloni, što je pomalo tužno jer to nije prava bit Božića! Pra-va bit Božića jest Kristovo rođenje, sve ostalo su samo elementi slavlja, radosti i veselja.

Svakog Božića moja obitelj se okuplja te uz molitvu i druženje slavimo Božić, sve bude puno ukrasa i fine hrane, Božićnih pjesama, darova te dječijih osmijeha.

Lijeo je vidjeti kako cijela Hrvatska slavi Božić, svi gradovi bliješte od ukrasa koji daju sa-vršeni ugođaj Božića. Za mene je Božić najljepši dan u godini i s veseljem ga dočekujem.

Marija Zelić, 4. razred

PROMINA 3

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 3

Draga braćo i sestre po vjeri u Isusa Krista!

Vrijeme Došašća bilo nam je darovano da se pripremimo za veliki blagdan Božića, Isusov rođendan. Dan kada je Bog pohodio zemlju, čovjeka i postao jednim od nas, po-sve blizak. Svete mise zornice pripremale su nas po mraku prije jutarnjih svitanja za Svje-tlost koja je došla na svijet. Tišina zore svakog novoga dana htjela nam je očistiti srce od svakodnevne buke da i mi čujemo navještaj Božje Riječi koja je tijelom postala. Advent-ske pjesme u zajedništvu vjernika grijale su dušu u radosti iščekivanja proslave Božića.

Anđeli su navijestili pastirima: Rodio vam se Spasitelj, Krist Gospodin! Pošli su ga tražiti i našli ga u spilji, položenog u jasle, na slamici. Opjevat će to mnoge naše božićne pjesme. U njima je ispjevano otajstvo Božića.

Naredbom moćnog i velikog rimskog cara Augusta počeo se ostvarivati Božji plan. Car naređuje popis stanovništva, upravlja mnogim narodima i sudbinama malog čovje-ka koji mora poći u rodni grad. Budno oko upravitelja Sirije, Kvirinija, ako treba silom će provesti carevu naredbu. Josip i trudna Mari-ja postaju obitelj na putu u hladnoći zime i nesigurnosti putovanja. Treba ići u grad ne-kadašnjeg velikog kralja Davida, Betlehem.

Pismo spominje tri velikana, povijesne veličine, vladare: cara August, upravitelja Kvi-rinija i kralja Davida. Povijest ih pamti jer su vladali, naređivali, podanicima zapovijedali i krojili povijest čovjeka. Živjeli su u palačama i kulama, okruženi slugama i stražarima. Narod-ni, ‘mali čovjek’ morao je izvršavati zapovijedi, pokoriti se. To je svijet u kakav dolazi Bog.

Ima doći Kralj kraljeva, Sin Svesilnoga, Gospodar vremena i vjekova. A On se rađa u štali, položen na slamu, jer za njega nema mje-sta ni u svratištu. Svemogući Bog bira takav početak svoje nazočnosti među ljudima da im pokaže skromnost i poniznost. Priklonio se malenima. Od samog početka šalje nam poru-ku jednostavnosti, malenosti. Sve suprotno od

BOŽIĆNA PORUKA OCA BISKUPA

Rodio vam se Spasitelj - Krist, Gospodin

onoga čemu ljudi teže vjekovima. Dijete Isus odmah raskrinkava lažne veličine i pokazuje što mu je dovoljno: ljubav njegovih najbližih, Josipa i Marije. Njihova predanost da ispune što je Bog od njih tražio. Toplina obiteljskog gnijezda, briga poočima Josipa i majke Marije. Pružit će mu što budu mogli. To je bilo dovolj-no da se rodi Spasitelj svijeta.

Najradosniju vijest objavljuju anđeli pri-prostim pastirima. Nebo poziva ponizne da se dođu pokloniti novorođenom Spasitelju. Pastiri to mogu čuti jer su prihvatili jednostav-nost života. Nisu zarobljeni, ni opterećeni bo-gatstvo i prolaznim veličinama. Otajstvo Isu-sova rođenja u skromnosti Betlehemske spilje kao da sakriva veličanstveni misterij ljudskog spasenja. Nepojmljivo. Posve izvanredno. Bog postade čovjekom. Ta Bogu ništa nije nemo-guće! Bog se rodio od Djevice Marije.

Došao je Spasitelj svijeta, Krist Gospodin. Došao je spasiti čovjeka od njega samoga, od čovjekove oholosti i sebičnosti koja tako lako čovjekom zavlada. Mnoge čovjekove nevolje započimaju jer želi biti veći nego što jest, jer

Biskup šibenski, Tomislav Rogić

4 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

želi imati uvijek više i biti iznad drugoga. U svojoj samovolji čovjek današnjice želi sam sebi priskrbiti neograničenu slobodu i sve sebi podrediti. Sve misleći kako će se na taj način ostvariti, zadovoljiti, dugo i sretno živje-ti. Ako mu se nešto ili netko nađe na tom putu kao prepreka, valja ju pod svaku cijenu uklo-niti. Mogu to biti Božji zakoni, može to biti i bližnji, pa i sama priroda Božjom dobrotom za čovjeka stvorena. Kao da ga ništa ne može zaustaviti na putu samoostvarenja. A gdje je tu Bog, Stvoritelj i darivatelj života?

Rođenjem u jaslicama Isus svojom po-niznošću želi osvijestiti čovjeka, spasiti ga od ispraznosti i laži kojima je sklon. Želi mu poka-zati da je sam Bog postao maleno bespomoć-no dijete potrebno skrbi svojih roditelja, slaba-šan i ranjiv, potrebit ljubavi i pomoći drugoga. On koji ničim nije uvjetovan, ograničen, sebe je učinio slabim, uvjetovanim i ograničenim.

Što je moglo „natjerati“ Svemogućeg da se toliko ponizi? Zašto je izabrao takav put spa-senja čovjeka? Zašto nije upotrijebio svoju sve-moć, nego ju je odložio, pred čovjekom skrio?

Samo je jedan odgovor na sva ta pitanja. Bog toliko voli čovjeka, toliko mu se želi pri-bližiti, toliko ga želi spasiti da postaje jedan

4 PROMINA

od nas. Rodio se Bog i Čovjek usred štalice da nam pokaže svu svoju ljubav i koliko želi biti s nama.

Božić nam tako šalje svoju poruku po-niznosti, spasenja i Božje ljubavi. Novorođeni Božji Sine, daruj nam milost da od tebe učimo ljubiti jedni druge, daruj nam vrlinu poniznosti da se znamo brinuti jedni za druge. Otvori nam oči duše da te slijedimo kao svoga jedinog Spa-sitelja i jedino ispunjenje svih naših traženja.

Svim vjernicima Šibenske biskupije, sva-kom čovjeku dobre volje želim taj susret sa Spasiteljem svijeta, da ovoga Božića u blizini jaslica prepoznamo poruke ljubavi i dobro-te Božje koja nas jedina može učiniti istinski sretnima i ispunjenima u poniznosti srca.

Neka radost Božića ponese i bude izvo-rom trajnih nadahnuća za svjedočenje vjere u Krista Spasitelja cijelog svijeta, svake kr-šćanske obitelji i svakog čovjeka.

Čestit Vam Božić, puno ljubavi, ponizno-sti i dobrote jednih za druge od Krista Spa-sitelja. Svakom milosti ispunjenu Novu 2019. godinu, u ime svih svećenika, redovnika i re-dovnica, i biskupa u miru mons. Ante Ivasa,

želi Vam+ Tomislav Rogić, biskup šibenski

Božićne jaslice u crkvi Gospe Čatrnjske

PROMINA 5

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 5

KRIŽNI PUT PROMINOM 2018.

Moj križni putSvaki čovjek u svome

životu sebi postavlja pitanja: zašto bol, pat-nja, trpljenje, križ, bo-lest? Koji je smisao ži-vota? Zašto se u životu mora susresti s raznim križevima, nevoljama, odbačenostima, nera-zumijevanjima? Na sva ova pitanja nije lako naći pravi odgovor.

Nama vjernicima odgovor dolazi s neba. Sve ove životne nevo-lje i poteškoće Isus je proživio prije nas. Po-ručio nam je, ako želi-mo zaista biti Njegovi, da ćemo i sami morati podnositi razne život-ne poteškoće. Križ je sastavni dio života. On nas jača, hrabri i pribli-žava Isusu. Po križu postajemo maleni, poni-zni i jednostavni, bliže Bogu i ljudima. Križ nam poručuje da smo često nemoćni, slabi i da ovisimo o svome Stvoritelju.

Na križu je Isus pokazao koliko nas ljubi, koliko mu je stalo do svakoga od nas. Dao je svoj život iz ljubavi prema svome Ocu i nama ljudima. Po križu smo spašeni, oslo-bođeni od zla i grijeha. Križ je simbol patnje, ali i spasenja. Zbog toga mi vjernici rado i s velikom pobožnošću sudjelujemo u pobož-nosti križnog puta u korizmenom vreme-nu. Razmišljajući o Isusovom križnom putu, razmišljamo i razumijemo i svoje životne križeve. S Isusom nam je sve lakše podnijeti i prihvatiti. Shvaćamo da križ nije proklet-stvo, već sredstvo koje nas dovodi do pra-vog, vječnog života i uskrsnuća.

Naš pogled mora uvijek biti upravljen u pravom smjeru – prema Kristu. On sve lije-či, obnavlja, okreće na dobro. Važno je samo biti svjestan svojih slabosti, grijeha i zla. Po-trebno je sve to iskreno i s velikim kajanjem predati Njemu koji je sama Ljubav i Prašta-nje. Dalje je sve u Njegovim rukama. On sve

oprašta i zaboravlja. Zato i mi moramo dru-gima opraštati i zabo-ravljati svoje grijehe, ali i uvrede koje su nam drugi nanijeli. Ovo je važno shvatiti kako bi-smo što bolje i pobož-nije sudjelovali u Isu-sovom križnom putu i u djelo proveli ono što On od nas traži.

Ovaj križni put sam nazvao: Moj križ-ni put. Mnogi će pro-naći sebe u ovoj po-božnosti. Nije ni čud-no, jer svi smo ranjivi, slabi, grješni… Dobro je da sebe pronađemo u ovoj pobožnosti! To je znak da razmišlja-mo o svome životu i da se želimo mijenja-

ti i biti što sličniji Isusu. Svaka pobožnost približava nas Bogu. Zbog raznih životnih poteškoća, problema i padova znamo se udaljiti od Boga, Njegovih riječi i savjeta. Ponekad bježimo od Boga, ali Bog ne bje-ži od nas. On nas prati, čeka i ne otpisuje. Mi smo Mu dragocjeni, iako slabi, grješni i nevoljni. Ova pobožnost prigoda je da za-stanemo, razmislimo o sebi, svome životu i krenemo novim – drugačijim putem koji vodi istinskom miru i sreći - Kristu. Zato, uzdigni svoj pogled prema Isusu koji te spašava i liječi!

Preporučujem da se ovaj križni put moli po obiteljima, u stanovima i kućama, pojedinačno ili zajednički. Mnogi bi željeli poći u crkvu na križni put, ali zbog obave-za često nisu u mogućnosti. Zato, nađimo malo slobodnog vremena i ovu pobožnost obavimo u svome stanu. Vjerujem da će mnogima Moj križni put pomoći i učiniti ih boljim, praktičnijim i savjesnijim vjerni-cima. Gospodin neka vas nadahne svojim duhom i učini vas radosnim navjestiteljima Radosne vijesti u ovom svijetu.

6 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

6 PROMINA


UVODNA MOLITVAU ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen!

Isuse, danas želim s Tobom provesti pola sata i razmišljati o Tvojoj muci, patnji, križu, smrti i uskrsnuću. Daruj mi sabranosti i mira kako bih se što bolje predao, shvatio i prihvatio sve ono što si za mene grješnika učinio. Otvori moje srce kako bi ova molitva obnovila moje biće.

Želim, Isuse, da ovaj križni put bude i moj križni put. Želim skupa s Tobom hodati, osjećati bol, plakati i shvatiti što si sve učinio za mene. Smekšaj moje kameno srce kako bih Te mogao što bolje razumjeti.

Takni moje srce kako bih što više i bolje ušao u sebe, svoju nutrinu i pokušao promi-jeniti sebe s Tobom. Otvori moje usne kako bi Te što više slavile i priznavale svojim Spa-siteljem i Otkupiteljem. Pročisti moje misli, osjećaje, želje i planove. Sve stavljam pred Tebe. Ti budi moj put i snaga. Vodi me i rav-naj mojim životom. Amen.

Puna tuge Majka stašeblizu križa te plakašena svog Sina gledajuć.

Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.

1. STAJALIŠTE: ISUSA OSUĐUJU NA SMRT

Klanjamo se Tebi, Kriste, i blagoslivljamo Tebe!Jer si svojim svetim križem svijet otkupio!

Župnik fra Petar Pletikosa u crkvi sv. Duha u Matasima pozdravlja sudionike Križnog puta Prominom 2018.

Križonoša Marko Čulina

PROMINA 7


Isuse, Tebe pravednika nepravedno su osu-dili na smrt. Ne samo Pilat već i vjerski poglavari i narod kojemu si propovijedao, hranio ga, liječio i pomagao na razne načine. Mnogima nije odgova-rala Tvoja istina i ljubav. Ti si ljubio neizmjerno i svakoga. Družio si se s grješnicima kako bi ih pre-porodio na novi život. I to nekima nije odgovara-lo. Zato si za sve nas pošao u smrt – na križ kako bismo dobili novo srce i novi duh i shvatili da si Ti jedini pravi PUT, ISTINA i ŽIVOT.

I ja sam se, Isuse, svojim grješnim postup-cima i nevjerom učlanio u društvo Tvojih sudaca: Pilata, vjerskih poglavara i naroda. Masa je i mene zavela. Lako sam vjerovao drugima kojima nije sta-lo do Tebe i Tvoje Crkve. Olako sam osuđivao sve i svakoga. Pomalo se moja vjera hladila i postao sam mlak kršćanin. Samo na papiru. Priznajem da sam Te i ja osuđivao, razapinjao svojim nedoličnim riječima i djelima, šireći neistine o Tebi i Tvojoj Cr-kvi. Nisam bio svjestan da sam i ja član Crkve. Ti me ipak nikada nisi napustio. To sam čuo dolazeći ponekad u crkvu. Zato sam tu, jer mi je nemogu-će više životariti i biti bez Tebe koji si Ljubav. Pri-znajem svoja lutanja i padove. Radujem se novom životu, jer znam da me ne osuđuješ i da si me godi-nama čekao. Nisi me nikada ispuštao iz vida. Hvala Ti za ponovni susret s Tobom.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

Smiluj se nama, Gospodine!Smiluj se nama!

Koje dušu čemernosti; punu jada i žalosti, mač preoštri prostrijeli.


2. STAJALIŠTE: ISUS PRIMA NA SE KRIŽ


Isuse, Ti primaš teški križ na svoja ramena i krećeš na put prema Kalvariji. Već su Te izbičevali, popljuvali, izudarali i izrugali, a Ti svejedno imaš hrabrosti nositi križ. Sve to činiš iz ljubavi prema svome Ocu i nama slabim i grješnim ljudima. Nisi se opirao, iako si bio iznemogao, krvav i izranjen. Nisi se ljutio, već opraštao svima. Šutio si i prihva-tio križ, jer si Ljubav. Do Tebe križ je bio znak sra-mote i prokletstva. Otkad si Ti prigrlio križ, on je postao znak ljubavi. Zato ga rado nosimo i držimo po svojim kućama, stanovima i drugim vidljivim mjestima. U križu je naš spas.

Križonoša Josip Džepina

Druga postaja - Marasovine

8 PROMINA


8 PROMINA

pozvati čete anđela koje bi Ti pomogle u tim teš-

kim trenucima. To nisi učinio jer si želio biti što

bliže nama i s nama. Nisi se žalio na težinu križa

i muku koju si podnosio. Nisi odlučio odustati

i ostati ležati na zemlji. Ti si Ljubav koja uza sve

poteškoće želi doći do cilja koji je odredio Otac.

Ja sam, Isuse, posve drugačije postupao u

svom životu. Bilo je križeva koje nisam znao ni

želio nositi. Jedno vrijeme križ života sam nosio

sâm i u svojoj oholosti sebe uvjeravao da mi nit-

ko drugi nije potreban. Posebno se sjećam prvo-

ga većeg pada koji me je bacio u ovozemaljsko

blato iz kojega sam se teško izvukao. Ostao sam

Ja, Isuse, nemam hrabrosti rado nositi svoje životne križeve. Bio sam često ohol i sebičan. Jedi-no rado nosim križić na lančiću oko vrata. Smatrao sam da sve mogu u životu riješiti sam, bez Tebe i brata čovjeka. Zato nisam prihvaćao križeve ljuba-vi i strpljivosti, a odabirao sam križeve nepraštanja, mržnje, sebičnosti i nestrpljivosti. Od sada želim, Isuse, prihvaćati križeve onako kako si ih Ti prihva-ćao. Molim oprost od sviju koje sam svojim grije-sima uvrijedio, rastužio i ponizio. I molim za one koji su na moje zlo uzvraćali zlom. Nauči me, Isuse, hrabro nositi svakodnevne križeve, nauči me šut-nji, jednostavnosti i poniznosti.



Ah, koliko rastužena bješe tada preblažena Majka Sina jedinog!


3. STAJALIŠTE:

ISUS PADA PRVI PUT POD KRIŽEM


Isuse, pod teretom teškog križa pao si na zemlju. Brzo si ustao i krenuo naprijed iz posluš-nosti prema svome Ocu i ljubavi prema nama grješnicima. Htio si u svemu biti sličan nama, osim u grijehu. Kao svemogući Bog mogao si

Treća postaja - kapela sv. Ante, Ljubotić

Križonoša Josip Čulina


ležati s pogledom uprtim prema zemlji, kaljuži

zla i grijeha. Shvatio sam nakon teških iskustava

da se sam ne mogu izvući i da mi je potrebno

podići glavu i pogledati Nebo. Hvala Ti, Isuse, što

si mi dao snage da to shvatim i prihvatim. Hvala

Ti što me nisi ispuštao iz vida i što si moje daljnje

životne korake osvijetlio darom čistoće, vjere, lju-

bavi, jednostavnosti i praštanja.



Koja sva se rastapaše od žalosti kad gledaše smrtne Sinka bolesti.


Četvrta postaja - kapela Gospe Čatrnjske, Suknovci

Križonoša Ivan Kardov

4. STAJALIŠTE

ISUS SUSREĆE SVOJU SVETU MAJKU

Klanjamo se Tebi, Kriste, i blagoslivljamo Tebe!

Jer si svojim svetim križem svijet otkupio!

Isuse, Ti si na svom križnom putu susreo i

svoju Majku. Bio je to važan susret. Susret koji Te je

ohrabrio, ojačao i dao Ti malo vremena da odmoriš

od teškog pritiska križa. Tvoja i naša Majka bila je

tada tiha i puna ljubavi. Znao si da je tu, da Te prati,

i zato Ti je bilo lakše nositi teret križa. Majka Te nije

nikada napuštala, pa ni tada kada Ti je bilo najteže i

kad su Te skoro svi ostavili. Ona hrabro ide s Tobom

na putu spasenja. Osjeća veliku bol, ali u ljubavi sve to podnosi i prihvaća. Takva je naša nebeska Majka koja i nas prati, hrabri i podiže na našim zemaljskim lutanjima i padovima.

Ja sam, Isuse, često izbjegavao pravi i iskre-ni susret s Tobom i Tvojom Majkom. Bojao sam se susreta, jer sam padao sve više, sve dublje. Bio sam zaslijepljen tamom ovozemaljske sreće i užita-ka. Pogled mi je često bio uprt prema zemlji, a ne prema Tebi. Znao sam da bi me pogled prema Tebi morao mijenjati. Zato sam stalno odgađao taj susret za neka druga vremena. Lanci ovisnosti, oholosti i samodostatnosti stalno su me vukli prema zemlji.

10 PROMINA


10

Bojao sam se susreta ne samo s Tobom, već i sa so-bom i drugim ljudima. Nisam poštivao i iskazivao ljubav ni prema svojoj majci koja me rodila, odgaja-la, nosila moje križeve i zalijevala ih suzama. Marijo, koja si susrela svoga Sina, susretni i mene i promije-ni me! Tvoj pogled neka i mene ohrabri i nosi pute-vima koji vode u Vječnost!



A tko ne bi proplakao kad bi Majku tu gledao u tolikoj gorkosti.


5. STAJALIŠTE: ŠIMUN CIRENAC POMAŽE ISUSU NOSITI KRIŽ


Isuse, Šimun Cirenac Ti je pomogao nositi teški križ kad je bilo najteže. Njega su prisilili da Ti pomogne. Vjerujem da mu je susret s Tobom pro-mijenio život. Isuse, i Tebi je trebao čovjek na tvome životnom križnom putu. Htio si nam poručiti da i mi budemo Šimuni Cirenci, da pomažemo i iziđe-mo u susret onima kojima je potrebna naša pomoć. Kad smo nekome učinili dobro djelo, to smo učinili Tebi, Isuse. Važno je da sve što činimo učinimo iz ljubavi i s Isusom. Tada je puno lakše, ugodnije, ve-drije i radosnije. Tada nam zapravo i nije teško.

Ja, Isuse, nisam uvijek bio Šimun Cirenac. I

onda kad su me natjeravali da učinim dobro bratu

čovjeku, ja sam se odupirao i u svojoj tvrdoglavo-

sti to nisam učinio. Mislio sam samo na sebe. Uvje-

ravao sam sebe da i meni nitko nikada nije pomo-

gao. Živio sam samo za sebe. Razmišljao sam o

svojoj snazi, uspjehu, moći, ugledu.. Sve dok jed-

nog dana i meni nije trebao Šimun Cirenac. Tada

sam počeo drugačije razmišljati. Zaključio sam da

je i meni potreban Isus - Tješitelj žalosnih i Spasi-

telj grješnika. Hvala Ti, Isuse, što me nisi zabora-

vio i što si mi u pravom trenutku otvorio oči duha

i poslao mi pomoć za kojom sam čitav život če-

znuo. Kad sam s Tobom, ne veselim se zemlji.



Zarad grijeha puka svoga vidi Sinka preslavnoga oštrim bičem podložna.


Peta postaja - crkva Gospe Čatrnjske, Lukar.Križonoša Ante Ikica Sudionici Križnog puta Prominom 2018.

PROMINA 11


PROMINA

6. STAJALIŠTE:

VERONIKA PRUŽA ISUSU RUBAC


Isuse, Veronika Te pratila na križnom putu i svojim rupcem obrisala Tvoje iznakaženo, kr-vavo i popljuvano lice. U tom trenutku Tvoje lice nije bilo lijepo, ali je Veronika ipak osjetila nutarnju ljepotu Tvoga lica, jer si Ljubav. U času prezira i poniženja sjao si dostojanstvom, do-brotom i nutarnjom ljepotom. Na rupcu si osta-vio svoje utisnuto lice koje je Veroniku potaklo da u svakom čovjeku vidi odraz Tvoga lica.

Isuse, u životnim križevima i stazama živo-ta nisam uvijek susretao Tebe u bratu čovjeku, niti brisao suze i znoj s njegova lica. Radije sam pošao drugim putem da ne susretnem onoga koji je bio potreban moje pomoći. Svojom se-bičnošću i krivim postupcima nagrdio sam lice svoga brata, jer sam sve učinio kako bi moj brat izgubio dobar glas. Nisam bio svjestan onih

Pjesmom i molitvom Križnim putem Prominom

Odmor i okrijepa kod Branka Traljića

Šesta postaja - Drage, Lukar. Križonoša Luka Sarić koji je uredio postaju.

Isusovih riječi: Što god učiniste jednome od ove moje najmanje braće, meni učiniste. Olako sam nagrđivao lice svoga brata ogovaranjem, kleve-tanjem, optuživanjem, ocrnjivanjem i drugim blatom grijeha. Izblijedjela je Tvoja slika pred mojim očima, slika Boga koji ljubi, usrećuje, oprašta i nagrađuje. Oprosti mi, Isuse, što sam svojim grijesima iznakazio svoje lice i lica dru-gih na mome životnom putu!



Vidi Sinka ljubljenoga, ostavljena od svakoga gdje umiruć’ izdahnu.


12 PROMINA12 PROMINA


7. STAJALIŠTE:

ISUS PADA DRUGI PUT POD KRIŽEM


Isuse, Ti već drugi put padaš pod težinom

boli, križa i patnje. Pao si na zemlju, ali si stal-

no mislio na Nebo, na svog Oca, na sve nas. Nisi

ostao ležati na zemlji, već si nakon kratke stanke

ustao i krenuo naprijed. Odlučio si do kraja is-

puniti volju svoga nebeskog Oca.

Isuse, ne postupam uvijek kao Ti. Padao

sam više puta, teško ustajao i uvijek donosio

odluke da taj grijeh, to zlo više neću nikada uči-

niti. Priznajem, Isuse, da se toga nisam uvijek

držao. Popuštao sam napastima i zlim sklono-

stima. Mislio sam da se sâm mogu boriti. Nisam

uspijevao sve dok Tebe nisam zazvao, pao na

zemlju, kleknuo, ponizio se, isplakao i sve iskre-

no priznao. Padova je i dalje bilo, ali sam uvijek

osjećao Tvoju ruku koja me je podizala i opet nosila naprijed. Hvala Ti, Isuse, što mi daješ uvi-jek novu životnu priliku i snagu da se ubrzo pri-dignem nakon ponovnog pada. Hvala Ti što me ne odbacuješ i što me prihvaćaš sa svim mana-ma, slabostima i padovima. Daj mi snage da i ja ljudima oko sebe pružam nove životne prilike. Isuse, Ti budi svjetlo u mojoj tami i uvijek me podigni u trenucima mojih padova!



Ah, preslatka naša Mati, daj i meni proplakati gorko s tobom zajedno.


Hvala Razvođanima na dočeku s mnogo ića i pića svake godine

Sedma postaja - crkva Svih Svetih, Razvođe. Križonoša Marino Jakovljević.

PROMINA 1313

8. STAJALIŠTE:

ISUS TJEŠI JERUZALEMSKE ŽENE


Isuse, na svome putu koji vodi prema Kal-

variji susrećeš rasplakane žene. Ne misliš na

sebe i svoje poteškoće. Stalo Ti je do drugoga i

zato misliš na tuđe suze i boli. Našao si vreme-

na da rasplakanim ženama pružiš riječi utjehe,

ljubavi, nade i obraćenja za njihovu djecu. Po-

ručio si im da ne oplakuju Tebe, već sebe, svoju

djecu, druge s kojima žive i bližnje kojima ne

iskazuju ljubav.

Isuse, danas i meni želiš reći da ne opla-

kujem Tebe, već sebe, svoje srce koje je često

bilo izvor zla, nevjere, neprihvaćanja drugoga,

vrijeđanja, omalovažavanja… Poručuješ mi da

oplakujem sve ono u meni što je izvor zla i gri-

jeha, izvor nepravde, izvor patnje i boli mojih

bližnjih. U svome bližnjemu nisam uvijek su-

sretao Tebe. Zbog toga sam nesretan, neraspo-

ložen i nezadovoljan. Molim Te, omekšaj moje

kameno srce i pomozi mi na putu obraćenja

za kojim stalno čeznem. Hvala Ti, Isuse, što mi

daješ pravu utjehu i što me čistiš od sebičnosti

i oholosti, kako bih mogao u jednostavnosti i

poniznosti služiti svojoj supruzi, djeci, svojim

ukućanima i svima koji se nađu na momu ži-

votnom putu.


Osma postaja - kapela Kraljice mira, Gluvače. Križonoša Slavko Džapo.

Kapelu Kraljice mira napravila Marija Duvančić - Maca


Smiluj se nama, Gospodine!

Smiluj se nama!

Daj mi neka srce moje,

Boga ljubi kao tvoje

i da njemu ugodim.

Od žalosti Majko sveta

rane Sina tvog propeta

nek’ nam budu u srcu.

Isuse, i ja sam ne jednom već više puta padao pod teretom svojih grijeha. Padao sam i ustajao. Na kraju sam klonuo, pao u blato koje mi je zamračilo pogled prema Nebu i ostao sam ležati. Sve do tada sam mislio da mi nitko nije po-treban i da ću se sam boriti sa svim svojim lutanji-ma, posrtajima i padovima. Nisam uspio. Ležeći u blatu ovisnosti, počeo sam razmišljati i o Tebi koji si Ljubav, Praštanje i Dobrota. Sjetio sam se i majčinih i Tvojih riječi koje su mi puno značile

14 PROMINA

Isuse, i ja sam ne jednom već više putapadao pod teretom svojih grijeha. Padao sam iustajao. Na kraju sam klonuo, pao u blato kojemi je zamračilo pogled prema Nebu i ostao samležati. Sve do tada sam mislio da mi nitko nije po-treban i da ću se sam boriti sa svim svojim lutanji-ma, posrtajima i padovima. Nisam uspio. Ležećiu blatu ovisnosti, počeo sam razmišljati i o Tebikoji si Ljubav, Praštanje i Dobrota. Sjetio sam sei majčinih i Tvojih riječi koje su mi puno značile

9. STAJALIŠTE:

ISUS PADA TREĆI PUT POD KRIŽEM


Isuse, Ti već treći put, iz ljubavi prema svo-me Ocu i nama grješnicima, padaš pod teretom teškog križa. Ovaj pad je najteži i najbolniji jer si iznemogao. Ne odustaješ, već se dižeš i nastav-ljaš hod do cilja. Prošao si polovicu puta. Usta-ješ, grliš križ i ideš naprijed.

u ranijem razdoblju moga života. S vremenom sam sve ono dobro zaboravio jer mi je nešto dru-go bilo važnije u životu. Ti si mi bio na drugom, ponekad i na zadnjem mjestu. Hvala Ti što si me blago spustio u blato da progledam. Hvala Ti što si me ponizio i omogućio mi da podignem po-gled sa zemlje prema Tebi, prema Nebu, prema Vječnosti. Hvala Ti što si oprao svu moju prljav-štinu, prihvatio me ovakvoga kakav jesam i što si mi pripravio bijelu haljinu besmrtnosti i čistoće. Budi uz mene kad mi malakšu sile i ne dopusti mi da se ikad odijelim od Tebe!



Muke Sina daj nam biti, dionikom i podnijeti što je za me podnio.


10. STAJALIŠTE: ISUSA SVLAČE


Isuse, s Tebe su skinuli odjeću. Htjeli su Te poniziti, obezvrijediti svetost Tvoga i našeg tijela. Kad su prvi ljudi sagriješili, saznali su da su goli. Grijeh ranjava i dušu i tijelo. Ti si nam, Isuse, dao tijelo. Sveto je jer je stvoreno na Tvoju sliku. Po tijelu postajemo jedni drugima blizu, pružamo prijateljstvo, mir, osmijeh, prepoznajemo Tvoja veličanstvena djela…


Deveta postaja - križ na trgu u Oklaju

Križonoša Ivica Džepina

PROMINA 15


Okrijepa u župnoj crkvi sv. Mihovila dobro je došla

Deseta postaja - crkva sv. Mihovila,križonoša Mate Zelić

I po suncu i po kiši nije teško poći za križem

Isuse, nisam uvijek svoje tijelo smatrao hra-mom Duha Svetoga. Popuštao sam strastima i smatrao sam važnijim potrebe tijela nego potrebe duha. U mojem životu bilo je raznih neurednosti, požuda, bludnosti, srdžbe, bijesa i zloće. Ovi grijesi su me udaljili od Tebe koji si sama Ljubav, Čistoća i Dobrota. Grijesi su me opterećivali i uznemirava-li. Svoje nezadovoljstvo prenosio sam i na druge.

Isuse, obuci me u novu odjeću čistoće i do-brote! Oprosti mi što u svom i tuđem tijelu nisam otkrivao Tvoje djelo! Oprosti mi što sam spolnost

pretvorio u sebično traženje užitka i tako poniža-

vao sebe i druge! Obnovi me, Isuse, i daj da bu-

dem svjedok novog života kojeg nam Ti nepresta-

no daruješ! Dotakni, Isuse, moju dušu i tijelo da

ozdrave! Daj da u svakom tijelu vidim Tvoju sliku!

Daj da sebe i druge ljude ljubim Tvojom ljubavlju!



Čin me s tobom tugovati,i smrt Sina tvog plakatidokle budem živjeti.


16 PROMINA


11. STAJALIŠTE:

ISUSA PRIBIJAJU NA KRIŽ


Isuse, Tebe Pravednika i Spasitelja pribijaju na križ. Nisi se opirao, već si to sve rado prihvatio, oprostio i molio za one koji su te razapeli. Iskazao si tako veliku ljubav prema svima. I oni zli ljudi su Tvoji. Nisi ih otpisao. I njima si dao priliku da se promijene, da povjeruju, da progledaju. Pobi-jedio si zlo i dokazao da Zli nije naš gospodar.

Isuse, nisam uvijek postupao onako kako si me Ti savjetovao. Opirao sam se križu i trplje-nju. Bilo mi je teško prihvatiti životni križ. Nisam opraštao i nisam molio za one koji su me uvrije-dili, koji su mi nanijeli nepravdu, koji su me krivo optužili. U meni se pojavila mržnja i odbojnost koju sam rado prihvatio. Nisam se odupirao tome zlu i nisam od Tebe tražio savjet i pomoć. Zbog svoje oholosti i pomanjkanja ljubavi bio sam ne-sretan, nezadovoljan, neraspoložen, uvredljiv, bahat… Nisam se više mogao, Isuse, nositi s ovim zlom koje je zarobilo moju dušu. Odlučio sam

16

Jedanaesta postaja - crkva sv. Martina, Mratovo.Križonoša Marko Džepina

krenuti prema Tebi, Tvojim putem. Uspio sam jer sam prihvatio Tvoju riječ, poniznost, dobrotu i lju-bav. Hvala Ti, Isuse, što me grliš svojim raširenim i prikovanim rukama! Hvala Ti što si me, uza sve moje slabosti i lutanja, privukao ponovno k sebi i pročistio moje misli i životne puteve! Sada znam da po križu dolazi moje spasenje!



Uz križ s tobom želim stajat, i tugujuć’ ne prestajat, doli sveđer cviljeti.


12. STAJALIŠTE: ISUS UMIRE NA KRIŽU


Isuse, Tvoje riječi s križa: Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?, Oče, oprosti im jer ne znaju što čine! i Oče, u ruke Tvoje predajem duh svoj! puno nam znače i govore o Tvojoj velikoj ljubavi prema svome Ocu i nama slabim i grješnim ljudima. Još nas više ohrabruju i vesele riječi koje si uputio onom razbojniku koji je s Tobom bio razapet, koji se po-kajao i priznao Tebe za svoga Spasitelja. Tvoje riječi: Još danas ćeš biti sa mnom u raju! govore nam da smo uvijek Tvoji i da nas nikada nećeš zaboraviti.

Isuse, Tvoje riječi s križa i ja sam često čuo, ali me nisu pogađale i mijenjale. Ostao sam isti, bezosjećajan, tvrdoglav, sebičan, ohol, samodo-statan… Hvalio sam se da sam dobar vjernik, a ni-sam se nikada u potpunosti predao Tebi. Nisam Ti otvorio do kraja vrata svoga srca. Nisam bio spre-man Tebe prihvatiti za svoga stalnog životnog su-putnika. Ti si, Isuse, rado svima opraštao, a ja sam još opterećen lancima nepraštanja, ogovaranja, vrijeđanja… Godinama s nekima ne razgovaram i bježim od njih. To me žalosti i vidim da više nisam sposoban nositi taj teret. Daj mi snage, Isuse, da prihvatim svog brata onakvog kakav jest, da mu rado oprostim i pružim ruku pomirenja! Isuse, raširi i moje ruke kako bih poletio u susret svome bratu, u susret Tebi koji si Praštanje i Ljubav!



PROMINA 17


17

Trinajsta postaja - kapela sv. Ante, Čitluk.Križonoša Ante Knežević

Dvanajsta postaja - kapela sv. Ane, Mratovo. Križonoša Gabrijel Gojčeta

Djevstva cvijete plemeniti, već mi nemoj gorak biti,čin me s tobom plakati.


13. STAJALIŠTE: ISUSA SKIDAJU S KRIŽA


Isuse, Ti si iz ljubavi prema nama umro na križu. Tvoja i naša majka Marija pratila Te na križ-nom putu sve do Kalvarije. Ti si, Marijo, sve vidjela, čula, o svemu razmišljala, sve proživljavala na tome krvavom putu. Izdržala si jer si majka i jer smo mi Tvoja djeca. Imala si hrabrosti primiti mrtvo tijelo svoga Sina u svoje majčinsko krilo. To si rado uči-nila jer si mislila na nas, slabe, grješne ljude kojima je potrebno spasenje, kojima je potreban Spasitelj.

Marijo, Isusova i moja Majko, hvala Ti što primaš i grliš mene koji sam često mrtav, mlak, nesposoban i nemoćan. Tebi, jer si Majka, iskre-no upućujem svoje molitve jer osjećam mrtvilo u svojoj duši, osjećam prazninu, osjećam nemir. Tu prazninu nastojao sam ispuniti na različite načina, ali bez uspjeha. Tražio sam lijek i pomoć na krivom mjestu. Isusova i moja Majko, pomo-zi mi, pročisti sve moje misli, osjećaje, poravnaj može životne staze, podigni moje poglede pre-ma Nebu… Primi i moje mrtvo tijelo i dušu i sve oživi. Ti to možeš, jer si Majka koja imaš ljubavi za mene. Predaj me svome Sinu, mome jedinom Spasitelju, kojega od sada želim sve više slušati,

slijediti, veličati i svjedočiti drugima. Hvala Ti, Isuse, što me primaš i rađaš na novi život kojeg si pripravio i za mene, slabo i grješno stvorenje!



Daj mi da smrt Sinka nosim,tvog u srcu, nježno prosimi da rane poštujem.Od žalosti Majko svetarane Sina tvog propetanek’ nam budu u srcu.


14. STAJALIŠTE: ISUSA POLAŽU U GROB


Isuse, vjerujem da si za nas umro i uskrsnuo.

Ti si nam pokazao i objasnio smisao žrtve, križa,

odricanja, patnje i smrti. Položili su Te u grob, ali

Ti si treći dan uskrsnuo i pokazao se svojim uče-

nicima u novom, proslavljenom, produhovljenom

tijelu. Zato vjerujem u život nakon groba, vjerujem

u prekogrobni život i u uskrsnuće tijela.

Isuse, nisam uvijek razmišljao o onome što

me čeka nakon ovoga kratkog i prolaznog života.

Previše sam bio okupiran ovozemaljskim proble-

mima, brigama, trkom za zaradom, provodima…

Na dan suda prestrašnoga,ne daj jaza paklenogada me plamen opali.

Moj Isuse, kada pođems ovog svijeta daj da dođemTebe s Majkom slaviti.

I kad vijek moj dovrši sedaj da duša uputi seu nebesko veselje.


18 PROMINA

Četrnajsta postaja - kapela sv. Roka, Čitluk. Križonoša Marko Čulina.

ZAKLJUČNA MOLITVA

Isuse, s Tobom sam proveo ovo vrijeme

razmišljajući o sebi i o Tebi koji si rado i iz lju-

bavi prema nama ljudima proveo teške trenut-

ke ponižavanja, vrijeđanja, bičevanja, padanja,

razapinjanja i smrti.

Hvala Ti što si mi dao priliku da barem

donekle osjetim ono što si Ti osjećao na putu

prema Kalvariji.

Želim da u meni umre svaki grijeh, mržnja,

osveta, oholost, samodostatnost, razuzdanost,

nevjera… Ojačaj moju vjeru kako bih mogao u

život provesti ono što Ti od mene hoćeš.

Molim Te, Gospodine, smekšaj moje ka-

meno srce kako bih mogao sve ljude prihva-

ćati, svima rado opraštati, sve ljubiti, poštivati

i svima pomagati. Daj mi novo srce i novi duh!

Vjerujem da ću to i dobiti jer Te iskreno molim,

jer si Ljubav i Praštanje. Ti si dobar i milosrdan

prema svima koji Te zazivaju! Amen.

Fra Tomislav Brekalo

Nisam bio svjestan Tvoje velike ljubavi prema meni i mojem spasenju. Bio sam sumnjičav i nevjeran poput Tome. Zbog slabe vjere nisam čeznuo za pra-vim životom, vječnim životom. Malo sam vremena posvećivao Tebi i razmišljanju o neprolaznim, vječ-nim, duhovnim vrednotama. Gospodine, privuci me k sebi, zagrli me i oprosti sva moja lutanja, ne-vjere, sumnje! Daj da me u mojem budućem životu ništa ne zaustavi na putu prema Tebi. Ohrabri me i ojačaj da ne klonem na svome životnom putu koji je pun raznih zamki, grješnih ponuda i lažnih obe-ćanja. Ti, Isuse, budi svjetlo na mojem putu!

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…Smiluj se nama, Gospodine!Smiluj se nama!

Čin’ me ranam izraniti, krvlju - križem opojiti a za ljubav njegovu.


PROMINA 19

Da je netko prije samo nekoliko desetlje-ća rekao da će se Promina, općina u srcu

kršne Zagore okrenuti turizmu kao jednoj od ključnih razvojnih odrednica, vjerojatno bi “zaradio” kakav posprdni nadimak, a nije isključeno da bi mu se zalijepila i prikladna zdravstvena dijagnoza.

No, danas se više nitko ne čudi kada među seoske putove u tom kraju zađe specija-lizirani tegljač natovaren betonskim bazenom rađenim po mjeri. Da ne govorimo o web stra-nicama seoskih gospodarstava, koje na četiri svjetska jezika “vabe” goste nudeći im obitelj-ski odmor daleko od prenapučenih hotela, u

IZ ŽIVOTA PROMINE

‘Bogu iza nogu’, događa se pravi, pravcati turizam; ‘Iza svakog kamenčića niknuo je bazenčić!’

Oj, Promino, lijepa li si

povući nemala bespovratna sredstva. Najno-viji, vezan uz pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima, primjeri-ce, raspisala je Agencija za plaćanja u poljo-privredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

“Težak” je skoro 188 milijuna kuna. Do-brodošli su, uz druge i prijavitelji koji žele ula-gati u sektor turizma u ruralnom području. Čak i one kojima turizam nije “ni u peti”, intri-gira potpora od respektabilnih 375.575 kuna “po glavi”. “Begenaje” to i Tihomir Budanko, prominski načelnik. Dapače, kao “iz rukava” sipa podatke u prilog turističkih planova svo-je općine čije su se službe uhvatile izmjena i dopunama prostornog plana, trećih po redu, kojima će osigurati po 10 hektara zemljišta za dvije turističke zone.

– Jedna bi se nalazila iznad Puljana i obu-hvatila bi potez prema Selinama, a druga ponad Suknovaca prema Križevim njivama. Pod turi-

djevičanskoj prirodi, među smrikom, dračom i kržljavim bristićima, “bogu iza nogu”.

Dvije turističke zoneUostalom, i sama općina Promina sa svo-

je internetske stranice upućuje potencijalne ulagače da su im na raspolaganju natječaji kojima mogu ostvariti niz pogodnosti, pa i

20 PROMINA

IZ ŽIVOTA PROMINE

stičkim planovima podrazumijevamo i temat-sku cestu od Oklaja do Nečvena, dugu 5,1 kilo-metar, koja je većim dijelom završena. Preostala je zadnja dionica do Nečvena, koju namjerava-mo urediti ove godine – najavljuje načelnik te napominje kako je u planu i obnova i sanacija niza cesta koje će se nadovezivati na nju.

Odobreni milijuni– U priči o turističkim ambicijama nemo-

guće je ne spomenuti suradnju općine s Jav-nom ustanovom Nacionalni park “Krka” na projektu povezivanja srednjovjekovnih utvr-da Bogočin i Nečven s Puljanima. Snimljena je i hodnica koja bi, po katastarskom planu, trebala obuhvatiti dionicu od zaseoka Bagi-ći do Bogočina i dalje do Križnica. Projekt je preuzeo NP “Krka”, a planira se izrada projek-tne dokumentacije u tekućoj godini. Nastavit

će se i gradnja ceste Čitluk – Bogatići koja povezuje gornji i donji tok rijeke Krke, te na-pose Roški slap s centrom u Puljanima. Za taj projekt odobreno je 7,3 milijuna kuna.

Svi su izgledi, dodaje Budanko, da će Op-ćini u vlasništvo pripasti i nekadašnje, odav-no napuštene škole u Mratovu, Lukaru..., a i njih bi se dalo iskoristiti u turističke svrhe. No, što o turizmu u svom kraju kažu Prominjani i koliko ih je spremno zamrla (pra)djedovska ognjišta oživjeti u skladu s trendovima 21. sto-ljeća? Odgovor na to pitanje ne traži se mo-bitelom. Zato smo za odredište uzeli dva sela – Nečven i obližnje Puljane, jedno u sastavu, a drugo tik do NP “Krka”.

Prva živa duša u Nečvenu na koju smo nale-tjeli bio je Mile Sarić. Zatekosmo ga s mistrijom u ruci i kantom svježe pripremljene betonske smjese. Pogodio je s vlasnikom kuće uređenje vanjske površine bazena prekrivenog prepo-znatljivom tirkiznoplavom ceradom.

– Ovo di ste došli je zaseok Perice, tamo su Sičići, iza Bibići... Svi ode rade u kamenu, pa tako i ja s ovim pločama. Nije to gradnja, ka šta se rade bunje, ali svejedno je kamen. Vidite, ova će se kućica i bazen iznajmljivati turistima. Tija je vlasnik da posa bude gotov do drugog miseca, ali malo se oteglo. A ima takvih još... O’de vam ja poznam sve, dakuću kad sam se tu rodija. Tili bi se ljudi vratit i od nečega živit.

Zaseok Nečven s utvrdom i slapom Daljan na Krki

Milan Sarić uređuje bazen

To ne bi bilo loše... – konstatirao je Mile i ko-mad pločastog kamena vješto zalijepio na zid.

Knin zagađuje KrkuNe bi bilo loše ni da je Nacionalni park

malo fleksibilniji kada se radi o uređenju po-pratnih stambenih objekata. Ocijenila je to

PROMINA 21

zagrebačka Prominjanka Nevenka Perica koja se taman, s naramkom grabovine, zaputila u vatrenu kuću zadimit meso i kobasice. Nema, kaže, bure a muha je vrag. Tamo gdje se uvu-če, sa suhim se mesom možete pozdraviti.

– Nečven je jedino selo u općini Promina u Nacionalnom parku i reklo bi se da uživamo neke pogodnosti, a ne daju nam mrdnit. Op-ćina Oklaj je dobila poprilično novca da sredi putove i stvarno se asfaltira i do kuća i do šta-la. A, gle kod nas... ništa od asfalta. I to bi se prežalilo, ali kad se ne dopušta ni minimalno, to nije fer. Potiče se gradnja bazena, ali kako ćemo radit bazen ako nema druge infrastruk-ture. Ne tražimo puno. Evo tu je bio svinjac, samo bi ga pokrili i uredili u kamenu jednu garažicu. Vele, nije u građevinskoj zoni i ne može se... Traže da septičke jame trebaju biti kao gusterne, da se ne zagadi i to je u redu, ali ako mene pitate reći ću otvoreno – Knin je najveća septička jama i najprije se treba riješit da se Krka ne zagađuje s njihove strane.

Ja sam se tu rodila, mi smo se kupali na Krki i pili vode. A sad na tim mistima ima i mulja i trave. Zašto se o tome ne povede ra-čuna? Ima i zaboravljenih putova kojima su naši stari išli na Krku. Sve bi se to dalo isko-ristiti i za turizam. Ne trebaju nama ni kuće, ni vile... Živjeli bi u skladu s prirodom, kao što smo oduvijek, ali ono osnovno bi morali imati. Ovako, za svaku sitnicu se traži milijun dozvola. Previše je to – ocijenila je Nevenka. Suprug i ona su u mirovini i zadnjih pet dana su se, reče nam, “zdravo umorili” u vinogradu i masliniku. Više su u Nečvenu nego u Zagre-bu, pa bi se možda i sami okušali u turizmu, ali teško je, smatra, pomiriti zabrane i papiro-logiju s turističkim planovima.

Šta ću u Zagrebu?– Svi bi to iskoristili i bavili se turizmom,

samo nam trebaju popratni sadržaji jer, gle-dajte, ako iznajmiš sobicu, nemaš di pospre-mit alat. Imamo maslinike, vinograde, a kod bratića držimo traktor. Drugačije se ne može. Mala su ovo imanja. U stara vremena u ove četiri kuće živjelo je 74 duše. Sve se to raselilo trbuhom za kruhom. Nije se moglo od zemlje živiti. A danas bi se dalo od turizma. Htjeli bi ponešto obnoviti. Fali nam garažica i parking ako ćeš se baviti nečim. Ne možeš živiti u Za-grebu, a baviti se u Promini turizmom – za-ključila je Prominjanka sa zagrebačkom adre-som i požurila provjeriti ručak.

IZ ŽIVOTA PROMINE

Naš sljedeći sugovornik, Josip Bračić iz Puljana, međutim, vremena je imao napretek. Istina, zaputio se u vinograd kad smo ga pre-sreli nadomak sela, ali je sa zadovoljstvom po-ljoprivredne planove za to prijepodne odgo-dio u našu korist. Dapače, ponudio se da nas malo provede kroz Bračiće i pokaže što se sve uredilo u selu za potrebe turizma. Putem smo doznali kako i Josip, zapravo, 20 posto živi u Zagrebu, a 80 posto u Promini.

– A čime se bavim? Malo oko vinograda, malo oko vrta, malo oko ovoga-onoga, uvijek ima nekog posla. A šta ću u Zagrebu? Odeš u Tkalčićevu s društvom i zaglaviš. A, šta imaš od toga? Ima puno naših u Zagrebu i to mla-đih ljudi koji su otišli u penziju. Kažu – vratiće se, a vraga su se vratili... Na primjer, ovaj iz ove kuće je oša u Zagreb, ovaj u Zadar...

Na pitanje može li se u Promini živjeti od turizma, bio je kategoričan, ali je i osnovnu temu proširio u svim pravcima.

– Može! Zašto ne bi moglo?! Evo, na pri-mjer, imaš ode jedan bazen isprid one kuće, i ona tamo ima bazen. U Nečvenu ga ima je-dan Sičić, Bibić je drugi, ovaj mali treći... šta ja znam. Ima puno ljudi koji se okreću turizmu. Ja baš velim ovom našem Tihomiru Budanku – daj nešto napravite da se do Brljana i Opa-kog jezera probije put i malo sredi za turiste. Gledam, došla ovo lito tri autobusa i oni jadni turisti bi u zahod, a nigdi ničega... sakrivaju

U Nečvenu mlade djevojke beru masline

se iza vrba. Nije ugodno. A priroda ne može biti lipša. Obnovili su ljudi i starinu. Vidiš li onu kućicu pokrivenu kamenim pločama, to je od našeg najjačeg medara Ivice Bračića... Ovaj kraj je poznat i po Ivanu Aralici. Ode se rodija, ode mu je živila i mater i umrla u du-bokoj starosti. Aralice su vam u ovom pravcu – pokazivao mi je Josip prstom unaokolo, kr-čeći put do prelijepe kućice s bazenom.

22 PROMINA

IZ ŽIVOTA PROMINE

22 PROMINA

Masline su dobro rodile u masliniku Zvone Perice pokraj utvrde Ne ven, 10. studenog 2018. g.

– Ova je bila nešto manje popunjena, ali isto nije manjkalo gostiju – otvorio je naš vo-dič ulazna vrata imanja i uveo nas u dvorište, istaknuvši da mu nitko neće zamjeriti što nas je proveo.

Rado nam je pokazao i novoobnovljene kuće u zaseoku, sve identificirajući vlasnike imenom (kao da ih i mi poznajemu “u glavu”). – Vidiš, načelnik nam je proveja i asfalt. To je ka bog. Ovu kuću jako dobro Ante održava. A bila je ruševina. Ode je jednu ruševnu kuću kupi-la jedna ženska i obnovila, vidiš kako je lipa. A ova druga je isto prekrasna... Jedan iz Osijeka bi ovu kupija, al se vlasnici ne mogu među so-bom dogovorit. Ovo je kuća pokojnoga Kreše... Divota jedna. A da znate kako je tek unutra.

Kad je iscrpio “zalihu” novoobnovljenih kuća u Bračićima, Josip nam je pokazao i svo-ju novoobnovljenu vatrenu kuću i pristojan broj pršuta obješenih o grede. Neće ih, do-duše, servirati turistima jer takvih ambicija nema, ali će poslužiti za obiteljske fešte i blag-dane. Ako koji turist zaluta na njegov prag, ponudit će ga – reče, jer Prominci nikad nisu bili loši domaćini. A i uvijek su, kazuje, pazili svoje goste, pa bili oni znani ili neznani.

– Ovo ti je lito bija živi cirkus ode. Došli neki Česi s dva-tri auta, parkirali ih i nestali. Stoje tako auti, a nigdi žive duše. Pomislili lju-di da im se nije šta desilo, da se nisu utopili. Bila i policija. Kad šta? Uzeli oni šatore i po-stavili ih kod Talijanove pećine... Uživali Česi uz Krku ka nikad u životu. I sad neki kažu, boje se zmija... Ma, đavla se oni boje kad je besplatno – odmahnuo je rukom naš pratitelj i srdačno nas pozdravio.

Marina Jurković, Šibenski list

– Ja vam mogu reći da je čovik odlično i pametno uredija staru kamenu kućicu. Insta-lacije sam mu ja radija. Imaju gori jednu sobu, doli dnevni boravak, dobija četiri zvjezdice i ka bog. Non-stop je puno. Prošli smo kroz selo i prema drugoj kamenoj kući, također s četiri zvjezdice, na adresi Bračići 16. U malom masliniku smjestio se bazen, uređena je i gu-sterna. Vidi se da se pomno održava.

PROMINA 23

IZ ŽIVOTA ŽUPEUSKRS U PROMINI

Obratite se!Započeli smo sveto korizmeno vrijeme

“posta, pokore i djela ljubavi”. U ovom vremenu posebice odzvanja Božji zov: “Obratite se i … živite” (Ez 18,2). “Ako se ne obratite, svi ćete propasti” (Lk 13, 3). I sam svećenik, dok nas je na Čistu srijedu posi-pao pepelom, govorio je svakome od nas: “Obrati se i vjeruj Evanđelju!” Znači da je obraćenje za Crkvu i kršćanstvo nešto vrlo značajna i velika! Ali, teško je to sve razu-mjeti! Što znači obratiti se? Konačno, na što se to trebam obratiti? Zar se obraćenje ne odnosi na velike i poznate grješnike ili na one koji u Boga ne vjeruju? Konačno, zašto me treba posipati pepelom?

Počnimo najprije s pepelom. Sve stare religije, tako i židovstvo, u svojim obredima upotrebljavaju i pepeo. Uvijek su se vjerni-ci posipali pepelom kad bi započinjali vri-

jeme posta i pokore. Pepeo kao takav ima simbolično značenje propadljivosti, nesta-losti jer je on, zapravo, ništa, samo ostatak nečega što je plamen progutao. Posuti se pepelom i znači onda započeti i vršiti jav-nu pokoru da to svi vide jer su svi vidjeli i grijehe koji su se počinili. To je nekakvo javno ispovijedanje mimikom, jezikom te tvari bez života koja je obični prah “što ga i vjetar razgoni”. Time čovjek, vjernik pri-znaje da je grješan i krhak, pred Bogom se ponižava i predusreće njegov sud i zadobi-va milosrđe. Tko tako priznaje svoju ništet-nost do njega dopire obećanje Mesije koji će pobijediti i grijeh i smrt koji čovjeka vra-ćaju u prah i pepeo. Bog će tako “razveseliti ožalošćene na Sionu i dati im vijenac mje-sto pepela” (Iz 61,2). Znači, oni će živjeti i radovati se samo u svome Bogu koji je Bog “živih, a ne mrtvih”.

Pepeljanje je, dakle, simbol pokore i početak puta obraćenja. Sam poziv na obraćenje znači da se najprije sami sa so-Veliki četvrtak, Maja Knežević

Župnik pere noge čuvarima Isusova groba

24 PROMINA

bom suočimo, susretnemo i počnemo raz-mišljati o sebi i vremenu u kojem živimo, kako bismo se započeli pozitivno mijenjati na bolje, kako bismo dali šansu svojoj nutri-ni, svojim tako često potisnutim i zato neza-mjetnim kvalitetama i dobrim odlukama da izrastu. U tom smislu obraćenje je suprotno umiranju, ono je odluka za život, i to pravi život duha i istine. Istina, za obraćenje je ve-oma važan pogled na vlastiti jadni život, ali

je i još veća istina da je samo čeprkanje po prošlosti besplodno samo za sebe. Važno je uvidjeti svoje nedostatke i krivice, te uči-niti zaokret i odlučiti se za život, za Gospo-dina jer on ne želi “smrti nikoga”. Vrativši se tako sebi, susrećemo se i s Gospodinom, s njegovom Riječju koja odzvanja u našem srcu i započinjemo izgradnju snažne i ob-novljene osobnosti, čvrste vjernosti i oda-nosti. Tada Bog čovjeka čisti po svojoj lju-

Čuvari Isusova groba, veliki četvrtak 2018.

Marko ČulinaDenis Bronić Ivan Kardov

PROMINA 25

USKRS U PROMINI

bavi i milosrđu, jer mu oprašta i poziva ga da i on svima oprosti. I to je obraćenje. Na takvo obraćenje zove nas Crkva kroz ovo sveto vrijeme. Valja znati da samo obraćeni čovjek jest Božji čovjek koji djeluje za do-bro ne samo svoje već za dobro svih, pose-bice ugroženih, nevoljnih i svoga naroda.

Lik pravog obraćenika Biblija nam daje u liku Mojsija. Mojsije je odveden, po-put janjičara, iz svoga naroda, školovan na dvoru tlačitelja da bi sam postao tlačitelj vlastite krvi. Kad je odrastao i postao spo-soban rasuđivati dobro i zlo, s užasom je ustanovio da je na krivoj strani. I pun žara

Ivica Džepina Marino JakovljevićSlavko Džapo

Josip Džepina Marino JakovljevićLuka Sarić

26 PROMINA

USKRS U PROMINI

Ivan Svetina Petar DžepinaMateo Stanić

mlada čovjeka, ubacuje se u političku igru i ubija mrskog tlačitelja svoga naroda. To je pravo “političko” ubojstvo iz solidarnosti, iz predanja i ljubavi prema svojemu naro-du. Time se Mojsije odriče svake povezano-sti s povlaštenom klasom, odlučuje se na služenje svome narodu, pa makar taj narod bio ponižen i jadan. Poštenu i pravednu čo-vjeku rod i krv ulijevaju ponos pripadnosti svome narodu, njegovoj kulturi i njegovoj povijesti, pa bila ona bolna i krvava.

No, iza političkog ubojstva dolazi do dramatičnog obrata: Mojsije spoznaje da se

i članovi njegova naroda međusobno glože, tuku i ubijaju. To je bolna istina: nasilje i ne-pravda ne postoje samo između potlačenih i tlačitelja, između različitih rasa i ideologija, već i unutar krvnih i obiteljskih zajednica. I bilo je, stoga, nužno «da se Mojsije skloni u miđansku zemlju», i to ne samo iz straha od odmazde vladajuće klase koju je izdao, već da mu život u pustinji omogući razmišljanje o životnim istinama i da se obrati. U pustinji, u izgnanstvu, Mojsije se suočio sa samim so-bom, priznao svoj neuspjeh i prihvatio gor-činu svoga promašaja. No, tako se očistio od svoje političke žestine i shvatio da nasilje i

ubijanje ne mogu donijeti mir, pravdu i slo-bodu ni njemu ni narodu. Tu je i njegovo gorko iskustvo promašaja koje je u svakom ljudskom životu jedno od glavnih iskustava. Bez tog iskustva svijest o sebi i vlastitoj snazi i veličini ne bi se nikada popravila, a u živo-tu ne bilo promjena i obraćenja od zabluda. Upravo neuspjeh, tj. grijeh, rađa obraćenjem i uskrsnućem na novi način života. Konačno je Mojsije tako postao spreman za obraćenje i za susret s Bogom.

Ali Bogu se ne žuri. On ga još i dalje pušta da pase stada i da razmišlja. Bogu se

nikada ne žuri. On zna čekati. On čeka da se Mojsije oslobodi svoje uzgoritosti, uznosi-tosti, gordosti i umišljatosti, čeka da se oslo-bodi svojih “političkih” iluzija i da postane spreman za susret i poslušan volji Božjoj.

Kad je sve pripravljeno, Bog nena-dano, ali snažno ulazi u Mojsijev život i stubkom ga mijenja. Bog postaje Mojsijev “gorući grm”, njegova jedina briga. Mojsi-je je postao obraćen, obnovljen, s Bogom i sa sobom izmiren, spreman slušati i vrši-ti volju Božju i prepustiti se Božjem planu oslobođenja naroda. Sada je to već Božji plan, ne više Mojsijev politički račun. Ta-

PROMINA 27

USKRS U PROMINI

kvom, obraćenom Mojsiju Bog povjerava svoj narod da ga izvede na slobodu i dove-de u očinsku zemlju. Za takva obraćenog Mojsija knjiga Brojeva veli: “Mojsije je bio veoma skroman čovjek, najskromniji čo-vjek na zemlji” (12,3). Postao je dobroho-tan, strpljiv i potpuno predan u Božje ruke

kako bi činio dobro svima. I svaki put kada je nepravedno napadnut, sam Bog ustaje u njegovu obranu.

Koje li promjene! Onaj “politički” Moj-sije bijaše ubojica, naprasit i silovit čovjek, a ovaj posta ponizni sluga Bogu i narodu. Tr-pljenje i gorko iskustvo neuspjeha približi-

Anđelo Džepina Ante DžajaMarko Džepina

Domagoj Bare Marin BakmazJosip Čulina

28 PROMINA

USKRS U PROMINI

še ga Bogu i sebi i Bog očisti svojom ljubav-lju od svih njegovih nečistoća i zabluda.

I doista je istina: čovjek najviše zori kroz promašaje i poniženja. Ako je pame-tan, samo to ga može odvesti k Bogu kako bi mogao postati viši čovjek: čovjek za dru-ge. To zahtijeva veliko srce koje nikada ne dopušta da bude slomljeno i zatvoreno zbog toga što ga drugi ne razumiju ili ne

vole. Ako čovjek vjeruje svome Bogu, on se trajno predaje da ga Božja milost mijesi i oblikuje po svojoj volji. Vjera, pak, po kojoj smo “u miru s Bogom” (Rim 5,1) rađa život-nom i postojanom nadom koja “ne razoča-rava” (Rim 5,5) i djelotvornom vjerom koja “sve ispričava, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi” (1 Kor 3,7).

Eto, brate i sestro, to je pravo obraće-nje na koje nas Crkva poziva. Ono je uvijek put služenja Bogu i čovjeku, a “čovjek je put Crkve” (Ivan Pavao II). To služenje nije lagano, do njega se dolazi kroz ustrajno vježbanje, poslije dugog puta pobjeda i po-raza. Sv. Otac Ivan Pavao II ovako veli: “Da se može dostojno i djelotvorno služiti dru-gima, potrebno je znati vladati sobom, tre-ba posjedovati kreposti koje omogućuju ta-kvo vladanje” (Redemptor hominis, br.21). Obraćenje je i znak i oznaka Uskrsa jer se čovjek nanovo rađa, uskrsava na istinski ži-vot dobrote, ljubavi i vjere. On tada posje-duje život i želi da ga svi imaju «u izobilju da ga imaju» poput uskrslog Krista!

Stoga svima želim obraćenje i put do sretnog Uskrsa!

Dr.sc. fra Luka Tomašević

Petar Bronić Gabrijel GojčetaAnte Knežević

PROMINA 29

USKRSNI PONEDJELJAK

Spektakl u Mariji BistriciU Vodicama je 2001. godine pokrenut

festival žudija. Žudije su čuvari Kristo-

va groba u dane Velikog tjedna, u dalma-

tinskom tradicijskom običaju uprizorenja

događaja oko Isusovog uskrsnuća. Ovaj

tradicionalni običaj raširen je po cijeloj

Dalmaciji od kraja 19. stoljeća. S vreme-

nom, svaka je župa iznjedrila svoje običa-

je tako da se danas ti običaji međusobno

razlikuju po svojim specifičnostima. Žu-

dije obično čine 12 stražara predvođe-

nih zapovjednikom tzv. “judom” kao tri-

naestim članom. Najčešće su odjeveni u

odore rimskih vojnika, a negdje i u odore

mornara ili u narodne nošnje. Želeći oču-

vati ovu tradiciju vodičke žudije od 2001.

godine organiziraju druženje velikog bro-

ja žudijskih skupina iz cijele Dalmacije, ali

i šire. Kako se broj sudionika povećavao

prvotni “Susret žudija Dalmacije” prera-

PROMINA 29

Čuvari Kristova groba župe sv. Mihovila - Promina u Mariji Bistrici na festivalu žudija

Uprizorenje događaja oko Isusova uskrsnuća

VIŠE OD 850 ŽUDIJA ZAPJEVALO NA TRGU IVANA PAVLA II.

stao je, prvo u “Smotru žudija Dalmacije”,

potom u “Vodički festival žudija”. Susreti

odnosno Smotre su se do 2006. održavale

u Vodicama, a potom je donesen zaklju-

čak da se Festival svake godine održava

u drugoj župi kako bi što više ljudi imali

priliku upoznati se sa običajima drugih

župa. Kao začetnik Vodice imaju čast do-

maćinstva svakih 6 godina.

30 PROMINA

Na trgu Ivana Pavla II. više od 850 čuvara Kristova groba

Cilj festivala je da prikaže uskršnje

običaje čuvara Kristova groba čime se do-

prinosi očuvanju vjere i tradicije. Festival

se nakon Vodica održavao 2007. u Vidu,

2008. u Prvić Šepurini na otoku Prviću,

2009. u Kninu, 2010. u Metkoviću, 2011.

u Tisnom, 2012. ponovno u Vodicama,

2013. u Rogotinu, 2014. u Vrlici, 2015. u

Mliništu, 2016. u Imotskom, te 2017. u Ko-

minu, a raspored domaćinstava određen

je do 2045. godine.

Prvi festival u kontinentalnom dijeluNo, iako je planirano da se festival

svakih 6 godina vraća u Vodice, ovaj i slje-

deći termin Vodice su ipak prepustile i to

Zagorcima. Naime, 2007. godine tadašnji

župnik u Mariji Bistrici i rektor Svetišta

MBB-e mons. Zlatko Koren izvrsnu surad-

nju sa Udrugom kuburaša Marija Bistri-

ca okrunio je određivanjem da bistrički

kuburaši budu Čuvari Kristova groba u

Mariji Bistrici. Već dvije godine kasnije bi-

strički kuburaši po prvi puta su sudjelova-

li na ovom festivalu u Kninu. Predsjednik

Udruge kuburaša Marija Bistrica Željko

Milički prisjeća se tih početaka i posebno

zahvaljuje trojici organizatora. ‘’Od prvih

dana posebno smo u organizaciji poveza-

ni sa trojkom, bez koje ovog festivala ne

bi bilo u Mariji Bistrici. To su Luka Lipić i

Šime Strikoman iz Vodica i Marko Maru-

šić iz Metkovića. Posebno je zanimljivo

da i oni ovim festivalom u Mariji Bistrici

završavaju svoje sudjelovanje kao organi-

zatora i redatelja.’’ – ističe Milički i dodaje

kako je prije 6 godina kada se festival vra-

tio u Vodice iznesena ideja da upravo ove

godine u Vodičkom terminu festival bude

u Mariji Bistrici. Šest godina kasnije, ona je

uspješno i realizirana i to uz sudjelovanje

čak 34 župe, i to ne samo dalmatinskih.

Još jedna milenijska fotografija Šime Strikomana

Bogati program na Uskrsni ponedje-

ljak u Mariji Bistrici, u Crkvi na otvorenom

počeo je svetom misom, koju je pred-

slavio biskup varaždinski mons. Josip

Mrzljak,a pjesmom pratila Klapa Bistrica.

PROMINA 31

USKRSNI PONEDJELJAK

slijedeći kontinentalni domaćin ovog fe-

stivala i to 24. po redu, 2024. godine. Na

kraju programa uslijedila je primopre-

daja prijelazne statue Vodičkog Festivala

Žudija budućim domaćinima, župi sv. Mi-

hovila - Oklaj, Promina.

Festivalu su prisustvovali brojni

ugledni gosti, a oni koji su pomogli u

organizaciji dobili su u trajno vlasništvo

replike statua Vodičkog Festivala Žudija.

To su župan KZŽ-e Željko Kolar, pred-

sjednica Skupštine Vlasta Hubicki, načel-

nik Općine Marija Bistrica Josip Milički,

te rektor Svetišta MBB-e i bistrički župnik

i preč. mr. Domagoj Matošević. Jedna je

statua namijenjena i nekadašnjem rekto-

ru Svetišta MBB-e mons. Zlatko Korenu,

koji nije mogao biti prisutan pa će mu

biti uručena kasnije. Također, ovom je

događanju u ime premijera Andreja Plen-

kovića prisustvovao i njegov izaslanik, sa-

borski zastupnik Žarko Tušek, kao i pred-

sjednik Općinskog vijeća Općine Marija

Bistrica Teodor Švaljek.

ZB

Nakon mise na trgu Pape Ivana Pavla II

Šime Strikoman snimio je još jednu mile-

nijsku fotografiju, a nakon toga uslijedio

je povratak sudionika na prostor Crkve

na otvorenom bl. Alojzija Stepinca, gdje

je tradicionalno najprije održana smotra

žudija i sajam, a točno u podne započeo

je sam 18. vodički festival žudija. Predsta-

vile su se 34 župe, sa više od 850 sudi-

onika, a festival je imao i međunarodni

karakter. Naime, prije samog programa

gosti iz Slovenije, iz Škofje Loke, prikazali

su dio uprizorenja iz svog poznatog sto-

ljetnog ‘’Škofjeloškog pasijona’’ koji je od

nedavno upisan na UNESCO-ov popis

nematerijalne kulturne baštine čovječan-

stva. Također, nastupila je i župa sv. Miho-

vila iz Vareša u BiH. Sam program festi-

vala otvorili su domaćini, članovi Udruge

kuburaša Marija Bistrica, predstavivši

Župu Uznesenja BDM Marija Bistrica. Uz

brojne dalmatinske župe, nastupili su i

još jedni Zagorcu. Župu sv. Ane Lobor,

predstavljali su članovi Viteškog društva

sv. Križa iz Lobora. Upravo će Lobor biti

Župa sv. Mihovila - Promina preuzima domaćinstvo festivala 2019. godine

32 PROMINA

USKRSNI PONEDJELJAK

UDRUGA UVARA KRISTOVA GROBA PROMINAPut kroz Oklaj 129, 22303 OklajEmail: [email protected]: HR47 2340 00911109 6764 0

Poštovani,prije 18 godina, pokrenut je obi aj održavanja smotre na Uskrsni ponedjeljak, pod nazivom »FESTIVAL UVARA

KRISTOVA GROBA«. Svake godine Fes val se održava u drugoj župi doma inu i do danas je narastao do brojke od preko 2000 sudionika iz cca 40 župa sa podru ja cijele RH, a prije pet godina je dobio i me unarodni karakter uklju-ivanjem župa iz susjednih zemalja (BiH, Slovenija, ...) gdje se isto tako njeguju obi aji uvanja Kristova groba.

Prerastanjem u jedan kako kulturološki i tradicijski tako i po broju sudionika zaista ozbiljan i masovan doga-aj, a u prilog tome ide injenica kako je fes val medijski popra en od strane državne (HRT) i komercijalnih (RTL,

NOVA TV, ...) televizijskih ku a, a prije nekoliko godina pokrenute su ak vnos koje su trenutno u završnoj fazi, za uvrštavanje fes vala na popis zaš ene nematerijalne kulturne baš ne.

S ponosom možemo istaknu kako su uvari Kristova groba iz Promine bili me u osniva ima i sudionici na prvoj premijernoj smotri te do današnjeg dana sudjeluju na svim održanim smotrama, asno i s ponosom pred-stavljaju i svoju Prominu i prezen raju i obi aje prominskog kraja.

Obi aj uvanja Kristova groba na blagdan Uskrsa i dane Velikog tjedna u prominskoj župi sv. Mihovila, prema povijesnim zapisima, njeguje se neprekidno ve više od 130 godina, ak ni za vrijeme Domovinskog rata i pro-gonstva iz rodnog kraja, nije se izgubila tradicija, ve su prominci i u prognani kim vremenima o uvali tradiciju pobožnos uvanja Kristova groba.

Za nadolaze i Uskrsni ponedjeljak 2019-e župa sv. Mihovila Promina e prema ve utvr enom rasporedu (popunjen sve do 2027.) bi doma in 19-g FESTIVALA UVARA KRISTOVA GROBA.

S obzirom da e Fes val pobudit veliku zna želju kako doma ih tako i stranih gos ju, u prilog tome ide i injeni-ca kako je fes val medijski popra en, pa se uz same sudionike Fes vala, uvare Kristova groba, lanove crkvenih pje-va kih zborova i sve enike prema saznanjima i najavama, na fes valu u Promini o ekuje izme u 2000- 3000 ljudi.

Prema detaljno de� niranim pravilima svaki doma in smotre dužan je poš va utvr enu proceduru i obveze koji iz iste proizlaze, kao što su obveze osiguravanja hrane i pi a za sve sudionike, osiguranje adekvatnih prostora za nesmetano održavanje svih faza fes vala, parkirnih mjesta, medicinskog osoblja, redarskih službi, ... i još mno-go drugih obveza koje zahtjeva organizacije jednog ovako velikog doga aja.

Organizacija predmetne smotre iziskuje ogroman angažman te nužno i velike � nancijske izdatke, po iskustvi-ma dosadašnjih doma ina trošak organizacije iznosi izme u 60.000 - 80.000 kn.

Putem ovog zahtjeva upu ujemo Vam svoju zamolbu za pomo u okviru vaših mogu nos , bilo u � nancij-skom ili materijalnom smislu te se iskreno nadamo kako e te u našem zahtjevu prepozna dobronamjernu želju za nastavak održavanja tradicijskih obi aja i o uvanja baš ne koju smo dobili u nasljedstvo od svojih predaka, nastavljaju i asno i odgovorno promica krš anske vrednote i obi aje rodnog kraja kao što su to inile mnoge generacije prije nas, a isto tako i kao podrška budu im generacijama poslije nas.

Vasu donaciju možete upla na žiro ra un udruge IBAN: HR47 2340 0091 1109 6764 0, ili nam se obra na našu e-mail adresu.

U nadi iš ekivanja Vašeg pozi vnog odgovora, srda no Vas pozdravljamo.

PROMINA 33

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Prva sv. pričestRoditelji su prvi navjestitelji vjere svoje djece

Prva sveta pričest je posebno slavlje u kojem djeca u dobi od 10-tak godina (kod nas u 3. razredu osnovne škole) po prvi puta pristupaju euharistijskom stolu, te u pričesti blaguju tijelo Kristovo, koji je rekao: “Tko jede moje tijelo i pije moju krv, u meni ostaje i ja u njemu” (Iv 6,56). Od davnih vremena, ova su se slavlja održavala na vrlo svečani način i uvijek su pri-lika da se u tom trenutku obnove i krsna obećanja.

Prva sveta pričest je jedan od sedam svetih sakramenata, te zajedno s krštenjem i potvrdom čini tzv. sakramente kršćanske inicijacije.

Prvu svetu pričest po prvi puta primaju vjero-učenici trećih razreda osnovnih škola. Nakon zavr-šene priprave, po prvi puta, pristupaju sakramentu pomirenja (ispovijedi), a nakon toga, svečano, u nedjeljnom eu-haristijskom slavlju, primaju svoju prvu sv. pričest.

Roditelji su prvi najvjestitelji vjere svoje djece i to ne samo riječi-ma nego prvenstveno svojim primje-rom. Bračna i obiteljska duhovnost, razgovor o Bogu u okrilju obitelji i zajednička molitva bitne su oznake i vrline jedne kršćanske obitelji koja tako svojim članovima omogućuje rast i sazrijevanje, ne samo u vjeri, nego u svakom pogledu.

Sveta pričest je sakrament u kojem pod prilikama kruha i vina primamo pravo tijelo i pravu krv Isusa Krista. Taj je sakrament usta-novio Krist Gospodin na posljed-njoj večeri.

Posebna pažnja se pridaje spremanju djece za ovaj sakramenat. U župama se, nakon obuke za vrijeme trajanja župnoga vjeronauka, priređuje za-jedničko misno slavlje prve pričesti.

Prvoj pričesti prethodi i prva ispovijed. Prepo-ručuje se da prva ispovijed ima posebno obilježje. Najbolje je da se obavi tjedan dana prije pričesti u obliku pokorničkog bogoslužja.

U slavlju prve pričesti vrlo značajno mjesto za-uzima obnova krsnih obećanja. Tada djeca – prvo-pričesnici – sami izražavaju svoju vjeru koju su, na njihovu krštenju, ispovjedili roditelji i kumovi.

Možemo reći da je euharistija u stanovitom smislu izvor svih ostalih sakramenata. Zato što je u euharistiji u najpotpunijem smislu prisutan Isus Krist od kojeg svi sakramenti dobivaju spasiteljsku snagu.

Donosimo vam i predivnu recitaciju kojom pr-vopričesnici pale svijeće za vrijeme obreda uz po-moć svojih roditelja.

Majko, upali svijećuMajko, upali svijeću! …Kraj mene tiho stani!I Bogu riječi tople sa suzama iz oka kani!Danas će u srce moje majko – pod misom Isus doći!Za mene sklopi ruke, i nemoj nikad od mene poći!

Danas ću majko obnovit krsne zavjete svoje!I Bogu zauvijek, srce predati moje!Uz plamen upaljenih svijeća, moja će duša sjati!Jer danas ćemo svoje biće mlado, dragom Bogu dati!Ljubljeni Isuse, dođi!….. Čekaju te djeca sva!Sačuvaj srce nam čisto od svakoga zla!Osim Tebe, radosti druge, više tražit neću!Od danas Kriste budi sve moje… Majko, upali svijeću!

IZ ŽIVOTA ŽUPEIZ ŽIVOTA ŽUPE

34 PROMINA3 A3 A

KAKO JE RASLO NEBO

Mali brat me jutros pita: Zašto si ti u bjelini i s krunicom oko vrata, zašto Isus sve nas

voli kao tata? Zašto baka za nas moli, zašto zvona tako zvone, zašto mama ručak

sprema, što se s tobom danas zbiva?Prva pričest, kažem, brate, radosni smo,

molim za te, da porasteš, budeš velik, pa da s nama onda i ti dijeliš nebo, ne od snova,

nego pravo, da se možeš s mnoštvom drugih pričestiti.

To sam rekla, a on opet:Od kud znadeš to što kažeš?

Da nam Isus srce daje i sve nas je zavolio, za nas umro od ljubavi?

Saznali smo dosta toga od župnika,bake, mame, učitelja.., tako redom od Biblije,

Svetog pisma, apostola.Crkva nam je kao mati pa nas sprema,

oduševi s Kristom sjesti, s njime jestiovu gozbu od vječnosti.

“To je lijepo, uzbudljivo, prava gozba od ljubavi”, mama doda. “Od Četvrtka prije

muke, sve do danas ponavlja se, sve iznova, nova djeca, novi ljudi, iste tajne nedostižne, kruh i vino na oltaru. Nebo k nam sad silazi,

Sad živimo od susreta”, baka doda, kao nekad učenici oko stola sa Isusom, pa kad

PROMINA 35


PROMINA 35

dođu dani bola, dani muke, s njim u srcu, podižemo Ocu ruke. I rastemo svakim

danom, od susreta do susreta, od pričesti do pričesti, misnog slavlja, kao Crkva, zajednica. Nad njom nebo otvoreno,

Duhom svetim rasplamsano, pa su mnogi, slijedeći ga, vječnost sebi sagradili,

pjevajući pjesmu nade.“Zašto plačeš, bako draga,

od radosti il od tuge?”“Od radosti, milo moje,

od radosti, dok vas gledam tako lijepe, u bjelinu obučene dok čekate dragog gosta!

Ohrabri me onom pjesmom da je čujem,jer sam gluha. Molit ću je svakodnevno da vam ona zavjet bude kroz godine.”

O Isuse, nado naša, svjetlo naše uvijek budi,da mognemo putovati sve do neba,

a bolesni bolovati dok im vidaš ljute rane,mlade majke djecu rađat vodeći ih Bogu

svome, a očevi s tobom hodatkrižnim putem svakodnevno.

“Oduvijek je bilo onih koji više vole zemlju”,reče tata, “a Bog im je u imanju”.

Uzaludno vrijeme troše na sve ono što će proći.

Nebo im je negdje, tamo, u daljinipa ne vide što su, tko su i kud idu,

bliže zemlji, nebu dalje, dok ne umru.Nesigurni, pa ratuju, pa boguju nad

drugima, tama im je u očima.Vi ih danas podsjećate:da su ljudi djeca Božja,

da sad s njime sve počinje,ko u nama kad rastemo u dobroti,

u istini u ljepoti, noseć’ njegov sveti znamen.”

“Do kraja mi pjesmu kaži,” baka reče.Nebo raste, mi u nebu.

Tama vedri, s njim se jedri.A u vjeri sve se može,

premještati stabla, gore,zemlju spojit s obalama gradeć’

duge od dobrote,od ljubavi i ljepote, od vječnosti,

pa možemo miješat’ prošlo, sada i buduće,život, smrt i uskrsnuće.

Dijelit ćemo radost svima.Krist u nama. Hram smo Božji,

nije šala. Sad smo ljepši,Bogu draži, nego katedrala.”

PROMINA 35

36 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

36 PROMINA36 PROMINA

PROMINA 37

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Potvrda (krizma) je sakrament Duha SvetogaIsus Krist je začet i rođen

po Duhu Svetom od Mari-

je Djevice. Kod krštenja na

Jordanu vidljivo mu je daro-

van Duh Sveti koji ga je “po-

mazao” za Mesiju. Sam je za

se posvjedočio: “Na meni

je Duh Gospodnji… On me

posla blagovjesnikom biti

siromasima; proglasiti su-

žnjima oslobođenje, vid sli-

jepima: na slobodu pustiti

potlačene, proglasiti godi-

nu milosti Gospodnje” (Lk

4.18). Evanđelje bilježi da

je u svemu svom javnom

životu govorio i radio ispu-

njen Duhom Svetim.

Isus je i svojim učenicima

obećao Duha Svetoga kao

Duha istine koji će ih uve-

sti u svu istinu, Duha snage

kojim će svjedočiti za njega.

kao Duha Tješitelja i Bra-

nitelja. Obećani dar Duha

primili su učenici na prve

Duhove i odmah su polaga-

njem ruku taj dar prenosili

na sve krštene. Time se do-

gađaj Duhova u Crkvi kroz sve vjekove obnavlja: Duh Sveti utvrđuje srca Isusovih učenika u vjeri, u nadi, u Ljubavi i svjedočenju.

Uz polaganje ruku brzo se kao prikladan znak po-tvrde pojavilo i pomazanje krizmom. Njime se označu-je pomazanje Duhom Sve-tim, što se u Svetom pismu

često spominje. Danas u svetoj potvrdi na potvrđe-nike, da bi primili Duha Svetoga, redovito polažu ruke biskupi, koji su na-sljednici Apostola.

Potvrda nastavlja i dopu-njuje ono posvećenje koje je započelo krštenjem. Zato se kod odraslih krštenika potvrda (krizma) podjelju-

Zahvala ocu biskupu za dolazak u Prominu

38 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

učen i da je kadar obnoviti

krsna obećanja.

Potvrđenici koji su bili

kršteni kao mala djeca ob-

navljaju krsna obećanja pri-

je potvrde: odriču se sotone

i ispovijedaju krsnu vjeru.

Tako svjesno i osobno pri-

hvaćaju ono što su nekoć

kao djeca primili pristan-

kom svojih roditelja. kumo-

va i kršćanske zajednice.

Bitni obred potvrde je po-

mazanje krizmenim uljem

na čelu, koje se izvodi pola-

je odmah poslije krštenja, a

slavlje se dovršava euharisti-

jom: to su tri temeljna sakra-

menta, oni potpuno uvode

čovjeka u Crkvu i njezina

dobra, iznutra ga izgrađuju i

osposobljuju za život po vje-

ri. Zato se i zovu “sakramen-

ti pristupa u kršćanstvo” ili

“sakramenti inicijacije”.

Da bi netko mogao pri-

stupiti potvrdi, valja da je

kršten, da je u milosti (tj. u

prijateljstvu s Bogom i lju-

dima), da je prikladno po-

ganjem ruke i riječima: Pri-mi pečat dara Duha Svetoga.Potvrđenik odgovara: Amen.

Tako je potvrđenik zauvi-

jek “obilježen” Božjom lju-

bavlju i svojim obećanjem da

će biti vjernik. Taj je “biljeg”

pred Bogom “neizbrisiv”.

Potvrđenike prate i pred-

stavljaju biskupu kumovi.

Prikladno je da to budu isti

koji su bili i na krštenju (ali

mogu biti i drugi). Budući da

su kumovi pomoćnici i pred-

vodnici u kršćanskom životu

PROMINA 39

potvrđenika, osim što će mu biti prijatelji na koje će potvr-đenik uvijek smjeti računati, oni valja da se ističu i uzornim kršćanskim životom:

da budu dovoljno zreli za • tu zadaću;

da su kršteni te da pripada-• ju Katoličkoj Crkvi, da su potvrđeni i pričešćeni;

da im crkveni zakoni ne • zabranjuju vršiti službu ku-mova.

Po sakramentu potvrde (krizme) na poseban način

primamo dar Duha Sveto-

ga koji nas ispunja svojim

svjetlom i svojom snagom te

nas “potvrđuje”, to jest ušvr-

šćuje i utvrđuje u vjeri i ljuba-

vi. Ono što nam Duh Sveti na

otajstven način dariva i izvodi

u nama po sakramentu potvr-

de ukratko bismo mogli izra-

ziti ovako:

Duh Sveti usavršuje i dopu-• njuje u nama unutarnju slič-

nost Kristu (“suobličenje”

Kristu) što nam je darovana

na krštenju;

IZ ŽIVOTA ŽUPE

potvrdom se krštenik pot-• punije i na osobniji način

uključuje u Crkvu (potpu-

nije se “ucjepljuje” u otaj-

stveno Kristovo Tijelo i na

potpuniji način postaje

članom Božjega naroda).

Time potvrđenik postaje

sposobniji i obvezatni-

ji sudjelovati u poslanju

Crkve i preuzimati u njoj

službe i odgovornosti.

Zato kažemo da sakra-

mentom potvrde postaje-mo “odrasli”, “zreli”, “Pu-noljetni” članovi Crkve.

Duh Sveti nas ispunja svo-• jim svjetlom da bismo što bolje mogli razumjeti ono što nam je Bog objavio, osobito po svom Sinu Isu-su Kristu (Duh Sveti nas “uvodi u svu istinu”);

Duh Sveti nas ispunja • svjetlom i ljubavlju da bi-smo u događajima i ljudi-

ma koje susrećemo mogli prepoznati Božju prisut-nost i Božji poziv da se ne-prestano što dosljednije uključujemo u izgradnju novoga, Božjega svijeta;

Duh Sveti nas ispunja • snagom i slobodom da bismo hrabro, kao pu-noljetni i odrasli kršćani, mogli živjeti po vjeri i za nju svjedočiti.

ZB

Božji blagoslov. To su radili naši pređi, to rade naši stariji, a ja obećavam da ćemo i mi to čini-ti, a tu snagu davat će nam Duh Sveti sa svojim darovima koje smo primili u krizmi preko Vaših ruku, dragi naš oče biskupe.

Zato Vam hvala na podjeli ovoga svetog sakramenta, hva-la Vam na Vašoj jednostavnosti i bliskosti koju ste pokazali sinoć i koja je i danas kroz svetu misu i podjelu krizme zračila iz Vas. Baš takav blizak, jednostavan i drag ostanite cijeli život i neka Vas u tome vodi Duh Sveti koje-ga ste i nama danas podijelili.

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Riječ hvala malo je za sve ovo što smo danas dobili u našoj žu-pnoj crkvi sv. Mihovila u Promini.

Najprije hvala svemogućem Bogu što nas je preko naših rodi-telja poslao u ovaj svijet, na kuglu zemaljsku, u ovu lijepu našu do-movinu Hrvatsku. Hvala Mu što su naši pređi odabrali ovaj sveti kut koji se zove po planini koja se uz-diže iznad naše župe – Promina.

Našu župu rese lijepa polja, šume i vinogradi obrađeni ljud-skom rukom i natopljeni ljudskim znojem. Naš čovjek ne počinje svoj rad, posebno u polju, ako se prije nije prekrstio i zazvao

Zahvala krizmanika

42 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 43

IZ ŽIVOTA ŽUPE

44 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Molite za nas krizmanike, a mi ćemo moliti za Vas i dajemo obećanje da ćemo po ovim sve-tim darovima živjeti sve dane na-šega života. Gledam lica svojih kolega i kolegica i čitam im iz očiju da ovo zajednički govori-mo i obećavamo te da ove rije-či nisu samo prazno obećanje. Nećemo jedno govoriti a drugo činiti, pa mi smo krizmanici, mla-di Prominci koji se drže svoje ri-ječi Bogu dane, a to je biti bolji i to pokazivati u svome svakidaš-njom životu. Bili živi pa vidjeli!

Kad dođete drugi put kod nas vidjet ćete nas na nedjeljnim svetim misama, na vjeronauku, u dobrom učenju i slušanju svojih roditelja i poštivanju starijih, a u školi da i ne govorim. Slobodno to provjerite preko naših dragih roditelja.

Hvala vam, dragi očevi i majke, što ste nam životnu školu dali i u život nas poslali. Lako je u školi s nama raditi, na vjeronauku Boga upoznavati i poštivati život i sve ljude, jer ste nam vi te smjernice dali. Kako nam je drago čuti: čije je ono dijete tako dobro, a to je vaš dar, oče i majko.

Hvala vam djedovi i bake, kumovi, hvala vam širi rode i porode što ste nam ne samo govorili nego nam i životom svojim dobrotu svjedočili. Hva-la vam naši učitelji, vjeroučitelji i naš župniče fra Petre što ste nas u tome s ljubavlju usmjera-vali. Hvala veliko svima!

Bog vas poživio i svojom mi-lošću nagradio – Amen!

Maja Knežević

44 PROMINA

PROMINA 45

Godinama, znatno ranije, prije nego se pri-stupilo osnivanju nogometnog kluba „Pro-

mina“ u Oklaju, odigravala su se natjecanja u nogometu po prominskim selima, a uz to su organizirani i nogometni susreti između sela za prvaka Promine. U to doba nije bilo po-sebnog interesa za druge sportove u Promini. Bilo je pojedinaca koji su se bavili atletikom (trčanjem), bacanjem kamena s ramena, zatim biciklizmom, konjičkim trkama u okviru pr-vosvibanjskih natjecanja. Javljao se interes za odbojku i stolni tenis. Nogomet je bio najpo-pularnija igra među Promincima. Ovdje ćemo spomenuti da je NK DOŠK iz Drniša gostovao u Oklaju 1957./58. i odigrao utakmicu protiv momčadi Promine (iako tada u Promini nije postojao službeno osnovan nogometni klub). Promina je pobijedila DOŠK s 1:0, a pobjed-nički gol postigao je Vido Pokrajac iz Oklaja. Utakmica se igrala na šljunkastom igralištu koje se nalazilo preko puta današnje Žagre, na kojem je kasnije izgrađen objekt pekarnice, a u njemu se danas nalazi mjesna trgovina.

Tako je kroz dugo razdoblje među mno-gim igračima i ljubiteljima nogometa tinjala že-lja da se u Promini osnuje nogometni klub koji

će se natjecati u Šibenskoj nogometnoj ligi. Na području Promine postojao je dobar igrački kadar (među kojima je bilo pojedinaca koji su već igrali u nekim klubovima), ali je zato ne-dostajalo materijalnih sredstava i pravo nogo-metno igralište. Tek godine 1969. na inicijativu skupine entuzijasta i aktivnih igrača, uglavnom prosvjetara iz Osnovne škole u Oklaju, ali i dru-gih igrača i sportskih djelatnika i simpatizera među kojima ističemo najaktivnije, a to su: Ante Juric, Marko Aralica, Marko Šešo, Marko Bilandžija, Branko Jurenović, Josip Jakovljević i Marko Gambiroža, pokrenuta je akcija za osni-vanje nogometnog kluba „Promina“. Inicijati-vu su podržali i aktivno se uključili u pripreme Petar Sarić, Paško Karaga, Božo Marić, Stevo Perica, Ante Budanko (Đović), Mate Zrile, Ante Džapo, Ivanko Bandalo, Ivela Marić, Ante Ma-letić, Šime Dujić (Brico), Pero Škovrlj i mnogi drugi. Učinjeni su određeni napori oko priku-pljanja financijske potpore i traženja terena za izgradnju nogometnog igrališta.

Sve je to dovelo do održavanja Osnivač-ke skupštine nogometnog kluba „Promina“, Oklaj, koja je održana 5. ožujka 1969. godine. Članovi Skupštine dali su i službeno ime klu-

IZ ŽIVOTA ŽUPEIZ PROŠLOSTI PROMINE

Osnivanje i rad NK »Promina« Oklaj

Nogometni klub »Promina« Oklaj

Marko Aralica i Ante Juric

bu „Promina“ kako se je radno nazivao i prije toga. Tada je odlučeno da dres kluba bude bi-jelo-plavi kao Hajdukov, ali s prominskim am-blemom, a za rezervni dres izabran je plavi. Na istoj Skupštini izabran je Upravni odbor kluba od 19 članova i Nadzorni odbor od 5 članova. Za predsjednika kluba izabran je Petar Sarić (direktor Poljoprivredne zadruge u Oklaju), za potpredsjednika kluba dr. Dušan Mrđen (li-ječnik u Zdravstvenoj stanici Oklaj), za tajnika Stevo Perica, za blagajnika Josip Jakovljević, za predsjednika Nadzornog odbora Davor Kne-žević (ravnatelj Osnovne škole u Oklaju).

Za predstavljanje kluba i potpisivanje službenih i drugih dokumenata kod službe Društvenog knjigovodstva bili su određeni: Ante Juric, Marko Bilandžija i Paško Karaga. Nakon toga nogometni klub „Promina“, 14. ožujka 1969. registriran je u Nogometnom sa-vezu Šibenik i time je NK „PROMINA“ postala punopravna nogometna organizacija koja je udovoljila Osnovnom pravilniku o organiza-ciji klubova i igrača. Podaci su navedeni na osnovu dijela sačuvane dokumentacije kluba.

Klub je u početku registrirao preko dva-desetak igrača i taj se broj s vremenom mije-njao i povećavao. Navodim neka kojih se prisje-ćam: Drago Burnać, Marko Aralica, Ante Jurić (Pane), Zlatko Ikica (Lako), Ante Juric, Branko Jurenović, Marko Bilandžija, Mićan Bandalo, Ivica Tošić, Marko Duvančić, Dušan Pokrajac, Ante Aralica (Krikić), Đele Brajica, Žare Bilušić, Ivan Ikica (Pobro), Marko Šešo, Pero Manojlo-vić, Jole Pokrovac, Slavko Bibić, Zvone Aralica, Milan Jurenović, Drago Juric i Mile Popović. Neko je ime vjerojatno zaboravljeno. Nekolici-na od navedenih igrača nisu više među živima. Ovi igrači ulazili su u širi sastav kluba u natje-

cateljskoj godini 1969. i 1970. godini. Kasnije je dopunjavan s novim imenima igrača. Kapetan momčadi bio je Ante Juric, a u početku za tre-nere su bili određeni Marko Šešo i Marko Ara-lica koji će kasnije sam voditi treninge, jer je Šešo preselio na rad u Osnovnu školu u Drniš.

Nakon registracije kluba prioritet je bio izgradnja nogometnog igrališta, najvećim dije-lom dobrovoljnim radom, iako nam je i poduze-će „Jadral“ iz Obrovca odobrio upotrebu svojih strojeva (utovarivača i buldožera) kao pomoć za uređenje terena. Radovi su se u početku po-čeli izvoditi ravnanjem kamenjara na prostoru iza današnjeg „Sintala“. Ubrzo se od toga odu-stalo, jer je ta izgradnja zahtijevala puno vreme-na, rada i financija. Tražila su se druga rješenja. Jedno od njih bio je prostor ispod Zdravstvene stanice u središtu Oklaja. Trebalo je doći do za-mijene najboljeg zadružnog zemljišta s privat-nim, ali u tome nismo uspjeli. Kočili su privatni

46 PROMINA

IZ PROŠLOSTI PROMINE

Potvrda o registraciji NK »Promina« Oklaj

PROMINA 47

vlasnici. Međutim, Poljoprivredna zadruga po-nudila nam je svoje drugo zemljište na korište-nje u Vedrovom polju u Razvođu i tamo smo do proljeća 1970. uredili nogometno igralište po svim propisima potrebnim za natjecanje u Šibenskoj nogometnoj ligi.

Tadašnju ligu (Šibenski nogometni savez) sačinjavali su sljedeći klubovi: „Rudar“ (Siverić), „Vodice“ (iz Vodica), „Biograd“ (iz Biograda), „Polet“ (Zablaće), „Aluminij“ (Lozovac), „Razvi-tak“ (Unešić), „Bukovica“ (Kistanje) i „Promina“ (Oklaj). Novajlija u ligi osim „Promine“ bila je i „Bukovica“, osnovana iste 1969. godine, dok se „Razvitak“ već natjecao jednu sezonu.

Kako je klub osnovan sredinom ožujka 1969., a prvenstvo je počimalo u rujnu te go-dine, „Promina“ se intenzivno pripremala za predstojeće natjecanje obaveznim treninzima utorkom i petkom za sve igrače, a pojedinci su trenirali svakodnevno na betonskom terenu Žagre. Iskorišteno je to pripremno razdoblje za odigravanje prijateljskih utakmica s drugim klubovima. „Promina“ je igrala u Skradinu pro-tiv SOŠK-a (1:1), protiv dalmatinskog zonaša „Dinare“ u Kninu koju smo pobijedili (3:1), „Razvitka“ u Unešiću gdje smo odigrali nerije-šeno (1:1). Bilo je i drugih susreta.

Natjecateljska sezona počela je 14. 9. 1969. godine. „Promina“ nije imala svoje igralište pa nam je Šibenski nogometni savez dozvolio da dvije utakmice kao domaćini igramo na igrali-štu DOŠK-a u Drnišu, a sve ostale utakmice u jesenskom dijelu prvenstva da igramo u gosti-ma. Zato na kraju jesenskog dijela nismo bili dobro plasirani, zauzeli smo sedmo mjesto kao i četvrti na tablici sa istim brojem bodova.

Na proljeće, kad smo završili igralište, na otvorenje nam je došao nogometni drugoligaš „Šibenik“ od kojeg smo izgubili utakmicu re-zultatom 3:1. U Savezu su bili oduševljeni orga-nizacijom utakmice, publikom (bilo je prisut-nih i do dvjestotinjak gledatelja – mladih, ali za nevjerovati i puno starijih muškaraca i žena) i cjelokupnim ponašanjem i navijanjem.

U zimskoj pauzi željeli smo odigrati jed-nu utakmicu u Zagrebu u kojem živi mnogo Prominaca. Dogovorili smo prijateljski susret s drugoligašom „Lokomotivom“ iz Zagreba. Zakazan je bio termin 7. prosinca 1969. Veliki smetovi snijega spriječili su nas da dođemo do vlaka u Kninu i utakmica je bila odgođena.

Proljetni dio prvenstva bili smo domaći-ni i uglavnom smo pobjeđivali svoje protivni-ke. Na kraju prvenstva „Vodice“ su bile prve, a „Promina“ je zauzela drugo mjesto. Osim pr-venstvenih i prijateljskih utakmica igrali smo i tadašnje Kup utakmice. Ostao nam je u sjeća-nju susret protiv „Bukovice“ u Kistanjama kada je protivnički golman slomio nogu našem naj-talentiranijem mladom igraču Mićanu Bandali. Sve se desilo nenamjerno u jednom nezgod-nom sudaru igrača. Utakmicu smo izgubili, ali smo „Bukovicu“ nešto kasnije pobijedili viso-kim rezultatom na našem terenu.

IZ PROŠLOSTI PROMINE

Plakat za prijateljsku nogometnu utakmicu

U novoj natjecateljskoj godini 1970./71. došlo je do osipanja igrača, klub nastavlja na-tjecanje ali sa slabijim rezultatima. Još gore je bilo u godini 1971./72. kada je klub ostao uglavnom na mladim igračima, pa su i uspjesi potpuno izostali. Uz stalni nedostatak financij-skih sredstava, slabijom organizacijom i dalji odlazak igrača tražeći posao izvan Promine, klub je jednostavno prestao s radom.

Treba napomenuti da je vrlo kratko vri-jeme obavljao dužnost tajnika kluba Stevo Pe-rica, naslijedio ga je Mate Zrile a, uglavnom je sve tajničke poslove do rujna 1970. (kada odla-zi u Zagreb) uz igranje, obavljao Ante Juric.

Osnivanjem i djelovanjem kluba još više je oživjela sportska aktivnost u prominskim na-seljima, osobito u Oklaju. Vladalo je veliko zani-manje za susrete koje je klub odigravao. Kada se odlazilo u goste na prijateljske ili prvenstve-ne utakmice ponekad nije bio dovoljan jedan autobus da poveze sve zainteresirane. Najveću pomoć klubu pružala je Poljoprivredna zadru-ga u Oklaju, pojedini obrtnici i razni sponzori.

Ante Juric

Crkva 26. srpnja liturgij-

ski časti roditelje Bla-

žene Djevice Marije, koje

predaja spominje kao sve-

tog Joakima i svetu Anu,

te nam ih stavlja kao pose-

ban uzor u strpljivosti i po-

uzdanju u Božju milost.

Iako Sveto pismo nig-

dje ne spominje roditelje

Blažene Djevice Marije, cr-

kvena predaja ih pozna po-

imence, i to kao svetog Joa-

kima i svetu Anu, a svjedo-

čanstva o njima prije svega

crpimo iz apokrifnog spisa

iz 2. st. poznatog kao Ja-

kovljevo protoevanđelje.

Apokrifi su pobožni spisi iz vremena

prve Crkve koji imaju svoju vrijednost, ali

valja istaknuti kako oni nisu uvijek vjerodo-

stojni s obzirom na povijesne podatke, nego

su više vođeni literarnom fikcijom putem

koje žele potaknuti čitatelje na snažniju vje-

ru. Obično zato u njima pronalazimo one

sadržaje kojih nema u Svetom pismu, ili im

se ondje pridaje malo prostora, a posebno

u tom smislu svoje mjesto imaju teme veza-

ne uz Isusovo djetinjstvo i

mladenaštvo, ali i mnoge

druge. Ti su sadržaji s jed-

ne strane rezultat dobro

njegovane usmene preda-

je, jednako kao i novoza-

vjetni spisi, ali su s druge

strane nerijetko i rezultat

piščeve potrebe da nado-

puni “praznine”. Pri tome

se osjeća i određeni stilski

odmak od kanonskih spi-

sa, odnosno u apokrifima

nerijetko pronalazimo, za

razliku od novozavjetnih

tekstova, sladunjav pri-

stup prepun nevjerojat-

nih ili slabo vjerojatnih

zgoda, a kojima je cilj, kao što je već reče-

no, potaknuti na što veću pobožnost. Zbog

toga je teško procijeniti što je u njima vjero-

dostojno, a što nije, posebice u onim sluča-

jevima kada nema drugih paralelnih izvora

iz kojih bi se to moglo barem usporediti.

U tom smislu, najstariji poznati spis

koji spominje Marijine roditelje – Jakovlje-

vo protoevanđelje – potječe dosta godina

nakon njihove smrti i smrti ostalih očevida-

Blagdan svete Ane

Fra Ivan Maletić predvodio je misno slavlje na blagdan sv. Ane u crkvi sv. Martina u Mratovu

Slika sv. Ane i BD Marije

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 49

IZ ŽIVOTA ŽUPE

ca Isusova vazmenog otajstva (nastao je u

2. st., a prvotno je napisan na grčkom jezi-

ku, ali nam je ostala sačuvana redakcija iz

4. st., koja je nastala u Egiptu), a po svom

sadržaju neodoljivo podsjeća na staroza-

vjetni tekst o majci proroka Samuela (koja

se također zvala Ana), pa se pitamo koliko

se u njemu treba iščitavati povijesna zbilja,

a koliko literarna fikcija.

Možda je došlo vrijeme da se elektrificiraju zvona na crkvi sv. Martina u Mratovu

Povratak u crkvu

Nositelji slike sv. Ane

Prema njemu, Marijin otac se zvao Jo-

akim (neki drugi izvori navode druga ime-

na), a bio je vrlo pobožan i bogat čovjek.

Njegovo ime hebrejskog je porijekla i znači

Bog čini jakim. Sav prihod od zemlje dijelio

je na tri dijela – jedan dio za sirotinju, drugi

dio za hram, a tek treći dio ostavljao je sebi i

svojoj ženi Ani za život. Unatoč pobožnom

životu i stalnim molitvama, nisu imali djece,

sve do duboke starosti, kad su im nade već

ponestale. Biti blagoslovljen djecom zna-

čilo je u ono vrijeme imati posebnu Božju

naklonost, ali isto tako svi oni koji nisu mo-

gli imati djecu smatrani su u društvu manje

vrijednima, a od Boga ostavljenima.

Upravo to je mučilo Joakima te je jed-

nom prilikom, shrvan turobnim mislima, sa

svojim stadom otišao u pustinju kako bi on-

dje u samoći oplakivao svoju sudbinu. No,

jednoga mu se dana ukazao anđeo i rekao

mu da će ga Bog blagosloviti djetetom. Po-

tom se anđeo ukazao i Ani i navijestio isto.

Obradovani tom viješću, obećali su Bogu

da će dijete posvetiti u hramu.

Tako su, prema Jakovljevu protoevan-

đelju, Joakim i Ana dobili posebnu čast, od-

nosno postali su roditelji Blaženoj Djevici

Mariji, a djed i baka Spasitelju svijeta. Mariju

će odgajati u svojoj kući do treće godine, a

Fra Ivan u molitvi u procesiji oko groblja

Oče Naš koji jesi... Crkvu i sliku su uredili Manda i Branko Perica

potom će ju, prema danom obećanju, odvesti

u hram, gdje će ona provesti do svoje dvanae-

ste godine, kada će biti zaručena za Josipa.

S vremenom će taj apokrifni spis, uz

neke druge, oblikovati pobožnost prema ro-

diteljima Djevice Marije, a potom će se oni

početi i liturgijski častiti. Tako postoje neka

svjedočanstva koja potvrđuju kako se sveta

Ana na Istoku častila već u 4. st., a car Justini-

jan I. je 550. god. njoj u čast sagradio crkvu

u Konstantinopolu. Postoje i svjedočanstva

koja potvrđuju kako su se ondje zajedno

Marijini roditelji častili u 6. st., dok će se na

Zapadu najprije pojaviti pobožnost prema

svetoj Ani, i to u 10. st., a kasnije i prema sve-

tom Joakimu, čini se značajnije tek u 16. st.

Papa Urban VII. uveo je blagdan svete

Ane za Englesku 1378. god., a papa Grgur

XIII. proširio ga je 1584. god. na cijelu Cr-

kvu. Sam blagdan svete Ane se i na Istoku

i na Zapadu slavio u različite dane tijekom

stoljeća (npr. 25. srpnja, 9. rujna ili 8. pro-

sinca), sve dok se puno kasnije nije utvrdio

današnji. Sveti Joakim je ostao zasjenjen,

ali je također uvršten u liturgijski kalendar

1584. god. (slavio se 20. ožujka), a tada su

se, pa sve do 1969. god., dvoje supružnika

slavili zasebno. Od te se godine njihov spo-

men slavi zajedno, i to 26. srpnja.

U ikonografiji se sveta Ana prikazuje s

Joakimom, Isusom i Marijom, a oznake su joj

knjiga i vrata. Sveti Joakim se obično prika-

zuje s lopatom, sa svetom Anom i Djevicom

Marijom, a oznake su mu janje i golub.

I danas je puno raširenija pobožnost pre-

ma svetoj Ani nego prema svetom Joakimu, a

vrlo je omiljena svetica u hrvatskom narodu.

Zaštitnica je roditelja bez djece, trudnica, maj-

ki i baka, udovica, kućanica, tkalja, radnika

raznih struka, a zazivaju je kod neplodnosti i

izgubljenih stvari, te kao pomoćnicu pri lakoj

smrti, kod kostobolje i groznice. Sveti Joakim

se posebno časti kao zaštitnik očeva i djedo-

va, ali i kao zaštitnik domaćica, trudnica i po-

rodilja. Njihov se pak blagdan slavi također i

kao dan posvećen bakama i djedovima. Štuju

ih, posebno svetu Anu, uz katolike, i pravo-

slavci, anglikanci i muslimani.

S obzirom na sve rečeno, iako ne mo-

žemo sa sigurnošću reći tko su uistinu bili

roditelji Blažene Djevice Marije i kakav im

je bio životni put, bez imalo sumnje može-

mo zaključiti da je riječ o odabranim oso-

bama koje je Bog nagradio tolikom milošću

da budu roditelji Majci Božjoj i djed i baka

Spasitelju svijeta. Gledajući Marijinu kasni-

ju životnu mudrost i bezuvjetno predanje

Božjoj volji, ne možemo nego zaključiti

kako za to barem jednim dijelom možemo

zahvaliti i predanosti tih dvoje svetih ljudi.

Pučka pobožnost poznaje mnoge mo-

litve svetoj Ani i znatno manje svetom Joaki-

mu. Iako se u tim molitvama, koje su mahom

nastale u ranijim vremenima, zrcale poneki

i praznovjerni elementi, one su odraz dubo-

ke i iskrene uvriježene pobožnosti prema

roditeljima Blažene Djevice Marije, a poseb-

no prema svetoj Ani.

Proslava blagdana sv. Ane kod Mande i Branka Perice

Dolazak gostiju kod Mande i Branka Perice

Dječji tjedan u Oklaju Mališani iz dječjeg vrtića

Oklaj posjetili općinsku zgradu U okviru Dječjeg tjedna, koji se i ove godine u Republici Hrvatskoj održava u prvom tjednu listopada, zgradu Općine Promina posjetili su mališani iz dječjeg vrtića u Oklaju 4. listopada 2018.

Načelnik Općine dočekao ih je u općinskoj vijećnici, gdje su djeca mogla čuti o tome koji su poslovi općine i općinskog načelnika, koji im je ujedno predstavio i vizualno rješenje novog dječjeg vrtića u Suknovcima, za izgradnju kojeg je Općina Promina aplicirala na natječaj sa 100-postotnim financiranjem te očekuje rezultate. Razgovor načelnika i djece obuhvatio je teme dječjih prava, ali i odgovornosti. Za kraj druženja, mali Prominjani su priredili i iznenađenje – zapjevali su stare prominske napjeve te pokazali zavidnu vještinu plesa prominskog kola.

U Drnišu odana počast poginulim hrvatskim braniteljima29. rujna u Drnišu, uz molitvu

prominskog župnika fra Petra Pletiko-

se, odana je počast poginulim hrvat-

skim braniteljima Darku Kneževiću,

Toniju Duvančiću i Damiru Vuciću.

Uz predstavnike Općine Pro-

mina, počast su odali i predstavnici

Grada Drniša, Udruge 142. Brigade

HV te obitelj i rodbina poginulih

branitelja.

52 PROMINA

IZ ŽIVOTA OPĆINE PROMINA

Neki od projekata koji su realizirani u 2018. godini:• NC 93 (Čitluk-Mratovo Bogatići) – radovi u

tijeku, završetak u prvom kvartalu 2019. go-

dine, ukupno cca. 6.550.000,00 kn, financi-

ranje 100%, mjera 7.2.2.

• Projekt Zaželi – financiranje 100%,

1.956.000,00 kn, priprema projekta završe-

na, provedba počinje 01 .01. 2019., zaposle-

nje 10 žena koje će brinuti o 60 korisnika.

• Mjera 7.4.1., Dom kulture Mratovo, odobre-

no 3.488.000,00 kn, u tijeku postupak jav-

ne nabave, gradnja u 2019. godini.

• Sanacija nerazvrstanih cesta: 1.533.000,00

kn (NC Bagići-Dogani II, NC Sumani, NC

Kulići, NC Suknovci (Dujići, Čavčići), sufi-

nanciranje ukupno 450.000,00 kn.

• Dovršetak tematske staze „Kroz prominsko

vinogorje do rijeke Krke“ – 420.000,00 kn.

• Mrtvačnica u Oklaju, 620.000 kn – stavlja-

nje u funkciju.

• Odobreno 305.000,00 kn za spremnike za

odvojeno prikupljanje otpada – u 2019. g.

• Smirivanje prometa u Oklaju, 405.000 kn,

sufinanciranje MUP 330.000,00 kn.

• Dječji vrtić opremljen kuhinjom, spavaoni-

com i didaktičkom opremom u vrijednosti

45.000,00 kn.

PROMINA 53


64. Prominske igreZa Prominjane nema većeg sportskog i društvenog događaja, još tamo od 1949. godina, kada se odigrala prva, i kad se još “trkalo” težačkim konjima i bicklima bez brzina, pa do današnjeg 1. svibnja, kada su se dogodile 64. po redu

Šta je pusta Olimpijada prema Prominskim igrama! Barem za Prominjane nema većeg sportskog i druš-

tvenog događaja, još tamo od 1949. godina, kada se odigrala prva, i kad se još “trkalo” težačkim konjima i bicklima bez brzina, pa do današnjeg 1. svibnja, kada su se dogodile 64. po redu.

Prominjani su se “u mistu” i na hipodromu natje-cali u tradicionalnim sportskim disciplinama – utrkom biciklista, trčanju juniora, seniora i veterana, utrkama magaradi i konja, te u jačanjima koja su već postale dio običaja i folklora, u bacanju kamena s ramena, po-tezanju konopa, šijanju, balotama i malom nogometu. Osim časti, pobjednicima su pripale i prigodne novča-ne nagrade. A besplatnog graha bilo je za sve sudioni-ke – kojih nikad nije manje od stotinu – i njihove goste kojih je rijetko kad manje od tisuću.

– Tako je bilo oduvijek, oduvijek su ljudi ovog kraja živjeli za ove igre, i kada je Prominjana bilo oko sedam tisuća i danas kada ih je u općini 1136. Dođu na taj dan iz Zagreba, Zadra, Splita, igre se ne pro-puštaju, osim nekoliko ratnih godina, a održavali smo ih čak i u progonstvu u hotelu “Medena” – kazao je načelnik Tihomir Budanko.

PROMINA 53

Jedan od onih koji je pobjeđivao u “Medenoj” je i Paško Perić Pajica, koji je ponovno, po tko zna koji put, pobijedio u utrci magaradi, jašući na Raulu, sinu svoje šampionke Rajke, na kojoj je, veli, pobjeđi-vao na 22 trke zaredom. Povući će se neporažen jer, veli, više se neće natjecati, 68 mu je godina, i vrijeme je za mlađe. U utrci konja na grlu Hope najbrži, pak, bio je Luka Kanaet, a najbolje je kamena s ramena bacao Dalibor Džaja, dok je najbrži na biciklu bio

54 PROMINA


54 PROMINA

Jakov Bronić, a u utrci juniora najbrži u dva kruga Marko Marin...

No, da se ne naljute svi ostali pobjednici, oni koje nismo spomenuli, na “Prominskim igrama” rezultat je ionako u drugom planu. Budući da, tu tradicionalno pobjeđuje duh zajedništva i ljubavi svih Prominjana pre-ma svom kraju i svojoj župi svetog Mihovila, čiji je žu-pnik, fra Petar Pletikosa, blagoslovio i uz načelnika Budanka otvorio igre, uz konferansu Ante Nadomira Tadića Šutre i tehničku pomoć Žarka Duvančića, još jednog – ali bivšeg – načelnika, doveo ih do sla-vodobitnog kraja. I velikog glazbeno-plesnog finala za koji je bila zadužena grupa “Šarmeri” i njihov nastup u Domu kulture u Oklaju.

Zdravko Pilić

PROMINA 55


Polaganjem vijenaca kod spomen obilježja „Golubi-ca“ žrtvama Domovinskog rata na mjesnim grobljima

u Mratovu i Oklaju, a potom svečanom koncelebriranom misom u župnoj crkvi sv. Mihovila u Oklaju nastavljeno je u subotu prigodno obilježavanje Dana općine Promi-na. Nakon svete mise koju je predvodio fra Marko Duran uz župnika fra Petra Pletikosu, upriličen je tradicionalni mimohod branitelja i mještana od crkve do spomen-so-be prominskim žrtvama Domovinskog rata. Naime, od 2013. godine Dan općine ujedno se obilježava i kao spo-mendan na poginula 23 branitelja i 45 civila prominskog kraja koji su stradali tijekom Domovinskog rata. U spomen sobi župnik je predvodio odrješenje i molitvu za njih, a potom su brojna izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće kod središnjeg križa u Oklaju.

Središnjica svečanosti bila je svečana sjednica Općinskog vijeća i akademija upriličena u oklajskom Domu kulture kojoj su uz vijećnike, sadašnje i bivše op-ćinske čelnike, obitelji i prijatelje poginulih branitelja i civila, te brojne druge Prominjce nazočli i ugledni gosti. Među uzvanicima i gostima u Oklaju su u subotu bili i izaslanik ministra obrane brigadir Darko Podrug, državni tajnik u ministarstvu hrvatskih branitelja briga-dir Ivan Vukić, izaslanici Glavnog stožera oružanih snaga RH brigadiri Željko Nakić i Mario Lilić, gene-ral Rahim Ademi, ratni zapovjednici koji su oslobađali prominski kraj, predstavnici susjednih općina i gradova, gospodarskih subjekata i institucija.

Sjednicu je otvorila novoizabrana predsjednica Općinskog vijeća Općine Promina, Davorka Bro-nić podsjetivši kako je Općina nastala odlukom cara Franje Josipa davne 1882. godine, da bi godinu dana kasnije bila ustrojena. Djelovala je sve do 1963. godine kada je pripojena Općini Drniš, da bi ponovo status lo-kalne samouprave dobila 1993. godine kad je osnova-na Općina Oklaj, kasnije preimenovana u Općinu Pro-mina koja se danas prostire na 140 km2 i devet naselja. S nestankom općine započelo je iseljavanje stanovniš-tva iz gospodarskih i političkih razloga koje je kulmini-ralo nakon Domovinskog rata, kazala je predsjednica Bronić. Upozorila je kako depopulacija nastavlja se i dalje. Stanovnika je danas tek 1136, u školi 50-ak učeni-ka, u vrtiću 15-ak djece kojih se godišnje rodi svega par a istodobno umire 50-ak stanovnika.

„Ukoliko se ovako nastavi i uskoro ništa ne po-duzme, Promina će postati ničija zemlja“, istaknula je Davorka Bronić dodavši da će ovaj saziv Općinskog vijeća učiniti sve kako bi se unaprijedila infrastruktura u svakom naselju, dalje razvila gospodarska zona, ekološ-

55

Dan Općine Promina

ka poljoprivreda i turizam kao nove perspektivne grane privređivanja. Ujedno je pozvala sve gospodarstvenike, javne djelatnike i druge da se svojim programima uključe u planski razvoj prominskog kraja.

U prigodnom govoru na svečanoj sjednici Općin-skog vijeća i načelnik općine Tihomir Budanko, iz-dvojio je katastrofalnu demografsku sliku ne samo općine Promina već cijele Šibensko-kninske županije, osvrnuvši se na javnu tribinu o demografiji što je održana dan ranije.

- Ne čeka nas u tom smislu sigurna i lijepa buduć-nost ukoliko svi skupa ne poduzmemo odlučne mjere i ko-rake kako bismo tu sliku promijenili. Depopulaciju Promi-ne moramo zaustaviti pod svaku cijenu i vratiti život u naš kraj koji je ne tako davno imao 11 škola, a danas imamo jednu s jedva 50-ak učenika. Općina ima strateške doku-mente i projekte, a budućnost i razvoj, te ostanak mladih u Promini vidimo u razvoju nekoliko gospodarskih grana. Osim poljoprivrede s naglaskom na vinogradarstvo, ma-log i srednjeg poduzetništva, eksploatacije mineralnih si-rovina budućnost vidimo i u razvoju ruralnog turizma, koji

se naslanja na Krku i nacionalni park, te investicija u pro-izvodnji obnovljivih izvora energije, koje su realne. Ništa ne radimo stihijski, ali nemamo ni vremena za čekanje, rekao je među ostalim Budanko i dodao da u tom smi-slu očekuje nastavak dobre suradnje s Županijom i veću pomoć države, ali i priliv nepovratnih sredstava iz raznih domaćih i europskih izvora za realizaciju pripremljenih infrastrukturnih i razvojnih projekata.

Niz je programa u realizaciji ili pripremi od infra-strukturnih do razvojnih, mi ćemo učiniti sve da se planira-no i ostvari, dodao je načelnik Budanko izdvojivši posebno najavu gradnje zamjenska HE Miljacka i obnovljivih izvora energije od kojih bi se ubirala značajna sredstva u općinski proračun, a iz tih sredstva mogla bi se izdvajati potpora za migraciju u Općinu Prominu, za gradnju obiteljskih kuća mladim obiteljima koje bi država trebala svojim strateškim planovima privući u ovaj kraj, kazao je Budanko.

S govornice, potom se obratio član općinskog Od-bora za gospodarski razvoj Ivan Bračić, kazavši da oni već nekoliko godina djeluju kao neformalno i savjetovano

PROMINA 57

IZ ŽIVOTA ŽUPEDAN OPĆINE

tijelo, koje zajednički s općinskom vlasti, legitimnim lobi-ranjem, pomaže u rješavanju problema. “Naši novi brani-telji su danas gospodarstvenici, želim da se ovdje dogodi gospodarstvo, da se dogodi puno novih radnih mjesta, puno novih mudrih odluka Općine, a onda će se dogoditi i demografska obnova“, kazao je Ivan Bračić.

O zajedničkom radu na strateškim projektima, go-vorio je župan Goran Pauk izdvojivši gradnju obnov-ljivih izvora energije, solara i vjetro parka, gospodarsku zonu Suknovci-Bobodol, turističku zonu i NP Krka čiji se priprema novi prostorni plan, te posebice potrebu grad-nje brze ceste Šibenik-Drniš-Knin koja bi imala dva čvora za prominsko područje. „Svaki iz svoje domene trebamo učiniti sve da se konačno zaustavi negativna demograf-ska slika, županija će i dalje davati svu potporu i pomoć i tako nastaviti dosadašnju dobru suradnju s Općinom Pro-mina, rekao je među ostalim župan Pauk.

Prigodno su se obratili i brigadiri Željko Na-kić, Ivan Vukić i Darko Podrug koji su u svojim go-vorima među ostalim podsjetili da prominsko područje u

DAN OPĆINE

drniškom kraju bilježi najviše stradalih branitelja i civila u Domovinskom ratu, da su ovdje pale i prve žrtve rujan-skog rata 91 stoga njegovanje uspomena na njih mora nam biti svima stalna zadaća, istaknuli su. Državni taj-nik u Ministarstvu branitelja Ivan Vukić najavio je skoro donošenje novog Zakona o pravima branitelja koji će biti predstavljen na sjednici Vlade RH u Kninu, a koji bi trebao donijeti sveobuhvatnu brigu za hrvatske branitelje. Prioritet je, kazao je, rješavanje niza socijalnih pitanja; od uvođenja naknada za nezaposlene branitelja, rješavanja mirovinskog statusa i usklađivanja malih mirovina ovisno o broju borbenih dana, stambenog pitanja. Posebice je upozorio na veliku smrtnost branitelja, dnevno ih umire više od 10 prosječne starosti 51 godinu, kojih je lani umr-lo čak 4200. Pozvao je sve branitelje da se odazovu na preventivne liječnike preglede u svoje županijske bolnice kako bi se na vrijeme otkrila neka bolest i liječila, kako bi si spasili životi - kazao je brigadir Vukić.

Na svečenoj akademiji u kulturno umjetničkom pro-gramu nastupili su klapa “Drniš“ i tenor Hrvoje Marić. Slavlje je potom nastavljeno zajedničkim domjenkom na trgu u središtu Oklaja.

Dodajmo kako u sklopu obilježavanja Dana općine Promina i spomendana na pale branitelje i civile iz promin-skog kraja u Domovinskom ratu proteklog tjedna igrao se i malonogometni turnir koji je okupio ekipe branitelja sa ši-reg prostora Šibensko-kninske županije. Finale natjecanja igrano je u nedjelju navečer, 23. srpnja, na sam Dan Op-ćine Promina. Pobjednik 2. Braniteljskog malonogometnog turnira Promina 2017. je ekipa „Veterani Knina“ koji su po-bijedili prošlogodišnje pobjednike HNK Veterane Šibenik, nekadašnje pripadnike 113. brigade. Pobjednicima i dru-goplasiranoj ekipi uručeni su pehari, a ostale ekipe dobile su i zahvalnice, koje je udijelio načelnik Tihomir Budanko.

Anita Vukušić

Osam ekipa: Ognjištari, Jagodi-ce bobice, Roko, Kotrlja, Mi-

ljacka, Đovinice, Kapitanići i Vu-kela natjecalo se u kuhanju u bronzinu nad otvorenom vatrom kurme, tradicionalnog promin-skog jela od janjećih iznutrica.Jela je ocijenjivao tročlani stručni žiri kojeg su činili poznati ugosti-telj Paško Bandalo Pajka – Pro-minjac (predsjednik žirija), Ante Petričević iz šibenskog restorana Gastro Italiano i Dragan Kosta-dinović predavač na kolegiju gastronomije i turizma visoke ško-le za menadžment Aspira Split (ujedno vlasnik splitske turističke agencije Shuttle orijentirane na gastro turizam).

Prigodno otvarajući ma-nifestaciju načelnik Općine Pro-mina Tihomir Budanko kazao je kako se na “Bronzinu” žele pre-

58 PROMINA


Treći Treći »Prominski bronzin«»Prominski bronzin«Više od tisuću Prominjaca i njihovih gostiju pratilo je u Oklaju gastro manifestaciju 3. ‘Prominski bronzin’ što ju je Općina Promina organizirala uoči 27. obljetnice utemeljenja hrvatske države.

zentirati tradicionalna promin-ska jela kako bi se recepture sačuvale od zaborava.

– Domaći se natječu u kuhanju određenih jela, a gosti kuhaju revijalno. Ujedno se odr-žava i 5. Smotra prominskih vina, manifestacija ima i izložbeno prodajni dio eko i etno proizvo-da, te kulturno zabavni. Ovo je i prilika da se na jednom mjestu nađu Prominjci, ali ima tu i Drni-šana, Šibenčana, Kninjana i ljudi iz drugih krajeva, kazao je na-čelnik Budanko poželjevši svima dobrodošlicu i dobru zabavu.

Općina Promina kao obično osigurala je osnovne namirnice i drva, a svi ostali do-daci i začini jelu bili su po oda-biru samih kuhara. Najteže je bilo nabaviti janjeće tripice koje je gotovo nemoguće pronaći u

PROMINA 59


60 PROMINA


slobodnoj prodaji. Jedan od razloga je i to što su za-htjevne za čistiti, pa je u Oklaj više od 30 kg tripica stiglo iz Knina, piše Radio Drniš. Udruga Slavonaca i Baranjaca “Hrast” i ove godine pripremila je dva kotlića čobanca od 15 kg mesa, Javna ustanova NP Krka 9 kg teletine pripremala je s bižima, a pripremili su i fritule, smokvenjake i antičko vino s medom. Ekološka udruga Krka iz Knina za rižot od gljiva utrošila je 5 kg lisičarki i golubača (hrastulja) koje su ubrali u okolici Knina, dok Blagica Pokrovac pekla je pecipalje.

I ove godine u najvećem kotlu domaćini, prominj-ski lovci, van konkurencije spremali su lovački gulaš od veprovine i junetine.

Sva jela dijeljena su besplatno posjetiteljima koje je, dok se jelo kuhalo, zabavljao Trio Regula.

U sklopu 3.”Prominskog bronzina” održana je i 5. Smotra prominskih vina. Na ocjenjivanje stručnom žiriju enologa koje je predvodila poznata zadarska eno-

loginja Marina Pavlović ponuđeno je svega 19 uzoraka vina. Najboljim vinarima proglašeni su Stipe Knežević, Ivica Džapo i Ivan Žulj kojima je uz diplome za nagradu pripao i vinogradarski pribor. Tako Stipe Knežević osvo-jio je prvo i treće mjesto u kategoriji crnih vina (merlot i cabarnet), a drugo mjesto Ivan Žulj za merlot. Najboljim bijelim vinom ocjenjena je mareština Ivice Džape, druga je mareština Ivana Žulja, a treća Stipe Kneževića.

Na trgu u središtu Oklaja organiziran je i Sajam autohtonih proizvoda i suvenira koji je okupio 20-tak izlagača sa šireg prostora Šibensko kninske županije i susjedne Zadarske županije. Za najmlađe organizirana je radionica u izradi suska koju je vodio najpoznatiji drniški majstor suska Ivan Tomić Mlađo.

U kulturno umjetničkom programu uz domaćine KUU “Promina” nastupili su i gosti: KUD “Zvonimir” i “Napredak” iz Knina, KUU “Naši korijeni” iz Kljaka i KUU “Miljevci” iz Drinovaca.

PROMINA 61

IZ ŽIVOTA ŽUPEBLAGDAN VELIKE GOSPE

Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo

I ove godine više ti-suća vjernika hodo-

častilo je Gospi Viso-vačkoj te tamo svečano proslavilo svetkovinu Uznesenja Blažene Dje-vice Marija na nebo. Već od ranog jutra vjer-ni puk pristupao je sa-kramentu pomirenja i euharistijskom slavlju. Kao i svih godina do sada župljani Promine hodočastili su Gospi Vi-sovačkoj a u Promini u prepunoj crkvi Gospe Čatrnjske misno slavlje predvodio je župnik fra Petar Pletikosa.

Na Visovcu mi-som u 6 i 30 sati pred-sjedao je fra Božo Duvnjak, gvardijan, u 7 i 30 sati fra Damir Ćiro Čikara, župnik Drniša te onom u 8 i 30 sati fra Ivan Vidović, žu-pnik Miljevaca i dekan.

koncelebraciju gvardija-na fra Bože Duvnjaka te fra Ivana Maletića, defi-nitora Provincije. Lita-nije, tijekom procesije, pjevao je fra Damir Ćiro Čikara. Gospinu sliku u procesiji nosile su žu-pljanke župe Promina, odjevene u njihovu na-rodnu nošnju. Pjevanje tijekom procesije i mi-snog slavlja animirao je župni zbor sv. Jure iz Rupa, uz ravnanje gospođe Meri Dugopo-ljac. Ovogodišnji pro-povjednik osobito je istaknuo zbog čega Ma-riju nazivamo Velikom Gospom, stavljajući je za uzor i zagovornicu

u svim životnim situacijama. Potaknuo je, isto tako, vjerni puk na molitvu za Domovi-nu, mlade koji su ispunjeni beznađem te za brojne iselje-ne hrvatske obitelji i mlade, zaželjevši, usuđujući se vje-rovati u bolje sutra te njihov skori povratak u Domovinu u kojoj su svoji na svom.

Na koncu misnog slav-lja prisutnima se obratio vi-sovački gvardijan fra Božo Duvnjak, zahvalivši svima koji su na bilo koji način doprinijeli da se svetkovina Velike Gospe i ove godine proslavi na svečan i dosto-janstven način. Osobita za-hvala išla je ispovjednicima iz samostanskog okružja i šire koji su neumorno is-povijedali tijekom cijeloga Prominski momci s križem i bakljama na početku procesije

Gospa Visovačka

Središnjim misnim slav-ljem s procesijom za Gos-pinom slikom u 10 i 30 sati predsjedao je fra Ivan Režić, meštar novaka na Visovcu, uz

62 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

dana, zaposlenicima Naci-

onalnog parka Krka koji su

tijekom dana prevozili ho-

dočasnike na Visovac, reda-

rima, policiji, ekipi hitne po-

moći, onima koji su primali

misne intencije te onima

koji su prodavali svijeće.

VELIKA GOSPA NA VISOVCU

Cure iz Promine nose Gospinu sliku

Povratak Gospine slike

Župni barjaci

U 16 sati služena je

grkokatolička liturgija. Na-

kon nje, uslijedilo je misno

slavlje u 18 sati u Gospinoj

crkvi, kojim je predsjedao

fra Dejan Međugorac, mla-

domisnik i župni vikar u

župi Drniš.

PROMINA 63


Živimo u vremenu kad se sve više govori, a

sve manje sluša. Obilje riječi zapljuskuje

nas sa svih strana. I sami izgovaramo na tisu-

će riječi. Čujemo riječi bez značenja. Slušamo

i izgovaramo dobre i loše riječi. Riječi koje

blagoslivljaju ili proklinju, riječi koje podižu

ili gase zadnji tračak nade. Ponekad su naše

riječi ubojite poput strijele, umjesto da budu

balzam za tijelo i dušu. Često i ne mislimo na

ono što govorimo. Navikli smo na riječi koje

ruše umjesto da grade, riječi koje navješćuju

zlo, a ne prepoznaju dobro.

Riječ BožjaKad kao kršćanin govorim o riječi mislim

na Riječ Božju, na utjelovljenog Sina Božjega

koji je Božja Riječ za spasenje nama koji vje-

rujemo. Bog je govorio ocima po prorocima,

a nama je progovorio po svome Sinu, Riječi

života vječnoga. Po njoj je zapodjenuo raz-

govor s nama i otvorio put k njemu. Riječ je

tijelom postala.

Bog je stupio u naš život, pridružio se na-

šoj ljudskoj zajednici. On koji je Riječ donio

nam je riječi života, riječi koji ulijevaju snagu,

koje blagoslivlju i osnažuju.

Riječ je Božja izgovorena za naš život, da

bismo mogli živjeti po njegovoj riječi i od nje-

gove Riječ. Jer ne živi čovjek samo o kruhu

nego i o riječi, o riječi koja izlazi iz usta Bož-

jih. Tu Riječ Božju možeš srcem i umom shva-

MALA GOSPA

Marijina i naša riječ

Gospa Čatrnjska na blagdan njezina rođenja

Gospe Čatrnjska, moli za nas!

ti i prihvatiti. Tu je Riječ potrebno slušati, jer

sam Bog ti govori i on ti pomaže da u svjetlu

njegove Riječi upoznaš sama sebe, onakvog

kakav uistinu jesi. Po svojoj Riječi Bog ti daje

moć da upoznaš znakove njegove prisutno-

sti, daje ti snagu da mu i ti rekneš svoju riječ,

riječ ljubavi, riječi koje su jeka tvoje molitve,

64 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPEMALA GOSPA

Uputimo se za križem!

Gospin barjak u procesiji

ispovijest Tvoje vjere, pjesan u zboru sve Cr-

kve, koje se rodila iz Riječi i koja je pozvana

da svjedoči za Riječ sve do na kraj svijeta.

Riječ ljubaviU ovom našem modernom vremenu sve

smo više usamljeni i sve više potrebni Rije-

či Božje. Ako shvatiš i prihvatiš da je Biblija

Božje pismo koje je napisano tebi, koje go-

vori tvome srcu, onda ćeš se približiti Riječi

Života koja je kadra zatomiti tvoju žeđ za isti-

nom, za svjetlom i ljubavlju. Ako naučiš sluša-

ti glas koji ti govori u Svetom pismu, naučio

si ljubiti. Božja je Riječ radosna vijest protiv

samoće.

Kao nitko drugi Bog nam govori riječi

ljubavi. Govori nam po događajima i po ri-

ječima. Riječ Božja je sami Bog u tajni svoje

riječi. Bog čini ono što govori i govori ono

što čini. U Riječi koja je tijelom postala ispu-

nja svoje obećanje. Sve Sveto pismo sadržano

je u jednoj knjizi, a ta knjiga je Krist. U Riječi

Božjoj se objavljuje lice ljubljenoga. Tvoj je

vjernički zadatak tražiti lice Božje. Ako ustraj-

no tražiš njegovo lice, onda ćeš ga lako pre-

poznati na svršetku svojih dana.

MALA GOSPA

PROMINA 65

IZ ŽIVOTA ŽUPEMALA GOSPA

Riječ životaDuh Sveti ti pomaže da prepoznaš ono što

nam Bog poručuje po svojoj Riječi. On te uvo-

di u tajnu riječi i otvara tvoje srce da shvatiš što

je u njoj sadržano. Otvara oči tvoga srca i duha

i pomaže ti da povjeruješ istini. On ti pomaže

da budeš svjedok i navjestitelj Riječi u svijetu u

kojem riječi sve više gube na značenju.

Obasjan svjetlom Riječi kršćanin je po-

zvan druge osvijetliti tom riječju i uvesti ih u

svjetlo riječi. Crkva je rođena od Riječi i kao

takva pozvana naviještati Riječ. „Ako ostanete

u mojoj Riječi, uistinu ste moji učenici, upo-

znat ćete istinu i istina će vas osloboditi“ (Iv

8, 31). „Živa je uistinu Riječ Božja djelotvorna,

oštrija je od svakoga dvosjekla mača, prodire

dotle da dijeli dušu i duh, zglobove i moždinu

te prosuđuje nakane i misli srca.“ (Heb 4,12).

Povjeri se Riječi. I vjeruj Riječi. Ona je vjerna

dovijeka kao i Bog koji ju izgovara. Ako prihva-

tiš Riječ nećeš nikada biti sam, ni u životu ni u

smrti. Po spoznaji Riječi ući ćeš u srce Božje.

Upoznat ćeš srce Božje po Riječima Božjim.

U Riječi je Božjoj izvor života. Sam Bog

te po njoj posjećuje. Kad je čitaš i o njoj raz-

mišljaš, kad s njoj moliš i Bogu se približavaš.

Zbog toga i ti s psalmistom možeš uzviknuti:

«Tvoja je riječ nozi mojoj svjetiljka i svjetlo

mojoj stazi… po riječi me svojoj poživi» (Ps

119, 105.107).

Marija - prebivalište RiječiMarija je pralik plodnog slušanja Riječi

Božje. Ona nas poučava kako prihvatiti Riječ

Božju, čuvati je o njoj razmišljati. U Evanđelju

po Luki dva puta je zapisano kako je Marija

pohranjivala sve te riječi i događaje i o njima

razmišljala u svom srcu. Nakon što su pasti-

MALA GOSPA

Fra Marko Duran uz molitvu i pjesmu predvodi procesiju s slikom Gospe Čatrnjske

Članovi KUU »Promina« na početku procesije

66 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 66

„žena koja sluša“ u prizoru

pohođenja postaje „majka

ljubavi“. „Otkuda meni da

mi dođe majka Gospodina

mojega?“ (Lk 2, 43).

Marijin je glas nositelj

mesijanske radosti: „Gledaj

samo! Tek što mi do ušiju

doprije glas pozdrava tvo-

jega, zaigra mi od rado-

sti čedo u utrobi!“ (Lk 1,

44). Marija je blažena jer

je slušala i povjerovala Ri-

ječi Božjoj: „Blažena ti što

si povjerovala da će se is-

puniti što ti je rečeno od

Gospodina!“ (Lk 1, 45). A

Gospa koja je bila „stvore-

nje Riječi“ neka nas zago-

vara u Božjoj slavi i neka

nam pomogne da poput

nje živimo slušajući Riječ,

kako bismo poput nje pri-

hvatili Riječ života i donije-

li je drugima u skromnosti

naše vjere i u svagdanjoj

zauzetosti za druge. Moliti

s Marijom, povjeriti se nje-

ri pohodili novorođenog

Isusa i ispripovjedili što im

je anđeo rekao o tom dje-

tetu, evanđelist je zapisao

za Mariju „Marija u sebi po-

hranjivaše sve te događaje

i prebiraše ih u svom srcu“

(Lk 2,19). Drugom zgodom

kad su ga ponovno našli u

hramu gdje sjedi među na-

ručiteljima „sluša ih i pita“ i

da se s njima vratio u Naza-

ret i bio im poslušan i tada

je „Majka je njegova brižno

čuvala sve ove uspomene u

svom srcu“ (Lk 2, 51).

Savršena slika Crkve,

Marija dopušta da je Riječ

Božja prožme: „Evo službe-

nice Gospodnje, neka mi

bude po tvojoj riječi!“ (Lk

1, 38). Ona je slušala Riječ

Božju i to slušanje pretvo-

rilo se u dar ljubavi. Nakon

naviještenja Marija odlazi

svojoj rođakinji Elizabeti

da joj bude pri ruci u nje-

noj potrebi. I tako Marija

PROMINA 66

PROMINA 67

IZ

nom zagovoru sigurno će ti pomoći da čuvaš

i živiš božanska pisma, Riječ Božju.

Samo se po ljubavi upoznaje ljubljeni.

Samo onaj koji je naslonio glavu na Isusove

grudi mogao je razumjeti Isusove riječi (Ori-

gen). Nakloni i ti svoju glavu na Isusove gru-

di, poput ljubljenog učenika na posljednjoj

večeri (Iv 13, 25) i slušaj njegove riječi i pu-

sti neka njegovo srce govori tvom srcu. To je

ono što prosim u Boga za tebe dok te prepo-

ručujem »Gospodinu i Riječi njegovoj milosti

koja ima moć sagraditi i udijeliti ti baštinu sa

svima svetima« ( Dj 20, 32)Ministranti Luka, Jana i Maja

Uz Gospin oltar župnik fra Petar Pletikosa, predvoditelj misnog slavlja fra Marko Duran i fra Božo Duvnjak

Na kraju mise se zapivalo po’ Prominski

IZ ŽIVOTA ŽUPEBLAGDAN SV. FRANJE ASIŠKOG

Blagoslov novog kipa sv. Franje na Visovcu

Franjevci, dijecezanski svećenici i uzvanici uz kip sv. Franje

U svetištu Gospe od milosti na Visovcu, u četvrtak 4. X. 2018., proslavljen je blagdan

sv. Franje Asiškoga. Euharistijskim slavljem predsjedao je fra Dejan Međugorac, mlado-misnik i župni vikar u Drnišu uz koncelebra-ciju gvardijana na Visovcu fra Bože Duvnjaka, fra Ivana Vidovića, župnika Miljevaca i deka-na te još trinaestorice svećenika.

U prigodnoj propovijedi fra Dejan se na poseban način zadržao na tumačenju Božjeg poziva sv. Franji da ide popraviti crkvu te da sebi ne pribavlja nikakvih materijalnih doba-ra. To je bilo ono što je odredilo tijek Franji-nog života i obraćenja. Također je povukao poveznicu između Blažene Djevice Marije i svetog Franje po načinu života i krjepostima koje su prakticirali, a to su skromnost, služe-nje i siromaštvo. Sviranjem i pjevanjem misno slavlje je animirao fra Marko Duran, župnik i gvardijan u Kninu, a služili su kod oltara i u prigodnoj procesiji ovogodišnji novaci.

Na kraju misnog slavlja sve je prisutne pozdravio gvardijan samostana na Visovcu fra Božo, zahvalivši predsjedatelju misnog slavlja kao i svoj okupljenoj braći franjevcima i dije-cezanskim svećenicima i ostalim uzvanicima koji su svojom prisutnošću uzveličali slavlje. Među ostalima, dvostrukoj proslavi nazoči-lo je poglavarstvo grada Drniša predvođeno gradonačelnikom Josipom Begonjom te nje-govim zamjenikom Tomislavom Dželalijom.

Proslava sv. Franje i blagoslov novog kipa

Pred početak misnog slavlja, fra Dejan je blagoslovio novi kip svetoga Franje smje-šten na istočnoj strani otočića Visovca. Kip je djelo akademskog kipara Slavena Milićevića, koji je također prisustvovao događaju. Kip je izljeven u ljevaonici Ujević u Zagrebu, a na kamenom postolju stoji uklesan natpis Hva-ljen budi Gospodine moj 1445.-2018., godina dolaska franjevaca na Visovac te aktualna go-dina. Nakon čina blagoslova, učinjena je za-jednička fotografija kao trajan spomen na taj događaj. Nakon euharistije, slavlje se nastavi-lo za bratskim stolom u samostanu i poslije-podnevnim druženjem i rekreacijom.

PROMINA 69

DOM ZA STARIJE

Novi dome, nova kućo moja, sviđa mi se sva lipota tvoja...

Veselo je u srijedu, 21. XI. 2018., na blag-dan Gospe od Zdravlja, bilo u središtu

Oklaja. Javna ustanova Dom za starije osobe, koja je prve korisnike primila u srpnju 2010. godine, a čiji je osnivač Republika Hrvatska, svečano je i kako priliči proslavila svoj dan.

Ne čudi, kako je netko na proslavi rekao, što je dan doma baš na Gospu od Zdravlja, jer im je potrebna da ih čuva i bude utjeha u da-nima i godinama koje žive u novom okruže-nju, nakon što su zbog bolesti i starosti morali napustiti rodno ognjište. Djeca se rasula svu-da po Hrvatskoj i svijetu, sami više nisu mo-gli i smještaj u dom bilo je najbolje rješenje

U Domu za starije proslavljen njegov dan

za njih i obitelj. Dom je kapaciteta 86 kreveta, a potrebe su puno veće. Ravnateljica Cecilija Tolo kaže da je na listi čekanja oko 200 osoba.

– Svakodnevno imamo nove upite za smještaj, kako od centara za socijalnu skrb iz cijele Hrvatske, tako i od privatnih osoba. Ne-mate pojma koliko mi je teško reći da zaista nemamo mjesta i da se treba čekati, poseb-no kad je riječ o hitnim slučajevima, kad su osobe relativno mlađe, oko šezdeset, a doži-ve moždani udar i više nisu sposobne same brinuti se o sebi niti imaju koga. Nažalost, to je naša stvarnost – rekla je ravnateljica. Zbog toga je, kaže, nužno povećati kapacitete, a uvjeti za to postoje.

Uložili 800.000 kuna– U potkrovlju zgrade mogao bi se ure-

diti prostor za još 20 kreveta, ali to je zaista velika investicija. Ta ideja nije od jučer niti je došla u mojemu mandatu. Resorno ministar-stvo je sa stanjem upoznato i odluka je na nji-ma. Naravno, sve ovisi o financijskim moguć-nostima i prioritetima na razini države. Mi, što se ulaganja tiče, činimo onoliko koliko možemo, a držim da smo u zadnje četiri go-dine učinili velike pomake i time olakšali bo-ravak u domu kako našim korisnicima, tako i osoblju. Uloženo je oko 800 tisuća kuna. Dio

70 PROMINA

DOM ZA STARIJE

tu života i rada u domu. Tolo je ostavila traga u ustanovi, na čemu su joj zahvalni korisnici, njihove obitelji, a i zamjenik načelnika opći-ne Promina Žarko Duvančić nije štedio rije-či pohvale na proslavi dana doma.

Riječ hvale za rad osoblja, požrtvovnost i ljubaznost, smještaj, čistoću... izgovorili su nam i sami korisnici. Ima ih iz gotovo svih krajeva Lijepe naše, a ponajviše iz Šiben-sko-kninske i susjednih županija. Ika Malo-ča (74) iz Kijeva došla je u travnju.

– Sama sam živila u kući. Jedan sin je u Splitu, drugi u Kninu, a kći u Kijevu, u svojoj kući. Otišle su mi noge i kičma, ugrađen mi je pacemaker i više nisam mogla sama. Iskre-no, nisam ni znala da postoji dom u Oklaju i pošto nije bilo mista u domu u Kninu, ov-dje sam došla preko Centra za socijalnu skrb. Zadovoljna sam svime, posebno šeficom. To je jedna jako fina osoba, razgovorna, lipe i vesele naravi. Dođe nam u salu kad jedemo, pita nas kako smo, je li nam ručak dobar, obiđe nas u sobama. Ma odlična je i ona i svi drugi – rekla nam je Maloča.

U Oklaju je svoj novi dom našao i Ši-benčanin Velimir Šarić (75). Došao je prije godinu i pol dana i zadovoljan je. I on je u Dom došao preko Centra nakon bolničkog liječenja od moždanog udara, a na mjesto u ustanovi čekao je godinu dana.

– Osoblje je ljubazno, uvjeti za život su odlični. Imamo ovdje i razne aktivnosti, baci-mo na karte, zaigramo domino, družimo se i, tko može, kad je lipo vrime izađe se vanka – rekao je Šarić.

Jedna od najstarijih korisnica je Milka Validžić (92) iz Oklaja, koja je od svoje kuće udaljena – kako nam reče – stotinjak koraka. No, morala ju je napustiti jer su ju izdale noge i kukovi te više nije mogla sama živjeti.

– Deset godina sam živila sama. Sva su moja dica u Zagrebu. Iman ih troje, devete-ro unučadi i osmero prunučadi. Zvali su oni mene da idem k njima, a ja nisam volila u Za-greb i nisam tila ić od jednog do drugog. Vo-lim ode di sam cili život. Sama sam odlučila da idem u dom i kad je sin doša, rekla sam mu da me upiše. Čekala sam samo šest dana na misto i, evo, sad na Svi svete bilo je dvi godine da sam u domu. Lipo mi je ode, a moji me po-sjete i sve je za peticu – reče nam Milka.

smo dobili od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a dio je od donacija – kaže Tolo.

Da su učinjeni znatni pomaci, vidljivo je na prvi pogled. Uređen je okoliš doma, zasađeno cvijeće, postavljene klupe i sjenica za boravak i druženje korisnika. Ravnateljica Tolo, koju hvale svi korisnici i zaposlenici te priželjkuju njezin ostanak, jer joj upravo istje-če četverogodišnji mandat, uložila je sebe u posao koji voli i dobro obavlja. Među osta-lim, učinila je sve da dobiju klima-uređaje, po standardima uređene su dvije kupaonice za osobe u invalidskim kolicima, jer je to bio veliki problem. Na sve prozore su postavlje-ne žaluzine, kojih prije nije bilo, uspjela je od Ministarstva dobiti i jedno kombi vozilo te is-poslovala zapošljavanje dviju njegovateljica.

– Sa zapošljavanjem ide vrlo teško zbog Vladine odluke o zabrani zapošljavanja u jav-nim službama, ali uz obrazloženja koja smo dali i činjenicu da nam i danas fali osoblja, uspjeli smo i neizmjerno sam na tomu za-hvalna – kaže, te dodaje da ima još puno po-treba, planova i ideja kako podignuti kvalite-

PROMINA 71

DOM ZA STARIJE

– Jednom zgodom, kad smo imali našu radionicu u prostorijama za druženje, žene su zapjevale i predložila sam im da se okupe i vježbaju, pa će nastupiti na proslavi. Tako je i bilo. Zanimljivo je da među njima ima onih koje nisu pjevale po 30 ili 40 godina. Otkad im je netko umro ili ih je bilo sram pjevati pred drugima. Međutim, pristale su, vježbale i sami ste čuli – odlične su – rekla nam je so-cijalna radnica Julijana Čošić.

U domu je najviše polupokretnih i nepo-kretnih osoba, a samo su četiri pokretne. No, to stručno osoblje ne sprječava da s njima pro-vode različite aktivnosti. Od jutarnje tjelovjež-be, preko raznih radionica u povodu blagdana, rade koliko mogu na uređenju okoliša, a naj-draže im je ići na izlete. Svi se rado sjećaju od-laska na Prominu, što je zabilježeno i fotografi-jama. Zanimljivo, sami su nam priznali, ništa ih na tom izletu nije boljelo niti im je bilo teško,

Životom u domu zadovoljna je i Danica Malenica (89) iz Brištana, s Miljevaca. U siječ-nju će napuniti dvije godine domskog života.

– Ni ja više nisam mogla sama i, kao i Mil-ka, odlučila dam da me smiste u dom. Jedan mi je sin u Splitu, drugi u Zagrebu, a kćer u Kanadi. Govorila san ja dici i prije da bi u dom, a njima je to bilo ispod časti. Zvali su oni mene sobon, a šta ću tamo. Oni svi rade i opet bi bila sama. I priko zadovoljna sam ode. Od ravnate-ljice do čistačice, ja mislim da takvog osoblja ne postoji. Oni mene razvesele i nikad nisam tužna. Imam molitvenjak, molim se Bogu, s njim pričam, a svašta mi i radimo ode. Imamo radionice, pa crtamo, čitamo, pijemo kavu, družimo se. Super mi je – rekla je Danica.

Da su “priko zadovoljne” potvrdile su da-me i pjesmom koju su spjevale o domu i prvi put javno nastupile baš na dan doma. “Novi dome, nova kućo moja, sviđa mi se sva ljepo-ta tvoja. Puna kuća svake boje cvijeća, na moju me kuću to podsjeća”, jedna je od kitica koju je mali zbor od šest korisnica zapjevao svojim su-stanarima i gostima. Među njima je bila i naša sugovornica Ika, a pobrale su i veliki pljesak.

iako većina ne može hodati bez pomoći štaka. Inače, u domu se slave rođendani, svakom ko-risniku pripremi se torta, i to nikad ista, okupe se u društvenoj prostoriji, počaste, pa i zapje-vaju. Posebna radost im je druženje u dvori-štu, pod sjenicom i borovima. Ravnateljica se pobrinula da imaju i roštilj pa kad kuharice na njega “bace” mesa, to je već pravi piknik...

U povodu dana doma, podijeljena su priznanja i zahvalnice za višegodišnju uspješ-nu suradnju. Među njima su jedinice lokalne samouprave, javne ustanove, udruge, poje-dinci, dječji vrtići. Inače, djeca iz oklajskoga, ali i kninskih vrtića redovito im dolaze u po-sjet, klapa “Drniš” zapjeva u prigodama kao što je ova, a fra Petar Pletikosa blagoslovi ko-risnike, uzvanike i hranu.

Katarina Rudan

72 PROMINA

LEGENDA

Bura poput nemani suklja iz rasparanog neba, zemlja drh-

ti i stenje pod razbacanim tjeli-ma zaostalim poslije posljednje krvave bitke za komadić zemlje ispod prestravljenog sunca. Sve je tiho, tiše i od najtužnije tišine, samo jedan uzdah remeti tu uko-čenu sliku, poput plašta na za-boravljenoj stijeni. Sunce polako kopni, pretvara se u mutnu svje-tlost, drhteće zrake zastaju na kopljima mrtvih kopljanika i kao da traže još poneki dašak života u hrpi nepomičnih tjelesa...Još jedan uzdah, ovoga puta para ti-šinu i odbija se o stijene uzavre-le rijeke Krke...Krik bolan i težak poput tereta što se valja nizvod-no u Buk snažniji od svih krikova što tu pitomu dolinu pretvori u mrtvo granje na mrtvoj vodi...

Vojskovođa je sam, sam sa svojom boli, preživio je po-sljednju bitku, zuri u nebo što se pretače u sumrak boja, pokuša-va ugrabiti malo topline za ranjenu dušu i iznemoglo tijelo. Bolna tišina pritišće mu udove, glava težinom dotiče zemlju, ne vidi ništa, pokušava razbiti tišinu koja mu bolno klizi po ranama dubokim poput po-nora...Jeca, osjeća da negdje žubori voda, usta se pomiču i stvaraju bolnu grimasu, nemir, bol i tmina je sve što osjeća...ponovo tone u san iz kojeg se ne želi probuditi.

Legenda o Ljubi i Ti u, o Ljuboti u...Nježni cvrkut i lepet krila

dotiču mu uši, sunce na izlasku miluje mu izbrazdano lice, osje-ća kapljice rose na usnama, otvara oči, iznad njega su prvi zraci zore i tić raširenih krila, kao da mu želi otopiti mračni kutak u ratničkoj prošlosti...Nije sam, suze mu klize niz bolno lice, po-kušava ispružiti ruku, dodirnuti svjetlost, osjetiti toplinu dana, zagliti živo biće, odletjeti sa ti-ćem, vinuti se u visine i pronaći kutak na stršećoj stijeni na kojoj će savladati otpor prema životu i zaploviti u novi dan.

Smirenost mu dotiče dušu, smiješi se tiću što ga gle-da i kao da mu želi poručiti...nismo sami na svijetu..., pole-timo,...stijena je vrhunac naše mašte, talasasti trzaj ga tjera da slijedi zov jedinog živog stvora...diže se bolno i teško, sunce mu grije kosti i miluje lice...napušta polje smrti i lagano klizi prema

rijeci što mu svojim plovećim titrajem otapa bolnu dušu i gura prema litici gdje će mu izranjavano tijelo pronaći utočište...Gazio je vojskovođa, gazio i sva-kim gazom bolno ječio i napokon dogazio do peći-ne koja se i danas zove Gazina pećina...Uvukao se u njenu utrobu kao u majčino krilo, polako se mirio sa sudbinom da je bitka izgubljena, žudi za zvucima prirode, pjevom svojeg tića, duša mu se stapa sa

PROMINA 73

prostorom, poput psa sklup-čanog u kutu, upija zlatno srebrne zrake svjetlosti što se silom guraju u odavno na-puštenu pećinu. Dan se pola-ko otkidao od zemlje, vojsko-vođa promišlja samog sebe, kako li se zove, kovitlac misli mu pritišću srce, do njega dopire pjev tića, a pjev mu je osvijestio misli i spoznao je svoje ime...Ljubo, ljubo se zove....osjetio je blagi drh-taj u srcu, spoznao je sebe, u tihoj pustoši, u tom oka-menjenom prostoru ratnik je premetao svoje umorne misli i čekao da se sunce suno-vrati u brinu i zablista poput svijeće u tamnoj noći....Tić je nestajao i vraćao se, veselo je lepetao ktilima, a Ljubi se činilo da je svakim povratkom sve veći i ljepši, da mu žuto zlatni kljun blista na suncu, da su mu krila lepršava, da je sve sličniji sokolu i i zovne ga Tiću Sokoliću....a Tić Sokolić veselo zacvrkuta i na Ljubin dlan ostavi komadić hrane što ga je odnekud nosio u svojem kljunu....Kuda li odla-zi? Odkuda li donosi hranu? Pitao se Ljubo!..., pa to znači da negdje u blizini ima živih bića i odluči slijediti Tića Sokolića...

Onako nabrekao, zacakljenih očiju, od tuge, od umora, od zaborava od kuda dolazi i kakva ga sudbi-na nakon svega čeka?...Odjeća mu je visila kao na oronulom bristu, vukao se oputinama, a Tić Sokolić je lepršao zrakom od sreće i ponosa što je pokrenuo rat-nika u zasljepljujućem odbljesku dana što se rađa...

Kada bi tić nestao na dulje vrijeme, Ljubo bi sjeo i čekao, premetao je misli, lovio je sunčeve zrake, ubirao šumske plodove, nastojao ostati živ i dočepati se svijeta kojem tić tako veselo odlazi i još veseliji se vraća. A tamo s druge strane vlake na proplanku ispod stare koštele skupilo se nešto svi-jeta pobjeglog od rata i nevolje...

Tić je letio prema toj ogromnoj sjeni u čijem zagrljaju je žamorila skupina ljudi, žena i djece...Veselili su se tiću, gledali su u nebo i čekali ga ko ozebli sunce, nekako su slutili da sa njime dolazi neko tajanstveno dobro i njima...

Ljubo je čekao i gledao prema planini, nije vidio ni kuće ni kućišta, samo kamen na ka-menu i odluči da će tamo gdje ga tić odvede sagraditi kolibu za njih dvoje, a planina ga je oča-rala, baš kao i rijeka čiji je buk osjećao i ovdje visoko iznad u samotnom gaju...Krenuo je da-lje kroz vrletnu pustoš, tić je sli-jetao i uzlijetao, kao da je želio reći da su sve bliže cilju...

Odjednom je Ljubi srce počelo snažnije tući, osjetio je blizinu ljudi, čuo je žamor, gle-dao je tića kako veselo udara krilima, zavladalo je neko čud-no veselje sa obadvije strane, netko je prepoznao Ljubu i iz svega glasa zavikao....Ljubo,...Ljubo...i Tić...Potekle su suze radosnice, prepoznao je svoje sumještane, nazirao je lica kroz modru izmaglicu...Obraze je okrenuo prema suncu, okame-njeno lice je zasjalo smijehom, oštre crte su se otopile od sre-će, kapljice znoja su se poput bisera slijevale niz čelo i za-tvarale oči....Plače li od sreće ili tuge, nasuprot njega ljudi u čudu, a oči im svjetlucaju poput fenjera što rastjeruje tamu....

Tić Sokolić je sletio na Ljubino rame, obgrlio ga je svojim raskošnim krilima i kao da mu je šapnuo...ovo je isti proplanak kao onaj kojeg si davno ostavio, ovdje su tvoji ljudi koji su te dočekali, ovdje je naša pećina, tu ćemo postati starci sa svojim mislima, tako je bilo, tako će biti i tako jest...Sokolićeva družina je nadlijetala koštelu, nježni krici su se čuli iz obližnjih pećina i kućeraka, spremala se gozba u čast Ljubi i Tiću Sokoliću, za novi početak za novi dom za Ljubu i Tića za LJUBOTIĆ...Ljudi i sokolovi su zavladali le-dinom, užurbano su grabili prema novom danu, voj-skovođa Ljubo je bio njihova pokretačka snaga, tić je bio njegova zora i sumrak, njegov dan i noć, bili su dva nerazdvojna bića i zato su ovu ledinu, ovaj novi početak spojili u jedno u LJUBOTIĆ....Ljubotić je i danas tu u vrletnom gaju u plodnoj dolini, Krka mu žubori, Bilušića buk se pjeni, vrijeme teče sa fijukom bure, sokolovi klikću, a za žege lišće šušti i podsjeća na lepet krila Tića Sokolića ...

N. Bilušić Pralas

74 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPEKRŠTENI U PROMINI

Kršteni u 2018.KLARA PENTIĆ, rođena 26. lipnja 2017., krštena 14. travnja, otac Mario, majka Tatjana

AMALIA MLINAR, rođena 9. ožujka 2018., krštena 7. srpnja, otac Davor, majka Ana

JOSIP IVANČAN, rođen 19. siječnja 2018., kršten 12. svibnja, otac Michel, majka Marija

VALENTINA PERIĆ, rođena 5. veljače 2018., krštena 29. travnja, otac Andrija, majka Ivana

IVANO DUVANČIĆ, rođen 9. rujna 2017., kršten 3. siječnja, otac Hrvoje, majka Nina

PROMINA 75

IZ ŽIVOTA ŽUPEKRŠTENI U PROMINI

LUKA JURENOVIĆ, rođen 1. siječnja 2018., kršten 2. lipnja, otac Josip, majka Jovana

KARLA DUVANČIĆ, rođena 6. svibnja 2018., krštena 29. srpnja, otac Boško, majka Marina

ELA LACIĆ, rođena 9. veljače 2018., krštena 21, srpnja, otac Luka, majka Hana

JAKOV DŽAPO, rođen 28. listopada 2016., kršten 29. rujna, otac Ivan, majka Marta

Biskup Tomislav Rogić krstio troje ProminjanaŽupnik fra Petar pozvao je biskupa šibenskog Tomislava Rogića da svojim prisustvom uzveliča krštenje troje mladih Prominjana. Uz već planirane obaveze naš biskup uspija je doći u Prominu, na čemu mu zahvaljujemo i živimo u nadi da će takvih dolazaka u Prominu biti još više.

76 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

1. BRANKO Duvnjak, 30. XII. 2017. 2. BRANIMIR Bronić, 31. XII. 2017. 3. SLAVKA Ujaković, 16. I. 4. MARIJA Perica, 2. II. 5. ANTE Duvnjak, 3. II. 6. JELKA Sarjanović, 4. II. 7. ZORKA Jukić, 10. II. 8. FRANJO-MIRKO Grgurević, 11. II. 9. JELKA Čavlina, 19. II.10. ANA Grgurević, 10. III.11. ŠIME Dujić, 23. III.12. NEDJELJKA Maglica, 15. IV.13. MARIJA Parać, 16. IV.14. ZVONIMIR-IVAN Duvnjak, 19. IV.15. ANKA-RUŽA Jurić, 21. IV.16. VESNA Barišić, 26. IV.17. MARIJA Bračić, 28. IV.18. IVAN Vucić, 15. V.19. TOMICA Džapo, 29. V.20. ANKA Džepina, 2. VI.21. ANKA Gojčeta, 7. VI.22. LUCA Sarić, 20. VI.

PREMINULI U 2018. g.23. MILENA Aralica, 30. VI.24. ANTE Perić, 2. VII.25. KAJA Barišić, 9. VII.26. KAJA Džapo, 20. VII.27. NEDA Pokrovac, 6. VIII.28. RAJKO Bagić, 9. VIII.29. ANTE Aralica, 15. VIII.30. MARIJA Duvančić, 22. VIII.31. DRAGO Agić, 31. VIII.32. VLADIMIR Jurić, 8. IX. 33. VJEKOSLAV-LUKA Dizdar, 9. IX.34. KATA Kopunović, 27. IX.35. MILE Bronić, 1. X.36. SLAVKO Bibić, 13. X.37. MARIJA Bronić, 26. X.38. ANTE Gojčeta, 26. X.39. RATKO Zelić, 27. X.40. JURE Stanić, 4. XI.41. IVAN (Lovac) Bagić, 17. XI.42. IKA Maglica, 30. XI.43. ANTE Parać, 2. XII.44. MARIJA Perić, 11. XII.

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Kršteni:

ROKO DUJIĆ, rođen 17. X. 2018., kršten 9. XII., otac Marin, majka Divna

CVITA KARDOV,rođena 15. X. 2018.,krštena 9. XII.,otac Drago, majka Petra

MARKO JURIC,rođen 14. X. 2018.,kršten 9. XII.,otac Mario, majka Mallorzata

Čestitamo!

Vjenčani u 2018.

MICHEL IVANČAN i

MARIJA ČULINA, vjenčani 12. svibnja

TOMISLAV ŠILJEGiZORICA MARIĆ, vjenčani 25. svibnja

GORAN ERCEGOVAC i MATEA PANDŽA, vjenčani 15. rujna

PAŠKO RADIĆ i MARINELA DUVANČIĆ, vjenčani 19. studenoga

PROMINA 77

IZ ŽIVOTA ŽUPEVJENČANI U PROMINI

78 PROMINA

ŽUPNIKOVA KRONIKA

Dana 3. kolovoza 2012. godine predao sam župu Gradac i o. Provincijal zamolio me da na nekoli-

ko mjeseci budem župnik u Promini, dok ne nađu nekoga mlađeg. I tako do dana današnjeg ostadoh u župi sv. Mihovila - Promina. Kako vrijeme i godine čine svoje, ja sve stariji i nemoćniji, mislim da je doš-lo vrijeme da me zamjeni netko mlađi.

U subotu, 4. kolovoza imao sam svetu misu u Domu za starije u Oklaju u 16 sati. Tako je bilo sve do sada. Na sv. misi u Domu bude oko 50 vjernika i pričesti se oko 30. Raspored nedjeljnih misa u župi je da u Razvođu bude u 9 sati, u župnoj crkvi sv. Mihovila u 10.30 sati a u Čitluku u 11.40 sati. Treće nedjelje u mjesecu u 10.30 sati je misa u crkvi Gos-pe Čatrnjske u Lukaru. Zadnje nedjelje u mjesecu u 12 sati je misa u Matasima.

Na blagdan Velike Gospe župnik predvodi svetu misu kod Gospe Čatrnjske i bude prisutno oko 250 župljana a poslijepodne ide na Visovac. Blagdan sv. Roka slavi se u Čitluku i uz procesiju i svetu misu u dvorištu bude oko 200 vjernika.

Čim sam preuzeo župu počeo sam s uređenjem mrtvačnice kod Gospe Čatrnjske kako bi mogli dosto-janstveno ispratiti naše pokojne do crkve i do grobnog mjesta. Za te potrebe kupili smo mrtvačka kolica. Veli-ku pomoć za uređenje iste dao je Nikola Pandža a isti je kupio veliki luster za Gospinu crkvu. Istu stvar radili smo kod groblja u Mratovu. Na žalost kako smo tad napravili tako je i sada. Kod groblja sv. Mihovila Opći-na Promina privodi kraju uređenje nove mrtvačnice i mislim da bi trebalo isto tako još bolje urediti mrtvač-nice kod sv. Martina a pogotovo kod Gospe Čatrnjske znajući da je to naše najveće groblje.

Od ostalih radova kod Gospine crkve spo-menut ću ozvučenje koje smo morali preurediti a sredili smo elektrifikaciju zvona kako bi to radilo u najboljem redu. Svake godine je potrebno dosta sredstava za održavanje istih. Uredili smo i klecalo i gazište na koru.

Kod župne crkve sv. Mihovila u Oklaju sva tri zvona smo elektrificirali. Gledajući našu Mariju Ujaković kako je ručno i s velikom ljubavlju zvoneći pozivala na sv. misu odlučili smo ista elektrificirati. I sama Marija sudjelovala je svojim velikim prilogom u tome poslu. Dakle, sva tri zvona s novom tehnikom a i ozvučenje smo stavili novo. Lijepo je čuti zvona kad otkucavaju satove i zdravo Marije i kad pozivaju narod na svete mise. Za uređenje i održavanje crkve zahvaljujem se svima a najviše Anki Maletić.

Fra Petrov hod po ProminiU Matasima smo crkvu sv. Duha opiturali,

elektrificirali i jedno zvono zvoni. Misa je svake za-dnje nedjelje u mjesecu, na sv. Ivana i na Duhove i to u 12 sati.

U Razvođu crkva je Svih Svetih. Uredili smo ulaz u dvorište i postavili željezna vrata 3 metra širi-ne. Zvona smo elektrificirali a veliki problem je vlaga uz zvonik preslicu. Svetu misu slavimo svake nedje-lje u 9 sati .

U Mratovu crkva je sv. Martina. Uredili smo prostoriju za ispraćaj pokojnika, obitelj Gojka Zelića uredila je vrata a Joso Bakmaz darovao je mrtvačka kolica. U crkvi smo postavili ozvučenje iako je crkva takva da to nije bilo nužno. Sv. mise su na Mladen-ce, Dušni dan, na sv. Martina i na Mali Uskrs i to u 10.30 sati. Crkvu čiste i održavaju obitelji Branka Pe-rice i Ivice Bračića. U toj crkvi imamo mali problem s loše postavljenim krovom.

U Čitluku je crkva sv. Roka. Tu župnik svaki slobodni dan ima misu. To je obično oko 8 sati ili po dogovoru. Ovdje su prije bila krštenja i vjenčanja a sada mnogi žele to raditi u ostalim našim crkvama u Promini i župnik ne pravi problem oko toga. Želja mi je bila da se napravi mala dvorana uz župnu kuću, ista bi se mogla koristiti za razne prigode jer u crkva-ma ne priliči nešto takvo organizirati. Nacrt za dvo-ranu je napravljen, ali svi znamo da je sve teže takvo nešto raditi. Župni vjeronauk održavamo u dnevnom boravku koji smo opremili s novih 16 sjedalica.

Na župnoj kući izmjenjena su 4 prozora i to je pomogla Provincija. U kući ima dva apartmana, za župnika ili za potrebe kad nam dođu gosti.

Provincijal nas je pohodio, novi biskup već tri puta, a imali smo na sv. Nikolu i posjet fra Darka Te-perta koji je obišao naše crkve, župnika, pregledao matične knjige i potpisao koje je trebalo.

U Bogatićima je kontejner u kojem se na blag-dan sv. Nikole Tavelića održava sv. misa. Na misi bude oko 10 vjernika. Sad kad je postavljen asfalt ne će biti problem doći do crkve u kojoj se slavi sv. misa u Promini.

U listopadu i svibnju uveo sam molenje svete krunice u crkvi sv. Roka u Čitluku. Dođe oko 15 vjer-nika i većinom iz Čitluka. Šteta što i ostali vjernici iz župe ne dođu na molenje svete krunice.

Sa Čuvarima Isusova groba uveli smo Križni put Prominom. Održava se na »Glušnicu« s početkom u 7 sati od crkve u Matasima a završava oko 17 sati u kapeli sv. Roka. Križni put prolazi kroz čitavu župu.

PROMINA 79

Prije mnogo godina Prominjani su imali susret s iseljenom Prominom u Zagrebu. Svih ovih godina, zahvaljujući Općini Promina, jednom godišnje odr-žavamo taj susret.

S ovim pismom želio sam vas podsjetiti na sve što smo radili ovih godina. Bilo je toga još i teš-ko je sve nabrojiti. Želje su jedno ali mogućnosti su drugo.

Brzo će doći ljeto i ako bude sve po planu ljud-skom vaš stari župnik će poći u zasluženu mirovinu. S ljubavlju sam radio za Boga, Majku Božju, našeg sv. Mihovila i za dobro svih vas. Ako nešto nije bilo u redu s moje strane, pitam oproštenje od Boga i svih vas, kako onih koji žive u Promini tako i vas iseljene. Ja sa svoje strane opraštam svima koji su sagriješili kako prema meni tako i prema mojim kolegama sve-ćenicima. Za mene je bilo sve odlično. Da me Bog nije prihvatio i svi vi, nebi sa 83 godine ovako i ovo-liko radio. Zaljubite se i vi svi u Boga, Isusa Krista i njegovu i našu majku Mariju i trudite se biti dobri i eto vam recept za lijep, radostan i dug život.

Neka vam je sretan i blagoslovljen Božić i Isu-sovo sveto porođenje bilo svima na spasenje i neka vam je sretna 2019. i u svemu blagoslovljena!

Vaš stari župnik fra Petar (Ive) Pletikosa

PRIZNANJA I ZAHVALE• Uz 50-tu obljetnicu svećeničkog rada dobio

sam skupnu zahvalnicu s fra Franom Samodolom i fra Milanom Ujevićem od grada Drniša.

• Za svoj rad na postoralnom, kulturnom i na gradnji i održavanju crkvenih objekata u zaleđu grada Vodica, grad mi je dao zahvalnicu i priznanje pismeno i usmeno na dodjeli nagrada povodom grada Vodica.

• Općina Stankovci dala mi je zahvalnicu i pri-znanje pismeno i usmeno za moj rad u župi Banjevci koja spada pod općinu Stankovce.

• Za svoj duhovni i materijalni rad u župi sv. Ante u Prugovu i V. Broćancu dobio sam put u Ame-riku na mjesec dana s plaćenim svih troškova. U New Yorku sam na njihovu pikniku predvodio svetu misu pred 10.000 vjernika. Od priloga koje sam dobija, u župi Prugovo napravili smo kućicu za telefonsku cen-tralu, dobili telefone i kopali kanal za vodovodnu mre-žu. U Velikom Broćancu elektrificirao sam zvona.

Ovih dana pozvan sam opet na izlet u Ameriku, na čemu sam se zahvalio.

Isplati se dobro činiti i zdravo raditi!

ŽUPNIKOVA KRONIKA

PROMINA 79

Prominjani ispred sv. Mihovila 1929. godine

80 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPEIZ ŽIVOTA ŽUPEIZ ŽIVOTA ŽUPEINFORMACIJE

SADRŽAJ

UVODNA RIJEČ ŽUPNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

BLAGOSLOV BOŽIĆA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

MOJ KRIŽNI PUT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

OJ, PROMINO, LIJEPA LI SI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

OBRATITE SE! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

SPEKTAKL U MARIJI BISTRICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

PRVA SV. PRIČEST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

POTVRDA (KRIZMA) JE SAKRAMENT DUHA SVETOGA . . . . . . . . . . . . . . . 37

OSNIVANJE I RAD NK »PROMINA« OKLAJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

BLAGDAN SVETE ANE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

64. PROMINSKE IGRE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

DAN OPĆINE PROMINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

TREĆI »PROMINSKI BRONZIN« . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE NA NEBO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

MARIJINA I NAŠA RIJEČ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

PROSLAVA SV. FRANJE I BLAGOSLOV NOVOG KIPA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

NOVI DOME, NOVA KUĆO MOJA, SVIĐA MI SE SVA LIPOTA TVOJA ... . . . 69

LEGENDA O LJUBI I TIĆU, O LJUBOTIĆU... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72

KRŠTENI U 2018. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

PREMINULI U 2018. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76

VJENČANI U 2018. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

ŽUPNIKOVA KRONIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78

PROMINALIST ŽUPE

SV. MIHOVILA - PROMINAGodište XIII., broj 1 (13)Božić 2018. - Promina

Izdavač: Župni ured Promina

Glavni urednik:Fra Petar Pletikosa

Grafički urednik: Zvone Bare

Adresa uredništva:Župni ured Promina - Čitluk

22303 OklajTel.: 098/943-4154

022/881 306

Kunski račun:2330003-1100046038

Splitska banka dd

Dopise, priloge i narudžbeslati na adresu Uredništva.

List izlazi uz dopuštenje crkvenih i redovničkih poglavara.

List se uzdržava dobrovoljnimprilozima župljana i dobročinitelja.

Naklada:400 primjeraka

DAROVATELJI ZA POTREBE ŽUPE U 2018.Onaj tko je dao, nije osiromašio, onaj tko nije dao, nije se obogatio!

Anka Suman 200, Dražan Bračić 1.400, Mihaela Gojčeta 150, Marija Bronić 200, Željko Čavlina 200, Ivica Gojčeta 500, Kata Čulina 200, Marija Perić 300, Marija Petrović 500, N.N. 250, Šime i Barica Validžić 300,Miro Bračić 100, Slavka Buha 200, Manda Titlić Bare 400, Tobija Čulina 200, Bosiljka Bare 200, Marija Bronić 1150,

Ante Gojčeta pok. Marka 1.000, Ana Suman 250, Kaja Sredoja 100, Dražen Bračić 1.500, Nikola Pandža 3.000,Dragica Kanjir 200, Ivan i Marta Džapo 400, Rajka Lacić 200, N.N. 200, Meri Ribičić 150,

Nevenka Lacić 200, Zdenko Sarić 1.000, Ljekarna Silvija Sarić 2.000 kn.Prilikom sahrane Slavka Bibića za potrebe crkve skupljeno je 1.050 kn.

Ive Perić na čast Gospe Čatrnjske darovao je 1 janje.Hvala svima koji daju priloge ili kupe cvijeće za potrebe svih crkava u Promini.

Veliko hvala svima koji čiste crkve i održavaju robu koja se nalazi u crkvi.Isprika svima koje nismo spomenuli a pomogli su svojim prilogom ili na bilo koji drugi način sve crkve u našoj župi!

DAROVATELJI GROŽĐA ZA 2018.Ante BARIŠIĆ 2 vreće, Ante BUDANKO 1 vreću, Ivica DŽAPO 3 vreće, Šime DŽAPO 2 vreće,

Pavao DŽAPO 1 vreću, Drago KARLO 1 vreću, Dario KNEŽEVIĆ 1 vreću, Slavko DŽAPO 2 vreće,Emil GOJČETA 1 vreću, Željko SEKULIĆ 1 vreću, Rajko ŽULJ 4 gajbe, Jole BRONIĆ 1 vreću,

Šime VALIDŽIĆ 1 vreću, Mile SVETINA 1 vreću, Vojo KARDOV 2 vreće, Mile PETROVIĆ 1 vreću,Marko SIČIĆ 1 gajba, Željko ZELIĆ 1 vreću, Mirko KARDOV 1 vreću, Branko PERICA 4 vreće,

Nikica BARIŠIĆ 2 vreće, Tobija ČULINA 1 vreću, Brajo KARDOV 1 vreća, Marija DUJIĆ 1 vreću,Vinko (Cini) VALIDŽIĆ 2 vreće, Maša JAKOVLJEVIĆ 1 vreću, Joško JAKOVLJEVIĆ 2 vreće,

Drago KLEPO 1 vreću, Milan BRONIĆ 1 vreću, Marko GOJČETA 200 kuna

KRIZMAN

ICI 2018.: ANA BRO

NIĆ, otac Ivan, majka Davorka; N

ATALI BRON

IĆ, otac Željko, majka Marija; M

ATIJA BRON

IĆ, otac Josip, majka Darija; JOSIP ČAVLIN

A, otac Željko, majka M

irjana; NIN

A ČULINA, otac Dragan, majka Jelena; VALERIJA DIZDAR, otac Bernard, majka M

arica; MIA DŽAPO

, otac Šime, majka Danijela; IVANA IKICA, otac †Stanko, majka M

ira; M

AJA JAKOVLJEVIĆ, otac Josip, majka M

arija; IVAN JAKŠIĆ, otac M

arinko, majka Kristina; DOM

AGO

J JUKIĆ, otac Miljenko, majka Silvana; G

ABRIJEL JUKIĆ, otac Marinko, majka Anita;

MAJA KN

EŽEVIĆ, otac Dario, majka Ana; IVAN M

ARIĆ, otac Antonio, majka Katija; BRANIM

IR NO

VAKOVIĆ, otac Perica, majka M

anuela; LAURA RADAS, otac Nenad, majka Kristina

PROMINA

pprominarominanas po mraku prije jutarnjih svitanja za svje-tlost koja je došla na svijet. tišina...

Documents