[ppt]cerebrovaskularne bolesti - naslovnica - web · web viewtimes new roman arial wingdings...
TRANSCRIPT
DepresijaDepresija
Prof. dr. sci. Danijel BuljanKlinika za psihijatriju
KBC “Sestre milosrdnice”
DefinicijaDefinicija
Depresija, poremećaj, pad raspoloženja koji po svojoj jačini, trajanju i nemogućnostima da ga osoba kontrolira odstupa od svakodnevnih “životnih” promjena raspoloženja
Depresija je univerzalno ljudsko iskustvo staro koliko i čovječanstvo
Klasifikacija depresivnih poremećaja Klasifikacija depresivnih poremećaja MKB-10MKB-10
Prema etiologiji
Primarni depresivni poremećaji F32-F39
Sekundarni, organski i simptomatski depresivni poremećaji F06.3
Depresivna reakcija na stres- kratka F43.20 ili- produžena F 43.21
Prema težini kliničke slike
Blaga depresija F32.0 Umjereno teška depresija F32.1 Umjereno teška depresija sa
somatskim simptomima F32.2 Teška depresija s psihotičnim
simptomima F32.3 Povratni depresivni poremećaj
F33.
1. Depresivno raspoloženje Depresivno raspoloženje (1)
2. Gubitak interesa i užitka Smanjen interes i zadovoljstvo (2)
3. Smanjenje energije ili jače zamaranje Umor ili gubitak energije skoro svaki dan (6)
4. Gubitak samopouzdanja i samopoštovanja Osjećaj bezvrijednosti i krivnje (7)
5. Neprimjereno samooptuživanje ili osjećaj krivnje
6. Ponavljajuće misli o smrti i samoubojstvu Ponavljajuće misli o smrti i samoubojstvu (9)
7. Otežano mišljenje i koncentracija, neodlučnost Otežano mišljenje i koncentracija (8)
8. Agitacija ili retardacija Agitacija ili retardacija skoro svaki dan (5)
9. Poremećaj spavanja Insomnija ili hipersomnija (4)
10. Poremećaj apetita i promjena tjelesne težine Značajan gubitak ili porast tjelesne težine od 5% (3)
Međunarodna klasifikacija bolesti – 10. revizija
Diagnostic and statistical manual of mental disorders – 4. revizija
Da bi se postavila dijagnoza depresije potrebno je: za blagu najmanje 4, srednju najmanje 5 i tešku najmanje 7 simptoma
u trajanju od barem 2 tjedna
Somatski simptomi depresijeSomatski simptomi depresije
Nespecifični bolni sindromi (glavobolja, atipična facijalna bol, križobolja, bol u prsima, trbuhu….)
Vrtoglavica Mučnina i gubitak apetita Gubitak tjelesne težine Opća tjelesna slabost Tromost, usporenost (retardacija) ili nemir (agitacija) Gubitak energije Povlačenje u krevet
Diferencijalna dijagnoza Diferencijalna dijagnoza depresije premadepresije prema
Organskom depresivnom poremećaju koji je posljedica oštećenja mozga
Demenciji (Alzheimerova, vaskularna…)Parkinsonovoj bolestiHipotireozi (mixedem)
EpidemiologijaEpidemiologija Blagu je depresiju doživjelo barem jednom u životu više
od polovice čovječanstva• Depresija je dva puta češća u žena nego u muškaraca• Svaka peta žena i svaki deseti muškarac tijekom života
dožive barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu • Oko 50% depresivnih bolesnika ostaje neprepoznato Oko 70% se ne liječi Samo 10% liječi se sukladno suvremenim terapijskim
načelima
EpidemiologijaEpidemiologija depresije depresije
Učestalost depresivnih poremećaja u općoj populaciji je 7% (3,6-6,8%, Williams, ’97)
U hrvatskoj ima oko 200 000 depresivnih osoba Depresija prevladava u dobi od 35 do 60 godina• 1990. godine bila je četvrti javnozdravstveni problem u
svijetu• 2020. godine biti će drugi javnozdravstveni problem
EpidemiologijaEpidemiologija
Premorbidno poremećeno raspoloženje značajno povećava rizik za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti
Depresija, anksioznost i poremećaj spavanja značajno su komorbidno povezani s - kroničnim bolnim sindromom,- kardiovaskularnim i - cerebrovaskularnim bolestima
Učestalost javljanja depresije pri Učestalost javljanja depresije pri pojedinim tjelesnim bolestimapojedinim tjelesnim bolestima
Tjelesna bolest Učestalost depresije (%)
Maligna bolest 20-45
Cerebrovaskularna bolest 26-34
Kronična bol 33-35
Kardiovaskularna bolest 15-33
Parkinsonova bolest 40
Tijek, prognoza i ishod depresijeTijek, prognoza i ishod depresije
• 10% se liječi prema suvremenim načelima• 25% epizoda traje < 1 mjesec • 50% epizoda traje < 3 mjeseca• 22% ostaju depresivni i nakon 2 godine• 10 do 15% teško depresivnih napravi suicid
(Williams, 1997)• Bolovanje• Radna nesposobnost
Teorije depresivnog poremećajaTeorije depresivnog poremećajaMonoaminske teorije (npr. Glassman, 1969) Disfunkcija limbičkog sustava Smanjenje serotonina i noradrenalina u sinapsama
uzrokuje depresijuProcesi Porast metabolizma monoamina enzimom (MAO)? Oštećeno otpuštanje monoamina u sinapsu ili ponovno
preuzimanje iz sinapse Neurodegeneracija NeuroplastičnostPsihosocijalni stresIntegrativne
LijeLiječčenjeenje
Razumijevanje psihodinamike razvoja depresije Kognitivno-bihejvioralna i interpersonalna
psihoterapija Psihofarmakoterapija
OpćOpća načela a načela farmakoterapijefarmakoterapije ((UsvojenaUsvojena prema Maudsley Guidelines prema Maudsley Guidelines-u-u))
Postaviti cilj liječenja, procjena sposobnosti za suradnju Jednostavnost i neophodnost Procjena nepoželjnih reakcija na lijekove: posturalna
hipotenzija, sedacija, antikolinergičke, EPS, metaboličke Farmakodinamika – Apsorpcija, distribucija
metabolizam, ekskrecija Farmakokinetika - Promjene neurona i receptorskih veza Prekidati postupno ako nema očekivane koristi Oprez, nuspojave zbog kumulacije lijeka! Poluživot
lipofiličnih lijekova raste zbog relativnog porasta masti u omjeru tjelesne mase
BenzodiazepiniBenzodiazepini
Indikacije: akutna anksioznost, uznemirenost (sedacija), insomnija
Kratkodjelujući - alprazolam (Xanax) i klonazepam (Klonopin)
Dugodjelujući - diazepam (Valium) - klordiazepoksid (Librium) i - oksazepam (Oksazepam, Praksiten, Seraks)
Anksiolitički benzodiazepiniAnksiolitički benzodiazepini
Generičko ime Tvorničko ime Dnevna doza mg alprazolam Xanax 0.75-1.5lorazepam Ativan, Lorsilan 2-6diazepam Valium, Apaurin 4-40klordijazepoksid Librium 15-100
Hipnotički benzodiazepiniHipnotički benzodiazepini
Generičko ime Tvorničko ime Dnevna doza u mgflurazepam Dalman 30nitrazepam Mogadon 5-20temazepam Normison 30zaleplon Zan, 5- 10zolpidem Zonadin 5- 10Melatonin Circacin 2
SIPPS-aSIPPS-a
Indikacije: Depresija, kronična anksioznost
Generičko ime Tvorničko ime mg/danfluoksetin Prozac 20-40 (80)fluvoksamin Faverin 100-200paroksetin Seroxat 10-50 (80)sertralin Lustral, Zoloft 100-200citalopram Cipramil 20-40 (60)scitalopram Cipralex 10-20
Stabilizatori raspoloženjaStabilizatori raspoloženjaIndikacije – BAP LitijAntiepileptici-antikonvulzivi Karbamazepin Valproat Lamotrigin Gabapentin Topiramat TiagabinOmega – 3 masne kiseline
AntipsihoticiAntipsihoticiIndikacije: Psihotični poremećaji, manija, anksioznost, nemir,
agresivnost Konvencionalni, tipični, dopaminski antagonisti (DA), prva
generacija Novi, atipični, serotonin dopamaniski antagonisti (SDA),
stabilizatori raspoloženja, druga generacija- klozapin- quetiapin- risperidon- olanzapin- ziprasidon- amisulpirid i - aripiprazol
Treća generacija (aripiprazol)?
Elektrokonvulzivna terapija-Elektrokonvulzivna terapija-EKTEKT
primjenjuje se u slučajevima rezistentnim na psihoterapiju i psihofarmakoterapiju i kada je potrebno postići brzi antidepresivni učinak
ZakljuZaključčcici Depresija je veliki javnozdravstveni problem Interdisciplinarni pristup Rano otkrivanje i liječenje postaje jedan od temeljnih
ciljeva suvremene medicine Liječenje se uspješno provodi primjenom psihoterapije,
psihofarmakoterapije, elektrokonvulzivne terapije i rehabilitacije