RR\1137492HR.docx PE605.928v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0326/2017

20.10.2017

IZVJEŠĆE

o akcijskom planu o maloprodajnim financijskim uslugama

(2017/2066(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Olle Ludvigsson

PE605.928v02-00 2/23 RR\1137492HR.docx

HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3

OBRAZLOŽENJE ................................................................................................................... 14

MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA ............... 16

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU ............................................ 22

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM

ODBORU ................................................................................................................................. 23

RR\1137492HR.docx 3/23 PE605.928v02-00

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o akcijskom planu o maloprodajnim financijskim uslugama

(2017/2066(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 30. travnja 2007. naslovljenu

„Maloprodajne financijske usluge na jedinstvenom tržištu” (COM/2007/0226),

– uzimajući u obzir Direktivu 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od

23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage

Direktive Vijeća 87/102/EEZ (Direktiva o potrošačkim kreditima)1,

– uzimajući u obzir Direktivu 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od

16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu

upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti

(Direktiva o osiguranju motornih vozila)2,

– uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od

16. rujna 2009. o prekograničnim plaćanjima u Zajednici i stavljanju izvan snage

Uredbe (EZ) br. 2560/20013,,

– uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 11. siječnja 2012. naslovljenu „Ususret

integriranom europskom tržištu za kartična plaćanja te internetska i mobilna plaćanja”

(COM(2011)0941),

– uzimajući u obzir izvješće Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno

mirovinsko osiguranje o dobroj praksi u području web-mjesta za usporedbu iz 2014.,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno

mirovinsko osiguranje upućeno institucijama EU-a o zajedničkom okviru procjene

rizika i transparentnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz travnja 2016.,

– uzimajući u obzir Direktivu 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od

4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene

nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010

(Direktiva o hipotekarnim kreditima)4,

– uzimajući u obzir Direktivu 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od

15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i

Direktive 2011/61/EU5,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od

23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke

1 SL L 133, 22.5.2008, str. 66. 2 SL L 263, 7.10.2009, str. 11. 3 SL L 266, 9.10.2009, str. 11. 4 SL L 60, 28.2.2014, str. 34. 5 SL L 173, 12.6.2014, str. 349.

PE605.928v02-00 4/23 RR\1137492HR.docx

HR

transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ1,

– uzimajući u obzir Direktivu 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od

23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje,

prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama

(Direktiva o računima za plaćanje)2,

– uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 8. kolovoza 2014. o djelovanju europskih

nadzornih tijela (ESA) i Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS)

(COM(2014)0509),

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/751 Europskog parlamenta i Vijeća od

29. travnja 2015. o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju

kartica3,

– uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od

25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva

2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju

izvan snage Direktive 2007/64/EZ4,

– uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od

20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja (preinačeni tekst) (Direktiva o distribuciji

osiguranja)5,

– uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 10. prosinca 2015. o maloprodajnim

financijskim uslugama: Bolji proizvodi, veći izbor i više mogućnosti za potrošače i

poduzeća (COM(2015)0630),

– uzimajući u obzir odgovor Europskog nadzornog tijela za bankarstvo na Zelenu knjigu

Komisije o maloprodajnim financijskim uslugama od 21. ožujka 2016.,

– uzimajući u obzir posebno izdanje Eurobarometra br. 446 iz srpnja 2016. o financijskim

proizvodima i uslugama,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2016. o Zelenoj knjizi o

maloprodajnim financijskim uslugama6,

– uzimajući u obzir izvješće organizacije Better Finance iz 2016. naslovljeno „Mirovinska

štednja: pravi povrat” (Pension Savings: The Real Return),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. svibnja 2017. o financijskoj tehnologiji:

utjecaj tehnologije na budućnost financijskog sektora7,

– uzimajući u obzir savjetodavni dokument Komisije o reviziji europskih nadzornih tijela

1 SL L 257, 28.8.2014, str. 73. 2 SL L 257, 28.8.2014, str. 214. 3 SL L 123, 19.5.2015, str. 1. 4 SL L 337, 23.12.2015, str. 35. 5 SL L 26, 2.2.2016, str. 19. 6 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0434. 7 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0211.

RR\1137492HR.docx 5/23 PE605.928v02-00

HR

(ESA) od 21. ožujka 2017.,

– uzimajući u obzir akcijski plan Komisije od 23. ožujka 2017. pod naslovom „Akcijski

plan za financijske usluge namijenjene potrošačima: bolji proizvodi, veći izbor”

(COM(2017)0139),

– uzimajući u obzir tržišnu studiju o upravljanju imovinom Agencije Ujedinjene

Kraljevine za nadzor nad radom financijskih institucija iz lipnja 2017.,

– uzimajući u obzir Protokol br. 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o

ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

– uzimajući u obzir Protokol br. 2 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o

primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje

Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0326/2017),

A. budući da je tržište maloprodajnih financijskih usluga u EU-u i dalje nedovoljno

razvijeno i vrlo fragmentirano, iako se u raznim državama članicama radi na tom

pitanju; budući da je stoga potrebno poduzeti hitne i učinkovite mjere kako bi se

omogućile inovacije zahvaljujući kojima će krajnji korisnici ostvariti koristi, uz

oslobađanje punog potencijala jedinstvenog tržišta maloprodajnih financijskih usluga,

čime bi došlo do poboljšanja konkurentnosti, što bi pak trebalo dovesti do smanjenja

cijena i povećanja izbora i raznolikosti proizvoda;

B. budući da bismo trebali zadržati postojeću razinu ambicija u pogledu rušenja

nacionalnih prepreka i ograničavanja postojećih trendova kojima se sprečavaju

inovacije u području maloprodajnih financijskih usluga; poziva Komisiju i Vijeće da

budu ambiciozniji u pogledu prekograničnih maloprodajnih ulaganja u okviru unije

tržišta kapitala, tako da ne rješavaju samo lakše probleme nego i glavne prepreke koje

utječu na to tržište, a koje uključuju jezik, zabrinutost zbog prijevare ili kriminala,

nesigurnost u pogledu poreznih implikacija, razlike u vrijednosnim papirima i pravu

trgovačkih društava, nepoznavanje pravne zaštite i stečajnih postupaka te nedostatak

povjerenja u okvire za zaštitu potrošača;

C. budući da je europsko tržište maloprodajnih financijskih usluga održivo samo ako

predstavlja stvarnu dodanu vrijednost za potrošače i pružatelje financijskih usluga

osiguravanjem učinkovitog tržišnog natjecanja i zaštite potrošača, ponajprije u pogledu

proizvoda koji su potrebni za sudjelovanje u ekonomskom životu te koji su potrebni

potrošačima u nepovoljnom položaju;

D. budući da se u posebnom izdanju Eurobarometra br. 446 zaključuje da Europljani

financijske proizvode ili usluge i dalje uglavnom kupuju u svojim matičnim zemljama i

često uopće ne pokazuju potrebu ili želju za pristupanjem tim uslugama u inozemstvu,

iako ih i neke stvarne prepreke u tome sprečavaju; budući da čak i unutar vlastite države

članice samo mali udio potrošača traži privlačnije ponude i mijenja pružatelja usluga;

budući da nedostatak (prekograničnog) tržišnog natjecanja, koji je posljedica toga, može

PE605.928v02-00 6/23 RR\1137492HR.docx

HR

potrošačima i malim ulagačima onemogućiti da iskoriste najpovoljniju ponudu među

financijskim proizvodima i uslugama koje kupuju;

E. budući da je definicija financijske tehnologije navedena u rezoluciji Europskog

parlamenta od 17. svibnja 2017. prema kojoj je financijska tehnologija financijska

aktivnost koju omogućuju nove tehnologije ili koja se pruža preko tih tehnologija, te

utječe na cijeli financijski sektor u svim njegovim sastavnim dijelovima, od bankarstva

do osiguranja, mirovinskih fondova, investicijskog savjetovanja, usluga platnog

prometa i tržišne infrastrukture; budući da se primjenom tehnologija na pružanje

maloprodajnih financijskih usluga može doprinijeti prevladavanju određenih prepreka

jedinstvenom tržištu i poboljšanju operativne učinkovitosti sektora; budući da

digitalizacija sama po sebi nije dovoljna kako bi se svladale te prepreke; budući da se

većom integracijom prekograničnih maloprodajnih financijskih usluga i boljim

informiranjem u vezi s prilikama koje to tržište nudi može doprinijeti jačanju svjesne

potražnje kojom se potiče postizanje boljih kvalitativnih standarda u tom području;

1. primjećuje da su u Akcijski plan Komisije za financijske usluge namijenjene

potrošačima uvrštena neka od pitanja koja je Europski parlament prepoznao u svojem

Izvješću o Zelenoj knjizi o maloprodajnim financijskim uslugama s ciljem jamčenja

zaštite potrošača u kontekstu ostvarivanja snažnog i tehnološki naprednog jedinstvenog

tržišta maloprodajnih financijskih usluga, pri čemu se štiti potrošače, potiče tržišno

natjecanje, jamči zaštita podataka, smanjuju cijene te suzbijaju porezne prijevare, utaje

poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranje novca; ipak vjeruje da u akcijskom planu

nema ambicije da se stvori regulatorno okruženje koje pogoduje transparentnosti, rastu i

inovacijama, uz visoku razinu povjerenja poduzeća i potrošača u maloprodajne

financijske proizvode; primjećuje i dalje visoke i netransparentne naknade i provizije u

vezi s privatnim mirovinama, investicijskim fondovima i drugim maloprodajnim

proizvodima koji znatno umanjuju stvarnu dobit malih ulagača; međutim, dijeli

mišljenje Komisije da je prenošenje i provedbu pravnih akata koji su proteklih godina

izrađeni u području financijskih usluga, uključujući MIFID2 i IDD, potrebno zadržati i

dati im prednost, dok bi se nove zakonodavne inicijative trebale predstaviti po potrebi;

2. pozdravlja razvoj novih financijskih usluga i institucija koje doprinose konkurentnosti

na financijskim tržištima te novim mogućnostima za potrošače; međutim, napominje da

su se u Europi 2016. financijske tehnologije financirale sa samo 2,2 milijarde USD, dok

je taj iznos u SAD-u bio 12,8 milijardi USD, a u Kini 8,6 milijardi USD, što je

pokazatelj goruće potrebe za brzom promjenom mentaliteta i odgovarajućim

regulatornim odgovorom na tehnološki razvoj kako bi Europa postala vodeće tržište

inovacija; ističe da će istinsko jedinstveno tržište maloprodajnih financijskih usluga na

kojem se osigurava visoka razina zaštite potrošača i ravnopravni uvjeti za nove aktere

na tržištu učiniti EU atraktivnim čvorištem inovativnih financijskih usluga te dati

potrošačima veći i bolji izbor po nižim cijenama; ističe da nove tehnologije

predstavljaju regulatorne izazove, ali i nude odlične prilike za inovacije od kojih koristi

imaju krajnji korisnici, te da predstavljaju poticaj gospodarskom rastu i stvaranju radnih

mjesta;

3. smatra da je od ključne važnosti da se sve vrste financijskih usluga, uključujući, među

ostalim, otvaranje tekućih i štednih računa, bankovne kartice, potrošačke zajmove i

hipoteke, osiguranja i državni dug, mogu pružati i izvan granica;

RR\1137492HR.docx 7/23 PE605.928v02-00

HR

4. smatra da se uvjetovanje izdavanja proizvoda time da potrošači imaju prebivalište u

državi članici u kojoj se financijski proizvod nudi, uključujući i instrumente državnog

duga, ili time da im je nacionalni identifikacijski dokument izdala ta država članica,

kosi s načelima unutarnjeg tržišta maloprodajnih financijskih usluga;

5. smatra da bi se malim ulagačima trebala olakšati prekogranična kupovina državnog

duga;

6. u skladu sa stavkom 135. svoje rezolucije od 14. veljače 2017. o godišnjem izvješću o

politici tržišnog natjecanja EU-a1, smatra da korisnik ne bi trebao plaćati naknadu za

tekući i štedni račun, osim ako su povezani s posebnim uslugama;

7. ističe da je pristup gotovini preko bankomata jedna od osnovnih javnih usluga koja

treba biti na raspolaganju bez ikakvih diskriminirajućih ili nepoštenih praksi i da stoga

ne smije iziskivati pretjerano velike troškove;

8. podsjeća Komisiju da financijske institucije i dalje otkazuju platne kartice ako se njihov

nositelj preseli u drugu državu članicu te traži da se donesu mjere u tom području, koje

bi uključivale i upozoravanje nacionalnih vlasti;

9. pozdravlja činjenicu da se akcijskim planom želi odgovoriti na brojna važna pitanja te

da su za neka područja u njemu utvrđene konkretne mjere koje Komisija treba poduzeti

prema jasnom rasporedu;

10. smatra da bi Komisija trebala imati proaktivniju ulogu u korištenju unije tržišta kapitala

te pritom intenzivno uključiti Parlament u provedbu Pariškog sporazuma kako bi se

pružila potpora rastućem tržištu održivih i odgovornih ulaganja (SRI) na način da se

promiču održiva ulaganja, pri čemu trgovačka društva uvrštena na burzu i financijski

posrednici pružaju učinkovite i standardizirane ekološke, socijalne i upravljačke (ESG)

informacije te se ti kriteriji na odgovarajući način odražavaju u sustavima upravljanja

ulaganjima i standardima objavljivanja podataka; nadalje, apelira na Komisiju da

promiče usluge „procjene rejtinga” prema ekološkim, društvenim i upravljačkim

kriterijima (ESG) i dosljedan okvir za tržište zelenih obveznica, vodeći se relevantnim

istraživanjima Komisije i radom studijske skupine G20 u području zelenog financiranja;

poziva Komisiju da iznese prijedlog o uspostavljanju „štednog računa EU-a” kako bi se

oslobodila sredstva za dugoročno financiranje i podržala ekološka tranzicija u Europi;

11. naglašava važnost ključnih financijskih centara koji predstavljaju dinamična tržišta za

maloprodajne usluge;

12. smatra da je visoka razina zaštite potrošača i transparentnosti ključna za razvoj

jedinstvenog tržišta maloprodajnih financijskih usluga; posebno ustraje na potrebi da se

osigura zaštita osjetljivih skupina potrošača učinkovitom provedbom Direktive o

računima za plaćanje te činjenici da su potrebne i dodatne mjere, kao što su politike

financijske edukacije; smatra da zakonodavstvo EU-a i nacionalno zakonodavstvo o

korisnicima financijskih usluga treba ojačati i provesti na odgovarajući način te po

potrebi dodatno uskladiti u svim državama članicama;

1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0027.

PE605.928v02-00 8/23 RR\1137492HR.docx

HR

13. poziva Komisiju da se pobrine za to da se primjenjuje načelo „ista usluga, isti rizik, isto

pravilo, isti nadzor” kako ne bi došlo do narušavanja tržišnog natjecanja ponajprije

pojavom novih tržišnih aktera; ustraje u tome da se tim pravilima ne smije kočiti

inovativnost; poziva Komisiju da razjasni korištenje „općih dobrih odredbi”, koje bi

države članice u ovom trenutku mogle neizravno iskoristiti za blokiranje dolaska novih

proizvoda na njihova tržišta, te da europskim nadzornim tijelima ojača položaj kako bi

postali aktivni posrednici među državama članicama u slučaju suprotnih tumačenja o

primjeni tih odredbi;

14. ustraje na tvrdnji da mala i srednja poduzeća moraju imati koristi od europskog tržišta

maloprodajnih financijskih usluga, kako u pogledu ponude tako i u pogledu potražnje;

objašnjava da, kada je riječ o ponudi, to znači da se mora osigurati bolji pristup malih i

srednjih poduzeća financiranju, a kada je riječ o potražnji, znači da se mora olakšati

pristup malih i srednjih poduzeća prekograničnim tržištima; ističe da se povećanom

konkurencijom ne smije nanijeti šteta malim i srednjim poduzećima koja su pružatelji

maloprodajnih financijskih usluga i posluju lokalno;

15. apelira na Komisiju da se pobrine za to da europska financijska nadzorna tijela (EBA,

ESMA i EIOPA) imaju odgovarajuće resurse i ovlasti za izvršavanje svih svojih

regulatornih i nadzornih zadaća u interesu zaštite potrošača;

16. traži od Komisije da istraži mogućnost uvođenja 29. regulatornog sustava za

maloprodajne financijske proizvode; nadalje poziva Komisiju da istraži mogućnost

uspostavljanja usklađenog pravnog okvira za standardizirane unaprijed zadane opcije za

najčešće korištene financijske proizvode u EU-u, slično modelu osnovnog bankovnog

računa i paneuropskog mirovinskog proizvoda;

Mjera 1. – Niže naknade za transakcije koje nisu u eurima

17. podsjeća da su naknade za prekogranična plaćanja izvan europodručja i dalje visoke;

stoga poziva Komisiju da žurno predloži izmjenu Uredbe (EZ) br. 924/2009 Europskog

parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o prekograničnim plaćanjima u Zajednici i

stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2560/2001 kako bi se smanjile naknade za

prekogranične transakcije u svim državama članicama; u tom pogledu žali što ne postoji

zajednički europski instrument plaćanja putem interneta, kao što je kreditna ili debitna

kartica na razini EU-a i u europskom vlasništvu;

Mjera 2. – Transparentna konverzija valuta

18. naglašava da je provođenje postojećeg zakonodavstva ključno za rješavanje pitanja

nedostatka transparentnosti „dinamičke konverzije valute”; podsjeća da se Direktivom

(EU) 2015/2366 predviđa da se trgovcima nametne obveza jasnog isticanja i pružanja

konačnog troška dinamičke konverzije valute za potrošače, što uključuje i situacije kada

potrošači podižu novac na bankomatu uz konverziju valute; međutim, ističe da potrošači

moraju imati mogućnost odabira najboljeg tečaja i da bi trebali biti informirani o

naknadama i dodatnim troškovima pri provođenju transakcija, uplata u inozemstvo ili

podizanja novca na bankomatu, što uključuje i korištenje dinamičke konverzije valute;

traži od Komisije da osigura da pružatelji usluga u sklopu objavljivanja troškova i

naknada na temelju revidirane Direktive o uslugama platnog prometa (PSD2) objavljuju

povećanje tečajne stope te da se tečajevi koje nude različiti pružatelji financijskih

RR\1137492HR.docx 9/23 PE605.928v02-00

HR

usluga prikazuju na transparentan način; konstatira da je za postizanje tog cilja

neophodna veća financijska pismenost potrošača; preporučuje da se na razini EU-a

provodi „tajno kupovanje” radi utvrđivanja zapreka i javnog izvještavanja o zaprekama

u pogledu prekograničnog pristupa, kvalitete usluga i poštovanja zakonodavstva EU-a te

radi praćenja razvoja proizvoda i usluga;

Mjera 3. – Jednostavnija zamjena proizvoda

19. skreće pozornost na to da se mali broj potrošača odlučuje za promjenu pružatelja usluge

kada je riječ o većini bankarskih proizvoda i proizvoda vezanih uz neživotno osiguranje,

što predstavlja prepreku ulasku na prekogranična maloprodajna tržišta, te stoga potiče

Komisiju da omogući potrošačima da lakše prijeđu na povoljnije maloprodajne

financijske usluge u cijelom EU-u i da lakše raskinu financijske ugovore, te da omogući

prekograničnu dostupnost zajmova i drugih financijskih proizvoda; ističe da postoji

veliki potencijal kada je riječ o ponudi prekograničnih osiguravateljnih proizvoda, kao

što je osiguranje za motorna vozila; napominje, međutim, da načelo slobode ugovaranja

omogućuje financijskim institucijama da odlučuju s kime će sklopiti ugovor; u tom

kontekstu apelira na Komisiju da prepozna važnost nadziranja lihvarskog kreditiranja i

kratkoročnih zajmova s vrlo visokom kamatom, kod kojih dolazi do iskorištavanja

ranjivih skupina potrošača i MSP-ova;

20. podržava namjeru Komisije da iskoristi dobre rezultate Direktive o računima za

plaćanje kako bi se olakšala promjena pružatelja financijskih usluga i proizvoda; poziva

Komisiju da predstavi zakonodavne inicijative posebno osmišljene za financijski sektor

kako bi se stalo na kraj neopravdanom geografskom blokiranju i tako kupcima olakšalo

prelaženje na isplativije maloprodajne financijske usluge u drugim državama članicama;

primjećuje da će prikladan način prikazivanja informacija i zaštita potrošača biti ključni

za ostvarenje tog cilja;

Mjera 4. – Internetske stranice za usporedbu kvalitete

21. naglašava koristi dobro organiziranog i korisnicima prilagođenog portala EU-a za

usporedbu koji će obuhvaćati cjelokupna europska maloprodajna financijska tržišta;

potiče Komisiju da preispita postojeće nezavisne portale koji u tu svrhu već djeluju u

državama članicama; naglašava da alati za usporedbu moraju biti točni i relevantni za

potrošače te da se ne smiju fokusirati samo na cijenu proizvoda, već i na njihovu

kvalitetu, uzimajući u obzir druge kriterije, kao što su dostupnost mreže poslovnica,

kontakt licem u lice i održivost poslovnih praksi, i vodeći računa da se uspoređivati

mogu samo slični proizvodi; podsjeća da bi se samo slični proizvodi trebali uspoređivati

kako bi se izbjeglo zbunjivanje potrošača;

22. apelira na Komisiju da promiče instrumente poput jedinstvenih kontaktnih mjesta, čime

će se poboljšati tržišno natjecanje i pomoći poduzećima koja nude maloprodajne

financijske usluge;

Mjera 5. – Bolje osiguranje za motorna vozila

23. smatra da će nakon pregleda Direktive o osiguranju motornih vozila u okviru programa

Komisije REFIT biti ključno izmijeniti Direktivu kako bi se osigurala naknada za žrtve

PE605.928v02-00 10/23 RR\1137492HR.docx

HR

prometnih nesreća te omogućili prekogranični prijenos i priznavanje bonusa za vozače

bez prijavljene štete i da bi u svjetlu presuda Suda Europske unije područje primjene

Direktive o osiguranju motornih vozila što prije trebalo revidirati kako bi se riješilo

pitanje nepriznavanja bonusa vozačima bez prijavljene štete i osiguralo da se ona

primjenjuje na okolnosti za koje su je suzakonodavci predvidjeli;

Mjera 6. – Transparentno određivanje cijena najma automobila

24. poziva Komisiju da preispita jesu li potrebne dodatne inicijative u pogledu poduzeća za

najam automobila koja prodaju osiguranja u cilju jamčenja transparentnog određivanja

cijena u svim poduzećima za najam automobila u svim državama članicama;

Mjera 7. – Snažnije jedinstveno tržište potrošačkog kreditiranja

25. naglašava da rješavanje problema prezaduženosti potrošača Komisiji mora biti prioritet

ako namjerava raditi na olakšavanju prekograničnog pristupa zajmovima; poziva na

djelovanje kako bi se koordinirale informacije o dugovanju na temelju potpunog

poštovanja prava EU-a, uključujući pravo o zaštiti podataka i pravo o zaštiti potrošača,

tako da svaki vjerovnik prije odobravanja dodatnog kredita zna koliko je klijent

zadužen, čime bi se stvorilo djelotvornije tržište na kojem bi se davatelji kredita mogli

međusobno natjecati; traži u tom kontekstu sveobuhvatnu analizu razloga

prezaduženosti potrošača; podsjeća da je financijsko obrazovanje učinkovito sredstvo

zaštite potrošača od rizika prezaduženosti; stoga apelira na Komisiju da promiče

financijsko obrazovanje i potiče suradnju različitih dionika u tom važnom području; s

obzirom na to da financijske institucije sve više upotrebljavaju podatke o potrošačima

ili velike količine podataka, podsjeća na odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka prema

kojima osoba čiji se podaci obrađuju ima pravo na objašnjenje odluke donesene

automatiziranom obradom te na osporavanje te odluke; ističe potrebu da se zajamči

mogućnost izmjene netočnih podataka i da se koriste samo provjerljivi i relevantni

podaci; poziva sve dionike da pojačaju napore kako bi se zajamčilo ostvarivanje tih

prava; smatra da privola za uporabu osobnih podataka treba biti dinamična te da osobe

čiji se podaci obrađuju moraju imati mogućnost da promijene i prilagode svoju privolu;

Mjera 8. – Pravedna pravila o zaštiti potrošača

26. traži od Komisije da pažljivo analizira imaju li nacionalna pravila i prakse zaštite

potrošača obilježja nepoštenih prepreka prekograničnim ulaganjima i jesu li, u skladu s

utvrđenim zakonodavstvom o unutarnjem tržištu i uvriježenom sudskom praksom,

opravdani prevladavajućim razlozima od javnog interesa, koji su nužni i razmjerni

ciljevima koje se želi postići; naglašava da se relevantnim odredbama o zaštiti potrošača

u europskom pravu često svjesno ostavlja određeni manevarski prostor za prenošenje u

nacionalno pravo kako bi se europsko pravo moglo uklopiti u postojeće nacionalne

propise; ipak naglašava da se uklanjanje nacionalnih prepreka ne smije ostvariti na štetu

zaštite potrošača i da bi zaštita potrošača trebala ostati prioritet pri izradi

zakonodavstva; zabrinut je zbog toga što se velik dio papirologije koju pružatelji

maloprodajnih financijskih proizvoda i usluga izrađuju kao odgovor na zakonodavstvo

EU-a zapravo ne traži izričito u samim propisima, a donosi malu ili nikakvu praktičnu

korist potrošačima, dok istovremeno predstavlja opterećenje koje može dovesti do

nepotrebno viših troškova za potrošače; poziva Komisiju da ponovno prouči tu

RR\1137492HR.docx 11/23 PE605.928v02-00

HR

dokumentaciju kako bi je se pojednostavnilo, istodobno ne žrtvujući koristi u smislu

zaštite potrošača; naglašava da je pristup relevantnim i razumljivim informacijama

potrošačima neophodan kako bi mogli donijeti utemeljene financijske odluke; istodobno

napominje da je kvaliteta, a ne količina dostupnih informacija odlučujući faktor; ističe

da se mora što bolje uskladiti zahtjeve u pogledu informiranja klijenata propisane u

različitim europskim pravnim aktima; naglašava da se moraju izbjeći udvostručenja ili

proturječnosti obveza izvješćivanja kako bi se izbjegla nepotrebna birokracija i troškovi

te da se ne bi zbunjivalo klijente;

27. poziva Komisiju da razmotri donošenje zakonodavstva koje pokriva više područja radi

odmaka od trenutačne rascjepkane kombinacije Direktive o tržištima financijskih

instrumenata (MiFID), Direktive o raspodjeli osiguranja (IDD), Direktive o

upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (AIFMD) itd. i približavanja stvaranju

čvrstog i postojanog okvira za transparentnost prema potrošačima, uz uklanjanje

nepotrebne složenosti za pružatelje financijskih usluga, uključujući konvergenciju

nadzora među državama članicama; poziva Komisiju da promiče proširenu upotrebu

mandata europskih nadzornih tijela (ESA) za zaštitu potrošača u sektorskom

zakonodavstvu i da ga uzme u obzir pri nadolazećem preispitivanju financiranja ESA-a

i upravljanja njima; poziva Komisiju da europska nadzorna tijela zaduži da predvode

rad na konvergenciji praksi nadziranja poslovanja među državama članicama;

28. pozdravlja namjeru Komisije da pripremi kampanju za podizanje razine osviještenosti o

mreži FIN-NET koja pomaže potrošačima u ostvarivanju njihovih prava bez odlaska na

sud tako što pronalazi nadležno tijelo za alternativno rješavanje sporova (ADR); vjeruje

da treba dodatno povećati područja koja pokriva mreža FIN-NET, pojasniti njezinu

ulogu i poboljšati njezinu internetsku stranicu;

Mjera 9. – Bolje ocjene kreditne sposobnosti

29. poziva Komisiju da predloži standarde i načela za usklađeno prekogranično ocjenjivanje

kreditne sposobnosti, čime će se učinkovitije ublažiti rizik od povećanja prezaduženosti

pri olakšavanju paneuropskog internetskog kreditiranja, detaljno uzimajući u obzir

zaključke iz objavljenih izvješća o provedbi Direktive o hipotekarnim kreditima i

Direktive o potrošačkim kreditima;

Mjera 10. – FinTech za maloprodajne financijske usluge

30. prepoznaje pravo potrošača na upotrebu softvera za iniciranje plaćanja i dijeljenje

informacija o sebi;

31. podržava Komisiju u njezinoj namjeri da predstavi sveobuhvatan akcijski plan u

području financijskih tehnologija u okviru svojih strategija unije tržišta kapitala i

jedinstvenog digitalnog tržišta, čime će se doprinijeti djelotvornom i funkcionalnom te

integriranom i tehnološki naprednom jedinstvenom tržištu financijskih usluga koje će

koristiti svim europskim krajnjim korisnicima, a istodobno osigurati ravnopravni uvjeti;

podržava Komisiju u osnivanju europske radne skupine za financijsku tehnologiju;

ističe da novo okruženje koje nastaje zahvaljujući razvoju financijskih tehnologija

zahtijeva da se izrade razne nove prikladne zaštitne mjere kao što su, između ostaloga,

obrazovanje potrošača o novim proizvodima ili pravila o sprečavanju pranja novca te

poluga na kreditnim platformama Fintecha;

PE605.928v02-00 12/23 RR\1137492HR.docx

HR

32. poziva Komisiju da prouči rezoluciju Europskog parlamenta o financijskoj tehnologiji:

utjecaj tehnologije na budućnost financijskog sektora, i da promiče zaštitu potrošača,

sigurnost, inovacije i pošteno tržišno natjecanje te da se pobrine za to da se načelo

„jednake usluge, jednaki rizici, jednaka pravila, jednak nadzor” primjenjuje na sva

poduzeća bez obzira na njihov sektor ili lokaciju; ističe da na financijsku tehnologiju

treba gledati kao na financiranje koje je omogućeno ili uvedeno zahvaljujući novim

tehnologijama te koje utječe na cijeli financijski sektor u svim njegovim sastavnim

dijelovima, od bankarstva do osiguranja, mirovinskih fondova, investicijskog

savjetovanja, usluga platnog prometa i tržišne infrastrukture;

33. potiče Komisiju da stvori okruženje koje pogoduje inovativnim rješenjima; napominje

da inovativna poduzeća, kao što su poduzeća koja se bave financijskim tehnologijama,

stvaraju tržišno natjecanje potrebno da se stvori učinkovito tržište maloprodajnih

financijskih usluga;

34. naglašava da različite nove financijske institucije poznate pod nazivom FinTech imaju

jednake odgovornosti prema kupcima i odgovornosti u pogledu financijske stabilnosti

kao i ostale odgovarajuće tradicionalne institucije i usluge;

Mjera 11. – Digitalne provjere identiteta

35. ističe potencijal e-potpisa i e-identifikacije za jednostavnije obavljanje transakcija i

poziva Komisiju da se svojim radom nastavi na Uredbu o elektroničkoj identifikaciji

(eIDAS); naglašava da je potrebno uzeti u obzir i osobe koje se ne mogu ili ne žele

koristiti e-potpisima ili e-identifikacijom; promiče interoperabilnost prekogranične e-

identifikacije u sektoru financijskih usluga i poziva da se osiguraju ravnopravni uvjeti u

svim državama članicama (a možda i šire, u zemljama EGP-a i Švicarskoj); nadalje,

traži od Komisije da hitno analizira trenutne regulatorne prepreke tehnikama e-

identifikacije te ističe da bi svaka poduzeta inicijativa trebala biti tehnološki neutralna;

36. ponavlja da Komisija treba identificirati i ukloniti regulatorne prepreke korištenju

paneuropskog sustava elektroničkog potpisa pri sklapanju ugovora o financijskim

uslugama, čime će se olakšati prekogranični ulazak na digitalno tržište na razini cijelog

EU-a, a da se pritom ne ugrozi sigurnost postojećih sustava ili njihova sposobnost da

ispunjavaju zahtjeve Četvrte direktive o sprečavanju pranja novca;

Mjera 12. – Internetska prodaja financijskih usluga

37. naglašava da je potrebno prilagoditi postojeći pravni okvir EU-a digitalnom svijetu kako

bi se suzbili rizici u području zaštite potrošača povezani s internetskom prodajom na

daljinu te kako bi se na taj način otvorile nove poslovne mogućnosti za europska

novoosnovana poduzeća (start-ups) i poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom;

upozorava na rizike za potrošače povezane s internetskim igrama na sreću koje su

predstavljene kao financijski proizvodi, tj. binarne opcije; smatra da je snažan i

usklađen europski nadzor potreban da se zaštite potrošači i izbjegnu rupe u propisima;

naglašava da se europski standardi zaštite potrošača primjenjuju neovisno o tome

prodaje li se preko tradicionalnih ili modernih kanala distribucije;

38. ističe važnost kibersigurnosti i žali zbog činjenice da Komisija u svojem akcijskom

planu nije posvetila pozornost pitanjima kibersigurnosti; stoga poziva Komisiju da se

RR\1137492HR.docx 13/23 PE605.928v02-00

HR

tom pitanju posveti u okviru svoje radne skupine;

39. naglašava potrebu da se očuvaju klasične banke s poslovnicama koje pružaju osnovne

javne usluge i posebno su od koristi MSP-ovima, starijima i osjetljivim skupinama

potrošača, kod kojih postoji manja vjerojatnost da će se koristiti e-bankarstvom i koji

prednost daju interakciji licem u lice; prepoznaje da se zatvaranjem podružnica

narušava financijska infrastruktura na lokalnoj razini i da to može biti izrazito štetno za

zajednice;

40. napominje da povećana upotreba podataka o klijentima ili velikih podataka od strane

financijskih institucija može potrošačima donijeti koristi, kao što je izrada

prilagođenijih, segmentiranih i jeftinijih ponuda na temelju učinkovitije raspodjele

rizika i kapitala; s druge strane, zabrinut je zbog razvoja dinamičnog određivanja cijena

i s tim povezanih potencijalno lošijih rezultata za potrošače u smislu usporedivosti

ponuda, a samim time i učinkovitog tržišnog natjecanja te udruživanja i objedinjavanja

rizika u sektoru kredita i osiguranja;

°

° °

41. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

PE605.928v02-00 14/23 RR\1137492HR.docx

HR

OBRAZLOŽENJE

Izvjestitelj smatra da je Komisija svoj akcijski plan o maloprodajnim financijskim uslugama

predstavila u pravom trenutku. Konkretno djelovanje ponajprije je nužno u preostalim

godinama trenutačnog mandata kako bi se poduzeli daljnji koraci prema istinskom i

tehnološki naprednom jedinstvenom tržištu maloprodajnih financijskih usluga.

Zbog digitalizacije maloprodajnih financijskih usluga ponašanje potrošača te financijska

tržišta sve će se brže mijenjati. Iz tog će razloga biti potrebne brže prilagodbe u izradi politika

kako bi se uklonile prekogranične prepreke i povećala konkurentnost zahvaljujući kojoj će

potrošači ostvariti korist u smislu boljih proizvoda i nižih cijena, uz istovremeno osnaživanje

potrošača. Nove bi zakonodavne akte trebalo pažljivo pratiti u kasnijim fazama političkog

ciklusa kako bismo zajamčili da su mjere 2. razine adekvatne i primjerene. Stalno i pažljivo

praćenje provedbe na nacionalnoj razini ključno je za postizanje predviđenih ciljeva politike.

Akcijski plan Komisije u osnovi predstavlja dinamički pristup izradi politika koji je potreban

u području financijskih usluga.

Pa ipak, za brojna problematična područja koje je Parlament istaknuo u svojem Izvješću o

Zelenoj knjizi o maloprodajnim financijskim uslugama Komisija nije ponudila odgovor.

Tako, na primjer, nije predstavljeno smisleno rješenje za zbunjujuće prakse s kojima se

potrošači susreću prilikom podizanja novca s bankomata uz konverziju valute, što u praksi

uključuje i to da potrošači mogu potpuno razumjeti i kontrolirati situaciju. Povrh toga, ni

konverzija valuta u pogledu plaćanja na digitalnom tržištu nije adekvatno riješena. Isto je tako

potrebno hitno poduzeti mjere u vezi s ustaljenom praksom otkazivanja platnih kartica u

slučaju da se njihov vlasnik preseli u drugu državu članicu ne bi li se tako olakšala

prekogranična mobilnost u Uniji.

Nadalje, zakonodavne inicijative posebno usmjerene na financijski sektor kojima se želi stati

na kraj neopravdanom geografskom blokiranju bit će ključne kako bi se kupcima olakšalo

prelaženje na isplativije maloprodajne usluge u drugim državama članicama. Ne smije se

podcjenjivati izazov jačanja sklonosti potrošača prema prelaženju na druge proizvode u

maloprodajnim financijskim uslugama. Čak i u samim državama članicama potrošači su u

velikoj mjeri „odani” svojim lokalnim bankama ili pružateljima usluga osiguranja. Ali, unatoč

tome, tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu potrebno je ojačati kako bi se potaknule

inovacije i osigurali bolji financijski proizvodi po nižim cijenama.

S tim u vidu, Komisija bi trebala ubrzati svoj rad na promicanju međusobnog priznavanja i

interoperabilnosti tehnika za digitalnu identifikaciju, pri čemu se ne bi smjela ugroziti razina

sigurnosti postojećih sustava ili njihova sposobnost da ispunjavaju zahtjeve okvira EU-a za

sprečavanje pranja novca. Komisija i države članice morat će pažljivo provesti Uredbu o

elektroničkoj identifikaciji i novo zakonodavstvo o sprečavanju pranja novca te pritom

identificirati i ukloniti regulatorne prepreke korištenju sustava elektroničkog potpisa pri

sklapanju ugovora o financijskim uslugama, čime će se omogućiti prekogranični ulazak na

digitalno tržište na razini cijelog EU-a.

Glavni će izazov biti osiguravanje financijske uključivosti u predstojećim godinama. Pristup

najosnovnijim financijskim uslugama zajamčen je Direktivom o računima za plaćanje, kojom

se svakom potrošaču jamči pravo na osnovni račun za plaćanje. To predstavlja ambiciozan

korak u pravom smjeru, ali u predstojećim će godinama biti potrebno napraviti više u tom

pogledu. Ustrajnija borba protiv utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i poreznih

RR\1137492HR.docx 15/23 PE605.928v02-00

HR

prijevara bit će ključna za ostvarivanje uključivog rasta u svim državama članicama.

U području financijskih usluga, stvaranje i održavanje ravnopravnih uvjeta mora biti ključni

cilj kako bi se osigurala neutralnost poslovnog modela i tehnologije na tržištu koje se razvija

velikom brzinom. Stoga je izgradnja snažnog i energičnog jedinstvenog tržišta maloprodajnih

financijskih usluga velik projekt koji svakako vrijedi realizirati. U najboljem slučaju, to je

područje u kojem europski projekt može istinski utjecati na živote ljudi.

PE605.928v02-00 16/23 RR\1137492HR.docx

HR

28.9.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o akcijskom planu o maloprodajnim financijskim uslugama

(2017/2066(INI))

Izvjestitelj: Josef Weidenholzer

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu

politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće

prijedloge:

1. pozdravlja akcijski plan za financijske usluge namijenjene potrošačima u kojem je

naglasak stavljen na brojna ključna pitanja i inicijative koje je Parlament istaknuo u

svojem Izvješću o Zelenoj knjizi o maloprodajnim financijskim uslugama i u mišljenju

Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), primjerice kada je riječ o

naknadama u prekograničnim transakcijama, određivanju cijena najma automobila,

osiguranju vozila i elektroničkoj identifikaciji (eIDAS), kao i o povećanju transparentnosti

te usporedivosti financijskih proizvoda i usluga na razini EU-a; naglašava da su

digitalizacija i inovacije promijenili tržište maloprodajnih financijskih usluga, i to

pojavom novih financijskih proizvoda, poslovnih modela i aktera poput novih poduzeća

koja se bave financijskom tehnologijom (FinTech); smatra da takav razvoj situacije može

doprinijeti poboljšanju izbora za potrošače, kao i potaknuti ulazak novih sudionika na

tržište i inovacije, te povećati korištenje prekograničnih financijskih usluga jačanjem

povjerenja potrošača u takve usluge;

2. pozdravlja činjenicu da se akcijskim planom želi odgovoriti na brojna važna pitanja te da

su za neka područja u njemu utvrđene konkretne mjere koje Komisija treba poduzeti

prema jasnom rasporedu;

3. smatra da će dovršetak unije tržišta kapitala doprinijeti razvoju istinskog jedinstvenog

tržišta za prekogranične financijske proizvode i usluge u cijeloj Europskoj uniji;

4. slaže se s Komisijom da sveobuhvatan pravni okvir nije sam po sebi dostatan i da je

učinkovita provedba ključna; napominje da je provedba zakonodavstva, a posebno onog

donesenog nakon krize i čiji bi učinak mogao postati vidljiv tek nakon nekoliko godina,

važan korak za nekoliko predloženih mjera;

5. napominje da bi akcijski plan trebao biti dio dugoročne vizije financijskih maloprodajnih

RR\1137492HR.docx 17/23 PE605.928v02-00

HR

usluga kako bi se svim dionicima, uključujući potrošače i financijska tržišta, osigurala

transparentnost i sigurnost;

6. ističe da potrošači trebaju moći identificirati najprimjereniju opciju pri odabiru najbolje

ponude i biti informirani o naknadama i drugim povezanim troškovima pri obavljanju

transakcija ili plaćanja u inozemstvo, kao i pri korištenju dinamičke konverzije valute

(DCC); traži od Komisije da identificira i prati netransparentne prakse, koje bi u Uniji

trebalo potpuno zabraniti, da po potrebi uvede zahtjev kojim se traži da se vrijednost

transakcije prikazuje i u lokalnoj valuti i u domaćoj valuti potrošača u trenutku transakcije

i da se tečajevi koje nude različiti pružatelji financijskih usluga slično tomu prikazuju na

transparentan način koji obuhvaća sve naknade u obje valute, te da se, povrh toga,

potrošačima daje na uvid neutralna referentna stopa koju određuje subjekt koji nije

povezan s poslovanjem, a koja će im omogućiti da na jednostavan način utvrde stvaran

trošak transakcije;

7. pozdravlja preispitivanje i smanjenje nacionalnih trgovinskih prepreka, no upozorava da

to ne smije dovesti do smanjenja standarda zaštite potrošača niti izložiti potrošače riziku,

te ističe da se financijska stabilnost mora očuvati; ističe da su visoka razina zaštite

potrošača i povjerenje potrošača ključni kada je riječ o istinskom unutarnjem tržištu

maloprodajnih financijskih usluga; pozdravlja namjeru Komisije da ispita primjerenost

postojećeg zakonodavstva EU-a te ju također poziva da podrži prenosivost maloprodajnih

financijskih proizvoda;

8. ponavlja svoje stajalište da internetski alati za usporedbu mogu poboljšati usporedivost

različitih financijskih proizvoda i pomoći potrošačima da donesu informiranu odluku,

primjerice uz pomoć referentnih ocjena koje daju potrošačke organizacije i digitalnih

rješenja, pod uvjetom da ti alati za usporedbu budu neutralni i uključivi i da u potpunosti

daju uvid u relevantne financijske interese i bilo kakve potencijalne sukobe interesa;

nadalje smatra da se alati za usporedbu ne smiju fokusirati samo na cijene proizvoda, već i

na njihovu kvalitetu, imajući pritom na umu da se na različitim teritorijima

mogu uspoređivati samo slični proizvodi/usluge; traži od Komisije da u suradnji s

dionicima poveća kvalitetu i pouzdanost internetskih stranica za usporedbu financijskih

usluga i da razmotri praćenje pokretanja i provedbe inicijative dionika „Ključna načela za

alate za usporedbu”, uključujući dobrovoljne sustave certificiranja, te da razmotri potrebu

za uvođenjem obveznog certificiranja;

9. poziva Komisiju da razmotri rezoluciju Europskog parlamenta o financijskoj tehnologiji:

utjecaj tehnologije na budućnost financijskog sektora1, i da promiče zaštitu potrošača,

sigurnost, inovacije i pošteno tržišno natjecanje te da se pobrine za to da se načelo

„jednake usluge, jednaki rizici, jednaka pravila, jednak nadzor” primjenjuje na sva

poduzeća bez obzira na njihov sektor ili lokaciju; ističe da na financijsku tehnologiju treba

gledati kao na financiranje koje je omogućeno ili uvedeno zahvaljujući novim

tehnologijama te koje utječe na cijeli financijski sektor u svim njegovim sastavnim

dijelovima, od bankarstva do osiguranja, mirovinskih fondova, investicijskog

savjetovanja, usluga platnog prometa i tržišne infrastrukture;

10. podsjeća da su naknade za prekogranična plaćanja izvan europodručja i dalje visoke; stoga

poziva Komisiju da žurno predloži izmjenu Uredbe (EZ) br. 924/2009 Europskog

1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0211.

PE605.928v02-00 18/23 RR\1137492HR.docx

HR

parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o prekograničnim plaćanjima u Zajednici i

stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2560/20011 kako bi se smanjile naknade za

prekogranične transakcije u svim državama članicama; u tom pogledu žali što ne postoji

zajednički europski sustav plaćanja putem interneta, kao što je kreditna ili debitna kartica

na razini EU-a i u europskom vlasništvu;

11. poziva Komisiju da održava pravedno i konkurentno okruženje u kojem se potiču

inovacije, nudi regulatorna fleksibilnost za testiranja, a istovremeno osigurava visoka

razina zaštite potrošača i sigurnosti;

12. ističe potencijal e-potpisa i e-identifikacije za jednostavnije obavljanje transakcija i poziva

Komisiju da se svojim radom nastavi na Uredbu o elektroničkoj identifikaciji (eIDAS);

naglašava da je potrebno uzeti u obzir i osobe koje se ne mogu ili ne žele koristiti e-

potpisima ili e-identifikacijom; promiče interoperabilnost prekogranične e-identifikacije u

sektoru financijskih usluga i poziva da se osiguraju ravnopravni uvjeti u svim državama

članicama (a možda i šire, u zemljama EGP-a i Švicarskoj); nadalje, traži od Komisije da

hitno analizira trenutne regulatorne prepreke tehnikama e-identifikacije te ističe da bi

svaka poduzeta inicijativa trebala biti tehnološki neutralna;

13. ističe važnost kibersigurnosti i žali zbog činjenice da Komisija u svojem akcijskom planu

nije posvetila pozornost pitanjima kibersigurnosti, te stoga poziva Komisiju da se tom

pitanju posveti u okviru svoje radne skupine;

14. naglašava potrebu da se očuvaju klasične banke s poslovnicama koje pružaju osnovne

javne usluge i posebno su od koristi MSP-ovima, starijima i osjetljivim skupinama

potrošača kod kojih postoji manja vjerojatnost da će se koristiti e-bankarstvom i koji

prednost daju interakciji licem u lice; prepoznaje da se zatvaranjem podružnica narušava

financijska infrastruktura na lokalnoj razini i da to može biti izrazito štetno za zajednice;

15. skreće pozornost na to da se mali broj potrošača odlučuje za promjenu pružatelja usluge

kada je riječ o većini bankarskih proizvoda i proizvoda vezanih uz neživotno osiguranje,

što predstavlja prepreku ulasku na prekogranična maloprodajna tržišta, te stoga potiče

Komisiju da omogući potrošačima da lakše prijeđu na povoljnije financijske usluge u

cijelom EU-u i da lakše raskinu financijske ugovore, kako bi se omogućila prekogranična

dostupnost zajmova i drugih financijskih proizvoda; ističe da postoji veliki potencijal kada

je riječ o ponudi prekograničnih osiguravateljnih proizvoda, kao što je osiguranje za

motorna vozila; napominje, međutim, da načelo slobode ugovaranja omogućuje

financijskim institucijama da odlučuju s kime će sklopiti ugovor; u tom kontekstu apelira

na Komisiju da prepozna važnost nadziranja lihvarskog kreditiranja i kratkoročnih

zajmova s vrlo visokom kamatom, kod kojih dolazi do iskorištavanja ranjivih skupina

potrošača i MSP-ova;

16. prepoznaje da je preduvjet za prekogranične zajmove mogućnost da se realistično i točno

procijene financijski rizici povezani s pozajmljivanjem potrošačima u drugoj zemlji;

poziva Komisiju da zajedno s financijskim sektorom izradi usporedive kriterije i

standarde za procjenu kreditne sposobnosti, čime bi lokalno provedene procjene kreditne

sposobnosti postale usporedive među državama članicama te bi se tako omogućilo i

1 SL L 266, 9.10.2009, str. 11.

RR\1137492HR.docx 19/23 PE605.928v02-00

HR

olakšalo prekogranično pozajmljivanje;

17. naglašava potencijal podataka u procesu izrade točnijih i personaliziranih procjena

kreditne sposobnosti; naglašava da je pri takvom procjenjivanju kreditne sposobnosti

važna zaštita podataka i privatnosti; naglašava da se negativan kreditni rejting ne smije

temeljiti samo na nedostatku takvih podataka te da se moraju razmotriti tradicionalni

načini provođenja procjene kreditne sposobnosti u slučajevima kada su dostupni podaci

nedostatni;

18. apelira na Komisiju da se pobrine za to da europska financijska nadzorna tijela EBA,

ESMA i EIOPA imaju odgovarajuće resurse i ovlasti za izvršavanje svih svojih

regulatornih i nadzornih zadaća u interesu zaštite potrošača.

PE605.928v02-00 20/23 RR\1137492HR.docx

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 28.9.2017

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

32

3

2

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

John Stuart Agnew, Pascal Arimont, Dita Charanzová, Carlos Coelho,

Sergio Gaetano Cofferati, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton,

Nicola Danti, Pascal Durand, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Robert

Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Antonio

López-Istúriz White, Jiří Maštálka, Eva Maydell, Marlene Mizzi,

Nosheena Mobarik, Jiří Pospíšil, Marcus Pretzell, Virginie Rozière,

Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Ivan Štefanec,

Catherine Stihler, Mihai Ţurcanu, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Lucy Anderson, Edward Czesak, Kaja Kallas, Adam Szejnfeld, Matthijs

van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Vladimir Urutchev

RR\1137492HR.docx 21/23 PE605.928v02-00

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

32 +

ALDE

ECR

PPE

S&D

Verts/ALE

Dita Charanzová, Kaja Kallas, Matthijs van Miltenburg

Edward Czesak, Daniel Dalton, Nosheena Mobarik, Anneleen Van Bossuyt

Pascal Arimont, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Philippe Juvin, Antonio

López-Istúriz White, Eva Maydell, Jiri Pospísil, Ivan Stefanec, Adam Szejnfeld, Mihai

Turcanu, Vladimir Urutchev, Lambert van Nistelrooij

Lucy Anderson, Sergio Gaetano Cofferati, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Maria

Grapini, Liisa Jaakonsaari, Marlene Mizzi, Virginie Rozière, Christel Schaldemose,

Olga Sehnalová, Catherine Stihler

Pascal Durand, Igor Soltes

3 -

EFDD

ENS

GUE

John Stuart Agnew

Marcus Pretzell

Jiří Maštálka

2 0

EFDD Robert Iwasekiewicz, Marco Zullo

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržan

PE605.928v02-00 22/23 RR\1137492HR.docx

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 10.10.2017

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

46

8

0

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Burkhard Balz, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Thierry Cornillet,

Esther de Lange, Fabio De Masi, Markus Ferber, Jonás Fernández,

Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta

Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Barbara Kappel, Wajid

Khan, Georgios Kyrtsos, Werner Langen, Sander Loones, Olle

Ludvigsson, Ivana Maletić, Fulvio Martusciello, Marisa Matias, Gabriel

Mato, Costas Mavrides, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław

Ożóg, Sirpa Pietikäinen, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred

Sant, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor

Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Marco Valli, Tom

Vandenkendelaere, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker, Lieve

Wierinck, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Alain Cadec, David Coburn, Andrea Cozzolino, Ashley Fox, Doru-

Claudian Frunzulică, Sophia in ‘t Veld, Thomas Mann, Luigi Morgano,

Michel Reimon, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Judith Sargentini

RR\1137492HR.docx 23/23 PE605.928v02-00

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

46 +

ALDE Thierry Cornillet, Petr Ježek, Lieve Wierinck, Sophia in 't Veld

ECR Ashley Fox, Sander Loones, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Kay Swinburne

PPE Burkhard Balz, Alain Cadec, Markus Ferber, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta

Maria Hübner, Georgios Kyrtsos, Werner Langen, Ivana Maletić, Thomas Mann, Fulvio

Martusciello, Gabriel Mato, Luděk Niedermayer, Sirpa Pietikäinen, Anne Sander,

Theodor Dumitru Stolojan, Tom Vandenkendelaere, Esther de Lange

S&D Pervenche Berès, Udo Bullmann, Andrea Cozzolino, Jonás Fernández, Doru-Claudian

Frunzulică, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Cătălin Sorin Ivan, Wajid Khan, Olle

Ludvigsson, Costas Mavrides, Luigi Morgano, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Peter

Simon, Jakob von Weizsäcker

Verts/ALE Michel Reimon, Judith Sargentini, Molly Scott Cato

8 -

EFDD David Coburn, Marco Valli

ENF Barbara Kappel, Bernard Monot, Marco Zanni

GUE/NGL Fabio De Masi, Marisa Matias, Miguel Viegas

0 0

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržan