55

Novi Zakon o pravima hrvatskih bra-nitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji («Narodne novine«, broj 174/04. - ZOPHBDR) četvrti je zakon koji uređuje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji:

– prvi zakon (»Narodne novine«, broj 2/94., 52/94. i 36/95.) primjenjivao se od 12. siječnja 1994. do 31. prosinca 1996.,

– drugi zakon (»Narodne novine«, broj 108/96. i 23/01.) primjenjivao se od 1. siječnja 1997. do 6. studenoga 2001.,

– treći zakon (»Narodne novine«, broj 94/01., 122/02., 17/04. i 48/94.), primje-njivao se je od 7. studenoga 2001. do 31. prosinca 2004. i

– četvrti zakon, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2005.

U ovom ćemo radu prikazati onaj dio ZOPHBDR-a koji uređuje prava iz miro-vinskog osiguranja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (hrvatski branitelj) i članova njihovih obitelji i uputiti na bitne razlike u odnosu na to kako su ta prava uređena prema prijašnjim propi-sima.

Novi Zakon o pravima hrvatskih bra-nitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (ZOPHBDR) sadrži niz

bitnih razlika u odnosu na ZOPHBDR iz 2001. godine, koje se odnose na:

– definiranje statusa hrvatskog bra-nitelja i članova obitelji smrtno stradalo-ga hrvatskog branitelja,

– uvođenje prava na invalidsku mi-rovinu zbog profesionalne nesposo-bnosti za rad hrvatskih branitelja,

– neuvjetovanje prava na invalidsku mirovinu i prava na profesionalnu re-habilitaciju statusom HRVI iz Domovin-skog rata,

– uvođenje prava na starosnu mi-rovinu hrvatskim braniteljima koji ne ispunjavaju uvjet mirovinskog staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema općim propisima,

– bitno drukčije određivanje visine invalidske mirovine i obiteljske mi-rovine ostvarene prema odredbama ZOPHBDR-a (prosječni vrijednosni bo-dovi i polazni faktor),

– određivanje (povećanje) starosne i invalidske mirovine hrvatskih branite-lja te obiteljske mirovine članova obite-lji hrvatskih branitelja ostvarenih prema općim propisima,

– uvođenje instituta najniže mirovi-ne hrvatskih branitelja i članova njiho-

Prava iz mirovinskog osiguranja prema novome Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obiteljiVlatko Mrša

Uvod

56

vih obitelji koji pravo na mirovinu ostva-ruju prema ZOPHBDR ili prema općim propisima,

– određivanje visine naknade hrvat-skih branitelja s pravom na profesional-nu rehabilitaciju.

ZOPHBDR propisuje prevođenje po službenoj dužnosti prava na invalidsku i obiteljsku mirovinu, prava na temelju preostale radne sposobnosti nezapo-slenih hrvatskih branitrelja s pravom na naknadu plaće zbog nezaposlenosti (privremena naknada), zaposlenih hr-vatskih branitelja s pravom na naknadu plaće zbog manje plaće na drugom po-slu te prava na naknadu hrvatskih bra-nitelja s pravom na profesionalnu reha-bilitaciju ostvarenih prema ZOPHBDR, koji je bili na snazi do stupanja na snagu novoga ZOPHBDR iz 2004. godine.

Osim toga, novi ZOPHBDR:– ukida smanjivanje mirovine propi-

sano ZOPHBDR iz 2001. godine,– naznačuje da će se prava pripa-

dnika Hrvatskog vijeća obrane urediti međudržavnim ugovorom, te

– utvrđuje pravo na doplatak za dje-cu djeci smrtno stradalog hrvatskog branitelja i djeci zatočnih i nestalih hr-vatskih branitelja.

1.Status hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova obi-telji smrtno stradalog hrvatskog

branitelja

1.1. Status hrvatskog branitelja iz Do-movinskog rata uređen je na bitno isti način kao i prema prijašnjim zakonima (osoba koja je kao dragovoljac i pripa-dnik Oružanih snaga Republike Hrvat-ske organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno suvereniteta Republike Hrvat-ske u bilo kojem razdoblju Domovin-skog rata), s tim da je potpunije uređen i proširen krug organiziranih oblika koji se smatraju Oružanim snagama Repu-blike Hrvatske (Zbor narodne garde, Hrvatska vojska, Ministarstvo obrane, policija, Ministarstvo unutarnjih poslo-va, te kao novo - Hrvatske obrambene snage – HOS i naoružani odredi Naro-dne zaštite, s tim da je osoba u tim odre-dima provela najmanje pet mjeseci do 24. prosinca 1991.) (članak 2. stavak 1. i 2.).

Pod sudjelovanjem u obrani suvere-niteta Republike Hrvatske podrazumi-jeva se, kao i prema prijašnjim propisi-ma, oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj vezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povra-tak), ali je to sudjelovanje prošireno i na obuku i pripremu za odlazak na bojište (članak 2. stavak 2.).

Dok je prema ZOPHBDR iz 2001. go-dine Domovinski rat trajao, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, u razdo-blju od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 1995. (ZOPHBDR iz 1996. godine – od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996.), Domovinski rat i sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, pre-ma novome ZOPHBDR, trajalo je od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.

1.2. Pobliže je uređen status drago-voljca iz Domovinskog rata (članak 2. stavak 3. i 4.) – to je hrvatski branitelj koji je u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. sudjelovao u obrani suve-reniteta Republike Hrvatske (1) najma-nje 100 dana, ili (2) najmanje 30 dana ako nije imao obvezu sudjelovanja u priču-vnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka primjerice, žene, malodobne osobe, osobe nesposobne za vojnu službu, osobe bez vojnog ra-sporeda). Važno je napomenuti da se u pogledu određivanja visine mirovine hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji dragovoljci izjednačavaju s pri-padnicima gardijskih postrojbi i speci-jalne policije.

Status hrvatskog branitelja, pa i dra-govoljca iz Domovinskog rata, doka-zuje se potvrdom Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslo-va (članak 2. stavak 2.).

1.3. ZOPHBDR definra tko se smatra hrvatskim ratnim vojnim invalidom iz Domovinskog rata (HRVI iz Domovin-skog rata) – hrvatski branitelj kojemu je organizam oštećen najmanje 20% zbog rane, ozljede ili bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvat-ske, odnosno kao zatočenik u zatvoru ili neprijateljskom logoru u Domovinskom ratu (članak 5. stavak 1. i 2.). Smatra se da je oštećenje organizma zatočenika u neprijateljskom logoru na toj osnovi najmanje 20% trajno (članak 5. stavak 1.).

Određene osobe (medicinsko oso-blje, ratni izvijestitelji, pripadnici va-

57

trogasnih postrojbi, pomorci, članovi posade brodova trgovačke mornarice i dr.), koje nemaju status HRVI iz Do-movinskog rata, ostvaruju prava koja prema ZOPHBDR pripadaju hrvatskim braniteljima sa statusom HRVI iz Do-movinskog rata, ako im je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede (dakle, ne i zbog bolesti) koje su zadobile pri obavljanju vojnih ili dru-gih dužnosti prema nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u obrani suvereniteta Republike Hrvat-ske u Domovinskom ili kao zatočenici u neprijateljskom logoru u Domovinskom ratu (članak 5. stavak 3.).

Status HRVI iz Domovinskog rata utvrđuje se rješenjem nadležnog ure-da državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležno tijelo Grada Zagreba u prvom stupnju, a Ministarstvo obitelji, branite-lja i međugeneracijske solidarnosti u drugom stupnju (članak 122. stavak 1. i 2.). Rješenje o priznanju statusa HRVI iz Domovinskog rata doneseno u prvom stupnju podliježe reviziji koju obavlja Ministarstvo obitelji, branitelja i među-generacijske solidarnosti, s tim da revi-zija odgađa izvršenje rješenja (članak 129.).

1.4. ZOPHBDR utvrđuje tko je smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovin-skog rata (članak 3.)(poginuli hrvatski branitelj prema ZOPHBDR iz 1996. godi-ne), zbog toga što se članovima smrtno stradalog hrvatskog branitelja priznaje, pored ostaloga, pravo na obiteljsku mi-rovinu prema odredbama ZOPHBDR.

Poginulim hrvatskim braniteljem, prema ZOPHBDR iz 2001. godine, sma-trao se hrvatski branitelj koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Do-movinskom ratu (1) poginuo u razdo-blju od 1991. do 1995. godine, ili (2) od rane ili ozljede umro u roku od godinu dana nakon ranjavanja ili ozljede, a naj-kasnije do 31. prosinca 1996. ili je (3) od bolesti umro ili izvršio suicid u roku od godine dana od dana prestanka sudje-lovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a najkasnije do 31. prosinca 1997. Novi je ZOPHBDR, rabeći primje-reniji izraz (umjesto «poginuli« – «smr-tno stradali« hrvatski branitelj) znatno drukčije uredio tko se smatra smrtno stradalim hrvatskim braniteljem – to je hrvatski branitelj koji je (1) poginuo u

obrani suvereniteta Republike Hrvat-ske u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. (prošireno je razdoblje), (2) ubijen prilikom zatočenja ili u nepri-jateljskom logoru, (3) umro od posljedi-ca rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske naj-kasnije do 31. prosinca 1997. (nije više uvjet da je umro u roku od godinu dana nakon ranjavanja ili ozljede, a poma-knut je i rok u kojemu je trebala nastupiti smrt od 31. prosinca 1996. na 31.prosin-ca 1997.), (4) umro od posljedica bolesti nastale u obrani suvereniteta Republi-ke Hrvatske najkasnije do 31. prosinca 1997. (nije više uvjet da je umro u roku od godinu dana od dana prestanka su-djelovanja u obrani suvereniteta Repu-blike Hrvatske), (5) umro od posljedica bolesti nastale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i nakon 31. prosin-ca 1997. (bez ograničenja, što je bitna novost), pod uvjetom da se, u odgova-rajućem postupku, utvrdi uzročna veza između smrti i sudjelovanja u obrani su-vereniteta Republike Hrvatske, (6) izvr-šio samoubojstvo kao posljedicu psihi-čke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvat-ske ili je (7) umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereni-teta Republike Hrvatske, a do smrti je bio priznati HRVI iz Domovinskog rata I. skupine s pravom na doplatak na njegu i pomoć druge osobe. Može se reći da, zapravo, nema razlike između okolno-sti smrti hrvatskog branitelja navedenih pod točkom (5) i točkom (7), osim što je u točki (5) propisano da se uzročna veza između smrti hrvatskog branitelja i sudjelovanja u obrani suvereniteta Re-publike Hrvatske utvrđuje u postupku vještačenja propisanom člankom 123. stavkom 1. točkom 8. ZOPHBDR (čla-nak 3. stavak 1. točka 4.), ali i okolnost da je HRVI iz Domovinskog rata I. sku-pine umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Re-publike Hrvatske treba utvrditi u odgo-varajućem postupku vještačenja.

Krug smrtno stradalih osoba u obra-ni suvereniteta Republike Hrvatske proširen je i na pripadnike vatrogasnih postrojbi, pomorce, članove posada brodova trgovačke mornarice i druge osobe koje su prema nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvat-ske u Domovinskom ratu pri obavljanju

58

vojnih ili drugih dužnosti u obrani suve-reniteta Republike Hrvatske, poginule, ubijene prilikom zatočenja ili u neprija-teljskom logoru ili umrle od posljedica rane ili ozljede zadobivene pri obavlja-nju tih dužnosti (članak 3. stavak 2.). Ta-kvim osobama su se prema prijašnjem ZOPHBDR smatrali samo pripadnici medicinskog osoblja i ratni izvijestite-lji. Te osobe, inaće, nisu bile pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Zatočeni ili nestali hrvatski branitelj je onaj koji je u obrani suvereniteta Re-publike Hrvatske zatočen u neprijatelj-skom logoru ili zatvoru najmanje 3 dana ili je nestao u Domovinskom ratu (čla-nak 4. stavak 1.), a zatočena ili nestala osoba je ona koja je zatočena u nepri-jateljskom logoru ili zatvoru najmanje 3 dana ili je nestala prigodom obavljanja vojnih i drugih dužnosti po nalogu na-dležnih državnih tijela Republike Hr-vatske u Domovinskom ratu (članak 4. stavak 2.).

1.5. Članovima obitelji smrtno strada-loga, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, prema novome ZOPHBDR, smatraju se bračni drug, djeca rođena u braku ili izvan bra-ka, posvojena djeca i pastorčad (člano-vi uže obitelji), roditelji, očuh, mačeha i posvojitelj. Članom uže obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućan-stvu najmanje tri godine (prije: godinu dana uz uvjet da je s hrvatskim branite-ljem imao dijete). Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku. Očuh i maćeha ostvaruju prava ako su hrvatskog branitelja uzdr-žavali ili je hrvatski branitelj njih uzdr-žavao najmanje pet godina prije smrti. Pastorak je osoba koja nema živog je-dnog od roditelja ili su roditelju oduzeta roditeljska prava, a hrvatski branitelj ga je uzdržavao najmanje godinu dana pri-je nego što je smrtno stradao, odnosano prije nego što je zatočen ili nestao (čla-nak 6.). Treba dodati da status pastorka smrtno stradaloga hrvatskog branitelja utvrđuje rješenjem nadležni ured dr-žavne uprave u jedinici lokalne (regio-nalne) samouprave, odnosno nadležno upravno tijelo Grada zagreba (članak 122. stavak 1.).

Ako je više članova obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja, pre-

dnost u ostvarivanju prava utvrđuje pre-ma Zakonu o nasljeđivanju («Narodne novine«, broj 48/83. i 163/03.). Članovi istog nasljednog reda ostvaruju prava prema međusobnom sporazumu. Ako se sporazum ne postigne, prednost u ostvarivanju prava ima član obitelji iz istoga nasljednog reda koji je s hrvat-skim braniteljem živio u zajedničkom kućanstvu (članak 6. stavak 4.). Treba podsjetiti da, prema Zakonu o nasljeđi-vanju, prvi nasljedni red čine djeca i bra-čni drug (članak 9.), a drugi nasljedni red ostavitelja koji nije ostavio potomke čine roditelji i bračni drug (članak 11.). Dakle, pravo na obiteljsku mirovinu ne mogu istodobno ostvariti bračni drug i roditelji Hrvatskog branitelja, odnosno ne može se odrediti tzv. podijeljena obi-teljska mirovina.

2. Primjena propisa u postupku ostvarivanja prava

ZOPHBDR je na posebni način ure-dio određena pitanja stjecanja, određi-vanja i korištenja prava iz mirovinskog osiguranja te postupka ostvarivanja tih prva hrvatskih branitelja i članova nji-hovih obitelji, a na sva ona pitanja koja nisu uređena tim Zakonom primjenju-ju se odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) i drugih propisa iz mirovinskog osiguranja, Zakona o općem upravnom postupku (ZUP) i drugih propisa (članak 9. stavak 1.). Ta je norma na odgovarajući način sadrža-na i u odredbama ZOPHBDR kojima se uređuje pravo na starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu, na način da je odre-đeno da hrvatski branitelj ostvaruje pra-vo na starosnu mirovinu (članak 13.), odnosno pravo na invalidsku mirovinu (članak 15. stavak 3. i članak 22.), a čla-novi obitelji hrvatskog branitelja pravo na obiteljsku mirovinu (članak 25.) pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako odredba-ma ZOPHBDR nije drukčije određeno.

Tako primjerice, ZOPHBDR je na po-sebni način uredio uvjete za stjecanje prava na invalidsku mirovinu hrvatskih branitelja na temelju invalidnosti koja je posljedica ranjavanja, ozljede, zato-čeništva u logoru i bolesti zadobivenih u obrani suvereniteta Republike Hrvat-ske i određivanje visine te mirovine. ZOPHBDR nije posebno uredio od koje-ga se dana priznaje pravo na invlaidsku

59

mirovinu hrvatskih branitelja i od kada se isplaćuje priznata mirovina. Stoga se o tome rješava prema članku 54. ZOMO. Pravo na invalidsku mirovinu se prizna-je od dana nastanka invalidnosti, a ako se pravo na invalidsku mirovinu ostva-ruje na zahtjev hrvatskog branitelja na-kon prestanka osiguranja, a invalidnost je postojala prije podnošenja zahtjeva, hrvatskom branitelju se priznaje pravo na invalidsku mirovinu od dana nastan-ka invalidnosti, ako je zahtjev za ostva-rivanje prava podnesen u roku od šest mjeseci od dana nastanka invalidnosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenoga roka, hrvatskom branitelju se priznaje pravo na invalidsku mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag. Početak isplate priznate inva-lidske mirovine ovisi o tome je li hrvatski branitelj u času nastanka invalidnosti bio na bolovanju i primao naknadu pla-će prema propisima o zdravstvenom osiguranju ili nije, a ako nije bio na bo-lovanju, početak isplate mirovine ovisi o tome radi li se o invalidskoj mirovini zbog opće nesposobnosti za rad ili o invalidskoj mirovini zbog profesional-ne nesposobnosti za rad. Ako je hrvat-ski branitelj primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja, invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad i zbog profesionalne nesposobnosti za rad mu se isplaćuje od prvoga idućeg dana od dana kada je rješenje o priznanju pra-va na invalidsku mirovinu postalo pra-vomoćno u upravnom postupku. Ako nije primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja, invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad se isplaćuje od prvoga idućeg dana od dana kada je nakon utvrđene invalidnosti ostvario plaću, a invalidska mirovina zbog pro-fesionalne nesposobnosti za rad, ako je nastavio raditi - isplaćuje se, uz pri-mjenu mirovinskog faktora 0,5, od dana utvrđene invalidnosti, a ako mu je na-kon utvrđene invalidnosti prestao radni odnos, odnosno osiguranje – isplaćuje se, uz primjenu mirovinskog faktora 0,8, od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja.

Drugi primjer. Prema članku 65. stavku 1. ZOMO, «djeci pripada pravo na obiteljsku mirovinu do kraja redovi-tog školovanja«, dok prema članku 29. stavku 3. ZOPHBDR, «djeca smrtno stra-

dalog hrvatskog branitelja iz Domovin-skog rata ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu i nakon završetka ili prekida redovitog školovanja ako su nezaposle-na, a najduže 12 mjeseci nakon završe-tka ili prekida redovnog školovanja«.

3. Starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina

3.1. Prijašnja tri ZOPHBDR nisu sa-državali odredbe o starosnoj mirovini i prijevremenoj starosnoj mirovini hrvat-skih branitelja, što znači da su i hrvatski branitelji, jednako kao i svi drugi osi-guranici, pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu, ostva-rivali prema općim propisima (ZOMO, Zakon o pravima iz mirovinskog osi-guranja djelatnih vojnih osoba, policij-skih službenika i ovlaštenih službenih osoba, «Narodne novine«, broj 128/99., 129/00., 16/01. i 22/02. – Zakon o pravima DVO, PS i OSO i dr.).

Tek je novi ZOPHBDR uveo dvije bi-tne novine u pogledu ostvarivanja pra-va na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu hrvatskih branitelja: (1) povećanje mirovine ostvarene pre-ma općim propisima i (2) mogućnost ostvarivanja prava na (starosnu) miro-vinu s mirovinskim stažem manjim od 15 godina. Novi institut najniže mirovine odnosi se i na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu.

3.2. ZOPHBDR deklarira da hrvatski branitelj ostvaruje pravo na starosnu mirovinu pod uvjetima i na način propi-san odredbama ZOMO, ako ZOPHBDR nije drukčije određeno, a, kao što smo vidjeli, određena pitanja ostvarivanja prava na starosnu mirovinu uređena su ZOPHBDR drukčije (članak 13.).

Prema prijašnjim propisima, status hrvatskog branitelja nije utjecao na uvjete za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu niti na određivanje visine tih mirovina, osim što se vrijeme provedeno u Domovin-skom ratu računalo u mirovinski staž kao staž osiguranja ili kao posebni staž u dvostrukom ili jednostrukom trajanju.

Naime, hrvatskom branitelju kome je starosna mirovina određena na temelju mirovinskog staža manjeg od 40 godina, «osobni bod«, kako Zakon kaže, povećava se ovisno o vremenu koje je proveo u Domovinskom ratu (članak 14.): za 10% ako je proveo do 12

60

mjeseci, za 15% ako je proveo od 12 do 24 mjeseca, za 20% ako je proveo od 24 do 36 mjeseci, za 25% ako je proveo od 36 do 48 mjeseci, za 30% ako je proveo više od 48 mjeseci. Za 30% se povećava i starosna mirovina dragovoljcu iz Do-movinskog rata bez obzira na to koliko je vremena proveo u Domovinskom ratu. To praktički znači da se na taj na-čin povećava svota starosne, odnosno prijevremene starosne mirovine. Me-đutim, mirovina povećana na izloženi način ne može iznositi više od mirovine određene na temelju 40 godina ukupno-ga mirovinskog staža (članak 13. stavak 2.).

Na navedeni se način povećava i pri-jevremena starosna mirovina hrvatskog branitelja koji pravo na mirovinu ostvari prema odredbama ZOMO (članak 14. stavak 3.).

Interesantno je da ZOPHBDR rabi izraz «osobni bod«, a ne «osobni bodo-vi«, kao što to čini ZOMO, iako u svakom slučaju osobni bodovi iznose više od jedan (ne kaže se, valjda, primjerice «38,6574 osobi bod«).

3.3. U vezi s tom zakonskom odre-dbom, kao i s odredbom o povećanju invalidske mirovine hrvatskog branite-lja, odnosno obiteljske mirovine člano-va obitelji hrvatskog branitelja, koji su to pravo ostvarili prema općim propisima o mirovinskom osiguranju, u praksi se otvorilo pitanje: odnosi li se navedena zakonska odredba samo na hrvatske branitelje koji pravo na mirovinu prema općim propisima ostvare nakon poče-tka primjene novoga ZOPHBDR, tj od 1. siječnja 2005. i nakon toga ili i na hrvat-ske branitelje koji su pravo na mirovinu prema općim propisima ostvarili do početka primjene novoga ZOPHBDR, tj. do 31. prosinca 2004.? Činjenica je da se u članku 14. stavku 1. ZOPHBDR kaže da se na navedeni način poveća-va mirovina hrvatskog branitelja koji «ostvari pravo na starosnu mirovinu ...«, te da ZOPHBDR nema prijelazne odre-dbe koja bi hrvatskim braniteljima koji su pravo na mirovinu ostvarili do 31. prosinca 2004. omogučila podnošenje zahtjeva da im se mirovina ponovno odredi na način da se poveća za odgo-varajući postotak ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu. To upućuje na zaključak da se navedena zakonska odredba odnosi samo na hr-

vatske branitelje koji pravo na mirovinu prema općim propisima ostvare prvi put od 1. siječnja 2005. i nakon toga. Takvom zaključivanju ide u prilog i obrazlože-nje te odredbe sadržano u Prijedlogu ZOPHBDR, prema kojemu navedeno povećanje mirovine pripada svakom hrvatskom branitelju «ako ispuni uvjete za priznanje prava na starosnu mirovi-nu propisanu Zakonom o mirovinskom osiguranju i ostvari pravo na tu mirovinu od dana primjene Zakona«. Međutim, na taj su način, potpuno neopravdano, u neravnopravni položaj dovedeni oni hrvatski branitelji koji su pravo na miro-vinu prema općim propisima ostvarili do 31. prosinca 2004. Ovdje je korisno podsjetiti na to da se u dosadašnjem ra-zvitku hrvatskog mirovinskog sustava svaka nova pogodnost koju bi uveo novi zakon odnosila i na one koji su pravo iz mirovinskog osiguranja ostvarili do po-četka primjene toga novoga zakona.

3.4. Drugo je pitanje: odnosi li se na-vedena odredba ZOPHBDR o poveća-nju mirovine na hrvatske branitelje koji su ostvarili ili će ostvariti pravo na staro-snu mirovinu, prije ili poslije 1. siječnja 2005., kao djelatne vojne osobe, policij-ski službenici, odnosno ovlaštene slu-žbene osobe prema Zakonu o pravima DVO, PS i OSO? Navedene osobe mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu (1) prema općim uvjetima godina života i mirovinskog staža za priznanje prava na starosnu mirovinu prema odredbama ZOMO (članak 30., 178. i 179.) pod uvje-tom da su određeno razdoblje provele u svojstvu djelatne vojne osobe, policij-skog službenika, odnosno ovlaštene službene osobe (članak 1. stavak 2. do 5.) i (2) na temelju rješenja nadležnog ministra o prestanku službe zbog po-treba službe pod uvjetom da su navršili mirovinski staž od najmanje 30 godina, a od toga najmanje 15 godina mirovin-skog staža na određenim poslovma, odnosno dužnostima (članak 6.). I u je-dnom i u drugom slučaju starosna mi-rovina se određuje prema mirovinskoj formuli utvrđenoj člankom 74. ZOMO, s tim da se osobni bodovi dobivaju na temelju vrijednosnih bodova utvrđenih u obračunskom razdoblju najranije od 1998. godine (članak 7.) i što se osobni bodovi povećavaju za 45% (članak 8.). Treba podsjetiti da osobni bodovi ovise o dužini mirovinskog staža.

61

Upitno je, prema našem mišljenju, stajalište da se starosne mirovine hrvat-skih branitelja koji su to pravo ostvarili kao djelatne vojne osobe, policijski slu-žbenici, odnosno ovlaštene službene osobe prema Zakonu o pravima DVO, PS i OSO ne povećavaju prema članku 14. ZOPHBDR. U formulaciji odredbe članka 14. ZOPHBDR, prema našem mi-šljenju, nema uporišta za takvu interpre-taciju te zakonske odredbe. Jer, prema navedenoj zakonskoj odredbi poveća-vaju se starosne mirovine hrvatskih branitelja, a navedene osobe ostvaruju pravo na starosnu mirovinu. ZOPHBDR u članku 14. ne govori o povećanju sta-rosne mirovine ostvarene prema odre-dbama ZOMO. Konačno, prema članku 1. stavku 2. Zakona o pravima DVO, PS i OSO, djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe «ostvaruju prava iz mirovinskog osi-guranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao osiguranici iz članka 10. stavka 1. točke 1. toga Zakona,« (radni-ci) «ako ovim Zakonom nije drukčije određeno«. To i neovisno o tome što se prema odredbama Zakona o pravima DVO, PS i OSO mirovine određuju pod povoljnijim uvjetima u odnosu na miro-vine koje se određuju isključivo prema odredbama ZOMO.

3.5. Minimalni dužina mirovinskog staža kao uvjet za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu iznosi 15 godina, s tim da osiguranik, da bi ostvario to pravo, mora zadovoljiti i uvjet dobne granice, koja za muškarca iznosi 65 go-dina života, a za ženu 60 godina života (članak 30. ZOMO). Tako je bilo i prema svim dosadašnjim propisima o mirovin-skom osiguranju.

Novi ZOPHBDR, međutim, omogu-ćuje hrvatskom branitelju iz Domovin-skog rata koji je navršio 65 godina života (muškarac), odnosno 60 godina života (žena) da ostvari pravo na mirovinu, iako ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema odredbama ZOMO (članak 31. stavak 3.). Radi se, dakle, o hrvatskim braniteljima koji ispunjavaju uvjet dobne granice, ali ne ispunjavaju uvjet mirovinskog staža (15 godina) za stjecanje prava na starosnu mirovinu. ZOPHBDR tu mirovinu ne naziva «sta-rosnom mirovinom«, ali je ne naziva ni «najnižom mirovinom« nego propisuje

da u tim slučajevima hrvatskom brani-telju «pripada pravo na mirovinu u visi-ni najniže mirovine« određene prema odredbi toga Zakona. Moglo bi se, ipak, reći da se radi o posebnom slučaju sta-rosne mirovine, iako je neki nazivaju dr-žavnom mirovinom.

4. Invalidska mirovina

4.1. Novi ZOPHBDR donosi pet bi-tnih novina u uređivanju instituta inva-lidske mirovine u odnosu na prijašnji ZOPHBDR iz 2001.: (1) pravo na invalid-sku mirovinu hrvatskog branitelja, čija je invalidnost nastala kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Re-publike Hrvatske, ne uvjetuje se statu-som hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) iz Domovinskog rata, (2) uvodi se pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad hrvatskog branitelja čija je invalidnost nastala kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hr-vatske, (3) visina invaliske mirovine određuje se na bitno drukčiji način, (4) ukinuto je smanjivanje mirovina ovisno o visini i (5) povećanje invalidske mi-rovine hrvatskog branitelja ostvarene prema općim propisima.

4.2. ZOPHBDR nije posebno defini-rao invalidnost, ni profesionalnu ne-sposobnost za rad niti opću nesposo-bnost za rad, što znači da se, u skladu s člankom 9. stavkom 1. ZOPHBDR, in-validnost hrvatskih branitelja ocjenjuje prema članku 34. ZOMO. Profesionalna nesposobnost za rad, da podsjetimo, postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične na-obrazbe i sposobnosti, a poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Opća nesposobnost za rad postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak sposobnosti za rad, kod kojega, dakle, nema preostale radne sposobnosti. Kada je kod osiguranika utvrđena profesionalna nesposobnost za rad utvrđuje se preostala radna spo-sobnost ako se, s obzirom na njegovo

62

zdravstveno stanje, životnu dob, nao-brazbu i sposobnost, može profesional-nom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.

4.3. Kao i prema ZOPHBDR iz 2001. godine, i prema novome ZOPHBDR uzrok invalidnosti ne utječe na visinu in-validske mirovine, kao što je to bilo pre-ma ZOPHBDR iz 1996. godine. Naime, invalidska mirovina hrvatskog branite-lja jednaka je bez obzira na to je li nje-gova invalidnost posljedica ranjavanja i ozljede ili bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Inva-lidska mirovina ostvarena na temelju in-validnosti koja je posljedica ranjavanja i ozljede zadobivene u obrani suvereni-teta Republike Hrvatske određivala se, prema ZOPHBDR iz 2001. godine, pre-ma plaći pripadnika gardijske postroj-be oružanih snaga Republike Hrvatske, bez obzira na to je li hrvatski branitelj bio pripadnik gardijske postrojbe, a in-validska mirovina ostvarena na temelju invalidnosti koja je posljedica bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Re-publike Hrvatske određivala se pre-ma plaći pripadnika djelatnog sastava izvan gardijske postrojbe oružanih sna-ga Republike Hrvatske.

Visina invalidske mirovine hrvatskog branitelja prema novome ZOPHBDR ovisi o tome: (1) radi li se o invalidskoj mirovini zbog opće ili profesionalne nesposobnosti za rad, (2) je li hrvatski branitelj bio pripadnik djelatnog ili pri-čuvnog sastava oružanih snaga Repu-blike Hrvatske, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova ili je bio pripadnik gardijske postrojbe, specijalne polici-je, odnosno dragovoljac iz Domovin-skog rata i (3) je li hrvatski branitelj ima ili nema utvrđeni status HRVI iz Domo-vinskog rata.

4.4. Pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad na temelju invalidnosti nastale zbog ranja-vanja, ozljede, zatočeništva u logoru i bolesti koje su neposredna posljedi-ca sudjelovanja u Domovinskom ratu hrvatski branitelj je, prema članku 76. ZOPHBDR iz 2001. godine, mogao ste-ći samo uz uvjet da mu je priznat status HRVI iz Domovinskog rata. Takav uvjet za stjecanje prava na invalidsku mirovi-nu nisu predviđali prijašnji ZOPHBDR iz 1994. i 1996. godine. Upravo zbog toga,

invalidske mirovine hrvatskih branitelja bez statusa HRVI iz Domovinskog rata ostvarene prema ZOPHBDR iz 1994. i 1996. godine prevedene su od 7. stu-denoga 2001. na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad prema ZOPHBDR iz 2001. godine, s tim da pre-vedene invalidske mirovine hrvatskih branitelja bez statusa HRVI iz Domovin-skog rata nisu povećane za dodatak na mirovinu po osnovi sudjelovanja u Do-movinskom ratu.

Prema novome ZOPHBDR, hrvatski branitelj kod kojega nastane opća ne-sposobnost za rad (trajni gubitak radne sposobnosti) ili profesionalna nespo-sobnost za rad zbog posljedica ranja-vanja, ozljede, zatočeništva u logoru, odnosno bolesti zadobivenih u obrani suvereniteta Republike Hrvatske stječe pravo na invalidsku mirovinu, bez obzi-ra na to je li im rješenjem nadležnog tije-la državne uprave priznat status HRVI iz Domovinskog rata (članak 15.).

Međutim, visina invalidske mirovi-ne zbog opće nesposobnosti za rad i zbog profesionalne nesposobnosti za rad određuje se pod povoljnijim uvjeti-ma hrvatskim braniteljima sa statusom HRVI iz Domovinskog rata (polazni fa-ktor je za 0,35 veći) u odnosu na hrvat-ske branitelje bez statusa HRVI iz Do-movinskog rata (članak 17.).

4.5. Prema prva tri ZOPHBDR iz 1994., 1996. i 2001. godine hrvatski branitelj, kod kojega je invalidnost nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatoče-ništva u logoru, odnosno bolesti zado-bivenih u obrani suvereniteta Republi-ke Hrvatske, mogao je steći pravo na invalidsku mirovinu samo zbog opće nesposobnosti za rad, a ne i invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposo-bnosti za rad. Novi ZOPHBDR iz 2004. godine prvi put je uveo i institut prava na invalidsku mirovinu zbog profesio-nalne nesposobnosti za rad hrvatskog branitelja kod kojega nastane profesio-nala nesposobnost za rad (invalidnost) zbog ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, odnosno bolesti zadobivenih u obrani suvereniteta Republike Hrvat-ske (članak 15. stavak 1.).

Invalidska mirovina zbog profesio-nalne nesposobnosti za rad ostvarena prema ZOPHBDR određuje se primje-nom mirovinskog faktora 0,8 hrvatskom branitelju koji nije zaposlen niti obavlja

63

samostalnu djelatnost (članak 80. sta-vak 1. točka 4. ZOMO), a primjenom mi-rovinskog faktora 0,5 hrvatskom brani-telju za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti (članak 19.).

4.6. Visina invalidske mirovine (zbog opće nesposobnosti za rad i zbog pro-fesionalne nesposobnosti za rad) ostva-rene prema odredbama ZOPHBDR iz 2004. godine određuje se na bitno drukčiji način u odnosu na prijašnji ZOPHBDR iz 2001. godine.

Invalidska mirovina zbog opće ne-sposobnosti za rad, koju su mogli ostva-riti samo hrvatski branitelji sa statusom HRVI iz Domovinskog rata, određivala se, prema članku 76. ZOPHBDR iz 2001. godine, na temelju vrijednosnih bodo-va utvrđenih prema plaći ostvarenoj u obračunskom razdoblju od 1998. godi-ne do godine koja prethodi godini na-stanka invalidnosti i 40 godina mirovin-skog staža, s tim da su se tako dobiveni osobni bodovi povećavali za 45% (čla-nak 7. i 8. Zakona o pravima DVO, PS i OSO). Tako određena mirovina smanji-vala se ovisno o visini za 8% do 20%. In-validska mirovina hrvatskog branitelja sa statusom HRVI iz Domovinskog rata povećavala se za dodatak na mirovinu po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu. Visina dodatka na mirovinu odre-đivala se ovisno o uzroku invalidnosti hrvatskog branitelja. Ako je invalidnost hrvatskog branitelja bila isključiva po-sljedica ranjavanja, ozljede, zatočeniš-tva u neprijateljskom logoru, odnosno boleseti zadobivenih u obrani suvere-niteta Republike Hrvatske, dodatak na mirovinu se određivao u visini 100% od osnovice za određivanje dodatka na mirovinu – 2.328,20 kn mjesečno, a ako je invalidnost bila dijelom posljedica navedenih uzroka, a dijelom posljedica okolnosti nastalih izvan obrane suvere-niteta Republike Hrvatske, dodatak na mirovinu se određivao ovisno o broju mjeseci koje je hrvatski branitelj pro-veo u Domovinskom ratu – 34,92 kn za svaki mjesec.

4.7. Visina invalidske mirovine ostva-rene prema novome ZOPHBDR odre-đuje se, kao i svaka mirovina, prema mi-rovinskoj formuli (tzv. bodovni sustav), prema kojoj se svota mirovine izračuna-va tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vri-jednošću mirovine na dan ostvarivanja

prava na mirovinu (članak 74. ZOMO), s tim da se osobni bodovi dobiju tako da se prosječni vrijednosni bodovi po-množe s ukupnim mirovinskim stažom i polaznim faktorom (članak 79. ZOMO). Osobni bodovi se, kao i prema prija-šnjem ZOPHBDR iz 2001. godine, raču-naju prema 40 godina mirovinskog sta-ža (članak 18. stavak 1.) i povećavaju za 45% (članak 18. stavak 2.). Bitne novine u dobivanju osobnih bodova, a to znači i određivanju visine invalidske mirovine, sastoje se u (1) bitno drukčijem nači-nu utvrđivanja prosječnih vrijednosnih bodova i (2) u uvođenju novih polaznih faktora.

Vrijednosni bodovi se, kao što je po-znato, «utvrđuju na temelju plaća i osno-vica osiguranja ostvarenih nakon 1. si-ječnja 1970. tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosje-čnom godišnjom plaćom svih zapo-slenih u Republici Hrvatskoj za istu ka-lendarsku godinu« (članak 75. stavak 1. ZOMO), a prosječni vrijednosni bodovi «utvrđuju se tako da se zbroj vrijedno-snih bodova« iz određenog obračun-skog razdoblja «podijeli s razdobljem za koje su obračunati« (članak 75. sta-vak 6. ZOMO). Osobni bodovi se u prije-laznom razdoblju od 1999. do 2009. go-dine računaju na temelju najpovoljnijih prosječnih vrijednosnih bodova koje je osiguranik ostvario u određenom obra-čunskom razdoblju, koje primjerice iznosi bilo kojih uzastopnih 25 godina - ako mirovinu ostvaruje u 2004. godini, a bilo kojih uzastopnih 28 godina - ako mirovinu ostvaruje u 2005. godini (čla-nak 184. ZOMO). Osobni bodovi koji služe za određivanje visine mirovine djelatnih vojnih osoba, policijskih slu-žbenika i ovlaštenih službenih osoba, koji pravo na mirovinu ostvaruju prema Zakonu o pravima DVO, PS i OSO, utvr-đuju se na temelju vrijednosnih bodova ostvarenih u obračunskom razdoblju od 1998. godine do kalendarske godi-ne koja prethodi godini stjecanja prava na mirovinu (2004. godine – 6 godina, a 2005. – 7 godina, članak 7.). Osobni bodovi su se na takav način utvrđivali i prema prijašnjem ZOPHBDR iz 2001. godine.

4.8. Novi je ZOPHBDR uredio potpu-no novi način utvrđivanja vrijednosnih bodova za izračunavanje osobnih bo-

64

dova, koji službe za određivanje visine invalidske mirovine hrvatskih branite-lja, čija je invalidnost posljedica ranja-vanja, ozljede, zatočeništva u logoru i bolesti zadobivenih u obrani suvere-niteta Republike Hrvatske. Vrijednosni bodovi se utvrđuju tako da se «pripada-juća osnovica za čin i ustrojbeno mje-sto hrvatskog branitelja« «utvrđena za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu« (članak 16. stavak 1.). Iako je iz navedene odredbe ne-dvojbeno kako se utvrđuju vrijednosni bodovi, radi određivanja mirovine, ipak je to još jednom ponovljeno u drugom stavku istoga članka, prema kojoj «vri-jednosni bod radi određivanja mirovine utvrđuje se prema vrijednosnom bodu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu.« Osnovice zamjenjuju godišnje plaće hrvatskih branitelja, a prosječni vrijednosni bo-dovi se utvrđuju na temelju tih osnovica i prosječne plaće ostvarene samo u je-dnoj (prethodnoj) kalendarskoj godini.

Odredbu prema kojoj se vrijednosni bodovi utvrđuju na temelju «pripadaju-ćih osnovica za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja« (članak 16. stavak 1.) treba razumjeti tako da se uzima osnovica za čin koji je imao, odnosno ustrojbeno mjesto na koje je bio raspo-ređen neposredno prije nastanka inva-lidnosti. To može biti vrijeme stradava-nja, ranjavanja, ozljeđivanja, nastanka bolesti, odnosno razvojačenja. Ako su čin hrvatskog branitelja i ustrojbeno mjesto na koje je raspoređen različiti, uzet će se osnovica koja je za hrvatskog branitelja povoljnija. Više se, dakle, ne će uzimati odgovarajuća sredina izra-čunata između osnovice za čin i osno-vice za ustrojbeno mjesto, kao što se, prema prijašnjim propisima, uzimala uzimala sredina između plaće čina i plaće ustrojbenog mjesta.

ZOPHBDR su utvrđene osnovice za sve osobne činove, ustrojbena mjesta i zvanja hrvatskih branitelja (članak 20. stavak 1.). Utvrđene osnovice usklađu-ju se početkom svake kalendarske go-dine s promjenom prosječne mjesečne plaće svih zaposlenih u Republici Hr-vatskoj u prethodnoj godini (članak 20. stavak 2.). Osnovice iz članka 20. stavka

1. i iz članka 157. stavka 1. ZOPHBDR odgovaraju plaćama iz 2003. godine, pa ih je, radi određivanja mirovina koje se ostvaruju u 2005. godini, kao i radi prevođenja mirovina od 1. siječnja 2005., potrebno uskladiti s «promje-nom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj« u 2004. u odnosu na 2003. godinu. Odluku o usklađenim osnovicama donijet će Upravno vije-će HZMO. Do donošenja te odluke, a za potrebe ovoga rada, usklađene su utvrđene osnovice na način da su pove-ćane za 6,4378% za koliko su u 2004. go-dini u odnosnu na 2003. godinu porasle prosječne plaće svih zaposlenih u Re-publici Hrvatskoj. Naime, prosječna godišnja (bruto) plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 2003. godini iznosila je 67.476,00 kn, a u 2004. godini je iznosila 71.820,00 kn, što predstavlja povećanje od 6,4378%. Radi ilustracije, navodimo ZOPHBDR utvrđene osnovi-ce (članak 20. i 157.) i usklađene osnovi-ce za određeni broj činova u Oružanim snagama: vojnik – 64.037 – 68.160, de-setnik – 74.066 - 78.834, vodnik – 79.386 - 84.497, narednik – 79.930 – 85.076, sto-žerni narednik - 83.004 - 88.348, časnički namjesnik – 92.585 – 98.545, satnik (po-ručnik bojnog broda) – 97.980 – 104.2-88, bojnik (kapetan korvete) – 107.508 – 114.429, pukovnik (kapetan fregate) – 118.392 – 126.013, brigadir (kapetan bojnog broda) – 129.276, 137.599, ge-neral–bojnik (kontraadmiral) – 151.056, 160.781, general-pukovnik (viceadmi-ral) – 155.136 – 165.123, general zbora (admiral) – 159.216 – 169.466, stožerni general (stožerni admiral) – 163.296 – 173.809.

S obzirom na to da su za određivanje invlidske mirovine pripadnika speci-jalne policije Ministarstva unutarnjih poslova, kao i za pripadnike gardijskih postrojbi, određeni posebni polazni faktori, a da pripadnici specijalne po-licije nisu imali i nemaju činove nego policijska zvanja, ovlašten je ministar unutarnjih poslova da do 30. lipnja 2005. propiše «odnos policijskih zvanja pri-padnika specijalne policije prema čino-vima i ustrojbenim mjestima« za koje su ZOPHBDR određene osnovice (članak 20. stavak 3.), što bi trebalo razumijeti na način da će se odrediti koja policij-ska zvanja odgovaraju odgovarajućim činovima u Oružanim snagama. Me-

65

đutim, ni ostali pripadnici policije nisu imali i nemaju činove, nego policijska zvanja, pa trebalo, prema našem mišlje-nju, isto tako ovlastiti ministra unutarnjih poslova da odredi koja policijska zvanja odgovaraju odgovarajućim činovima u Oružanim snagama.

Prosječni vrijednosni bodovi koji služe za određivanje mirovine koja se ostvaruje u 2005. godini utvrđuju se tako da se tako usklađene osnovice iz 2004. godine podijele s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 2004. godini, koja iznosi 71.820,00 kn.

Radi određivanja invalidskih mirovi-na hrvatskih branitelja u idućim godina-ma, navedene osnovice, koje služe za utvrđivanje vrijednosnih bodova, odno-sno za određivanje mirovine, «uskla-đuju se početkom svake kalendarske godine s promjenom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini« (članak 20. sta-vak 2.). Treba upozoriti da se osnovice ne usklađuju s kretanjem plaća u Oru-žanim snagama Republike Hrvatske, nego s kretanjem prosječnih plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj. ZOPHBDR ne sadrži posebnu odredbu o usklađivanju mirovina, što znači da se invalidske mirovine hrvatskih brani-telja, kao i obiteljske mirovine članova obitelji smrtno stradalih hrvatskih bra-nitelja ostvarene prema odredbama ZOPHBDR usklađuju kao i mirovine ostalih korisnika mirovine prema odre-dbama ZOMO, dakle, bar za sada, pre-ma kretanju prosječnih plaća svih zapo-slenih u Republici Hrvatskoj (članak 81. i 86. ZOMO). Odredbama o usklađiva-nju osnovica i usklađivanju mirovina (i jedne i druge se usklađuju s kretanjem prosječnih plaća svih zaposlenih) osi-gurava se isti matreijalni položaj starih i novih korisnika mirovina prevedenih i ostvarenih prema ZOPHBDR.

4.9. Osim bitne novine u načinu odre-đivanju vrijednosnih, odnosno prosje-čnih vrijednosnih bodova, druga bitna novina su novi polazni faktori koji slu-že za određivanje invalidske mirovi-ne hrvatskih branitelja. Polazni faktor «određuje u kojem se opsegu uzimaju u obzir vrijednsoni bodovi pri utvrđiva-nju mjesečne svote mirovine« (članak 78. stavak 1. ZOMO). Polazni faktor za određivanje invalidskih, starosnih i

obiteljskih mirovina nakon smrti osi-guranika iznosi 1,0 (članak 80. stavak 1. ZOMO), a polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine utvr-đuje se tako da se polazni faktor 1,0 za svaki mjesec smanjuje za 0,34% osigu-raniku prije navršenje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu (članak 80. stavak 2. ZOMO). ZOPHBDR utvrđuje bitno drukčije polazne fakto-re za određivanje invalidske mirovine hrvatskih branitelja ostvarenih prema odredbama ZOPHBDR (članak 17.). Ti se polazni faktori odnose na određiva-nje invalidske mirovine zbog opće ne-sposobnosti za rad i invalidske mirovi-ne zbog profesionalne nesposonosti za rad. Tako je polazni faktor za određiva-nje invalidske mirovine:

– hrvatskog branitelja bez statusa HRVI – 1,10, a hrvatskog branitelja sa statusom HRVI - 1,50,

– hrvatskog branitelja pripadnika gardijske postrojbe i specijalne polici-je bez statusa HRVI – 1,50, a hrvatskog branitelja pripadnika gardijske postroj-be i specijalne policije sa statusom HRVI - 1,85,

– dragovoljca iz Domovinskog rata bez statusa HRVI – 1,50, a dragovoljca iz Domovinskog rata sa statusom HRVI – 1,85.

Polazni faktor za određivanje invalid-ske mirovine hrvatskih branitelja sa sta-tusom HRVI, dakle, za 0,35 (36,363%) je veći od polaznog faktora za određivanje invalidske mirovine hrvatskih branitelja bez statusa HRVI. To se odnosi i na pri-padnike gardijskih postrojbi, odnosno specijalne policije kao i na dragovoljce iz Domovinskog rata.

4.10. Simulirat ćemo izračun inva-lidske mirovine hrvatskog branitelja bez statusa HRVI i sa statusom HRVI za čin vojnika čija je invalidnost isključiva posljedica ranjavanja, ozljede, zatoče-ništva u logoru i bolesti zadobivenih u obrani suvereniteta Republike Hrvat-ske (dakle, ne radi se o tzv. kumulira-noj invalidskoj mirovini), koji pravo na invalidsku mirovinu ostvari u 2005. go-dini. Prosječna godišnja (bruto) plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 2004. godini iznosi 71.280,00 kn.

Prosječni vrijednosni bodovi koji služe za izračun invalidske mirovine ostvarene u 2005. godini dobiju se tako da se usklađena osnovica utvrđena za

66

pojedini čin i ustrojbeno mjesto iz član-ka 20. ZOPHBDR podijeli s godišnjom prosječnom plaćom svih zaposlenih, koja iznosi 71.820,00 kuna. Tako prosje-čni vrijednosni bodovi za određivanje mirovine u 2005. godini za određene či-nove, primjerice, iznose za čin:

– vojnika – 0,94903 (68.160:71.820,00),

– narednika – 1,18457 (85.076:71.820,00),

– satnika – 1,45207 (104.288:71.820),

– bojnika – 1,59327 (114.429:71.820,00),

– brigadira – 1,91588 (137.599:71.820,00).

Na isti način će se utvrditi prosječni vrijednosni bodovi i za prevođenje in-validskih mirovina i prava na temelju preostale radne sposobnosti hrvatskih branitelja i za prevođenje obiteljskih mirovina članova obitelji hrvatskih bra-nitelja od 1. siječnja 2005.

Uzimajući u obzir posebnosti u izra-čunu invalidske mirovine ostvarene prema odredbama ZOPHBDR, mirovin-ska formula za izračun invalidske miro-vine može se izraziti na slijedeći način:

mirovina = prosječni vrijednosni bodovi izračunati na temelju osnovice iz prethodne godine utvrđene prema ZOPHBDR 40 godina mirovinskog staža polazni faktor utvrđen prema ZOPHBDR (1,1, 1,5 ili 1,85) = osobni bodovi + 45% = povećani osobni bo-dovi x mirovinski faktor (1,0, 0,8 ili 0,5) x aktualna vrijednost mirovine.

Treba reći da će se i hrvatskom bra-nitelju koji ima više od 40 godina miro-vinskog staža osobni bodovi izračunati prema «mirovinskom stažu od 40 go-dina« članak 18. stavka 1.) (a ne prema

«mirovinskom stažu od najmanje 40 go-dina«).

Prikazat ćemo primjer izračuna in-validske mirovine ostvarene na temelju invalidnosti koja je isključiva posljedi-ca ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru ili bolesti zadobivenih u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, i to in-validske mirovine zbog opće nesposo-bnosti za rad i invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, hr-vatskog branitelja čina vojnika sa statu-som HRVI i bez statusa HRVI. Usklađena osnovica za čin vojnika iznosi 68.160, a prosječna godišnja plaća svih zaposle-nih u Republici Hrvatskoj iznosi 71.820-,00 kuna, tako da prosječni vrijednosni bodovi iznose 0,94903. (Tablica)

4.11. Invalidska mirovina hrvatskog branitelja koji ostvari pravo na inva-lidsku mirovinu prema Zakonu o mi-rovinskom osiguranju na temelju mi-rovinskog staža manjeg od 40 godina, povećava se ovisno o vremenu (broju mjeseci) provedenom u Domovinskom ratu, odnosno o tome ima li hrvatski bra-nitelj status dragovoljca iz Domovin-skog rata, od 10% do 30%, na isti način kao i starosna i prijevremena starosna mirovina. Ovako povećana invalidska mirovina ne može iznositi više od mi-rovine određene na temelju 40 godina mirovinskog staža. To je povećanje za-konskom odredbom izraženo, u skladu s mirovinskom formulom, kroz poveća-nje osobnih bodova (članak 21.). Zakon govori o povećanju osobnih bodova za određivanje invalidske mirovine, što znači da se na navedeni način poveća-vaju i invalidske mirovine zbog opće

V O J N I K

Invalidska mirovina zbogopće nesposobnosti za rad Bez HRVI S HRVI

Pripadnikgardijskepostrojbe,

specijalne policije ili dragovoljac,

bez HRVI

Pripadnikgardijskepostrojbe,

specijalne policije ili dragovoljac,

s HRVI

Prosječni vrijednosni bodovi 0,94903 0,94903 0,94903 0,94903

Mirovinski staž (godina) 40 40 40 40

Polazni faktor 1,1 1,5 1,5 1,85

Osobni bodovi 41,75732 56,9418 56,9418 70,22822

Osobni bodovi povećani 45% 60,54811 82,56561 82,56561 101,83091

Mirovinski faktor 1,0 1,0 1,0 1,0

Aktualna vrijednost mirovine 47,35 47,35 47,35 47,35

Svota invalidske mirovine 2.866,93 3,909,48 3.909,48 4.821,69

67

nesposobnosti za rad i invalidske mi-rovine zbog profesionalne sposobnosti za rad. Navedeno se povećanje, dakle, ne odnosi na invalidske mirovine ostva-rene prema odredbama ZOPHBDR, koje se određuju na temelju 40 godina mirovinskog staža.

I kod invalidske mirovine, kao i kod starosne i prijevremene starosne miro-vine, ostaju otvorena pitanja: (1) pove-ćavaju li se invalidske mirovine hrvat-skih branitelja ostvarene prema odre-dbama ZOMO prije početka primjene novoga ZOPHBDR, tj. do 31. prosinca 2004., i (2) povećavaju li se invalidske mirovine djelatnih vojnih osoba, policij-skih službenika i ovlaštenih službenih osoba ostvarene, prije i poslije 1. sije-čnja 2005., prema Zakonu o pravima DVO, PS i OSO? Navedena odredba se, naravno ne odnosi na invalidske mirovi-ne zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema članku 6.a Zakona o pra-vima DVO, PS i OSO, i to zbog toga što se te mirovine određuju na temelju 40 godina mirovinskog staža.

4.12. Ako je invalidnost (opća nespo-sobnost za rad ili profesionalna nespo-sobnost za rad) hrvatskog branitelja djelomično uzrokovana ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u logoru, odnosno bolešću zadobivenim u obra-ni suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomično ranjavanjem, ozljedom, odnosno bolešću zadobivenim izvan okolnosti obrane suvereniteta Repu-blike Hrvatske, invalidska mirovina se određuje razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na invalidnost (članak 15. stavak 3.). Radi se o tzv. kumuliranoj invalid-skoj mirovini. Razmjerni dio invalidske mirovine na temelju invalidnosti koja je posljedica uzroka koji su nastali izvan okolnosti obrane suvereniteta Republi-ke Hrvatske određuje se samo ako hr-vatski branitelj ispunjava uvjet iz članka 52. ZOMO (jedna trećina radnog vijeka pokrivena mirovinskim stažom)(članak 15. stavak 3.). Ako hrvatski branitelj ne ispunjava navedeni uvjet, odredit će mu se samo razmjerni dio invalidske miro-vine na temelju invalidnosti koja je po-sljedica uzroka koji su nastali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Razmjerni dio kumulirane invalidske mirovine koji se određuje na temelju invalidnosti koja je posljedica uzroka nastalih izvan obrane suvereniteta Re-publike Hrvatske prema Zakonu o mi-

rovinskom osiguranju povećava se raz-mjerno vremenu koje je hrvatski brani-telj proveo u Domovinskom ratu prema članku 21. ZOPHBDR.

4.13. Novi ZOPHBDR je ukinuo sma-njivanje invalidske mirovine hrvatskih branitelja od 8% do 20% ovisno o visini mirovine prema članku 76. stavku 4., odnosno članku 147. ZOPHBDR iz 2001. godine.

5. Profesionalna rehabilitacija

Novi je ZOPHBDR uglavnom na isto-vjetni način uredio pravo na profesio-nalnu rehabilitaciju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata kao i ZOPHBDR iz 2001. godine. Razlika je samo u tome (1) što se priznanje prava na profesionalnu rehabilitaciju hrvatskom branitelju više ne uvjetuje njegovim statusom HRVI iz Domovinskog rata, kao što je to bilo prema ZOPHBDR iz 2001. godine, i (2) u određivanju naknade na koju ima pravo hrvatski branitelj s pravom na profesio-nalnu rehabilitaciju.

Zakon kaže da hrvatski branitelj kod kojeg kao posljedica ranjavanja, ozlje-de, zatočeništva u logoru, odnosno bo-lesti zadobivenih u obrani suvereniteta Republike Hrvatske «postoji preostala radna sposobnost ima pravo na profesi-onalnu rehabilitaciju«. Nalaz i mišljenje o invalidnosti, pa tako i o profesionalnoj rehabilitaciji hrvatskih branitelja daje ovlašteni vještak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), s tim da takav nalaz i mišljenje podliježe re-viziji. Mislimo da navedenu zakonsku odrebu treba tumačiti brinući i o odrebi ZOMO prema kojoj se kod hrvatskog branitelja «utvrđuje preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njego-vo zdravstveno stanje, životnu dob, nao-brazbu i sposobnost, može profesional-nom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.« (članak 34. stavak 4.). Jer, ako se utvrdi da kod hrvatskog branitelja po-stoji smanjenje radne sposobnosti, ali se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposo-bnost, utvrdi da se ne može profesional-nom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu, a da ne postoji ni trajni gubitak radne sposobnosti, utvrdit će se da kod hrvatskog branitelja postoji profesio-nalna nesposobnost za rad.

68

Hrvatskom se branitelju može utvrdi-ti (dati nalaz i mišljenje) profesionalna rehabilitacija, pa onda i priznati pravo na profesionalnu rehabilitaciju radi osposobljavanja za obavljanje poslova za koje se traži stručna sprema koju on ima, ali i viša od njegove, i to i bez obzi-ra je li mu nakon profesionalne rehabi-litacije osigurano zaposlenje (članak 23. stavak 1.). Ako se radi o zaposle-nim hrvatskim braniteljima, trebalo bi u pripremnom postupku prije davanja nalaza i mišljenja o profesionalnoj reha-bilitaciji utvrditi uvjete i mogućnost da se on osposobi za odgovarajući posao koji se može osigurati, ako je to ikako moguće, kod poslodavca kod kojega je zaposlen. Dosadašnja iskustva, nai-me, pokazuju da su hrvatski branitelji, kojima nije osigurano zaposlenje na poslovima za koje su se profesional-nom rehabilitacijom osposobili, nakon profesionalne rehabilitacije završavali s pravom na invalisku mirovinu.

Za utvrđivanje profesionalne rehabi-litacije hrvatskog branitelja ZOPHBDR utvrđuje dobnu granicu do koje im se može priznati pravo na profesionalnu rehabilitaciju. To im se pravo može pri-znati ako u času nastanka invalidnosti nisu stariji od 40 godina života – žene, odnosno 45 godina života – muškarci (člnak 23. stavak 1.). Dobna granica za priznanje prava na profesionalnu reha-bilitaciju prema odredbama ZOMO je 50 godina za muškarce i žene (članak 41.).

O pravu na profesionalnu rehabili-taciju hrvatskih branitelja, na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka, rješava HZMO. Rješenjem o priznanju prava na profesionalnu rehabilitaciju određuje se rok trajanja profesionalne rehabilitacije (članak 23. stavak 2.).

Hrvatski branitelj s pravom na pro-fesionalnu rehabilitaciju ima pravo na naknadu. Pravo na naknadu pripada hr-vatskom branitelju (1) od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju (dan nastanka invalidnosti) do dana upućivanja na profesionalnu rehabilita-ciju (početka profesionalne rehabilita-cije), (2) tijekom trajanja profesionalne rahbilitacije i (3) najduže 12 mjeseci od završetka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja

i da se toj službi redovito prijavljuje (čla-nak 23. stavak 2. i 3.). S obzirom na to da pravo na naknadu hrvatski branitelj ima najduže 12 mjeseci od završetka profe-sionalne rehabilitacije treba zaključiti da mu pravo na naknadu prestaje i prije isteka toga roka ako se u tom roku za-posli.

Upitno je, treba li se nakon završene profesionalne rehabilitacije prijaviti službi zapošljavanja hrvatski branitelj koji je u času nastanka invalidnosti bio u radnom odnosu, pa mu stjecanjem pra-va na profesionalnu rehabilitaciju nije prestalo zaposlenje (ugovor o radu, ra-dni odnos). Treba imati na umu da stje-canje prava na profesionalnu rehabili-taciju prema ZOPHBDR i prema ZOMO nije osnova za prestanak ugovora o radu prema Zakonu o radu (članak 110. toč. 4.). Zaposlenom hrvatskom branitelju za vrijeme profesionalne rehabilitacije, prema našem mišljenju, radni odnos miruje.

Naknada hrvatskog branitelja s pra-vom na profesionalnu rehabilitaciju određuje se «u iznosu invalidske miro-vine zbog opće nesposobnosti za rad (članak 23. stavak 3.), dok se prema ZOPHBDR iz 2001. godine naknada određivala «u iznosu plaće pripadnika djelatnog sastava oružanih snaga Re-publike Hrvatske istog čina i ustrojbe-nog mjesta« (članaj 31. stavak 2.).

Hrvatski branitelj s pravom na pro-fesionalnu rehabilitaciju gubi pravo na naknadu ako suprotno propisima o zapošljavanju odbije stupiti na odgova-rajući posao za koje se osposobio pro-fesionalnom rehabilitacijom (članak 23. stavak 4.).

HZMO je obvezan uputiti hrvatskog branitelja na profesionalnu rehabili-taciju najkasnije u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o prizna-nju prava na profesionalnu rehabilitaci-ju (članak 23. stavak 6.), a određena su tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i sudbene vlasti te pravne osobe koje su obvezne primati na pro-fesionalnu rehabilitaciju hrvatske bra-nitelje koje im uputi HZMO (članak 23. stavak 7.).

6. Obiteljska mirovina

6.1. Ako je smrt hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uzrokovana ranja-vanjem, ozljedom, odnosno bolešću za-

69

dobivenoj u obrani suvereniteta Repu-blike Hrvatske, članovi njegove obitelji ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu prema odredbama ZOPHBDR (članak 24.), a ne prema odredbama ZOMO. Va-lja naglasiti da pravo na obiteljsku miro-vinu mogu ostvariti samo članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, a to su, prema članku 3. ZOPHBDR, čla-novi obitelji hrvatskog branitelja koji je: (1) poginuo u obrani suvereniteta tije-kom Domovinskog rata u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., (2) ubijen prilikom zatočenja ili u neprija-teljskom logoru, (3) umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani su-vereniteta Republike Hrvatske, a najka-snije do 31. prosinca 1997., (4) umro od posljedica bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najka-snije do 31. prosinca 1997., a nakon toga ako je u postupku vještačenja utvrđena uzročna veza između smrti i sudjelo-vanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, (5) izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokova-ne sudjelovanjem u obrani suvereni-teta Republike Hrvatske i (6) umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvat-ske, a do smrti je bio priznati HRVI 1. skupine s pravom na doplatak na njegu i pomoć druge osobe.

Ako je hrvatski branitelj umro 1. si-ječnja 2005. (dan stupanja na snagu novoga ZOPHBDR) i nakon toga, pravo na obiteljsku mirovinu može se ostvariti prema novome ZOPHBDR samo ako je hrvatski branitelj umro u okolnostima navedenim u članku 3. točkama 4., 5. ili 6. ZOPHBDR. Pitanje je: prema kojem zakonu ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu članovi obitelji hrvatskog branitelja koji je umro 1. siječnja 2005. ili nakon toga kao korisnik invalidske mirovine ostvarene prema odredbama ZOPHBDR? Ako je hrvatski branitelj umro u okolnostima iz članka 3. točka-ma 4., 5. ili 6. ZOPHBDR, članovi obitelji će ostvariti pravo na obiteljsku miro-vinu prema odredbama ZOPHBDR, zbog toga što se u tim slučajevima radi o smrtno stradalom hrvatskom branite-lju (članak 27.), a u protivnom, pravo na obiteljsku mirovinu se ostvaruje prema odredbama ZOMO. U ovom poslje-dnjem slučaju obiteljska mirovina se određuje prema (povećanim) osobnim

bodovima prema kojima je bila određe-na invalidska mirovina hrvatskog brani-telja. To se odnosi i na određivanje obi-teljske mirovine članova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja koji je pravo na invalidsku mirovinu otstvario nakon 1. siječnja 2005. prema novome ZOPHBDR.

6.2. Valja naglasiti da status člana obi-telji smrtno stradaloga hrvatskog brani-telja iz Domovinskog rata i status člana obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvat-skog branitelja u prvom stupnju utvr-đuje svojim rješenjem nadležni ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležno upravo tijelo Grada Zagre-ba (članak 122. stavak 1.), a u drugom stupnju Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (čla-nak 122. stavak 2.), a ne HZMO. Nave-deno rješenje ureda državne uprave u prvom stupnju podliježe reviziji, koju obavlja Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, s tim da revizija odgađa izvršenje rješenja (članak 129.). Prema tome, u postupku rješavanja o pravu na obiteljsku miro-vinu članova obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja mora se obvezno pribaviti pravomoćno i izvršno rješenje nadležnog ureda državne uprave o sta-tusu člana obitelju smrtno stradaloga hrvatskog branitelja.

Opću nesposobnost za rad udovice, odnosno majke i udovca, odnosno oca hrvatskog branitelja u slučajevima iz članka 29. stavka 2. ZOPHBDR utvrđu-je se na temelju nalaza i mišljenja ovla-štenog vještaka HZMO, koje podliježe reviziji koju obavlja Povjerenstvo za re-viziju ocjena invalidnosti Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (članak 32.).

6.3. Obiteljska mirovina članova obi-telji smrtno stadalog hrvatskog branite-lja, koji je umro nakon 31. prosinca 2004., određuje se prema mirovinskoj formuli iz ZOMO uz odgovarajuće posebnosti u pogledu utvrđivanja prosječnih vri-jednosnih bodova, mirovinskog staža, polaznog faktora, osobnih bodova i mirovinskog faktora za članove obitelji uređene odrebama novoga ZOPHBDR (članci 26., 28. i 29.).

Prosječni vrijednosni bodovi utvrđu-ju se, kao i kod određivanja invalidskih

70

mirovina, na način da se osnovica utvr-đena za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom godišnjom pla-ćom svih zaposlenih u Republici Hr-vatskoj za tu kalendarsku godinu. Ako se obiteljska mirovina ostvaruje u 2005. godini, prosječni vrijednosni bodovi se utvrđuju na temelju usklađenih osnovi-ca iz članka 20. ZOPHBDR i prosječne godišnje plaće svih zaposlenih u Re-publici Hrvatskoj u 2004. godini. Oso-bni bodovi se dobivaju tako da se pro-sječni vrijednosni bodovi, utvrđeni na navedeni način, pomnože s 40 godina mirovinskog staža i polaznim faktorom iz članka 26. stavka 3. ZOPHBDR, koji iznose: 1,90 kod izračuna obiteljske mirovine iza smrti hrvatskog branitelja koji je bio pripadnik gardijske postroj-be ili specijalne policije ili dragovoljac iz Domovinskog rata, a 1,50 kod izra-čuna obiteljske mirovine nakon smrti svih ostalih smrtno stradalih hrvatskih branitelja. Visina obiteljske mirovine ne ovisi o tome je li hrvatski branitelj za ži-vota imamo status HRVI. Osobni bodovi dobiveni na izloženi način povećavaju se za 45%. Mirovinski faktori, koji služe za izračun obiteljske mirovine, utvrđeni su kao i u ZOPHBDR iz 2001. godine, i iznose:

– 1,0 – ako obiteljska mirovina pri-pada bračnom drugu i djetetu ili samo jednom djejtetu,

– 1,0 – ako obiteljska mirovina pri-pada samo obojici roditelja,

– 0,8 – ako obiteljska mirovina pri-pada samo bračnom drugu ili samo je-dnom roditelju, a povećava se za

– 0,1 – za slijedeće svako dijete.

Utvrđeni su i posebni uvjeti za ostvari-vanje prava na obiteljsku mirovinu poje-dinih članova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja. Udovica i majka stječu pravo na obiteljsku mirovinu ako su u času smrti hrvatskog branitelja sta-rije od 40 godina, odnosno kada navrše 40 godina života, a udovac i otac ako su stariji od 50 godina, odnosno kada na-vrše 50 godina života (članak 29. stavak 1.), odnosno bez obzira na godine ži-vota, ako kod njih nastane opća nespo-sobnost za rad (članak 29. stavak 2.). Djeca, posvojenici i pastorčad ostvaru-ju pravo na obiteljsku mirovinu prema članku 64. ZOMO, s tim da imaju pravo na obiteljsku mirovinu i nakon završetka ili prekida redovnog školovanja ako su nezaposlena, a najduže 12 mjeseci na-kon završetka ili prekida redovnog ško-lovanja (članak 29. stavak 3.) To je bitna novina (poboljšanje) u odnosu na prija-šnje ZOPHBDR. Pravo na obiteljsku mi-rovinu može im se priznati najranije od 1. siječnja 2005. i traje najdulje do isteka roka od 12 mjeseci nakon završetka ili prekida redovitog školovnja. Ova se odredba odnosi i na nezaposlenu djecu smrtno stradaloga hrvatskog branitelja kojima je pravo na obiteljsku mirovi-nu prestalo prije 1. siječnja 2005., pod uvjetom da nakon završetka ili prekida redovitog školovanja nije proteklo 12 mjeseci. Na mačehu, očuha i posvojite-lja hrvatskog branitelja odnose se odre-dbe ZOPHBDR o ostvarivanju prava na obiteljsku mirovinu koje se odnose na roditelje hrvatskog branitelja (članak 29. stavak 4.).

Pitanje je kako tumačiti odredbu članka 29. stavka 5. ZOPHBDR, koja gla-si: »Osobama iz stavka 1. (udovica, maj-

OBITELJSKA MIROVINAUdovica

hrvatskog branitelja čina vojnika

Udovica i sinhrvatskog branitelja

čina časničkog namjesnika

Pripadnost postrojbi pričuvni sastav

dragovoljac Domovinskog rata

djelatni sastav

gardijskapostrojba

Prosječni vrijednosni bodovi 0,94903 0,94903 1,37211 1,37211

Mirovinski staž (godina) 40 40 40 40

Polazni faktor 1,50 1,90 1,50 1,90

Osobni bodovi 56,9418 72,12628 82,3266 104,28036

Osobni bodovi povećani 45% 82,56561 104,5831 119,37357 151,20652

Mirovinski faktor 0,80 0,80 1,0 1,0

Aktualna vrijednost mirovine 47,35 47,35 47,35 47,35

Svota obiteljske mirovine 3.127,58 3.961,60 5.652,33 7.159,62

71

ka, udovac i otac), 3. (djeca, posvojenici i pastorčad) i 4. (mačeha, očuh i posvo-jitelj) «ovoga članka obiteljska mirovina određuje se primjenom osobnog boda korisnika obiteljske mirovine priznate članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata prema ranijim zakonima, uz pri-mjenu mirovinskog faktora iz članka 28. ovoga Zakona.« Navedena zakonska odreba, očito, ima u vidu određivanje obiteljske mirovine smrtno stradaloga hrvatskog branitelja, koji je umro nakon 31. prosinca 2004., dakle, nakon poče-tka primjene novoga ZOPHBDR, kao korisnik prava na invalidsku mirovinu ostvarenu prema prijašnjim ZOPHBDR. Dvojbu unosi spominjanje «osobnog boda korisnika obiteljske mirovine« ... «priznate prema ranijim zakonima«. Treba imati u vidu da se, prema članku 152. ZOMO, po službenoj dužnosti od 1. siječnja 2005. prevode sve invalidske mirovine hrvatskih branitelja ostvarene prema prijašnjim ZOPHBDR. U postu-pku prevođenja utvrdit će se poveća-ni osobni bodovi hrvatskog branitelja prema odredbama novoga ZOPHBDR, radi određivanja prevedene invalidske mirovine. Smisao navedene odredbe vidimo u tome da se obiteljska mirovi-na članovima obitelji smrtno stradalog hrvatsakog branitelja, koji je nakon 31. prosinca 2004. umro kao korisnik (pre-vedene) invalidske mirovine, određu-je primjenom mirovinskog faktora za pojedine članove obitelji iz članka 28. ZOPHBDR.

Prikazat ćemo nekoliko primjera izračuna obiteljske mirovine prema no-vome ZOPHBDR: (Tablica na str.68.)

6.4. Obiteljska mirovina članova obi-telji hrvatskog branitelja ostvarena pre-ma Zakonu o mirovinskom osiguranju, koja je određena na temelju mirovin-skog staža manjeg od 40 godina, pove-ćava se za 10% do 30% ovisno o vremenu (broju mjeseci) koje je hrvatski branitelj proveo u Domovinskom ratu, odnosno ovisno o tome je li hrvatski branitelj imao status dragovoljca iz Domovin-skog rata. Tako određena obiteljska mi-rovina ne može biti veća od obiteljske mirovine određene na temelju 40 go-dina mirovinskog staža (člnak 30.). Na navedeni način povećava se obiteljska mirovina ostvarena nakon 31. prosinca 2004. Na otvorena pitanja koja su ista-

knuta uz povećanje starosne, prijevre-mene i invalidske mirovine ostvarenih prema općim propisima, ovdje doda-jemo još jedno pitanje: povećava li se na navedeni način obiteljska mirovina ostvarena nakon smrti korisnika staro-sne ili invalidske mirovine, koji je umro nakon 31. prosinca 2004., a pravo na sta-rosnu, odnosno invalidsku mirovinu je ostvario do 31. prosinca 2004.?

6.5. ZOPHBDR ne uređuje od kada se priznaje pravo na obiteljsku mirovinu članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja, pa se, prema član-ku 9. stavku 1. ZOPHBDR, o tome rješa-va prema odredbama ZOMO. Pravo na obiteljsku mirovinu se priznaje od dana kada su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu, ako je za-htjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od šest mjeseci od dana ispunjenja uvjeta. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka od šest mjeseci od dana ispunjenja uvjeta, pravo na obiteljsku mirovinu se priznaje od prvoga dana podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag (članak 67. stavak 1. ZOMO).

6.6. Ovdje upozoravamo na jednu, po našem mišljenju, dvojbenu ili nedo-voljno jasnu zakonsku odredbu. Naime, prema članku 117. stavku 1. ZOPHBDR, «Bračni drug stupanjem u brak gubi prava iz ovoga Zakona koja je ostvario kao član obitelji smrtno stradaloga hr-vatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine.« Istovjetna je bila i odredba iz članka 96. ZOPHBDR iz 2001. godine. S obzirom na to da bračni drug smrtno stradaloga hrvatskog branitelja ostvaruje i pravo na obiteljsku mirovinu prema ZOPHBDR, znači li to da stupa-njem u brak taj bračni drug gubi pravo na obiteljsku mirovinu? To bi bilo ispod razine prava koje bračni drug ostvaruje prema ZOMO (članak 70.). Tragajući za smislom navedene odredbe posegnuli smo za Prijedlogom zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, u čijem je obrazloženju uz članke 110. do 121. navedeno da «Članci 110. do 121. pro-pisuju početak i trajanje prava iz ovoga zakona i zapreke za ostvarivanje prava (primjerice stupanje u brak kod korisni-ka obiteljske invalidnine, zlorabljenje ili grubo zanemarivanje roditeljskih du-žnosti te oduzimanje roditeljskog pra-

72

va).« Prema tome obrazloženju može se zaključiti da se navedena odredba u gu-bitku prava bračnog druga odnosi samo na pravo na obiteljsku invalidninu, a ne i na gubitak prava na obiteljsku mirovinu. Da bi se otklonili mogući nesporazumi, bilo bi potrebno da se da vjerodostojno tumačenje navadene odredbe.

Iste posljedice gubitka prava odno-se se i na bračnog druga koji «zlorabi ili grubo zanemari roditeljske dužnosti i prava prema djeci s kojom koristi ta prava pa mu je roditeljska skrb oduzeta odlukom suda u izvanparničnom postu-pku« (članak 117. stavak 2.), a «roditelj smrtno stradaloga hrvatsko branitelja iz Domovinskog rata ne može steći ni koristiti prava iz ovog Zakona ako mu je odlukom suda u izvanparničnom po-stupku oduzeto roiteljsko pravo zbog grubog zanemarivanja roditeljske du-žnosti« (članak 117. stavak 3.). I u na-vedenim se slučajevima javlja pitanje odnose li se te odredbe i na korisnike obiteljske mirovine ostvarene prema ZOPHBDR.

6.7. Novi ZOPHBDR je ukinuo smanji-vanje obiteljskih mirovina članova obi-telji hrvatskih branitelja za 8% do 20% ovisno o visini mirovine prema članku 75. stavku 9. i članku 147. ZOPHBDR iz 2001. godine.

7. Najniža mirovina

ZOPHBDR je, kao što je rečeno, uveo novi institut najniže mirovine, koji se bitno razlikuje od instituta najniže mi-rovine prema Zakonu o najnižoj miro-vini («Narodne novine«, broj 162/98. i 82/01.).

Tri su skupine korisnika mirovine, hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, koji, prema ZOPHBDR, mogu ostvariti najnižu mirovinu. U prve dvi-je skupine spadaju hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji koji su pravo na mirovinu ostvarili prema općim pro-pisima, a mirovina im je manja od naj-niže mirovine utvrđene ZOPHBDR, a u treću skupinu hrvatski branitelji koji nisu ostvarili pravo na mirovinu prema općim propisima, jer ne ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na mirovinu. To su:

1) korisnici invalidske ili obiteljske mirovine koji su mirovinu ostvarili, i to dijelom (kumulirana invalidska miro-vina ili obiteljska mirovina nakon smrti

korisnika kumulirane invalidske mi-rovine) ili u cijelosti (uzrok invalidno-sti je isključiva posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru ili bolesti zadobivenih u obrani suvereniteta Re-publike Hrvatske ili obiteljska mirovina članova obitelji smrtno stradalog hrvat-skog branitelja), prema odredbama no-voga ZOPHBDR (članak 31. stavak 1.),

2) korisnici starosne, invalidske ili obiteljske mirovine koji su mirovinu ostvarili prema općem propisu (članak 31. stavak 2.),

3) korisnici najniže mirovine koji to pravo ostvaruju prema ZOPHBDR: hr-vatski branitelji koji su navršili 65 godi-na života – muškarci, odnosno 60 godi-na života - žene, a nisu navršili najmanje 15 godina mirovinskog staža (članak 31. stavak 1.)(tzv. državna mirovina). U ovim slučajevima je najniža mirovina samostalo pravo.

Interesantno je da se u odredbi član-ka 31. stavka 2. ZOHBDR ne navode i ko-risnici prijevremene starosne mirovine, pa je upitno imaju li hrvatski branitelji koji ostvare pravo na prijevremenu sta-rosnu mirovinu, čija je mirovina manja od najniže mirovine, pravo na najnižu mirovinu? U stavku 6. istoga članka spo-minje se, doduše, određivanje najniže mirovine uz primjenu polaznog faktora (što asocira na prijevremenu starosnu mirovinu), ali se to, prema istoj odredbi, odnosi na najniže mirovine određene prema stavku 2. toga članka, a to su sta-rosne i invalidske mirovine (ne spomi-nju se prijevremene starosne mirovine) hrvatskih branitelja i obiteljske mirovi-ne članova obitelji hrvatskih branitelja ostvrene prema općim propisima. Tre-ba imati u vidu da su starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina dvije vrste mirovine, za koje su propisani ra-zličiti uvjeti stjecanja prava, a njihova visina se drukčije određuje. Dakle, pre-ma slovu zakona najniža mirovina ne pripada hrvatskim braniteljima koji su ostvarili pravo na prijevremenu staro-snu mirovinu. Takvom stajalištu u prilog govori i to da se u odredbi ZOPHBDR o povećanju mirovine ostvarene prema općim propisima, uz starosnu mirovinu, izrijekom navodi i prijevremena staro-sna mirovina (članak 14.). Valja, ipak, naglasiti da ne vidimo ikakvog opra-vdanog razloga zbog kojega najniža mirovina ne bi pripadala i hrvatskim

73

braniteljima koji su ostvarili pravo na prijevremenu starosnu mirovinu. Treba reći da prema službenom stajalištu Sre-dišnje službe HZMO (Upute o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata – prava iz mirovinskog osiguranja prema Zakonu o pravima hrvatskih bra-nitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, «Narodne novine«, broj 174/04., klasa: 140-01/05-06/43, ur.broj: 341-99-05/2-05-1 od 28. veljače 2005.) najniža mirovina pripada i korisnicima prijevremene starosne mirovine.

I ovdje se nameće pitanje: pripada li najniža mirovina hrvatskim branitelji-ma i članovima njihovih obitelji koji su pravo na mirovinu ostvarili do početka primjene novoga ZOPHBDR, dakle, do 31. prosinca 2004.? U prijelaznim i za-vršnim odedbama ZOPHBDR to se ne spominje. Ako se, možda, smatra da i tim korisnicima pripada najniža mirovina, nema odgovora na pitanje hoće li se u tim slučajevima najniža mirovina odre-đivati po službenoj dužnosti od 1. sije-čnja 2005. ili će se određivati na zahtjev korisnika od prvoga dana slijedećeg mjesca nakon podnošenja zahtjeva? Iz svega se može zaključiti da se najniža mirovina može odrediti samo hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji koji pravo na mirovinu ostvaruju nakon početka primjene ZOPHBDR, dakle, od 1. siječnja 2005. i nakon toga. To je i službeno stajalište Središnje službe HZMO (Upute od 28.2.2005.).

Dobro je napomenuti da najniža mi-rovina pripada i hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji koji su pra-vo na mirovinu ostvarli prema općim propisima, pa im je mirovina poveća-na prema članku 14., 21., odnosno 30. ZOPHBDR za određeni postotak ovi-sno o trajanju njihovog sudjelovanja u Domovinskom ratu, naravno, u slučaju kada je njihova mirovina manja od naj-niže mirovine. To se isto tako odnosi na hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji, koji su pravo na mirovinu ostva-rili prema općim propiisma na temelju od 40 godina i više mirovinskog staž, pa im mirovina nije povećana na navedeni način.

Najniža mirovina, prema stajali-štu Središnje službe HZMO (Upute od 28.2.2005.), ne pripada hrvatskim braniteljima koji su pravo na mirovinu ostvarili kao djelatne vojne osobe, po-

licijski službenici i ovlaštene službene osobe prema Zakonu o pravima DVO, PS i OSO.

Visina najniže mirovine određuje se, prema ZOPHBDR, od osnovice koja iznosi 45% prosječne neto plaće svih za-poslenih u Republici Hrvatskoj u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava (članak 31. stavak 4.). Najniža mirovina korisnika invalidske mirovine zbog pro-fesionalne nesposobnosti za rad odre-đuje uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 80. ZOMO (0,8)(članak 31. sta-vak 5.), a starosna i invalidska mirovina hrvatskog branitelja i obiteljska mirovi-na članova obitelji hrvatskog branitelja, koji su pravo na mirovinu ostvarili pre-ma općim propisima (ZOMO) određu-jese uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 80. ZOMO (1,0 – korisniku sta-rosne i invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, a 1,0, 0,9, 08, 0,7 – korisnicima obiteljske mirovine)(čla-nak 31. stavak 6.). Najniža mirovina ne pripada korisniku mirovine za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti (članak 31. stavak 8.). Ta se odredba, zapravo, odnosi samo na ko-risnike invalidske mirovine zbog profe-sionalne nesposobnosti za rad, kojima se za vrieme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti isplaćuje dio mi-rovine (članak 80. stavak 1. točka 5. i 6. ZOMO), jer se svim ostalim korisnicima mirovine za vrijeme zaposlenja ili oba-vljanja samostalne djelatnosti isplata mirovine obustavlja (članak 90. stavak 3. ZOMO).

Najniža mirovina korisnika tzv. ku-mulirane invalidske mirovine određu-je se prema ukupnoj svoti kumulirane invalidske mirovine, a ne u razmjernim dijelovima. Tako će se najniža mirovi-na odrediti i hrvatskom branitelju koji je korisnik tzv. kumulirane invalidske mirovine u slučaju kada hrvatski brani-telj ne ispunjava uvjete za određivanje razmjernog dijela mirovine na temelju invalidnosti koja nije nastala kao poslje-dica obrane suvereniteteta Republike Hrvatske.

Osnovica za određivanje najniže mi-rovine od 1. siječnja 2005. iznosi 1.877,-85 kuna (45% prosječne neto plaće svih zaposlenih u 2004. godini, koja iznosi 4.173,00 kuna).

Najniža mirovine usklađuje se poče-tkom svake kalendarske godine s pro-

74

mjenom prosječne neto plaće svih za-poslenih u Republici Hrvatskoj u pret-hodnoj godini (članak 31. stavak 7.). S obzirom na to da se najniža mirovina ne određuje prema tzv. bodovnom susta-vu, pa se i ne iskazuje osobnim bodovi-ma, to se najniža mirovina ne usklađuje, prema članku 86. ZOMO, od 1. siječnja i od 1. srpnja svake kalendarske godine prema novoj aktualnoj vrijednosti miro-vine.

8. Najviša mirovina

ZOPHBDR nema odredbe o najvi-šoj mirovini hrvatskih branitelja, pa se, prema članku 9. stavku 1. ZOPHBDR, u tom pogledu primjenjuju odredbe Zakona o najvišoj mirovini («Naroden novine«, broj 162/98. i 82/01.). Prema članku 1.a toga Zakona, tim se Zakonom «određuje i najviša mirovina koju može ostvariti osiguranik kojemu se mirovina određuje prema Zakonu o pravima hr-vatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji«. Svota najviše mirovine u tim slučajevima «ne može biti viša od dvije svote najviše mirovine određene prema članku 1. i 2. Zakona o najvišoj mirovini za 40 godina miro-vinskog staža.« Podsjetimo, najviša mi-rovina, prema navedenim zakonskim odredbama, određuje se množenjem osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine, a osobni bodovi za određivanje najviše mirovine dobivaju se tako da se ukupni mirovin-ski staž osiguranika pomnoži s 3,8 vrije-dnosnih bodova i polaznim faktorom.

Prema tome, najviša mirovina ko-risnika koji su invalidsku ili obiteljsku mirovinu ostvarili prema ZOPHBDR određuje se tako da se po mirovinskoj formuli:

mirovina = 3,8 x 40 x PF = =OB x MF x AVM x 2.

U skladu s tom mirovinskom formu-lom invalidska mirovina hrvatskih bra-nitelja i obiteljska mirovina članova nji-hovih obitelji od 1. siječnja 2005. iznosi:• invalidska mirovina zbog opće ne-sposobnosti za rad:

= 3,8 x 40 x 1,0 = 152,0 x 1,0 x 47,35 = =7.197,20 kuna x 2 = 14.394,40 kuna,• invalidska mirovina zbog profesio-nalne nesposobnosti za rad nezaposle-nog hrvatskog branitelja:

= 3,8 x 40 x 1,0 = 152,0 x 0,8 x 47,35 =5.757,76 kuna x 2 = 11.515,52 kune,

• obiteljska mirovina jednog djeteta: = 3,8 x 40 x 1,0 = 152,0 x 1,0 x 47,35 = 7.197,20 kuna x 2 = 14.394,40 kuna,

•obiteljska mirovina udovice = 3,8 x 40 x 1,0 = 152,0 x 0,8 x 47,35 = 5.757,76 kuna x 2 = 11.515,52 kune.

Treba naglasiti da se invalidska miro-vina hrvatskih branitelja i obiteljska mi-rovina članova njihovih obitelji određu-ju prema ZOPHBDR, a da tako određe-na mirovina ne može biti viša od najviše mirovine određene na navedeni način.

S obzirom na to da gotovo niti jedna mirovina određena prema ZOPHBDR, pa ni one određene za najviše činove, ne prelazi svote najviše mirovine, može se javiti više teoretsko pitanje: određu-je li se najviša mirovina korisnika koji je pravo na mirovinu ostvario prema ZOPHBDR i uz primjenu polaznih fakto-ra utvrđenih ZOPHBDR (1,10, 1,50, 1,85, 1,90) te povećavaju li se osobni bodovi za 45%? Službeno je stajalište Središnje službe HZMO da se najviša mirovina u navedenim slučajevima određuje bez primjene posebnih polaznih faktora te da se osobni bodovi ne povećavaju za 45%.

Kada se radi o mirovinama ostvarenim prema općim propisima, koje se prema ZOPHBDR povećavaju za određeni po-stotak ovisno o vremenu koje je hrvatski branitelj proveo u Domovinskom ratu, najviša se mirovina određuje množe-njem osobnih bodova s mirovinskim stažem hrvatskog branitelja i polaznim faktorom, a osobni bodovi se dobivaju množenjem 3,8 vrijednosnih bodova, polaznog faktora i aktualne vrijednosti mirovine (članak 1. i 2. Zakona o najvišoj mirovini, a ne u visini dvostruke svote tako određene najviše mirovine).

9. Revizija ocjena invalidnosti

Kao i prema ZOPHBDR iz 1996. i 2001. godine, tako i prema novom ZOPHBDR svaka ocjena invalidnosti na temelju koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili pravo na invalidsku mirovinu prema ZOPHBDR, koju daje ovlašteni vještak mirovinskog osigura-nja, podliježe reviziji. Osim toga, reviziji podliježe i »priznata obiteljska mirovi-na članovima obitelji smrtno stradaloga

75

hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata«. Reviziju obavlja Povjerenstvo za reviziju ocjena invalidnosti Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (članak 33.).

Prema tome, nalaz i mišljenje o inva-lidnosti hrvatskog branitelja daje ovla-šteni vještak HZMO, u prvom i u drugom stupnju upravnog postupka, a reviziju tih nalaza i mišljenja ne obavlja Stručno po-vjerenstvo za reviziju HZMO, nego Po-vjerenstvo za reviziju navedenoga Mi-nistarstva. Revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti hrvatskih branitelja obavlja se prije donošenja rješenja o njihovom pravu na temelju te invalidnosti. S obzi-rom na to da isto Povjerenstvo obavlja reviziju ocjena invalidnosti hrvatskih branitelja i u prvom i u drugom stupnju rješavanja, prijeporno je osigurava li se na takav način dvostupnost rješavanja o njihovim pravima. Ista je pravna situaci-ja i u postupku revizije nalaza i mišljenja o invalidnosti osiguranika koji ostvaru-ju prava na temelju invalidnosti prema odredbama ZOMO. I u tim postupcima isto Stručno povjerenstvo za reviziju HZMO obavlja reviziju nalaza i mišlje-nja o invalidnosti u prvom stupnju rješa-vanja i u žalbenom postupku. Doduše, Stručno povjerenstvo za reviziju HZMO, koje ima više vijeća, djeluje na način da reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti u žalbenom postupku ne obavlja isto vi-jeće Stručnog povjerenstva za reviziju.

U prijašnjoj provedbi bilo je prijepor-no pitanje granica vezanosti ovlaštenog vještaka HZMO ocjenom Povjerenstva za reviziju ocjena invalidnosti hrvatskih branitelja. Naime, pitanje je treba li Po-vjerenstvo za raviziju ulaziti u ocjenu postojanja invalidnosti ili se treba ogra-ničiti samo na uzroke invalidnosti hrvat-skog branitelja. Primjerice, ako u po-stupku revizije Povjerenstvo za reviziju ocijeni da nije pravilan nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka prema kojemu je kod hrvatskog branitelja nastupila inva-lidnost koja je u cijelosti li djelomično posljedica ranjavanja, ozljede, zatoče-ništva u logoru ili bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hr-vatske, zbog toga što kod hrvatskog branitelja invalidnost nije nastupila, je li ovlašteni vještak vezan tom ocjenom na način da mora dati mišljenje da kod hrvatskog branitelja invalidnost nije na-stupila. Mislimo da je u navedenom slu-

čaju ovlašteni vještak vezan ocjenom Povjerenstva za reviziju samo u pogle-du uzroka invalidnosti, a ne i mišljenjem da je kod hrvatskog branitelja nastala invalidnost. Ovlašteni vještak, naime, može dati mišljenje da je kod hrvatskog branitelja nastala invalidnost, ali ne i da je invalidnost posljedica navedenih uzroka nastalih u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Jer, da je ovlašte-ni vještak prvotno dao nalaz i mišljenje prema kojemu je kod hrvatskog brani-telja nastala invalidnost kao posljedica bolesti nastale izvan okolnosti obrane suvereniteta, taj se nalaz i mišljenje radi revizije ne bi dostavio Povjerenstvu za reviziju, nego Stručnom povjerenstvu za reviziju.

Dvojbe izaziva dio navedene odre-dbe o reviziji prema kojoj «priznata obiteljska mirovina članovima obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja« podliježe reviziji. Mislimo da navedenu odredbu treba tumačiti na način da revi-ziji podliježe nalaz i mišljenje o uzroku smrti smrtno stradalog hrvatskog brani-telja, a ne i rješenje o priznanju prava na obiteljsku mirovinu.

10. Računanje vremena provede-nog u Domovinskom ratu

u mirovinski staž

Vrijeme sudjelovanja hrvatskog bra-nitelja u Domovinskom ratu računa se u njegov mirovinski staž u dvostrukom trajanju. Računa li se to vrijeme u staž osiguranja ili u posebni staž ovisi o tome je li hrvatski branitelj za to vrijeme bio mirovinski osiguran, ako je bio zapo-slen ili osiguran po drugoj osnovi, to se vrijeme računa u staž osiguranja, a ako nije bio zaposlen niti osiguran po drugoj osnovi računa se u posebni staž (članak 33. stavak 1.).

Zakon kaže da se vrijeme sudjelo-vanja u Domovinskom ratu računa «su-kladno propisima o obrani«. Identičnu odredbu sadržavao je i ZOPHBDR iz 1996. godine (članak 18.) i ZOPHBDR iz 2001. godine (članak 36.). Prema članku 144. stavku 1. važećeg Zakona o obrani (»Narodne novine«, broj 33/02.), a iden-tičnu je odredbu (članak 205. stavak 1.) sadržavao i prijašnji Zakon o obrani («Narodne novine«, broj 74/93. i 57/96.), pripadnicima Oružanih snaga Republi-ke Hrvatske i Ministarstva unutarnjih

76

poslova Republike Hrvatske računalo se u mirovinski staž u dvostrukom tra-janju vrijeme koje su u razdoblju od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. proveli u Domovinskom ratu. U Izvorišnim osno-vama Ustava Republike Hrvatske – Pro-čišćeni tekst (Narodne novine«, broj 124/00) se utvrđuje da je Domovinski rat trajao od 1991. do 1995. godine, a dosa-dašnji ZOPHBDR na različie su načine utvrđivali razdoblje obrane neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno obra-ne suvereniteta Republike Hrvatske: prema ZOPHBDR iz 1996. godine - od 30. svibnja 1990. do 30.lipnja 1996. (čla-nak 2.), prema ZOPHBDR iz 2001. godi-ne – od 1991. do 1995. godine (članci 2. do 7.), a prema ZOPHBDR iz 2004. go-dine – od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. To je u provedbi stvaralo dvojbe. Tako se je u provedbi ZOPHBDR iz 2001. godine u mirovinski staž računalo vrije-me koje su hrvatski branitelji proveli u Domovinskom ratu u razdoblju od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996., ali se je radi određivanja dodatka na mirovi-nu po osnovi sudjelovanja u Domovin-skom ratu (članak 77.) računalo vrijeme koje su hrvatski branitelji proveli u Do-movinskom ratu samo u razdoblju od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 1995.

U računanju mirovinskog staža hrvat-skih branitelja novi je ZOPHBDR uveo dvije novine. Prvo, hrvatskom branite-lju koji je nakon razvojačenja ostvario pravo na novčanu naknadu na osno-vi privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme korištenja te na-knade računa se u mirovinski staž kao posebni staž u jednostrukom trajanju (članak 33. stavak 2.). Po toj se osnovi može računati u posebni staž i vrijeme nakon 30. lipnja 1996. Pitanje je, kako se računa u mirovinski staž vrijeme za koje je hrvatski branitelj nakon razvoja-čenja ostvario naknadu plaće za vrije-me privremene nesposobnosti za rad a za to je vrijeme bio zaposlen, računa li se to vrijeme kao posebni staž ili staž osiguranja? Ili se navedena zakonska odredba odnosi samo na hrvatske bra-nitelje koji istodobno nisu bili zaposleni odnosno po drugoj osnovi mirovinski osigurane? Drugo, vrijeme u kojem je nezaposleni, odnosno na drugi način neosigurani hrvatski branitelj nakon 30. lipnja 1996. obavljao zadaće u postroj-bama Ministarstva unutarnjih poslova,

odnosno Ministarstva obrane računa se u mirovinski staž kao posebni staž u je-dnostrukom trajanju (članak 33. stavak 3.) To su hrvatski branitelji koji su bili u pričuvnom sastavu MUH-a, odnosno Hrvatske vojske.

11. Doplatak za djecu

Iako doplatak za djecu ne spada u mirovinsko osiguranje, s obzirom na to da HZMO rješava i o pravu na do-platak za djecu, spomenut ćemo da je novi ZOHBDR ponovno vratio odredbu prema kojoj «djeci smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i djeci zatočenih ili nestalih hrvat-skih branitelja iz Domovinskog rata pripada doplatak za djecu u najvišem predviđenom iznosu« (članak 34.). Toj djeci pripada doplatak za djecu u naj-višem iznosu predviđenom Zakonom o doplatku za djecu («Narodne novine«, broj 94/01.), dakle, bez obzira na imo-vinski cenzus. U svemu ostalome na tu se djecu primjenjuju odredbe Zakona o doplatku za djecu. Djeca ostalih hr-vatskih branitelja ostvaruju doplatak za djecu, kao i ostala djeca, prema Zakonu o doplatku za djecu.

Skoro ista odredba bila je i u ZOPHBDR iz 1996. godine (članak 19.), s tim što je prema toj odredbi doplatak za djecu pripadao i djeci razvojačenog nezaposlenog hrvatskog branitelja koji prima novčanu naknadu zbog nezapo-slenosti. ZOPHBDR iz 2001. godine ni-šta posebno nije propisivao u pogledu prava na doplatak za djecu hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, pa se za tu djecu u razdoblju od 7. studeno-ga 2001. do 31. prosinca 2004. doplatak za djecu ostvarivao prema Zakonu o do-platku za djecu.

12. Prevođenje prava ostvarenih do 31. prosinca 2004.

12.1. S obzirom na to da se mirovine i profesionalna rehabilitacija s naknadom prema novome ZOPHBDR određuju na drukčiji način u odnosu na ZOPHBDR iz 2001. godine, prava na invalidsku miro-vinu i prava na temelju preostale radne sposobnosti hrvatskih branitelja i prava na obiteljsku mirovinu članova njihovih obitelji ostvarena prema odredbama ZOPHBDR, koji su bili na snazi do stu-panja na snagu novoga ZOPHBDR, pre-

77

vode se od 1. siječnja 2005. na prava i određuju u skladu s odredbama novoga ZOPHBDR.

12.2. Pravo na invalidsku mirovinu hrvatskog branitelja i pravo na obitelj-sku mirovinu članova obitelji hrvatskog branitelja ostvarena prema ZOPHBDR iz 1994., 1996. i 2001. godine prevode se od 1. siječnja 2005. na, kako ZOPHBDR kaže, «odredbe ovoga Zakona, ako je to za njih povoljnije.« (članak 152.). To znači da se invalidska mirovina i obitelj-ska mirovina ostvarene do 31. prosinca 2004. prevode od 1. siječnja 2005. na na-čin da se određuje prema odredbama novoga ZOPHBDR. Mirovina se prevodi ako je to za korisnika povoljnije. Ako bi mirovina koja je korisnicima pripadala na 1. siječnja 2005. bila povoljnija od prevedene mirovine, korisnicima će i dalje pripadati ta povoljnija (a ne preve-dena) mirovina.

Prevedena invalidska mirovina određuje se prema mirovinskoj formuli za izračun svote mirovine, s tim da se vrijednosni bodovi i prosječni vrijedno-sni bodovi utvrđuju prema članku 16. ZOPHBDR, polazni faktor prema član-ku 17. ZOPHBDR (1,10, 1,50, odnosno 1,85 ovisno o pripadnosti postrojbi hr-vatskog branitelja), osobni bodovi (40 godina mirovinskog staža) i povećani (za 45%) osobni bodovi prema član-ku 18. ZOPHBDR, a mirovinski faktor prema članku 80. stavku 1. točki 3. i 4. ZOMO (1,0 za invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad i 0,8 za in-validsku mirovinu zbog profesional-ne nesposobnosti za rad) i članku 19. ZOPHBDR (0,50 za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti). Prosječni vri-jednosni bodovi utvrđuju se na način da se usklađena osnovica iz članka 157. ZOPHBDR koja odgovara «osobnom činu i ustrojbenom mjestu hrvatskog branitelja na temelju kojeg se isplaću-je mirovina do dana stupanja na snagu ovoga Zakona« (1. siječnja 2005.) podi-jeli s prosječnom plaćom svih zaposle-nih u Republici Hrvatskoj u 2004. godini. To su iste osnovice kao i one iz članka 20. ZOPHBDR, koje služe za određiva-nje mirovina ostvarenih prema odre-dbama ZOPHBDR u 2005. godini.

Prema tome, prevedena invalidska mirovina hrvatskog branitelja čina voj-

nika iznosit će od 1. siječnja 2005. kao u našem primjeru danom u točki 4.10. ovoga članka.

Kumulirana invalidska mirovina hr-vatskog branitelja ostvarena prema ZOPHBDR prevest će se na način da će se dio mirovine ostverene na temelju in-validnosti koja je posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru ili bolesti zadobivenih u obrani suvereniteta Re-publike Hrvatske prevesti na navedeni način prema članku 152. ZOPHBDR, a dio mirovine ostvarene na temelju in-validnosti koja je posljedica okolnosti nastalih izvan obrane suvereniteta Re-publike Hrvatske ponovno se određuje prema odredbama članka 74. do 80. i članka 184. ZOMO kao da je osigurani slučaj nastupio 1. siječnja 2005. Taj dio mirovine se povećava prema članku 21. ZOMO ovisno o vremenu sudjelovanja hrvatskog branitelja u Domovinskom ratu. To se odnosi i na one hrvatske branitelje kojima je taj razmjerni dio in-validske mirovine bio određen prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosin-ca 1998. To stajalište Središnje službe HZMO (Upute od 28.2.2005.) je upitno, osobito zbog toga što se u postupku pre-vođenja kumuliranih invalidskih mirovi-na hrvatskih branitelja od 7. studenoga 2001. prema članku 140. ZOPHBDR iz 2001. godine taj dio invalidske mirovine nije ponovno određivao nego je samo preuziman kao dio kumulirane invalid-ske mirovine.

Ako je prijašnja invalidska mirovina povećana za dodatak na mirovinu veća od invalidske mirovine prevedene pre-ma članku 152. ZOPHBDR, hrvatskom će se branitelju od 1. siječnja 2005. do-datak na mirovinu pribrojiti prijašnjoj invalidskoj mirovini pa će se i dalje isplaćivati kao prevedena invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad (članak 156.). Dodatak na mirovinu se u tim slučajevima. naime, uračunava u invalidsku mirovinu. Primjerice, pri-jašnja invalidska mirovina vojnika na dan 1. siječnja 2005. iznosila je 1.412,83 kuna, a uvećana za dodatak na mirovi-nu u svoti od 2.328,20 kuna ukupno je iznosila 3.741,03 kuna. S obzirom na to da invalidska mirovina vojnika preve-dena, prema članku 152. ZOPHBDR, od

78

1. siječnja 2005. iznosi 2.866,93 kuna, hr-vatskom će se branitelju od 1. siječnja 2005. isplaćivati invaliska mirovina u svoti od 3.741,03 kuna.

Prevedena obiteljska mirovina čla-nova obitelji hrvatskog branitelja odre-đuje se kao i invalidska mirovina, s tim što se polazni faktor određuje prema članku 26. ZOPHBDR (1,50, odnosno 1,90 ovisno o pripadnosti hrvatskog branitelja postrojbi), a mirovinski faktor prema članku 28. ZOPHBDR (1,0, 0,8 uz povećanja za 0,1 za drugo i svako slije-deće dijete ovisno o članovima obitelji koji koriste obiteljsku mirovinu).

Ako je prijašnja obiteljska mirovina uvećana za dodatak na mirovinu veća od obiteljske mirovine prvedene prema članku 152. ZOPHBDR, dodatak na mi-rovinu se pribraja prijašnjoj obiteljskoj mirovini, odnosno uključuje u obitelj-sku mirovinu, pa se od 1. siječnja 2005. isplaćuje kao prevedena obiteljska obi-teljska mirovina (članak 156.).

12.3. Nezaposlenim hrvatskim bra-niteljima koji su na temelju preostale radne sposobnosti prema prijašnjim propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju ostvarili pravo na zaposle-nje na drugim poslovima i naknadu plaće zbog nezaposlenosti (privreme-na naknada) prevedena su ta prava od 7. studenoga 2001., prema članku 141. ZOPHBDR iz 2001. godine, na invalid-sku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, a ako je hrvatski branitelj imao status HRVI iz Domovinskog rata, pre-vedena invalidska mirovina uvećana je za dodatak na mirovinu po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu. Prijašnja prava su prevedena ako je to za hrvatskog branitelja bilo povoljnije. Ako je prevedena invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad, sa ili bez dodatka na mirovinu, bila nepovolj-nija od naknade plaće zbog nezaposle-nosti, prijašnja prava se nisu prevodila, nego je hrvatskom branitelju nakon 7. studenoga 2001. i dalje pripadalo pra-vo na zaposlenje na drugim poslovima i naknada plaće zbog nezaposlenosti.

Hrvatskim braniteljima kojima se prijašnje pravo na temelju preostale ra-dne sposobnosti od 7. studenoga 2001. prevedeno na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, ta će se in-validska mirovina od 1. siječnja 2005.

prevesti, prema članku 152. ZOPHBDR, na invalidsku mirovinu zbog opće ne-sposobnosti za rad i odrediti prema odredbama novog ZOPHBDR (članci 16., 17., 18. i 157.). Ako je prijašnja inva-lidska mirovina uvećana za dodatak na mirovinu veća od invalidske mirovine prevedene prema članku 152. ZOMO, hrvatskom se branitelju se dodatak na mirovinu uračunava u prijašnju invalid-sku mirovinu pa se od 1. siječnja 2005. isplaćuje kao invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad (članak 156.).

Ako se prijašnje pravo na zaposlenje na drugim poslovima i pravo na nakna-du plaće zbog nezaposlenosti od 7. stu-denoga 2001. nije prevelo, zbog toga što je naknada plaće zbog nezaposlenosti bila povoljnija od invalidske mirovine, sa ili bez dodatka na mirovinu, ta se pra-va od 1. siječnja 2005. prevode, prema članku 153. ZOPHBDR, na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad i određuje prema odredbama no-vog ZOPHBDR (članci 16., 17., 18. i 157.). Ako je prevedena invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad manja od prijašnje naknade plaće zbog neza-poslenosti koja je hrvatskom branitelju pripadala 1. siječnja 2005., hrvatskom branitelju od 1. siječnja 2005. pripada prevedena (manja) invalidska mirovina, a ne zadržava prijašnje pravo na nakna-du plaće niti mu se prevedena invalid-ska mirovina isplaćuje u visini naknade plaće zbog nezaposlenosti. Članak 153. ZOPHBDR, naime, ne sadržava zaštitnu klauzulu prema kojoj se prevedena in-validska mirovina određuje u visini pri-ješnje (povoljnije) naknade plaće zbog nezaposlenosti. Hrvatskom branitelju čija je invalidnost dijelom posljedica uzroka nastalih u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom posljedi-ca uzroka izvan tih okolnosti prevedena mirovina će se odrediti kao kumulirana invalidska mirovina.

Dok se prijašnje pravo na zaposlenje na drugim poslovima i pravo na nakna-du plaće zbog nezaposlenosti ne pre-vede, hrvatskom branitelju će se od 1. siječnja 2005. isplaćivati naknada plaće zbog nezaposlenosti. Navedeno prema ZOPHBDR može potrajati i tri godine. Zakon, međutim, ne daje odgovor na pitanje hoće li hrvatski branitelj biti du-

79

žan vratiti više primljene svote naknade plaće zbog nezaposlenosti u slučaju kada je ta naknada veća od prevede-ne invalidske mirovine? Mislimo da bi u tim slučajevima, analognom primje-nom odrededbi članka 121. stavka 3. i članka 122. stavka 3. ZOMO, rješenjem o prevođenju trebalo odrediti da će se prevedena (manja) invalidska mirovina isplaćivati od prvoga dana sljedećeg mjeseca nakon donošenja rješenja.

12.4. Zaposlenim hrvatskim branite-ljima koji su prema prijašnjim propsima na temelju preostale radne sposobnosti ostvarili pravo na zaposlenje na drugim poslovima i pravo na naknadu plaće zbog manje plaće na drugom poslu (razlika plaće određena prema članku 13. ZOPHBDR iz 1996. godine) preve-dena su ta prava od 7. studenoga 2001., prema članku 142. ZOPHBDR iz 2001. godine, na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, pa su radeći uz plaću primali i invalidsku mirovinu zbog profesionalne nespo-sobnosti za rad određenu uz primjenu mirovinskog faktora 0,5. Prevedena in-validska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad nije uvećavana za dodatak na mirovinu, zbog toga što se prema članku 76. ZOPHBDR iz 2001. godine uvećavala za dodatak na mirovi-nu samo invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad. Prijašnja su prava prevedena ako je prevedena invalidska mirovina zbog profesionalne nesposo-bnosti za rad bila povoljnija od nakna-de plaće zbog manje plaće na drugom poslu. Ako je naknada plaće bila povolj-nija od prevedene invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, hrvatski branitelj je zadržao pravo na zaposlenje na drugim poslovima pa mu se je od 7. studenoga 2001. i dalje isplaćivala naknada plaće zbog manje plaće na drugom poslu.

Prijašnja invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad prevodi se od 1. siječnja 2005., prema članku 152. ZOPHBDR, na novu inva-lidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad određenu prema odredbama novog ZOPHBDR (članak 16., 17., 18., 19. i 157.). Ako je prijašnja invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je hrvatskom branitelju pripadala na dan 1. siječnja 2005. povoljnija od prevedene invalid-

ske mirovine zbog profesionalne ne-sposobnosti za rad prema članku 152. ZOPHBDR, od 1. siječnja 2005. pripada mu invalidska mirovina u visini svote prijašnje invalidske mirovine.

Ako je hrvatski branitelj nastavio ko-ristiti pravo na zaposlenje na drugim poslovima i naknadu plaće zbog manje plaće na drugom poslu, ta mu se pra-va od 1. siječnja 2005. prevode, prema članku 154. ZOPHBDR, na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposo-bnosti za rad određenu prema odredba-ma novog ZOPHBDR (članci 16., 17., 18., 19. i 157.). Hrvatskom branitelju čija je invalidnost dijelom posljedica uzroka nastalih u obrani suvereniteta Republi-ke Hrvatske, a dijelom posljedica uzro-ka nastalih izvan tih okolnosti, prvedena invalidska mirovina će se odrediti kao kumulirana invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad.

Invalidska mirovina zbog profesio-nalne nesposobnosti za rad prevedena prema članku 154. ZOPHBDR pripa-da hrvatskom branitelju od 1. siječnja 2005., bez obzira na to je li mu prijašnja naknada plaće zbog manje plaće na drugom poslu koja mu je pripadala na 1. siječnja 2005. povoljnija (veća) od pre-vedene invalidske mirovine.

12.5. Hrvatskim braniteljima koji su pravo na profesionalnu rehabilitaciju ostvarili prema ZOPHBDR iz 1996. godi-ne pripadala je naknada plaće u iznosu plaće pripadnika gardijske postrojbe (članak 12. stavak 2.), a onima koji su to pravo ostvarili prema ZOPHBDR iz 2001. godine u iznosu plaće pripadnika djela-tnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske istog čina i ustrojbenog mje-sta (članak 31. stavak 3.). Prema novom ZOPHBDR, naknada hrvatskog branite-lja s pravom na profesionalnu rehabili-taciju određuje se u iznosu invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad (članak 23. stavak 3.). Prema članku 155. ZOPHBDR «prevode se sva prava na naknade u vezi s ostvarivanjem prava na profesionalnu rehabilitaciju« ostva-rena prema prijašnjim ZOPHBDR, «ako je to za njih povoljnije.« Treba zapaziti da ZOPHBDR ne govori o prevođenju ostvarenih prava na profesionalnu re-habilitaciju, nego o prevođenju prava na naknadu u vezi s pravom na profesio-nalnu rehabilitaciju. To, dakle, znači da se naknade plaće hrvatskih branitelja s

80

pravom na profesionalnu rehabilitaciju ostvarene prema prijašnjim ZOPHBDR (u iznosu plaće pripadnika gardijske postrojbe, ako je ostvarena prije 7. stu-denoga 2001., odnosno u iznosu plaće pripadnika djelatnog sastava Oružanih snaga, ako je ostvarena od 7. studeno-ga 2001. i nakon toga), od 1. siječnja 2005. prevode na naknadu određenu prema novome ZOPHBDR (članak 23. stavak 3.) - u iznosu invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad odre-đene prema novom ZOPHBDR. Ako je naknada plaće ostvarena prema prija-šnjim ZOPHBDR, koja im je pripadala na 1. siječnja 2005., povoljnija (veća) od naknade određene prema novome ZOPHBDR, hrvatskim braniteljima od 1. siječnja 2005. pripada naknada u izno-su prijašnje naknade. Naknada plaće određena prema ZOPHBDR iz 1996. go-dine u iznosu plaće pripadnika gardij-ske postrojbe, u pravilu, bit će veća od prevdene naknade u iznosu invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad.

Rješenjem se, u postupku prevođe-nja, utvrđuje rok u kojem hrvatski brani-telj, čija je profesionalna rehabilitacija u tijeku, treba završiti profesionalnu rehabilitaciju (članak 155. stavak 2.). Ta se odredba, znači, odnosi samo na one hrvatske branitelje koji se nalaze na profesionalnoj rehabilitaciji, a ne i na hrvatske branitelje koji još nisu započe-li s profesionalnom rehabilitacijom.

12.6. Osnovice iz članka 157. satavka 1. ZOPHBDR, koje služe za utvrđivanje prosječnih vrijednosnih bodova prema kojima se određuju prevedene invalid-ske mirovine od 1. siječnja 2005., uskla-đuju se početkom svake kalendarske godine s promjenom prosječne plaće svih zaposlenih u prethodnih godina (članak 157. stavak 2.), kao što je to pro-pisano u članku 20. stavku 2. ZOPHBDR. Prema tome i osnovice iz članka 157. ZOPHBDR uskladit će se od 1. siječnja 2001. s promjenom prosječne plaće svih zaposlenih u 2004. u odnosu na 2003. godinu (za 6,4378%), pa će se prosje-čni vrijednosni bodovi radi određivanja prevedenih mirovina utvrditi na temelju tako usklađenih osnovica. Na taj se na-čin sve mirovine ostvarene i prevedene prema ZOPHBDR od 1. siječnja svake godine ponovno određuju prema pro-sječnim vrijednosnim bodovima utvr-

đenim na temelju usklađenih osnovica utvrđenih za prethodnu godinu, čime se osigurava ista razina mirovina određe-nih za isti čin i ustrojbeno mjesto hrvat-skog branitelja bez obzira na to kada su ostvarene.

12.7. HZMO je dužan prevesti sva prava ostvarena prema prijašnjim ZOPHBDR u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ZOPHBDR (članak 158. stavak 1.), dakle, do 31. prosin-ca 2007. S obzirom na to da su gotovo sva prava iz mirovinskog osiguranja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji ostvarena do stupanja na snagu ZOPHBDR iz 2001. godine prevedena prema odredbama toga Zakona, upitno je zbog čega je određen tako dugi (tro-godišnji) rok za prevođenje prava. To tim više što se, prema našem mišljenju, prevođenje može obaviti bez većih te-škoća u relativno kratkom roku.

13. Rješavanje neriješenih zahtjeva

Na kraju treba se osvrnuti na odre-dbu o rješavanju neriješenih zahtjeva za ostvarivanje prava prema ZOPHBDR podnesene do 31. prosinca 2004. Prema članku 158. stavku 2. ZOPHBDR, «postu-pci započeti prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zako-na, a nisu okončani pravomoćnim rje-šenjem okončat će se prema odredba-ma ovoga Zakona ako je to hrvatskom branitelju povoljnije.« Ta je odredba skoro identična prvoj rečenici odredbe članka 144. ZOPHBDR iz 2001. godine, osim što je u novome ZOPHBDR dodano «ako je to hrvatskom branitelju povolj-nije.« Polazeći od iskustava u primjeni navedene odredbe ZOPHBDR iz 2001. godine, koja je stvarala veoma velike teškoće pri provedbi, analizirat ćemo navedenu odredbu novog ZOPHBDR.

Treba podsjetiti da se u sustavu mi-rovinskog osiguranja o pravima iz mi-rovinskog osiguranja uvijek rješava prema propisima koji su važili u vrijeme nastupa osiguranog slučaja (dana od kojeg se priznaje pravo). Tako je član-kom 190. stavkom 1. ZOMO, koji se pri-mjenjuje od 1. siječnja 1999., propisano «Postupak za ostvarivanje prava iz mi-rovinskog osiguranja koja se ostvaru-ju do 31. prosinca 1998., ..... završit će se prema propisima koji su važili toga dana.«

Pitanje je, naime, odnosi li se odredba članka 158. stavka 2. novoga ZOPHBDR

81

samo na slučajeve u kojima je postupak pokrenut «prema propisima koji su vžili do stupanja na snagu ovoga Zakona«, dakle, do 31. prosinca 2004., a osigura-ni slučaj je nastupio nakon stupanja na snagu novog ZOPHBDR, dakle, od 1. siječnja 2005. i nakon toga, ili se ta odre-dba odnosi i na slučajeve kada je po-stupak pokrenut do 31. prosinca 2004. a i osigurani slučaj je nastupio do toga dana? Pri tome ne smijemo zabraviti da je određeni broj zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja prema odredbama ZOPHBDR podnesenih do 31. prosinca 2004. u predmetima u ko-jima je osigurani slučaj nastupio prije 1. siječnja 2005., zbog različitih razloga (revizija ocjena invalidnosti i dr.) ostao neriješen. Osim toga, u određenom bro-ju predmeta o pravu hrvatskih branitelja prema odredbama ZOPHBDR zahtjevi su riješeni privremenim rješenjem, koja su postala pravomoćna do 31. prosinca 2004., a konačno rješenje nije donese-no do 31. prosinca 2004. S obzirom na to da, prema članku 217. stavku 4. Zakona o općem upravnom postupku («Naro-dne novine«, broj 53/91.), «Privremeno rješenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalno rje-šenje«, može li se iz toga zaključiti da se na te predmete ne odnosi odredba članka 158. stavka 2. ZOPHBDR?

Navedena odredba, prema kojoj se u nedovršenim postupcima pokrenutim radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja za razdoblje prije stupanja na snagu novoga ZOPHBDR rješava prema odredbama novoga ZOPHBDR, ima, zapravo, povratno djelovanje, jer se primjena zakonskih odredbi koje važe od 1. siječnja 2005. proteže i na ra-zdoblje prije toga. A, prema članku 89. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (pročišćeni tekst – »Narodne novine«, broj 41/01.) «Zakoni i drugi propisi drža-vnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje.«, a prema stavku 5. toga članka Ustava »Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.« U odredbi član-ka 163. novoga ZOPHBDR, koji utvrđuje da ZOPHBDR stupa na snagu 1. siječnja 2005., a ni u bilo kojoj drugoj njegovoj odredbi, nema odredbe o povratnom djelovanju bilo koje odredbe toga Za-kona. Konačno, prema članku 140. Po-

slovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine«, broj 9/01. i 117/01.) «Kad se pri-jedlogom zakona određuje da pojedine njegove odredbe imaju povratno dje-lovanje, predlagatelj zakona dužan je obrazložiti osobito opravdane razloge koji to nalažu.«, a u Prijedlogu novoga ZOPHBDR nema ni prijedloga ni obra-zloženja o povratnom djelovanju bilo koje njegove odredbe.

Međutim, i onda kada bi odredbe novoga ZOPHBDR koje se odnose na određivanje mirovine mogle imati po-vratno djelovanje, te bi odredbe bile ne-provedive, ako bi to za hrvatskog bra-nitelja bilo povoljnije. Radi ilustracije te tvrdnje, razmotrimo kako bi se riješio nedovršeni zahtjev hrvatskog branitelja za priznanje prava na invalidsku mirovi-nu zbog opće nesposobnosti za rad na temelju trajnog gubitka radne sposo-bnosti (opća nesposobnost za rad) koja je posljedica ranjavanja ili bolesti zado-bivenoj u obrani suveremniteta Repu-blike Hrvatske a nastupila je, primjeri-ce, 28. svibnja 2003. Da bi se invalidska mirovina odredila prema odredbama novoga ZOPHBDR, trebalo bi, prema članku 16. novoga ZOPHBDR utvrditi njegove prosječne vrijednosne bodove na temelju pripadajuće osnovice za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja utvrđene za godinu koja prethodi godi-ni u kojoj se ostvaruje pravo na invalid-sku mirovinu, dakle, za 2002. godinu. Prve osnovice utvrđene su za 2004. go-dinu (članak 20. i 157. ZOPHBDR), radi određivanja mirovine u 2005. godini. Za 2003. i bilo koju raniju godinu osnovice nisu niti će biti utvrđene. Iz toga se ne-dvojbeno može zaključiti da se mirovi-na, pa ni naknada hrvatskog branitelja s pravom na profesionalnu rehabilitaciju koja se određuje mu visini invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, koja se ostvaruje prije 1. siječnja 2005. ne može odrediti prema odredba-ma novoga ZOPHBDR.

Stoga smatramo, da se, polazeći od ustavne norme o zabrani povratnog djelovanja zakona i od toga da je pra-ktički nemoguće prava iz mirovinskog osiguranja hrvatskih branitelja i člano-va njihovih obitelji za razdoblje prije stupanja na snagu novoga ZOPHBDR rješavati primjenom odredbi novoga ZOPHBDR, da se mogu zauzeti slje-deća stajališta: prvo, nedovršeni po-

82

stupci započeti prema propisima koji su važili do stupanja na snagu novoga ZOPHBDR, a nisu okončani pravomo-ćnim rješenjem, okončat će se prema odredbama novoga ZOPHBDR samo u slučaju ako se pravo ostvaruje od bilo kojeg dana nakon stupanja na snagu novoga ZOPHBDR (1. siječnja 2005.) i drugo, nedovršeni postupci započeti prema propisima koji su važili do 31. prosinca 2004. koji nisu okončani pra-vomoćnim rješenjem u slučaju kada se pravo ostvaruje od bilo kojeg dana prije 31. prosinca 2004. riješit će se prema propisima koji su važili na dan nastupa osiguranog slučaja.

Zaključak

Novi je ZOPHBDR donio značajne novine i poboljšanja na području pra-va iz mirovinskog osiguranja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji a pojednostavnio je i na-čin određivanja mirovina koje se ostva-ruju prema tome ZOPHBDR. Određena otvorena pitanja u provedbi novoga ZOPHBDR, na koje smo upozorili u ovo-me radu, trebalo bi, čim prije, temeljito razmotriti i o njima zauzeti prihvatljiva i na zakonu temeljena stajališta, radi toga da se osobito u početku njegove prove-dbe, otklone sve nejasnoće i dvojbe.