pravilnik o primjeni zakona o pdv

Upload: matthew-bailey

Post on 01-Mar-2016

247 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

pravilnik

TRANSCRIPT

  • Na osnovu lana 70. Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Slubeni glasnik BiH", broj 9/05 i 35/05), a u vezi sa lanom 14. stav 3. Zakonao sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 44/03 i 52/04) Upravni odbor Uprave za indirektnooporezivanje, na 50. sjednici odranoj dana 12. decembra 2005.godine, donio je

    PRAVILNIK

    O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DODATU VRIJEDNOST

    (Objavljeno u "Sl. glasnik BiH", br. 93 od 30 decembra 2005, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08, 65/10)

    I. OPE ODREDBEPredmet Pravilnika

    lan 1.(1) Ovim Pravilnikom blie se propisuje nain primjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost (u daljnjem tekstu: Zakon).

    II. PREDMET OPOREZIVANJAPredmet oporezivanja

    lan 2.(1) Predmet oporezivanja porezom na dodatu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) je svaka isporuka dobara ili usluga obavljena na teritorijiBosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) uz naknadu, vlastita potronja, unos dobara u carinsko podruje BiH, te isporuka dobara iusluga to se obavi uz naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uvjete poreznim obveznicima i njihovim zastupnicima, kao i drugimprimaocima, ako su ispunjeni ostali Zakonom propisani uvjeti.

    Glavni i sporedni prometi

    lan 2a.(1) U skladu s Zakonom o PDV-u primjenjivat e se princip koji se odnosi na glavne i sporedne promete. Sporedni prometi imaju isti PDVtretman kao i osnovni promet koji vri isti porezni obveznik. Promet se smatra sporednim u odnosu na osnovni promet ako on za klijenta nepredstavlja cilj sam po sebi, nego preduvjet za koritenje ili sredstvo za bolje koritenje osnovnog prometa.

    III. PROMET DOBARA I USLUGAPromet dobara

    lan 3.(1) Isporukom dobara omoguuje se prijenos prava raspolaganja na dobrima licu koje tim dobrima moe raspolagati kao vlasnik.(2) Dobrima se smatraju predmeti, skup stvari i privredna dobra koja se u prometu smatraju dobrima, kao to su: elektrina energija, toplotnaenergija, plin, grijanje, hlaenje i slino.

    Promet na osnovu odluke dravnog organa

    lan 4.(1) Kad zakonom utvreno tijelo, u postupku izvrenja, proda neko dobro, ne smatra se da je dolo do prometa izmeu dunika i organaizvrenja, ve do direktnog prometa izmeu dunika i kupca.

    Provizija pri prodaji ili kupovini dobara prilikom prodaje u tue ime i za tui raun

    lan 5.(1) Kod isporuke dobara po ugovorima na osnovu kojih se plaa provizija pri prodaji, kao to su ugovori o posredovanju i ugovori otrgovinskom zastupanju, radi se o prodaji u ime i za raun drugog lica. Za razliku od komisione prodaje, posrednik obraunava i plaa PDVna svoju proviziju, a vlasnik dobra, odnosno lice u ije ime i za iji raun posrednik vri prodaju obraunava i plaa PDV na ukupnu prodajnuvrijednost. Posrednik, odnosno zastupnik za svoju uslugu posebno izdaje raun na kojem iskazuje naknadu za izvrenu uslugu i obraunavaPDV na vrijednost usluge posredovanja, odnosno zastupanja. PDV obraunat na proviziju posrednika, odnosno zastupnika predstavljaulazni porez za vlasnika dobra.

    Promet dobara u svoje ime a za tui raun (komisiona prodaja)

    lan 6.(1) Kod komisione prodaje prometom dobara smatraju se obje transakcije: prijenos (isporuka) dobara od strane vlasnika (komitenta)komisionaru, prijenos dobara od strane komisionara primaocu dobara.(2) Obaveza obraunavanja i plaanja PDV-a za komisionara nastaje istekom obraunskog perioda u kojem su dobra prodata i u kojem jeispostavljena faktura kupcu.(3) Obaveza obraunavanja i plaanja PDV-a za komitenta nastaje istekom obraunskog perioda u kojem je primio obraun komisionara oprodaji dobra.

    Iznajmljivanje

    lan 7.(1) Kod zakljuenih ugovora o lizingu ili iznajmljivanju, razgranienje da li se radi o prometu dobara ili prometu usluga vri se u skladu sAneksom 1, koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Aneks 1 se primjenjuje na ugovore koji su zakljueni na odreeni period, za pokretnu i/ilinepokretnu imovinu, kada niti jedna od ugovornih strana ne moe raskinuti ugovor ukoliko se strane pridravaju ugovornih obaveza.(2) Ukoliko se, prema ugovoru zakljuenom saglasno Aneksu 1 ovog Pravilnika, promet klasifikuje kao promet dobara, u vezi s obraunom

  • porezne osnovice primjenjuju se sljedea pravila:a) ugovor bez opcije kupovine ili produenja - porezna osnovica se obraunava kao ukupan iznos svih uplata koje porezni obveznik, uskladu s ugovorom, prima u toku ugovorenog perioda;b) ugovor s opcijom za kupovinu - porezna osnovica se obraunava kao ukupan iznos svih uplata koje porezni obveznik, u skladu sugovorom, prima u toku ugovorenog perioda, ukljuujui iznos koji porezni obveznik prima ukoliko je opcija iskoritena;c) ugovor s opcijom za produenje - porezna osnovica se obraunava kao ukupan iznos svih uplata koje porezni obveznik, u skladu sugovorom, prima u toku ugovorenog perioda, ukljuujui iznose koji proizilaze iz eventualnog produenog perioda. Uplate koje se odnose naeventualni period produenja, a nakon isteka perioda amortizacije predmeta ugovora, saglasno Aneksu 1 ovog Pravilnika, ne ukljuuju se uporeznu osnovicu prije nego to se te uplate izvre ili izda porezna faktura koja se odnosi na te uplate, koja god radnja da bude ranija;d) ugovor s opcijom za kupovinu i opcijom za produenje - porezna osnovica jeste nii iznos od iznosa obraunatih u skladu s takom b) itakom c) ovog stava.Ukoliko je uplata ili dio uplate obraunat na osnovu faktora koji su promjenjivi (npr. visine kamatne stope) i bit e konano obraunata u tokuugovorenog perioda, u poreznu osnovicu se ukljuuju iznosi uplata obraunatih po osnovu nivoa promjenjivih faktora u trenutku nastankaporezne obaveze.

    Pojam novosagraenih graevinskih objekata

    lan 8.(1) Novosagraenom nepokretnom imovinom smatraju se objekti koji jo nisu upotrebljavani.(2) Ekonomski djeljivim cjelinama (stan, poslovni prostor, garaa, itd.) smatraju se dijelovi novosagraenih graevinskih objekata iz stava 1.ovog lana, kojima se prometuje kao posebnim cjelinama i za koje se plaa posebna naknada.

    Promet u sluaju likvidacije i steaja

    lan 9.(1) Prijenos poslovne imovine u postupku likvidacije je oporeziv, izuzev ako prijenos nije ukljuen u lanu 7. stav 2. Zakona.(2) Prijenos dobara lanovima ili vlasnicima drutva po zavretku likvidacije podlijee oporezivanju.(3) Prijenos poslovne imovine u postupku steaja podlijee oporezivanju, izuzev ako prijenos nije ukljuen u lanu 7. stav 2. Zakona, aporezni obveznik nad kojim se vri steaj je porezni dunik.

    Razmjena

    lan 10.(1) Ako pri isporuci dobara naknada nije novana, ve u isporuci drugog dobra ili usluge, radi se o razmjeni.(2) Pri razmjeni, isporuka podlijee oporezivanju na obje strane, odnosno kod svakog isporuioca.

    Manjak

    lan 11.(1) Pored upotrebe dobara u vanposlovne svrhe navedenih u lanu 5. stav 1. Zakona, upotrebom dobara u vanposlovne svrhe smatra se imanjak dobara.(2) Manjak dobara za koji se ne tereti odgovorna osoba smatra se vlastitom potronjom u vanposlovne svrhe poreznog obveznika i podlijeeoporezivanju.(3) Izuzetno nastali rashod po osnovu kala, rastura, kvara i loma do propisanog iznosa i manjak dobara koji se moe pravdati viom silom nepodlijee oporezivanju.(4) Visina doputenog rashoda po osnovu kala, rastura, kvara i loma utvrena je Normativom za utvrivanje rashoda na koji se ne plaaPDV, a koji je sastavni dio ovog Pravilnika.(5) Za dobra koja nisu obuhvaena Normativom rashoda, koliina rashoda se utvruje prema normativu obveznika.(6) Pod viom silom podrazumijeva se manjak dobara nastao usljed elementarnih nepogoda (poplava, poar, zemljotres, ratna razaranja islino), na osnovu akta nadlenog organa.(7) Obveznik PDV-a utvruje rashod neposredno poto je odreeni rashod nastao, ili redovnim ili vanrednim popisom robe u skladitu,stovaritu, magacinu, prodavnici ili drugom slinom objektu.(8) Utvrivanje rashoda vri ovlateno lice ili popisna komisija obveznika, a o izvrenom popisu obavezno se sastavljaju zapisnik i popisnalista.(9) Na rashod nastao zbog proteka roka trajanja dobara ne plaa se PDV, pod uvjetom da je rok trajanja utisnut na ambalai proizvoda ili jena drugi nain odreen od strane proizvoaa, a pri unitenju navedenih dobara prisutan predstavnik Sanitarne inspekcije.

    Davanje poslovnih uzoraka

    lan 12.(1) Uobiajenom koliinom poslovnih uzoraka, u smislu lana 5. stav 2. taka 1. Zakona, smatraju se dobra koja nisu namijenjena prometu, akoja su rezultat poslovanja poreznog obveznika ili koja su neposredno povezana sa obavljanjem njegove djelatnosti, bez obzira da li je natim dobrima utisnut logotip poreznog obveznika.(2) Dobra koja se daju kao poslovni uzorci moraju biti obiljeena kao takva, a ako ne mogu biti obiljeena kao poslovni uzorci, moraju biti uobliku i pakovanju razliitom od oblika i pakovanja tih dobara namijenjenih prometu.

    Davanje poklona male vrijednosti

    lan 13.(1) Poklonom manje vrijednosti, u smislu lana 5. stav 2. taka 2. Zakona, smatra se dobro pojedinane trine vrijednosti manje od 20,00KM bez PDV-a, koje obveznik daje povremeno razliitim licima (poslovnim partnerima, predstavnicima poslovnih partnera i slino), a da za tone postoji pravna obaveza.(2) Poslovnim partnerima smatraju se lica sa kojima postoji poslovni odnos ili se oekuje da e se takav odnos uspostaviti.(3) Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najvie jednog poklona istom licu u poreznom periodu.

  • Stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje porezni obveznik proizvodi, izgrauje, obrauje, kupuje ili uvozi u okviru svojihdjelatnosti

    lan 14.(1) Prometom dobara se smatra i stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje porezni obveznik proizvodi, izgrauje, obrauje, kupuje ili uvozi uokviru svojih djelatnosti.(2) Uzimanjem takvih dobara za vlastitu upotrebu u vanposlovne svrhe, porezni obveznik sam postaje uesnik u proizvodno-prometnomlancu, pa se takav promet (interni promet) tretira kao oporezivi promet.(3) Za takav promet porezni obveznik je duan sainiti internu poreznu fakturu, koja sadri elemente fakture izdate za prodaju dobaradrugom poreznom obvezniku.

    Prijenos imovine poreznog obveznika

    lan 15.(1) Prijenos cjelokupne ili dijela imovine poreznog obveznika, u skladu sa lanom 7. stav 2. Zakona, se ne smatra prometom dobara ukolikosu kumulativno ispunjeni sljedei uvjeti:a) da ona ini zaseban poslovni subjekt,b) da je sticalac porezni obveznik ili tim sticanjem postane porezni obveznik,c) da nastavlja obavljanje iste djelatnosti id) da kupac ima, ili e dobiti, istu stopu za odbitak ulaznog poreza koju je imao prodavac.(2) Pod zasebnim poslovnim subjektom iz lana 7. stav (2) Zakona podrazumijeva se imovina ili dio imovine koja samostalno moefunkcionirati i koja je kao takva evidentirana u poslovnim knjigama poreznog obveznika.(3) Kod prijenosa cjelokupne ili dijela imovine iz stava (1) ovog lana smatra se da sticalac iste je nasljednik (stupa na mjesto prenosioca).

    Prijenos imovine poreznog obveznika u sluaju smrti

    lan 16.(1) Prijenos imovinskih prava sa ostavioca na jednog ili vie nasljednika u sluaju nastavka privredne djelatnosti ne podlijee oporezivanju.(2) Zadravanje dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka registracije, a za koja je ulazni porez u potpunosti ilidjelimino odbijen, podlijee oporezivanju.

    Promet usluga

    lan 17.(1) Sve isporuke koje se vre u okviru obavljanja djelatnosti, koje se ne smatraju isporuenim dobrima, smatraju se prometom usluga ipodlijeu obraunavanju PDV-a, osim u sluajevima koji su posebno propisani lanovima 24. do 30. Zakona.(2) Ako jedinstvena isporuka istovremeno ima obiljeja prometa dobara i prometa usluga, za razvrstavanje su bitna ona obiljeja kojaodreuju stvarni sadraj isporuke, uzimajui u obzir volju ugovornih strana.(3) Kod popravki dobara, za razgranienje radi li se o prometu dobra ili usluge, bitan je, u ukupnoj naknadi, udio materijala koji je nabavioporezni obveznik koji obavlja popravak. Ako udio naknade koja se odnosi na materijal iznosi vie od 50% od ukupnog iznosa naknade kojase odnosi na popravak, radi se o prometu dobra, a ne o obavljenoj usluzi.(4) Trpljenje neke radnje, suzdravanje od neke radnje i ustupanje nekog prava, predstavljaju usluge u smislu PDV-a. Pod trpljenjem nekeradnje smatra se, izmeu ostalog, i doputanje koritenja pokretnih i nepokretnih stvari, patenata i drugih pronalazakih prava.(5) Ako pri prometu usluga naknada nije novana, ve u isporuci dobra ili usluge, radi se o razmjeni.(6) Pri razmjeni, isporuka podlijee oporezivanju na obje strane, odnosno kod svakog isporuioca.

    Oplemenjivanje (prerada, obrada, dorada) i izrada

    lan 18.(1) Ako naruilac daje proizvoau materijal radi prerade, obrade, dorade ili izrade odreenog proizvoda, takva isporuka nije oporeziva, jernaruilac i dalje zadrava pravo raspolaganja kao vlasnik tog materijala.(2) Ako proizvoau iz stava 1. ovoga lana, nakon obrade ostaju nusproizvodi ili otpaci iznad 5% vrijednosti njegove isporuke, a koje jetrebalo vratiti naruiocu, radi se o prometu dobara od strane naruioca proizvoau, na koja se mora posebno obraunati PDV.(3) Ako naruilac iz stava 1. ovoga lana isporuuje proizvoau materijal, dijelove ili sastojke pri emu ne zadrava pravo raspolaganja kaovlasnik, ve tim isporukama plaa proizvoaeve isporuke, odnosno protuisporuke, radi se o oporezivim isporukama, odnosno razmjeni.

    Koritenje usluga u vanposlovne svrhe

    lan 19.(1) Upotreba dobara koja ine dio poslovne imovine za vanposlovnu upotrebu poreznog obveznika, kada je PDV na takva dobra mogue upotpunosti ili djelimino odbiti, smatra se prometom usluga.(2) Za takav promet porezni obveznik je duan sainiti internu poreznu fakturu, koja sadri elemente koje bi sadravala primljena poreznafaktura da mu je iste usluge izvrio drugi obveznik PDV-a.

    Koritenje usluga u vanposlovne svrhe kod graevinskih radova

    lan 19a.(1) lan 9. stav (1) taka 3. Zakona primjenjuje se na graevinske radove i bilo koje vrste renoviranja ili adaptacije nepokretne imovine ijavrijednost po nepokretnoj imovini prelazi 10.000 KM u jednoj kalendarskoj godini, a koje sam porezni obveznik ili njegovi uposleni izvode nanepokretnoj imovini iji je vlasnik porezni obveznik ili koju on iznajmljuje.

    IV. MJESTO OPOREZIVANJAMjesto oporezivanja kod isporuke dobara

  • lan 20.(1) Kod isporuke dobara, mjestom isporuke smatra se BiH, ako se dobro nalazilo u BiH u trenutku isporuke. Ako je dobro otpremljeno, BiHse smatra mjestom isporuke ukoliko se dobro nalazilo u BiH na poetku otpreme.(2) Ako se radi o dobrima koja se montiraju, instaliraju ili izgrauju, BiH se smatra mjestom isporuke ako je to mjesto gdje dobro postavljaisporuilac ili neko u njegovo ime.

    Mjesto oporezivanja kod obavljanja usluga

    lan 21.(1) BiH se smatra mjestom obavljanja usluga, ako je mjesto obavljanja usluge tamo gdje je sjedite odnosno stalno boravite ili prebivalitelica koje obavlja usluge, ako Zakonom ili ovim Pravilnikom nije drugaije odreeno. Isto se odnosi i ako uslugu obavlja poslovna jedinicastranog preduzea koja se nalazi u BiH.(2) U lanu 15. stav 2. Zakona, propisani su izuzeci od opeg naela.(3) Kod usluga u vezi s nekretninama, ukljuujui i najam ili zakup, mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi.Usluge u vezi s nekretninama obuhvataju sljedee skupine usluga:a) usluge koje se obavljaju pomou nekretnina (npr.iznajmljivanje kua, stanova i soba na rok krai od 60 dana, hotelskih soba, apartmana,zemljita npr. parkirnih mjesta, iznajmljivanje teniskih igralita, kuglana, odravanje grijanja i liftova, odravanje zelenih povrina, ienjezgrada, iznajmljivanje izlobenih povrina na sajmovima, postavljanje izlobenih mjesta),b) usluge koje se obavljaju na nekretnini obuhvataju usluge koje slue neposredno ureivanju nekretnine (npr. geodetski radovi), usluge kojeslue za pripremu graevinskih radova (npr. usluge arhitekata, graevinskih inenjera, statiara), obavljanje graevinskih radova,vjetaenja na nekretninama, inenjering usluge,c) usluge koje se obavljaju u vezi s kupovinom i prodajom nekretnina (npr. usluge advokata i posrednika pri kupoprodaji nekretnina).(4) Kod usluga prijevoza, BiH je mjesto obavljanja usluge,ako je itava dionica puta na kojoj se prijevoz obavlja u BiH;a) ako se usluga prijevoza putnika ne obavlja samo u BiH, onda dio puta koji se odnosi na BiH podlijee oporezivanju, a dio puta koji seodnosi na inostranstvo ne podlijee oporezivanju prema odredbama Zakona. U tom sluaju, uslugu prijevoza treba podijeliti srazmjerno brojukilometara na dio prijevoza u BiH koji se oporezuje i dio prijevoza u inostranstvu koji ne podlijee oporezivanju;b) ako se radi o uslugama prijevoza dobara koja se izvoze, tada su, prema odredbi lana 27. stav 1. taka 2. Zakona, osloboene odoporezivanja (oporezuju nultom stopom) i usluge prijevoza izvrene na dionici puta u BiH;c) ako se radi o uslugama prijevoza dobara koja se uvoze, tada su, prema odredbi lana 26. stav 1. taka 7. Zakona, osloboene odoporezivanja i usluge prijevoza izvrene na dionici puta u BiH;d) kod prekograninog pomorskog, rijenog i vazdunog prijevoza putnika i robe ne utvruje se dionica puta u BiH.(5) Mjesto obavljanja usluga je BiH ako je to mjesto gdje je usluga stvarno obavljena, i to:a) kod umjetnikih (npr. operskih, glumakih, pjevakih), naunih (npr. nauna predavanja i davanja miljenja, ali ne i savjetovanjanaruioca), nastavnih (npr. usluge obuke, organizovanje kurseva), sportskih (npr. tenis, ronjenje), zabavnih ili slinih usluga (npr. filmskepredstave, plesne priredbe) i usluga njihovog organizovanja,b) kod pomonih usluga u prijevozu, kao to su: utovar, istovar, uskladitenje i drugih usluga u vezi s prijevozom i otpremom,c) kod usluga koje se obavljaju na pokretnim dobrima, ukljuujui usluge strunog miljenja, procjene i ocjene tih dobara.(6) Odreuje se da je promet usluga u BiH ako je sjedite primaoca usluge ili stalna adresa ili adresa prebivalita/boravita za slijedee vrsteusluga:a) kod usluga prijenosa, ustupanja i koritenja autorskih prava, patenata, licenci, zatitnih znakova i slinih prava (npr. davanje licence,prenos autorskih prava umjetnika i pisaca),b) usluge reklamiranja, ukljuujui i usluge posredovanja u tim uslugama (npr. usluge oglaavanja u novinama i drugim medijima),c) usluge ininjera, advokata, revizora, raunovoa, tumaa, prevodilaca i drugih usluga savjetovanja,d) usluge elektronske obrade podataka,e) bankarskih, finansijskih usluga i usluga iz oblasti osiguranja i reosiguranja, osim iznajmljivanja sefova,f) ustupanja osoblja,g) telekomunikacione usluge,h) iznajmljivanja pokretnih dobara (npr. graevinske dizalice), osim prijevoznih sredstava,i) svih usluga posredovanja u vezi s uslugama iz ovog stava.(7) Radi izbjegavanja duplog oporezivanja ili neoporezivanja iz lana 16. Zakona, mjesto prometa za usluge iz lana 15. stav (2) taka 4.Zakona i usluge iznajmljivanja prijevoznih sredstava jeste mjesto gdje se usluga faktiki koristi ili uiva kada isporuilac i/ili primalac imasjedite poduzea ili prebivalite izvan BiH.(8) Ukoliko se usluga na koju se odnosi stav (7) koristi ili uiva i unutar i izvan BiH, mjesto prometa je mjesto gdje se usluga preteno koristiili uiva.(9) Pri vrenju usluga iz lana 15. stav 2. taka 4. i 5. Zakona u sluajevima da primalac usluge nije porezni obveznik na teritoriji BiH,odnosno nema svoje prebivalite u BiH, davalac usluge, u svrhu dokazivanja da se usluga vri stranom dravljaninu, a u cilju sticanja uvjetaza oslobaanje od obaveze obraunavanja PDV-a, duan je od primaoca usluge uzeti ime i prezime, adresu i broj pasoa za fiziko lice, aza pravno lice potvrdu o registraciji poreznog obveznika.

    V. POREZNA OSNOVICAUtvrivanje osnovice

    lan 22.(1) Porezna osnovica za promete iz lana 5. stav (1) Zakona jeste nabavna cijena tih ili slinih dobara u trenutku prometa, bez PDV-a. Zapokretnu imovinu koja podlijee umanjenju vrijednosti obino se moe smatrati da je to nabavna cijena, koja ne ukljuuje PDV, umanjena za20 odsto za svaku zapoetu kalendarsku godinu nakon kalendarske godine u kojoj je dolo do stjecanja tih dobara ili njihovih dijelova, osimako je iz okolnosti sluaja jasno da se rezultat obrauna znatno razlikuje od nabavne cijene slinih dobara bez PDV-a u trenutku koritenjapredmetnih dobara.(2) Poreznu osnovicu za promet usluga iz lana 9. Zakona ine ukupni trokovi poreznog obveznika za pruene usluge.(3) lan 20. stav (8) Zakona odnosi se samo na promet dobara ili usluga koji ukljuuje postojanje porodinih ili drugih bliskih linih veza, teodnosa upravljanja, vlasnitva, lanstva, finansijskih ili pravnih odnosa izmeu dobavljaa i kupca i to samo kada je ta veza ili odnos, a neneki dokazivi komercijalni razlozi, dovela do vrijednosti nie od one trine. Pravni odnosi iz ovog stava obuhvataju odnos izmeuposlodavca i uposlenog ili porodice uposlenog, ili drugih blisko povezanih lica.

  • (4) Trina vrijednost se definira kao ukupan iznos koji bi kupac, da bi stekao predmetna dobra ili usluge u tom trenutku, morao, u istoj fazitrgovanja u kojoj dolazi do prometa dobara ili usluga i u uvjetima lojalne konkurencije, platiti isporuiocu dobara/pruaocu usluga s kojim je uposlovnom odnosu na teritoriji BiH. Kada se ne moe utvrditi neki slian promet dobara ili usluga, trina vrijednost podrazumijeva sljedee:a) za dobra, iznos koji nije nii od nabavne cijene tih ili slinih dobara ili, u nedostatku nabavne cijene, cijena kotanja odreena u trenutkuvrenja prometa;b) za usluge, iznos koji nije nii od ukupnih trokova poreznog obveznika za pruene usluge.(5) U smislu lana 20. stav (10) taka 3. Zakona, smatra se da kamate ukljuuju iznos kamate obraunate za period nakon prometapredmetnih dobara ili usluga.(6) Zavisni trokovi koji su, prema lanu 21. stav (2) taka 2. Zakona, ukljueni u poreznu osnovicu za PDV na uvoz dobara, pored vrstetrokova navedenih u ovoj odredbi, obuhvataju i npr. trokove peditera, terminala, smjetaja, naknade za carinjenje i slino. Administrativnetakse i naknade inspekcijama i drugim javnim organima izvrne vlasti nisu ukljuene u poreznu osnovicu za PDV kod uvoza.

    VI. POREZNA STOPAStandardna porezna stopa

    lan 23.(1) PDV plaa se po standardnoj stopi od 17% na poreznu osnovicu.(2) Kada se porez obraunava na poreznu osnovicu u kojoj je sadran PDV, PDV se izraunava po preraunatoj stopi.

    VII. OSLOBAANJA OD PLAANJA PDV-a ZA PROMET DOBARA I USLUGA BEZ PRAVA NA ODBITAK ULAZNOG POREZAJavne potanske usluge

    lan 24.(1) Porezno oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 1. Zakona, odnosi se na javne potanske usluge. Javnim potanskim uslugamapodrazumijevaju se sve usluge koje obavljaju javni potanski operateri u skladu sa Zakonom o potama Bosne i Hercegovine.

    Medicinske usluge i usluge zdravstvene zatite

    lan 25.(1) Porezno oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 2. Zakona, odnosi se na preventivne, dijagnostiko-terapijske i rehabilitacione usluge kojepruaju domovi zdravlja, bolnice, zavodi, zavodi za zatitu zdravlja, klinike, instituti, zdravstveni centri, kliniko-bolniki centri i kliniki centri uskladu sa propisima koji ureuju oblast zdravstvene zatite.(2) Porezno oslobaanje iz navedenog lana Zakona se odnosi i na smjetaj, njegu i ishranu bolesnika u tim ustanovama, nezavisno od togada li su ove ustanove usmjerene ka ostvarivanju dobiti.(3) Usluge doktora medicine i stomatologije, medicinskih sestara i fizioterapeutskih tehniara, osloboene su plaanja PDV-a ako te uslugepruaju u privatnoj praksi.(4) Zdravstvenom zatitom u smislu odredbi lana 24. stav 1. taka 2. Zakona, ne smatraju se:a) medicinska ispitivanja radi utvrivanja zdravstvenog stanja, tjelesnog oteenja i invalidnosti u postupcima kod drugih organa iorganizacija, osim ispitivanja po uputu ljekara, odnosno ljekarske komisije,b) zdravstveni pregledi radi upisa u srednje i vie kole, fakultete i na kurseve, dobijanje uvjerenja za vozake dozvole, za sudske i drugesporove i u drugim sluajevim kada se pregled ne obavlja u cilju zdravstvene zatite,c) pregled zaposlenih upuenih na rad u inostranstvo od strane organizacija, kao i mjere preventivne zdravstvene zatite za privatnaputovanja u inostranstvo i zdravstveni pregledi za ta putovanja.

    Usluge socijalnog osiguranja

    lan 26.(1) Porezno oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 3. Zakona, odnosi se na usluge koje pruaju ustanove socijalne zatite: centri za socijalnirad, ustanove za smjetaj korisnika i ustanove za dnevni boravak i pomo u kui u skladu sa propisima koji ureuju socijalnu zatitu isocijalnu sigurnost graana.(2) Promet dobara i usluga koji je neposredno povezan sa uslugama iz stava 1. ovog lana odnosi se na isporuku hrane, pia, lijekova islinu isporuku dobara i usluga u ovim ustanovama.

    Usluge obrazovanja

    lan 27.(1) Porezno oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 4. Zakona, odnosi se na usluge:a) obrazovanja (predkolskog, osnovnog, srednjeg, vieg i visokog) i profesionalne prekvalifikacije, koje pruaju lica registrovana zaobavljanje tih djelatnosti u skladu sa propisima koji ureuju tu oblast,b) smjetaja i ishrane uenika i studenata u kolskim i studentskim domovima ili slinim ustanovama, kao i sa njima neposredno povezanipromet dobara i usluga od strane lica registrovanih za obavljanje tih djelatnosti.

    Usluge iz oblasti sporta,usluge koje obavljaju vjerske, politike, humanitarne, sindikalne, dobrotvorne, invalidske ili slineorganizacije

    lan 28.(1) Porezno oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 5. Zakona, se odnosi na usluge iz oblasti sporta i fizikog vaspitanja samo u sluaju akote usluge pruaju pojedincima lica ija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti.(2) Prema lanu 24. taka 6. Zakona, plaanja PDV-a su osloboene medicinske i zdravstvene usluge, usluge socijalnog osiguranja, teusluge obrazovanja koje angauju vjerske organizacije ili filozofska udruenja.(3) Porezno oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 7. Zakona, se odnosi na usluge i isporuke dobara vjerskih organizacija ako se obavljajuradi zadovoljavanja vjerskih potreba u skladu sa propisima kojima je regulisano obavljanje tih djelatnosti.(4) Porezno oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 8. Zakona, se odnosi na usluge koje pruaju politike, sindikalne, humanitarne,dobrotvorne, invalidske i sline organizacije u skladu sa propisima kojima su regulisane te djelatnosti.

  • Usluge iz oblasti kulture

    lan 29.(1) Porezno oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 9. Zakona, odnosi se na usluge iz oblasti kulture koje pruaju lica registrovana zaobavljanje ove djelatnosti u skladu sa propisima koji ureuju oblast kulture, kao i sa njima neposredno povezani promet dobara i usluga, odstrane lica ija djelatnost nije usmjerena ka ostvarivanju dobiti, a kojima se smatraju: pozorina i muzika djelatnost, djelatnost muzeja igalerija, djelatnost arhiva, djelatnost biblioteka, djelatnost zatite kulturnih dobara, djelatnost zatite historijskih spomenika.

    Promet dobara i usluga lica iz oblasti zdravstva i kulture

    lan 30.(1) Porezno oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 10. Zakona, odnosi se na promet dobara i usluga koje vre medicinske, zdravstvene iustanove iz oblasti kulture, iskljuivo za njihove vlastite potrebe.

    Usluge javnih radio i televizijskih servisa

    lan 31.(1) Porezno oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 11. Zakona, odnosi se na usluge javnih radio i televizijskih servisa koje se obavljaju uskladu sa propisima kojima je regulisano obavljanje tih usluga.(2) Radiodifuzne usluge:a) proizvodnja i emitovanje ekonomsko-propagandnog programa (reklame),b) proizvodnja i prodaja audiovizuelnih programa (emisija, filmova, serija, nosaa zvuka i drugo),c) proizvodnja drugih programskih usluga (teleteksta i drugo),d) organizovanje koncerta i drugih priredbi,e) obavljanje drugih djelatnosti utvrenih statutom,nisu predmet oslobaanja u skladu sa odredbama lana 24. stav 1. taka 11. Zakona, i na navedene usluge plaa se PDV.

    Usluge osiguranja i reosiguranja

    lan 32.(1) Oslobaanje plaanja poreza iz lana 25. stav (1) taka 1. Zakona u vezi s osiguranjem odnosi se na transakcije gdje se davalacosiguranja, u zamjenu za raniju uplatu ili ranije uplate premije, obavezuje da, u sluaju materijalizacije osiguranog rizika, osiguraniku pruipokrie dogovoreno pri zakljuenju ugovora. Oslobaanje plaanja poreza iz lana 25. stav (1) taka 1. Zakona u vezi s reosiguranjemodnosi se na transakcije gdje davalac osiguranja, u zamjenu za raniju uplatu ili ranije uplate premije, preuzima ukupan ili dio rizika davaocaosiguranja. Usluga osiguranja ili reosiguranja koja je osloboena plaanja poreza podrazumijeva postojanje ugovornog odnosa izmeudavaoca usluge osiguranja i lica iji su rizici pokriveni osiguranjem, odnosno osiguranika.(2) Oslobaanje plaanja poreza za brokere i agente osiguranja (zastupnici) odnosi se samo na usluge koje pruaju lica koja imaju ugovorniodnos i s davaocem osiguranja i s osiguranom stranom, a u svojstvu posrednika.

    Promet nepokretne imovine

    lan 33.(1) Oslobaanje plaanja poreza iz lana 25. stav (1) taka 2. Zakona odnosi se na svaki promet nepokretne imovine izuzev prvog prijenosaprava vlasnitva nad novosagraenom nepokretnom imovinom ili ekonomski djeljivim cjelinama u sklopu novosagraene nepokretneimovine.(2) Oslobaanje plaanja poreza iz lana 25. stav (1) taka 2. Zakona odnosi se na svaki promet zemljitem, osim zemljita na kome senalazi sagraeni nepokretni objekat i zemljita koje pripada objektu i slui njegovoj funkciji, osim poljoprivrednog i umskog zemljita. Promettakvim zemljitem osloboen je plaanja poreza samo ukoliko je promet tog objekta osloboen.

    Usluge izdavanja u zakup i podzakup nepokretne imovine

    lan 34.(1) Oslobaanje plaanja poreza iz lana 25. stav (1) taka 3. Zakona odnosi se samo na izdavanje u zakup nepokretne imovine i dijelovanepokretne imovine za stanovanje i na izdavanje u zakup poljoprivrednog i umskog zemljita.(2) Smjetaj u hotelima ili objektima sline funkcije ne smatra se stanovanjem.

    Finansijske usluge

    lan 35.(1) Oslobaanje plaanja poreza iz lana 25. stav (1) taka 4. pod a) Zakona u vezi s odobravanjem i upravljanjem kreditima odnosi se nasve vrste datih zajmova. Oslobaanje se primjenjuje samo na poreznog obveznika koji je dao zajam.(2) Finansijske usluge iz lana 25. stav (1) taka 4. Zakona obuhvataju i pratee usluge posrednika, ali samo ukoliko te usluge imajukarakteristike finansijske usluge u korist krajnjeg primaoca finansijske usluge.(3) Porezno oslobaanje iz lana 25. taka 4. pod d) Zakona odnosi se i na sve usluge koje pruaju registri hartija od vrijednosti u skladu spropisima o hartijama od vrijednosti. Pod uvjetima uvanja vrijednosnih papira iz lana 25. taka 4. pod d) Zakona podrazumijevaju sekastodi, odnosno skrbniki poslovi s hartijama od vrijednosti, koje pruaju ovlatena lica u skladu s propisima o hartijama od vrijednosti.(4) Porezno oslobaanje iz lana 25. taka 4. pod e) Zakona odnosi se i na poslove depozitara investicionog fonda.

    Usluge u vezi sa igrama na sreu

    lan 36.(1) Porezno oslobaanje iz lana 25. stav 1. taka 7. Zakona, se odnosi na promet usluga koje su povezane sa djelatnou prireivanjaigara na sreu u skladu sa propisima koji ureuju igre na sreu.

  • (2) Porezno oslobaanje iz stava 1. ovog lana odnosi se na organizatore igara na sreu koji imaju odobrenje nadlenog organa.

    Uvoz dobara

    lan 37.(1) Uvoz dobara je svaki unos dobara u carinsko podruje BiH.(2) Uvoznik je lice koje je u jedinstvenoj carinskoj ispravi navedeno kao primalac robe, u rubrici broj 8.

    Usluge povezane sa uvozom dobara u BiH

    lan 38.(1) Porezno oslobaanje iz lana 26. stav 1. taka 7. Zakona, za prijevozne i ostale usluge, koje su povezane sa uvozom dobara (utovar,istovar, pretovar, skladitenje i slino) obveznik moe da ostvari ako ima dokaz da je vrijednost tih usluga sadrana u osnovici za obraunPDV-a pri uvozu dobara.(2) Dokaz iz stava 1. ovog lana je:a) dokument o vrsti usluge i iznosu sporednih trokova (ugovor, raun, otpremnica ili prijevozni dokument),b) kopija uvozne carinske isprave izdate u skladu sa carinskim propisima, na osnovu koje se moe utvrditi da su sporedni trokovi ukljueniu osnovicu za obraun PDV-a pri uvozu dobara.

    VIII. OSLOBAANJA OD PLAANJA PDV-a ZA PROMET DOBARA I USLUGA SA PRAVOM NA ODBITAK ULAZNOG POREZA(OPOREZIVANJE NULTOM STOPOM)

    Izvoz dobara iz BiH

    lan 39.(1) Porezno oslobaanje (nulta stopa) iz lana 27. stav 1. taka 1. Zakona, odnosi se na izvoz dobara iz BiH.(2) Izvozom dobara smatra se neposredan promet dobara kupcu u inostranstvo odnosno izvan carinskog podruja BiH.(3) Inostrani kupac je svaki privredni subjekt koji ima sjedite odnosno prebivalite izvan teritorije BiH. Inostranim kupcem smatra se iposlovna jedinica domaeg pravnog lica u inostranstvu. Poslovna jedinica stranog lica u BiH ne smatra se inostranim kupcem.

    Izvoz dobara iz BiH

    lan 40.Da bi se promet smatrao izvozom u skladu sa lanom 27. stav (1) takama 1.,3. i 7. Zakona mora biti zadovoljen uslov da je dobro prelogranicu BiH.

    Pravo na porezno oslobaanje pri izvozu dobara iz BiH

    lan 41.(1) Porezno oslobaanje iz lana 27. stav 1. taka 1. Zakona, obveznik moe da ostvari ako posjeduje izvoznu carinsku ispravu, odnosnokopiju izvozne carinske isprave o izvrenom izvozu dobara izdatu u skladu sa carinskim propisima.(2) Ako je u skladu sa carinskim propisima odobreno periodino carinjenje dobara koja se izvoze, porezno oslobaanje iz stava 1. ovoglana, a do izdavanja izvozne carinske isprave, obveznik moe da ostvari ako posjeduje raune ili otpremnice, ovjerene od strane nadlenogcarinskog organa.

    Izvoz dobara iz BiH putem pote

    lan 42.(1) Kada se dobra alju u inostranstvo potom ili brzom potom porezno oslobaanje iz lana 27. stav 1. taka 1. Zakona, obveznik moe daostvari ako posjeduje izvoznu carinsku ispravu izdatu u skladu sa carinskim propisima.(2) Kada se dobra alju u inostranstvo potom ili brzom potom bez podnoenja izvozne carinske isprave, porezno oslobaanje obveznikmoe da ostvari ako posjeduje potansku otpremnicu i prijevozni dokument na osnovu kojeg se moe utvrditi da su dobra poslata uinostranstvo potom ili brzom potom.

    (Oslobaanje od plaanja PDV-a za usluge izvrene na odreenim dobrima iz uvoza)

    lan 43.(1) Porezni obveznik moe iskoristiti pravo na oslobaanje od plaanja PDV-a iz lana 27. stav (1) taka 4. Zakona, ukoliko su ispunjenisljedei uslovi:1. dobra koja su po ulasku u carinsko podruje Bosne i Hercegovine prijavljena Upravi za indirektno oporezivanje;2. dobra su uvezena u BiH u svrhu pruanja usluga na istim;3. porezni obveznik, u skladu sa ugovornim obavezama, prua usluge na dobrima licu koje nema stalno sjedite, a ni stalno ili uobiajenomjesto boravka u Bosni i Hercegovini i4. bilo koje od lica iz take 3. ovog stava, ili neko drugi nastupajui u ime bilo koje od strana otpremi ili preveze dobra van BiH.(2) Da bi porezni obveznik iskoristio pravo na porezno oslobaanje mora posjedovati poslovnu dokumentaciju iz koje se moe ustanoviti dasu uslovi za isto ispunjeni.(3) Poslovna dokumentacija iz stava (2) ovog lana ukljuuje izjave i kopije poslovne dokumentacije drugih lica koja su ukljuena iliposjeduju dokumentaciju za aktivnosti navedene u stavu (1) ovog lana. Takva ostala lica duna su, na zahtjev poreznog obveznika, dadostave navedenu dokumentaciju.

    Konaan izvoz dobara iz BiH

    lan 44.(1) Porezno oslobaanje iz lana 27. stav 1. taka 2. Zakona, za prijevozne i ostale usluge koje su u neposrednoj vezi sa izvozom dobara,obveznik moe da ostvari ako posjeduje:

  • a) dokument na osnovu kojeg se vri usluga prijevoza, odnosno dokument o vrsti usluge i iznosu sporednih trokova (ugovor, raun i drugo),b) dokument o izvrenoj usluzi prijevoza,c) original ili kopiju izvozne carinske isprave za robu koja se prevozi u inostranstvo, izdatu u skladu sa carinskim propisima.(2) Prijevozne usluge (drumskog, eljeznikog, brodskog, avio saobraaja) osloboene su plaanja PDV-a pri prijevozu dobara koja seizvoze u inostranstvo i za dionicu puta koja se nalazi unutar granica BiH.(3) Izuzetno od stava (1) ovog lana, obveznik koji vri prijevozne i ostale usluge koje su u neposrednoj vezi s izvozom dobara koja setransportiraju brodovima, eljeznicom, avio i drumskim prijevozom, moe ostvariti porezno oslobaanje na pruene usluge iz lana 27. stav1. taka 2. Zakona, ako ta dobra budu izvezena u roku od 6 mjeseci po isteku poreznog perioda u kojem je usluga izvrena, te ako ne postojimogunost da se u istom poreznom periodu izvre i predmetne usluge i izvoz dobara.

    Usluge isporuke dobara ovlatenim organizacijama koje ta dobra izvoze u okviru registrovanih humanitarnih i dobrotvornihaktivnosti

    lan 45.(1) Porezno oslobaanje iz lana 27. stav 1. taka 5. Zakona, za prijevozne i ostale usluge koje su u neposrednoj vezi sa izvozom dobaraovlatenih organizacija koje su registrovane kod nadlenih ministarstava za humanitarne ili dobrotvorne aktivnosti obveznik moe da ostvaripod sljedeim uvjetima:a) da posjeduje dokument na osnovu kojeg se vri prijevoz odnosno dokument o vrsti usluge i iznosu sporednih trokova (ugovor, faktura islino),b) dokument o izvrenoj usluzi (CMR, CIM i slino),c) originalnu ili ovjerenu kopiju izvozne carinske isprave izdate u skladu sa Zakonom o carinskoj politici.

    Pruanje usluga koje vre predstavnici i drugi posrednici

    lan 46.(1) Ostvarivanje prava iz lana 27. stav 1. taka 6. Zakona, vri se uz ispunjenje sljedeih uvjeta:a) da porezni obveznik posjeduje ugovor o pruanju usluga posredovanja u ime i za raun drugog,b) da porezni obveznik posjeduje fakturu o izvrenim uslugama u kojoj nije iskazan PDV,c) da porezni obveznik posjeduje izvoznu carinsku ispravu u skladu sa carinskim propisima o izvrenim poslovima u ime i za raun drugog,d) da posjeduje dokaz o izvrenom plaanju u skladu sa propisima o deviznom poslovanju.

    Uvjeti za porezno oslobaanje pri snabdijevanju plovnih objekata gorivom i drugim dobrima u meunarodnom prijevozu

    lan 47.(1) Porezno oslobaanje iz lana 28. Zakona, obveznik moe da ostvari ako posjeduje:a) dokumenta o izvrenom prometu dobara i usluga (ugovor, faktura i drugo),b) izjavu vlasnika-korisnika plovnog objekta ili letjelice da e se iznajmljena ili kupljena sredstva preteno koristiti u meunarodnomprijevozu.(2) Preteno koritenje plovnih objekata, letjelica i vazduhoplova u meunarodnom prijevozu podrazumijeva da se plovni objekti, letjelice ivazduhoplovi u est mjeseci koji prethode poreznom periodu, za koji se podnosi porezna prijava u 80% sluajeva koriste za obavljanjeusluga meunarodnog prijevoza.

    Postupak oslobaanja prometa dobara i usluga izvrenih za potrebe meunarodnog saobraaja

    lan 48.(1) Snabdijevanjem plovnih objekata i vazduhoplova gorivom i drugim dobrima, u smislu lana 28. Zakona, podrazumijeva se isporuka gorivai maziva, hrane, pia, tampe namijenjenih prodaji u plovnim objektima, vazduhoplovima i drugo.(2) Za promet dobara iz stava 1. ovog lana, obveznik je duan da obezbijedi dokaze u skladu sa propisom koji ureuje carinski dozvoljenopostupanje sa carinskom robom, putanje carinske robe i naplatu carinskog duga i to:a) carinsku ispravu za ponovni izvoz stranih dobara i zakljuene obraunske listove prodaje u plovnim objektima i vazduhoplovima u skladusa carinskim propisima, za strana dobra prodata putnicima u plovnim objektima i vazduhoplovima u meunarodnom vazdunom saobraaju,b) izvoznu carinsku ispravu i specifikaciju prodatih dobara sastavljenu na osnovu obraunskih listova prodaje u plovnim objektima ivazduhoplovima u skladu sa carinskim propisima za domaa dobra prodata putnicima u vazduhoplovima u meunarodnom vazdunomsaobraaju,c) carinsku ispravu za ponovni izvoz i dostavnice za prodato strano gorivo i mazivo,d) izvoznu carinsku ispravu i dostavnice za prodato domae gorivo i mazivo,e) liste snabdijevanja vazduhoplova i plovnih objekata na meunarodnim linijama, odnosno mjeseni izvjetaj o utroenim dobrima ovjerenod strane nadlenog carinskog organa, u skladu sa carinskim propisima za domaa dobra (hrana, pie i drugo) koja se slui putnicimavazduhoplova i plovnih objekata na meunarodnim linijama.

    Usluge izvrene u svrhu zadovoljavanja direktnih potreba plovnih objekata

    lan 49.(1) Prometom usluga namijenjenih neposrednim potrebama plovnih objekata iz lana 28. stav 1. taka 5. Zakona, smatraju se luke usluge,usluge tegljenja i vezivanja brodova, usluge istovara, utovara, pretovara i drugo.

    Usluge izvrene u svrhu zadovoljavanja direktnih potreba avio prijevoznika

    lan 50.(1) Prometom usluga namijenjenih neposrednim potrebama vazduhoplova iz lana 28. stav 1. taka 6. Zakona, smatraju se usluge slijetanja,polijetanja, prihvata i otpreme vazduhoplova, putnika, prtljaga i robe, usluge parkinga vazduhoplova, odleivanja i zatite od zaleivanja,hlaenja, grijanja i drugo.

    Snabdijevanje dobrima i uslugama po meunarodnim ugovorima

  • lan 51.Snabdijevanje dobrima i uslugama koja su izvrena u okviru meunarodnih ugovora nisu optereeni PDV-om, ukoliko je to regulisanomeunarodnim ugovorima iji je potpisnik BiH.

    Osoblje diplomatskih i konzularnih predstavnitava

    lan 52.(1) Lica registrovana za PDV u BiH koja isporuuju dobra i usluge, diplomatskim i konzularnim misijama, meunarodnim organizacijama ilanovima tih misija i organizacija i u okviru meunarodnih projekata pruanja pomoi, e obraunavati PDV na promet u skladu sauobiajenim odredbama Zakona o PDV-u.(2) Pod osobljem diplomatskih i konzularnih predstavnitava, lanovima meunarodnih organizacija i lanovima njihovih porodica u smisluZakona smatraju se lica kao i lanovi njihovih porodica koji sa njima ive u zajednikom domainstvu ako nisu dravljani Bosne iHercegovine, a to su osobe koje su akreditovane od strane Ministarstva vanjskih poslova na bazi uzajamnosti.

    Postupak ostvarivanja prava na oslobaanje od plaanja PDV-a na dobra i usluge pruene diplomatskim i konzularnimpredstavnitvima

    lan 53.(1) Lica koja imaju pravo da ne budu optereena PDV-om za svoje nabavke e imati pravo na povrat PDV-a koji e se isplaivati premalanu 54. ovoga Pravilnika.

    Uslovi za povrat PDV-a u skladu sa lanom 29. Zakona

    lan 54.(1) Povrat PDV-a e se vriti mjeseno nakon podnijetog zahtjeva. Zahtjev za povrat e se ostvariti ispunjavanjem obrasca zahtjeva CD-PDV1 za diplomatske i meunarodne organizacije iz lana 29. stav 1. taka 1., 2. i 3. Zakona, te obrasca zahtjeva CD-PDV 1M, za investitore kojivre nabavku dobara i usluga u okviru meunarodnih projekata pruanja pomoi, koji su sastavni dio ovog Pravilnika.(2) Zahtjevu treba biti priloen:a) ispunjen CD-PDV 2, koji je sastavni dio ovog Pravilnika, za svakog lana misije i misije same koja trai povrat, ako zahtjev za povratpodnose diplomatske i meunarodne organizacije iz lana 29. stav 1. taka 1., 2. i 3. Zakona,b) faktura na kojoj je iskazan PDV za koji se trai povrat,c) dokaz o plaanju PDV-a za koji se trai povrat,d) potvrdu iz lana 58. ovog Pravilnika.(3) Uprava za indirektno oporezivanje (u daljnjem tekstu: Uprava) vri povrat plaenog iznosa PDV-a ako su ispunjeni uvjeti iz Zakona i ovogPravilnika.(4) Kod PDV-a za snabdijevanje dobrima i uslugama diplomatskih i konzularnih predstavnitava nema ogranienja kod prava na povrat, osimda su nabavke namijenjene za slubene potrebe predstavnitava.(5) Kod snabdijevanja dobrima i uslugama diplomatskog i konzularnog osoblja lanova meunarodnih organizacija, ako je oslobaanje odplaanja PDV-a regulisano meunarodnim ugovorom, i lanova njihovih porodica, povrat PDV-a se ne odobrava na nabavke sljedeeg:a) duhanskih proizvoda,b) alkohola i alkoholnih pia,c) prehrambenih proizvoda,d) obroka u restoranima ie) hotelskog smjetaja.(6) Kod ostalog prometa izuzev onog iz stava 5. ovog lana, vri se povrat PDV-a samo ako pojedinana nabavka prelazi iznos od 200 KMukljuujui PDV. Povrat PDV-a se ne moe vriti za dobra i usluge kupljene po zakonom propisanoj posebnoj emi za koritena dobra,umjetnika djela, kolekcionarske predmete i antikvitete kao i predmete kupljene na aukciji. Ukupan godinji iznos povrata PDV-a pojedincimaiz ovog stava ne moe prelaziti iznos od 1.200 KM. Ovo ogranienje se ne primjenjuje na PDV plaen na nabavku vozila.(7) Odredbe iz stava 5. i 6. ovog lana se primjenjuju, osim ako nije drugaije regulisano meunarodnim ugovorom.(8) Predstavnitva, organizacije, ili pojedinci koji dostavljaju zahtjev za povrat osiguravaju Upravi potrebne podatke o raunima koji suotvoreni u instituciji nadlenoj za obavljanje platnog prometa u BiH, i na koje se moe izvriti prijenos iznosa za povrat.

    Nadlenost Uprave za provedbene propise o kontroli povrata PDV-a kvalifikovanim misijama

    lan 55.(1) Uprava moe izdati uputstva o praktinoj provedbi i kontroli povrata PDV-a za kvalifikovane misije, organizacije i njihove lanove.

    Rok za otuenje dobara

    lan 56.(1) Nosioci prava na povrat PDV-a po osnovu lana 29. Zakona, ne mogu otuiti nabavljena dobra prije isteka roka od 3 godine od dananabavke dobara u BiH. Ukoliko to uine duni su obraunati i platiti PDV.(2) Ogranienje otuenja dobara ne odnosi se na dobra ija je pojedinana vrijednost manja od 200 KM ukljuujui PDV.

    Meunarodni ugovori

    lan 57.(1) Prilikom nabavke dobara i usluga koji e biti predmetom povrata PDV-a po osnovu meunarodnih projekata pruanja pomoi u skladu saodredbama lana 29. stav 1. taka 4. Zakona, primjenjivat e se odredbe lanova 51. do 59. Pravilnika.

    Organ nadlean za izdavanje potvrde za meunarodni ugovorUvjeti za ostvarivanje prava na povrat u skladu sa meunarodnim ugovorima

  • lan 58.(1) Podnosilac zahtjeva za povrat, u skladu sa lanom 29, stav 1., taka 4) Zakona o PDV-u, e prilikom podnoenja prvog zahtjeva zapovrat, pored dokumentacije odreene lanom 54. Pravilnika, priloiti i kopiju ugovora na osnovu kojeg trai povrat PDV-a.(2) Uprava e, po potrebi, na osnovu zahtjeva iz stava 1. ovog lana, od Ministarstva inostranih poslova traiti podatke o nazivumeunarodnog ugovora ili sporazuma, datumu stupanja na snagu istog, da li je isti vaei, vrijednosti iz ugovora, ukoliko je ista ugovoromodreena, te osnovu za povrat PDV-a.(3) Uprava moe, po potrebi, od drugih ministarstava i institucija nadlenih za sprovoenje i nadzor nad sprovoenjem ugovora iz stava 1.ovog lana, traiti podatke u vezi sa ugovorom zakljuenim na osnovu meunarodnog ugovora, vrijednosti iz ugovora, podatke o korisnikuprojekta i drugim okolnostima od znaaja za odluivanje po zahtjevu za povrat.

    Evidentiranje prometa dobara i usluga po meunarodnom ugovoru

    lan 59.(1) Uprava vodi posebnu evidenciju o podnesenim zahtjevima za povrat PDV-a, po osnovu meunarodnih projekata pruanja pomoi.(2) Uprava e odbiti zahtjev za povrat PDV-a, ukoliko se u postupku razmatranja istog ustanovi da podaci iz priloene dokumentacije nisusaglasni sa meunarodnim projektom pruanja pomoi - podugovorom na osnovu kojeg je ostvareno pravo na povrat PDV-a.(3) Ukoliko se u postupku naknadne kontrole ustanovi da podaci iz dokumentacije koji su prezentovani uz zahtjev za povrat PDV-a neodgovaraju stvarnom stanju, porezni obveznik e se zaduiti za odgovarajui iznos PDV-a sa pripadajuom kamatom, za period od danakada je nastala porezna obaveza do dana uplate te obaveze.

    Slobodne zone

    lan 60.(1) Oslobaanje plaanja iz lana 30. stav (1) taka 2. Zakona, a u vezi s isporukama u slobodne zone i carinska skladita, primjenjuje sesamo na dobra koja nisu u slobodnom prometu (dobra koja nemaju carinski status dobara iz BiH). Meutim, ovo oslobaanje se neprimjenjuje na dobra koja su namijenjena krajnjoj upotrebi ili potronji u slobodnoj zoni ili carinskom skladitu.(2) Oslobaanje plaanja iz lana 30. stav (1) taka 3. Zakona primjenjuje se samo na usluge koje, prema lanu 21. stav (2) taka 2.Zakona, ine dio porezne osnovice kod uvoza dobara.(3) Porezni obveznik moe da ostvari oslobaanje plaanja poreza iz lana 30. Zakona samo ukoliko posjeduje:a) dokument poduzea koje upravlja slobodnom zonom ili carinskim skladitem (u daljnjem tekstu: poduzee) kojim se potvruje da izmeupoduzea i poreznog obveznika postoji vaei ugovor o koritenju slobodne zone ili carinskog skladita;b) kopiju jedinstvene carinske isprave kojom se dokazuje da su dobra koja su unesena u slobodnu zonu ili carinsko skladite u skladu scarinskim propisima.

    Odbitak ulaznog poreza kod prometa u slobodnim zonama

    lan 61.(1) Zakon ne propisuje pravo na odbitak ulaznog PDV-a koje je povezano s prometima osloboenim plaanja prema lanu 30. Zakona. Kodprometa iz lana 60. stav (1) ovog Pravilnika, PDV se ne obraunava na nabavku tih dobara te stoga nije od znaaja razmatrati bilo kakvopravo na odbitak PDV-a povodom takvih isporuka.(2) Ulazni PDV koji je povezan s pruanjem usluga koje su prema lanu 30. stav (1) taka 3. Zakona osloboene plaanja moe se odbitisamo ukoliko e promet istovremeno biti osloboen plaanja prema lanu 26. stav (1) taka 7. Zakona. Oslobaanje plaanja iz lana 26.stav (1) taka 7. Zakona primjenjuje se samo na usluge koje, prema lanu 21. stav (2) taka 2. Zakona, ine dio porezne osnovice koduvoza dobara.

    IX ODBITAK ULAZNOG POREZAOpe

    lan 62.(1) Ulazni porez je iznos PDV-a koji je u skladu sa lanom 55. Zakona, posebno iskazan na poreznim fakturama, za promet dobara i uslugakoje su poreznom obvezniku izvrili drugi porezni obveznici, kao i iznos PDV-a koji je plaen prilikom uvoza i posebno iskazan u jedinstvenojcarinskoj ispravi (JCI).(2) Ulaznim porezom smatra se i:a) iznos PDV-a koji je platilo lice iz lana 13. taka 2. i 3. Zakona, ako je registrovani obveznik,b) iznos paualne naknade koju poreski obveznik iskae na potvrdi o plaanju prilikom nabavke dobara i usluga od poljoprivrednika iz lana45. stav 1. Zakona.

    Porezni obveznici koji imaju pravo na odbitak ulaznog poreza

    lan 63.(1) Porezni obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga imaju pravo na odbitak ulaznog poreza ako su ispunjeni sljedeiuvjeti:a) da je na fakturi za primljena dobra ili obavljene usluge iskazan PDV u skladu sa lanom 55. Zakona,b) da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog PDV obveznika,c) da za primljene isporuke prema lanu 32. Zakona, nije iskljueno pravo na odbitak ulaznog poreza,d) da je isporuka obavljena poreznom obvezniku u poslovne svrhe.(2) Lica koja nisu obveznici poreza na dodatu vrijednost, nemaju pravo na odbitak ulaznog poreza. Isto se odnosi i na lica koja obavljajuisporuke dobara i usluga osloboenih poreza na dodatu vrijednost.(3) Lica koja dijelom obavljaju isporuke dobara i usluga osloboene plaanja poreza, a dijelom isporuke koje su oporezive ili podlijeu nultojstopi, imaju pravo na odbitak ulaznog poreza u dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke i isporuke koje podlijeu nultoj stopi. U tom sluajuu knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenim evidencijama treba osigurati podatke o ulaznom porezu koji se odnosi na oporezive i neoporeziveisporuke dobara i usluga. Iznimno, ako lice ne moe u knjigovodstvu ili vanknjigovodstveno osigurati podatke o ulaznom porezu koji seodnosi na oporezive odnosno neoporezive isporuke (opi trokovi - reije, dugotrajna imovina i drugo), srazmjerni odbitak utvruje seprocjenom.

  • (4) Ako e se isporuka kod primaoca u beznaajnom dijelu koristiti (do 5%) za oporezive svrhe, smatra se da je isporuka u cijelosti obavljenau neoporezive svrhe. Nasuprot tome, ako e se isporueno dobro u cijelosti ili skoro u cijelosti koristiti (preko 95%) za oporezive svrhe,smatra se da je isporuka u cijelosti obavljena u oporezive svrhe.(5) Obaveznik je duan da vodi posebne evidencije za isporuke za poslovne svrhe, a posebno za isporuke u neposlovne svrhe.(6) Ako se dobra ili usluge isporuene poreznom obvezniku koriste u poslovne i neposlovne svrhe, a mogue je odrediti udjel koritenja uneposlovne svrhe, ulazni porez se mora podijeliti prema svrsi upotrebe na dio koji se moe i na dio koji se ne moe odbiti. Ovaj nainrazgranienja provodi se naroito kod isporuka pokretnih dobara koja se u privrednom prometu koliinski odreuju po broju, mjeri ili teini tekod koritenja usluga.(7) Ako podjela iz stava 6. ovoga lana nije mogua, a primljena isporuka se u cijelosti ukljuuje u poslovne svrhe, ispunjene su pretpostavkeza postojanje vlastite potronje u pogledu koritenja u neposlovne svrhe te privatni udio koritenja podlijee oporezivanju prema lanu 5.stav 1. Zakona.(8) Osobe koje e primljene isporuke dobara ili usluga koristiti u poslovne i neposlovne svrhe moraju odvojeno imati raun za dobra i uslugekoje e koristiti u poslovne svrhe od dobara i usluga koje e koristiti u neposlovne svrhe.(9) Smjetaj u smislu lana 32. stav 6. taka 2. Zakona, odnosi se samo na smjetaj za poslovne zabave.

    Prijevozna sredstva koja ne slue iskljuivo za poslovne djelatnosti

    lan 64.(1) Putniki automobili, avioni i brodovi za prijevoz poslovodstva, rukovodnih i drugih zaposlenih se ne odnose na prijevozna sredstva kojase koriste iskljuivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti.(2) Prijevozna sredstva na koja nije odbijen ulazni porez, ne podlijeu PDV kod otuivanja od strane poreznih obveznika.

    Odbitak ulaznog poreza pri uvozu

    lan 65.(1) PDV koji je obraunat pri uvozu, uvoznik moe odbiti kao ulazni porez ako su ispunjeni sljedei uvjeti:a) da je PDV plaen pri uvozu. Uplata poreza pri uvozu uvijek se obavlja za uvoznika a moe je izvriti uvoznik sam ili za njega neko drugi,koji u tom sluaju na nalogu za uplatu, u pozivu na broj odobrenja, mora navesti identifikacioni broj uvoznika na kojeg glasi JCI.b) da je dobro uvezeno u zemlju, za oporezive svrhe uvoznika.

    Vrijeme odbitka ulaznog poreza

    lan 66.(1) Ulazni porez odbija se u poreznom razdoblju prema lanu 38. Zakona, u kojem je primljena faktura za nabavljena dobra i usluge saiskazanim porezom na dodatu vrijednost u skladu sa lanom 55. Zakona.(2) Odbitak ulaznog poreza se odobrava bez obzira da li je faktura plaena.

    Odbitak ulaznog poreza kod avansa

    lan 67.(1) Za date avanse ulazni porez se moe odbiti u poreznom periodu u kojem je avans plaen ako je za njega od strane primaocaispostavljena a od strane platioca primljena faktura, prema lanu 55. Zakona, nezavisno od toga to dobro nije isporueno ili uslugaizvrena.(2) Ako po plaenom avansu ne doe do isporuke dobra ili usluge, gubi se pravo na odbitak ulaznog PDV-a, a obraunati porez trebaispraviti. U tom sluaju uplatilac avansa mora ispostaviti knjinu obavijest primaocu avansa da je obavio ispravak ulaznog poreza, a primalacavansa tada smanjuje svoju poreznu obavezu. Ova odredba se primjenjuje nezavisno o tome da li je izvren povrat avansa.

    Odbitak ulaznog poreza pri poetku obavljanja djelatnosti

    lan 68.(1) Privredna ili druga preduzetnika oporeziva djelatnost zapoinje s pripremnim radnjama koje se preduzimaju radi poetka obavljanja tedjelatnosti. Ulazni porez sadran u primljenim isporukama za poetak rada moe se odbiti ako su ispunjeni svi ostali uvjeti za odbitakulaznog poreza. Ne moe se ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza koji je zaraunat na primljene isporuke kao to su privatno motivisanaulaganja, pripremna ulaganja i slino koje ne dovode do preduzetnikog statusa i preduzetnikog poslovanja.(2) Lica iz stava 1. ovoga lana imaju pravo na odbitak ulaznog poreza u skladu s uvjetima propisanim Zakonom i ovim Pravilnikom.

    Ispravak odbitka ulaznog poreza

    lan 69.(1) Ako se porezna osnovica (naknada) promijeni naknadno zbog razliitih vrsta popusta ili nemogunosti naplate putem zakonski propisanihnaina, tada lice koje je isporuilo dobro ili obavila uslugu moe ispraviti (smanjiti) iznos izlaznog poreza. Isporuilac izdaje knjinu obavijestna taj iznos licu kojem su isporuena dobra ili obavljene usluge koja na osnovu knjine obavijesti vri ispravku (smanjenje) odbitka ulaznogporeza. Ako je PDV obraunat i plaen pri uvozu odbijen kao ulazni porez, a naknadno je snien ili nadoknaen, tada uvoznik mora naosnovu rjeenja Uprave za pripadni iznos ispraviti odbitak ulaznog poreza.2) Ispravku kupac mora obaviti u poreznom razdoblju u kojem je promijenjena porezna osnovica. Ukoliko UIO izda rjeenje, ispravka semora izvriti u poreznom razdoblju u kojem rjeenje postaje izvrno.

    Odbitak ulaznog poreza kod pruanja usluga od strane lica sa sjeditem u inostranstvu

    lan 70.(1) Porezni obveznik koji koristi uslugu lica sa sjeditem ili boravitem u inostranstvu, a koji ima obavezu da obrauna, prijavi i plati PDV napruene usluge prema lanu 13. stav (1) taka 3. Zakona, ima pravo tako obraunati PDV odbiti kao ulazni porez, ako su ispunjeni uslovi izlana 32. Zakona.(2) Obveznik iz stava (1) ovog lana ima pravo na odbitak ulaznog poreza ako su ispunjeni sljedei uslovi:

  • a) fakturu mora izdati lice koje ima sjedite ili boravite u inostranstvu,b) porezni obveznik - primaoc usluge mora izvriti obraun iznosa PDV-a na zaprimljenoj fakturi, ic) PDV mora biti prijavljen kao sastavni dio iznosa izlaznog poreza navedenog u PDV prijavi poreznog obveznika - primaoca usluge.

    Odreivanje dijela srazmjernog odbitka ulaznog poreza

    lan 71.(1) Pri obraunu srazmjernog odbitka djela ulaznog poreza u skladu sa lanom 33. stav 4. Zakona, u srazmjeru prometa sa i bez prava naodbitak ne ulaze sljedei elementi prometa:a) isporuke (otuenje) opreme koju porezni obveznik koristi u obavljanju svojih poslovnih aktivnosti,b) isporuke finansijskih usluga, ako se obavljaju povremeno.Smatra se da se finansijske usluge vre povremeno ako su ispunjeni sljedei uvjeti:i) da finansijske usluge predstavljaju dopunsku djelatnost obveznika iii) da prihod od finansijskih usluga ne prelazi 5% godinjeg prometa obveznika (sa ukljuenim PDV-om).c) isporuke nekretnina ako se obavljaju povremeno.Kao povremene transakcije nekretnina se smatraju sluajevi kada:i) porezni obveznik isporuuje nekretnine u kojima je obavljao poslovne aktivnosti, iliii) isporuka nekretnina nije uobiajena vrsta posla kojim se poreski obveznik bavi.

    Djelatnosti i isporuke osloboene od PDV-a

    lan 72.(1) Porezni obveznik ne moe odbiti ulazni porez sadran u fakturama za primljena dobra i obavljene usluge to ih koristi za isporuke dobarai usluga:a) osloboenih plaanja PDV-a u zemlji u skladu sa Zakonom,b) u inostranstvu, koje bi bile osloboene od poreza da su obavljene u zemlji,c) bez naknade, koje bi bile osloboene od poreza.(2) Ako se isporuke dobara i usluga koje su osloboene PDV-a u zemlji, obavljaju u inostranstvu, ne ostvaruje se pravo na odbitak ulaznogporeza koji je s njima povezan.(3) Ako osoba obavlja isporuke dobara i usluga bez naknade, nema pravo na odbitak ulaznog poreza ako je obavljanje takvih isporukaosloboeno PDV-a.

    Odbitak srazmjernog dijela ulaznog poreza

    lan 73.(Brisan)

    Utvrivanje srazmjernog dijela ulaznog poreza.

    lan 74.(1) U sluaju dobara i usluga koje porezni obveznik koristi i za promete za koje se PDV moe odbiti u skladu s lanom 32. stav (2), (3) i (5) iza promete za koje se PDV ne moe odbiti, odbija se samo srazmjerni dio PDV-a koji se odnosi na prve pomenute promete.(2) Srazmjerni iznos ulaznog poreza koji se moe odbiti privremeno se utvruje na osnovu prometa iz prethodne godine i, ukoliko nemapodataka o prometu u prethodnoj godini ili ukoliko se radi o zanemarivom iznosu (de minimis), dio koji se moe odbiti utvruje UIO naosnovu izjave poreznog obveznika.(3) Procenat srazmjernog odbitka sastoji se od razlomka koga ine sljedei iznosi, sem iznosa iz lana 33. stav (4) Zakona:a) brojnik se sastoji od ukupnog iznosa godinjeg prometa, bez PDV-a, koji se odnosi na promete kod kojih se PDV moe odbiti u skladu slanom 32. stav (2), (3) i (5);b) nazivnik se sastoji od ukupnog iznosa godinjeg prometa, bez PDV-a,

    Godinji promet definiran u taki a) ovoga stava x 100

    Procenat srazmjernog odbitka = -----------------------------------------------------------

    Godinji promet definiran u taki b) ovoga stava

    (4) Srazmjerni porezni odbitak izraunava se primjenom procenta srazmjernog odbitka na iznos ulaznog poreza umanjenog za iznos kojiporezni obveznik nema pravo da odbije i umanjen za iznos koji porezni obveznik ima pravo da u potpunosti odbije.

    Razmjerni porezni odbitak = (Iznos ulaznog poreza u poreznom razdoblju - (Iznos ulaznog poreza koji se X procenatne moe odbiti + Iznos ulaznog poreza koji se u potpunosti moe odbiti)) razmjernog odbitka

    (5) Odbici izvreni na osnovu privremenog srazmjernog dijela mijenjaju se na osnovu iznosa stvarnog prometa. Ova se izmjena zaprethodnu godinu vri najkasnije putem porezne prijave za mjesec mart tekue godine.

    Posebni sluajevi

    lan 75.(1) Ako drava i njeni organi, entitetski organi, organi Distrikta i lokalne samouprave kao i pravne osobe utemeljene u skladu sa zakonom sciljem obavljanja poslova iz djelokruga organa uprave koji se ne smatraju obveznicima iz lana 12. stav 6. Zakona, obavljaju privrednu ilidrugu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti dovelo bi do sticanja neopravdanih povlastica, tada e Uprava rjeenjem utvrditi da su

  • porezni obveznici za tu djelatnost.(2) U sluaju iz stava 1. ovoga lana, porezni obveznici moraju odvojeno voditi knjigovodstvo za svaki odjel koji se smatra poreznimobveznikom i nema srazmjernog odbitka ulaznog poreza za bilo koje druge administrativne trokove u odnosu na dio koji se odnosi naobavljanje poslova u okvirima svojeg zakonom utvrenog djelokruga ili ovlasti koji ne mogu odbiti.

    X. ISPRAVKA ULAZNOG POREZAIspravka odbitka ulaznog poreza

    lan 76.(1) Periodom za ispravku iz lana 36. stav (2) Zakona smatra se period od pet kalendarskih godina, ukljuujui godinu poetka upotrebeopreme. U sluaju nepokretne imovine, radi se o periodu od deset kalendarskih godina, ukljuujui godinu poetka upotrebe objekta.(2) Ispravka iz lana 36. stav (1) taka 1. Zakona primjenjuje se na nain opisan u stavu (3) i (4) ovog lana.(3) Ispravka prvobitnog odbitka ulaznog poreza vri se kada doe do naknadne promjene upotrebe kapitalnih dobara ija je posljedica pravoporeznog obveznika da odbije nii ili vii iznos. Pod kapitalnim dobrima podrazumijeva se oprema i nepokretna imovina. Ispravka nagodinjem nivou PDV-a obraunatog na kapitalna dobra vri se samo na jednoj desetini za nepokretnu imovinu i na jednoj petini za drugevrste kapitalnih dobara. Ispravka se vri na osnovu promjena u pravu na odbitak u narednim godinama u odnosu na pravo na odbitak ugodini kada su kapitalna dobra steena. Nije potrebno da porezni obveznik izvri ispravku odbitka ukoliko se srazmjerni dio PDV-a koji semoe odbiti promijenio za manje od 5 % u odnosu na pravo na odbitak u trenutku kada su ta kapitalna dobra steena. Ispravka za svakukalendarsku godinu vri se najkasnije putem porezne prijave za mjesec mart u narednoj kalendarskoj godini.(4) Ukoliko do prometa kapitalnim dobrima doe u toku perioda za ispravku, primjenjuje se sljedee:a) Ukoliko je taj promet oporeziv, smatra se da se kapitalna dobra upotrebljavaju za potpuno oporezive svrhe tokom preostalog perioda zaispravku. Ukoliko porezni obveznik nije imao pravo da u potpunosti izvri odbitak ulaznog poreza, ispravka za preostali period za ispravku semoe izvriti u poreznom periodu u toku kog je dolo do prometa kapitalnim dobrima. Ispravka ne smije prelaziti 17% prodajne cijene, bezPDV-a.b) Ukoliko taj promet nije oporeziv, smatra se da se kapitalna dobra upotrebljavaju za neopoorezive svrhe tokom preostalog perioda zaispravku. Ukoliko je porezni obveznik imao pravo da u potpunosti ili djelimino odbije ulazni porez, ispravka se za preostali period zaispravku vri u poreznom periodu u toku kog je dolo do prometa kapitalnim dobrima.c) Ukoliko se taj promet, saglasno lanu 7. Zakona, ne smatra prometom dobara uz naknadu, smatra se da se predmetna kapitalna dobraupotrebljavaju za neoporezive svrhe tokom preostalog perioda za ispravke. Meutim, porezni obveznik se moe osloboditi obaveze vrenjaispravke ukoliko primalac prihvati da preuzme obavezu vrenja ispravke ulaznog PDV-a koji je isporuilac odbio na tu imovinu. Uvjet je daprimalac ima ili stekne najmanje istu stopu odbitka ulaznog poreza koju je isporuilac imao u trenutku nabavke tih kapitalnih dobara.Takoer, uvjet je da se obaveza isporuioca da izvri ispravku obrauna za svako kapitalno dobro prenese na primaoca i da primalac izjavida e preuzeti obavezu vrenja ispravke za preostali period za ispravku. Isporuilac se oslobaa obaveze vrenja ispravke kada se izjava,sa konkretno navedenim obavezama vrenja ispravke i s potpisom primaoca da on preuzima obaveze vrenja ispravke, dostavi UIO. UIOmoe odluiti da se u tu svrhu koristi poseban obrazac.d) Pored uvjeta navedenih u stavu (4) taka c) ovog lana prenosilac cjelokupne ili dijela imovine iz lana 7. stav (2) Zakona je duansticaocu dostaviti:- podatak o vrijednosti nabavljenog dobra bez PDV-a:- podatak o iznosu ostvarenog odbitka ulaznog poreza po osnovu nabavke dobara:- podatak o poetku prve upotrebe dobara.(5) Ukoliko graevinski objekt ili oprema postane neupotrebljiv prije isteka perioda za ispravku ulaznog poreza, prestaju razlozi za ispravkuulaznog poreza.(6) Ukoliko naknadno ulaganje ne mijenja u znaajnoj mjeri vijek upotrebe objekta ili opreme, tada se ispravka ulaznog poreza za to ulaganjevri u periodu vrenja ispravke ulaznog poreza za predmetna privredna dobra.(7) Ukoliko je u pitanju naknadno ulaganje koje u znaajnoj mjeri mijenja vijek upotrebe ili predstavlja posebnu cjelinu kao to je npr. aneksve postojeeg objekta, za to ulaganje se odreuje novi (zasebni) period za vrenje ispravke ulaznog poreza.

    Odbitak ulaznog poreza prilikom poetka obavljanja oporezivih djelatnosti

    lan 77.(1) Svako lice koje se registrira kao PDV obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza na dobra na zalihama koja su steena ili uvezenaprije registracije za PDV srazmjerno prometu istih nakon to je lice postalo registrirani PDV obveznik.(2) Srazmjerni odbitak, u smislu lana 37. Zakona, kao i ovog lana, znai da odbitak iz stava (1) ovog lana ne moe biti vei od iznosauobiajene porezne obaveze u datom poreznom periodu. Uobiajena porezna obaveza predstavlja razliku izmeu izlaznog i ulaznog porezakoji se moe odbiti u datom poreznom periodu. Ukoliko se desi da iznos iz stava (1) ovog lana bude vei od uobiajene porezne obaveze,isti se prenosi na naredne porezne periode.(3) Nakon to postane PDV obveznik, lice je duno obezbijediti odvojenu evidenciju o prometu dobara iz stava (1) ovog lana.(4) PDV se moe odbiti u skladu sa stavom (1) ovog lana pod uslovom da su dobra na zalihi:(a) bila isporuena od strane registriranog PDV obveznika licu koje postaje registrirani PDV obveznik ili uvezena od strane lica koje postajeregistrirani PDV obveznik,(b) bila isporuena ili uvezena, ali ne vie od 1 (jedne) godine prije nego to je lice postalo registrirani PDV obveznik.(5) Lica iz stava (1) ovog lana dostavljaju Upravi popis dobara na zalihi koja zadovoljavaju uslove iz stava (4) ovog lana, s tim da popismora sadravati najmanje podatke o:(a) vrsti,(b) koliinama,(c) nabavnim cijenama,(d) obraunatom PDV-u od strane dobavljaa,(e) dobavljaima, ukljuujui broj i datume faktura po kojima su dobra nabavljena.(6) Izuzetno od stava (5) pod (d) i (e), ukoliko se radi o dobrima na zalihi koja su uvezena od strane lica koje postaje registrirani PDVobveznik u popisu je potrebno obezbijediti podatke o obraunatom PDV-u pri uvozu te broju i datumu jedinstvenih carinskih isprava.(7) Lice koje se registrira kao PDV obveznik nee imati pravo na odbitak ulaznog poreza u sluaju bilo kojih drugih prometa osim onihdefiniranih stavom (1) ovog lana.

    Oblik i sadraj prijave za PDV

  • lan 78.(1) Obveznici su duni do 10-og u mjesecu po isteku poreznog perioda iz lana 38. stav 1. Zakona, podnijeti PDV prijavu nadlenojorganizacionoj jedinici Uprave prema sjeditu, odnosno prebivalitu obveznika.(2) Prijava PDV-a podnosi se na jedinstvenom obrascu prijave PDV (u daljnjem tekstu: Obrazac P PDV) koji je sastavni dio ovog Pravilnika.(3) Uputstvo za popunjavanje PDV prijave sastavni je dio ovog pravilnika.(4) Iznosi navedeni u poljima na poreznoj prijavi zaokruuju se na najblii nii cijeli broj u KM.

    XI. PERIOD OPOREZIVANJA, OBRAUNAVANJA I PLAANJA PDV-aPlaanje PDV-a

    lan 79.(1) Obveznici koji se bave prometom dobara i usluga iz lana 4. do 11. Zakona, plaaju PDV najkasnije do desetog u mjesecu za prethodnimjesec.(2) Iznos uplate navedene u stavu 1. ovog lana se zaokruuje na najblii nii cijeli broj u KM.(3) Obveznici koji se bave prometom dobara i usluga iz lana 11. Zakona, plaaju PDV prilikom svakog uvoza dobra u rokovima u kojima seplaa carina i druge uvozne dabine.

    XII. POSEBNE EME U GRAEVINARSTVUPojam graevinskih radova

    lan 80.(1) Pod "graevinskim radovima" iz lana 40. stav 2. Zakona, smatra se:a) usluge ruenja,b) usluge na zgradama,c) usluge na svim objektima, izgraenim od graevinskog materijala, koji su izgraeni na zemlji ili u zemlji ili alternativne usluge koje seobavljaju na objektima pomou graevinske opreme (tj. na tunelima, mostovima, ulicama),d) instalacija prozora i vrata, instalacija (pokrivanje) podova, liftova, pokretnih traka i sistema za grijanje,e) instalacija elemenata koji se ugrauju na zgrade ili druge objekte (restorane, radnje, prozorska okna),f) instalacija svijetleih sistema,g) ienje kojim se mijenja povrina (npr. pjeskarenje).

    Lica u posebnoj emi u graevinarstvu

    lan 81.(1) Investitor je lice koje finansira graevinske radove na nepokretnoj imovini. Izvoa je lice koje je neposredno zakljuilo ugovor sainvestitorom o graevinskim radovima na nepokretnoj imovini.(2) Izvoa iz odredbi lana 41. i 42. Zakona, je duan da za svaki porezni period investitoru izda raun o izvrenom prometu dobara iusluga.

    Pojam kooperanta

    lan 82.(1) Kooperant iz lana 41. i 42. Zakona, je lice, koje izvoau radova isporuuje dobra za potrebe izvoenja graevinskih radova nanepokretnoj imovini i sam prua usluge koje su u vezi sa isporuenim dobrima i samim tim utie na izvoenje graevinskih radova.(2) Posebna ema se odnosi na izvoaa radova iz lana 81. stav 2. ovog Pravilnika i kooperanta iz stava 1. ovog lana.

    XIII. POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJANaknada poljoprivrednicima u paualnom iznosu

    lan 83.(1) Saglasno lanu 45. stav 1. Zakona, poljoprivredniku koji nije PDV obveznik, Uprava e odobriti pravo na paualnu naknadu (u daljnjemtekstu: PDV naknada) za ulazni porez ako:a) dostavi dokaz nadlenog organa da ostvaruje prihod od poljoprivrede i umarstva ib) izvri promet poljoprivrednih i umarskih proizvoda, odnosno poljoprivrednih usluga PDV obveznicima.(2) PDV naknada odreuje se po stopi od 5% na neto vrijednost primljenih dobara i usluga.(3) Procenat PDV naknade iz stava 2. ovog lana Uprava moe odreivati svake godine.(4) Ako poljoprivrednik izvri promet poljoprivrednih i umarskih proizvoda, odnosno poljoprivrednih usluga, obveznik je duan da obraunaPDV naknadu po stopi iz stava 2. ovog lana na neto naknadu primljenih dobara i usluga, o emu je duan izdati dokument (u daljnjemtekstu: potvrda o plaanju).(5) Obraunati iznos PDV naknade obveznik iz stava 4. ovog lana ima pravo da odbije kao ulazni porez, pod uvjetom da je PDV naknadu ivrijednost primljenih proizvoda i usluga platio poljoprivredniku.(6) Potvrda o plaanju iz stava 3. ovog lana sadri sljedee podatke:a) naziv, adresu i identifikacioni broj obveznika - izdavaoca potvrde o plaanju,b) mjesto i datum izdavanja i redni broj potvrde o plaanju,c) ime, prezime, adresu i JMBG poljoprivrednika,d) vrstu i koliinu isporuenih dobara, vrstu i obim usluge,e) vrijednost primljenih dobara i usluga,f) iznos PDV naknade obraunate poljoprivredniku ig) broj i datum odobrenja izdatog u skladu sa lanom 45. stav 1. Zakona.

    Putnike agencije i tur operatori

    lan 84.

  • (1) Ako nisu ispunjeni svi uvjeti iz lana 46. Zakona, putnika agencija obraunava, naplauje i plaa PDV po opim uvjetima propisanimZakonom.(2) Putnika agencija duna je da obezbijedi evidencije u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom.(3) Putnika agencija duna je da korisniku usluga izda poreznu fakturu, ili bilo koji drugi dokument koji slui kao porezna faktura, zaizvrenu turistiku uslugu, i da u istoj iskae PDV.(4) Putnika agencija ima pravo na odbitak ulaznog poreza koji je obraunat od strane obveznika koji su izvrili promet dobara i usluga, akoji nisu vezani za neposrednu korist putnika.

    Koritena roba, umjetnika djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti

    lan 85.(1) Preprodavci iz lana 47. stav 1. Zakona, mogu obraunavati i naplatiti PDV prema posebnim uvjetima, ako su koritenu robu, umjetnikadjela, kolekcionarske predmete i antikvitete, sa namjerom da iste preprodaju, kupili ili dobili:a) od lica koja nisu PDV obveznici,b) od obveznika koji nisu imali pravo na odbitak ulaznog poreza prilikom nabavki tih dobara, odnosno koji su osloboeni plaanja PDV-a bezprava na odbitak ulaznog poreza na nabavke,c) od lica iji godinji oporezivi promet ne prelazi propisani prag, odnosno od lica koja nisu PDV obveznici, kad se radi o koritenoj poslovnojimovini tog lica (mali preduzetnici)(2) Ukoliko preprodavci iz stava 1. ovog lana istovremeno obraunavaju, naplauju i plaaju PDV prema opim uvjetima, obavezni su da usvom knjigovodstvu odvojeno vode evidencije za nabavke na koje obraunavaju i naplauju PDV prema posebnim uvjetima.(3) Preprodavci iz stava 1. ovog lana u svom knjigovodstvu obezbjeuju podatke i vode evidencije o nabavci i prodaji koritene robe,umjetnikih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta i u istim su duni obezbijediti podatke o:a) prodavcu za svaki predmet,b) svakom predmetu nabavke,c) iznosu nabavne cijene za svaki predmet,d) iznosu prodajne cijene za svaki predmet prometa,e) iznosu razlike izmeu nabavne i prodajne cijene dobara iz take 3. i 4.ovog stava if) iznosu PDV-a koji je sadran u razlici iz take 5. ovog stava.(4) Porezna faktura se izdaje u skladu sa lanom 106. Pravilnika.(5) Preprodavci iz stava 1. ovog lana imaju pravo na odbitak ulaznog poreza koji je obraunat od strane obveznika koji su izvrili prometdobara i usluga, a koji nisu vezani za nabavnu vrijednost dobara.

    Dobra ije su nabavke i prodaje izvrene u cijelosti

    lan 86.(1) Preprodavci ija je pojedinana vrijednost nabavke koritene robe i kolekcionarskih predmeta ispod iznosa od 200,00 KM nisu duni daobezbijede podatke o pojedinanoj nabavnoj i prodajnoj cijeni za svaki predmet oporezivanja, odnosno u tom sluaju mogu izvriti nabavke iprodaje tih proizvoda u cijelosti.(2) Preprodavci koritene robe i kolekcionarskih predmeta ija pojedinana nabavka prelazi iznos iz stava 1. ovog lana duni su da za svakipredmet oporezivanja obezbijede podatke propisane u lanu 85. stav 3. ovog Pravilnika.(3) Preprodavci iz stava 2. ovog lana ne mogu utvrivati maru za oporezivanje.(4) U sluaju iz stava 1. ovog lana, preprodavci odreuju maru za oporezivanje za odreeni porezni period, i to kao razliku izmeuukupnog prometa u tom periodu i ukupne nabavke dobara.(5) Ako je mara negativna, preprodavci istu mogu prenijeti u naredni porezni period, pod uvjetom da PDV obraunavaju i naplauju premaposebnim uvjetima za preprodavce iz stava 1. ovog lana.(6) Ukoliko preprodavci istovremeno obraunavaju i naplauju PDV prema posebnim i opim uvjetima propisanim Zakonom, negativnumaru ne mogu prenijeti za naredni porezni period za dobra na koja obraunavaju i naplauju PDV prema opim uvjetima.

    Drugi sluajevi prometa umjetnikih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta

    lan 87.(1) Nabavna cijena umjetnikih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta koja se uvoze utvruje se saglasno carinskim propisima (lan21. Zakona), uveana za iznos PDV-a koji se obraunava i naplauje u rokovima za naplatu carinskog duga.(2) Preprodavci koji obraunavaju i naplauju PDV, na razliku izmeu prodajne i nabavne cijene, nemaju pravo na odbitak ulaznog poreza nadobra koja su uvezli ili dobili, saglasno lanu 49. stav 1. Zakona.

    Promet dobara na javnoj aukciji

    lan 88.(1) Obveznik iz lana 50. stav 1. Zakona, (u daljnjem tekstu: aukcionar) moe obraunavati i naplatiti PDV prema posebnim uvjetima samoukoliko na javnoj aukciji radi u ime nalagodavaca navedenih u lanu 50. stav 3. Zakona.(2) Ukoliko aukcionar istovremeno obraunava i naplauje PDV prema opim i posebnim uvjetima, duan je da u svom knjigovodstvuodvojeno vodi evidencije, u kojima obezbjeuje podatke o prometu na koji obraunava i naplauje PDV po opim i posebnim uvjetima i daobrauna i plati PDV za svaki posebno.

    Dobrovoljna registracija za promet nepokretnom imovinom

    lan 88a.(1) Lica koja prodaju nepokretnu imovinu registriranom poreznom obvezniku mogu podnijeti zahtjev za dobrovoljnu registraciju za PDV.Zahtjev se predaje posebno za svaki komad graevinskog zemljita, objekat ili ekonomski djeljivu cjelinu definiranu lanom 8. stav (2) ovogPravilnika. lan 3. Pravilnika o registraciji i upisu obveznika indirektnih poreza u Jedinstveni registar ne primjenjuje se na zahtjev zadobrovoljnu registraciju u svrhe navedene u ovom stavu. Zahtjev se podnosi najkasnije 30 dana prije nastanka porezne obaveze.(2) Na osnovu lana 61. stav (4) i (7) Zakona, odredbe iz Glave XI Zakona se ne primjenjuju. Umjesto toga, porezni period se odreuje kaoperiod od dana kada se graevinsko zemljite ili objekat kupi ili od dana kad zapone sa gradnjom do 30 dana po nastanku porezne

  • obaveze.(3) Dobrovoljna registracija se moe ponititi na zahtjev dobrovoljno registriranog lica ukoliko je do takvog zahtjeva dolo prije nastankaporezne obaveze.(4) U smislu ovog lana "graevinski objekat" je svaka graevina privrena za tlo ili u tlu.(5) U smislu ovog lana "graevinsko zemljite" je zemljite namijenjeno za izgradnju graevinskog objekta.

    XIV. POVRAT PDV-aa) Redovni povrat PDV-a obveznicima PDV-a.

    Pokretanje postupka za povrat PDV-a

    lan 89.(1) Postupak povrata PDV-a se pokree podnoenjem prijave samooporezivanja (PDV-prijava).

    Pravo na povrat PDV-a

    lan 90.(1) Podnoenjem PDV prijave obveznik se opredjeljuje za povrat razlike ulaznog poreza ili porezni kredit.(2) Obiljeavanjem polja 80 sa oznakom "d" u PDV-e prijavi smatra se da je podnesen zahtjev za povrat razlike ulaznog poreza.(3) U sluaju da se obveznik ne izjasni, smatra se opredijeljenim za poreski kredit.

    Povrat PDV-a izvoznicima

    lan 91.(1) Pravo na povrat ulaznog poreza, po osnovu izvoza u roku od 30 dana od dana podnoenja prijave za PDV, imaju obveznici koji su imaliizvoz preko 30% od ukupnog prometa u prethodnoj godini i stiu status izvoznika.(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, obveznici koji prvi put poinju sa poslovanjem i/ili obveznici koji imaju namjeru da izvoze, pravo napovrat u roku od 30 dana mogu stei na osnovu ugovora iz kojeg se moe vidjeti da e u tekuoj godini imati preko 30% prometa po osnovuizvoza, a u momentu kad su u 2 (dvije) uzastopne porezne prijave imali vei iznos ulaznog poreza od iznosa izlazne porezne obaveze.(3) Za svrhu povrata PDV-a u stavu (1) i (2) ovog lana izvoz" znai isporuku dobara i pruanje usluga koje su osloboene od PDV-a sapravom odbitka ulaznog poreza.

    Postupak povrata PDV-a

    lan 92.(1) Uprava vri povrat razlike ulaznog poreza umanjenog za iznos dospjelog poreznog duga.(2) Dospjeli porezni dug je glavna i sporedna obaveza propisana Zakonom o postupku indirektnog oporezivanja.(3) Rjeenje o povratu sredstava iz stava (1) ovog lana, UIO donosi po zahtjevu iz lana 90. stav (2) ovog Pravilnika samo u sluaju kadaUIO ne odobri zahtijevani povrat.(4) Rjeenje o povratu sredstava iz lana 52. stav (3) Zakona, UIO donosi samo u sluaju kada ne odobri dospjeli povrat neiskoritenogporeznog kredita.(5) Ako Uprava ne izvri povrat razlike ulaznog poreza u propisanim rokovima, obveznik PDV-a ima pravo na propisanu kamatu koja poinjetei prvog dana po isteku rokova za povrat do dana prijenosa sredstava na raun PDV obveznika.b) Povrat obveznicima PDV-a registrovanim u inostranstvu.

    Povrat PDV-a poslovnim subjektima registrovanim za PDV u inostranstvu

    lan 93.(1) Strana pravna lica koja nemaju registrovano poslovanje u BiH (prijevoznici, lica koja izlau robu na sajmovima, avio-prijevoznici i slino)su lica koja kupe dobra i prime usluge od poreznih obveznika sa podruja BiH, a vezano za obavljanje djelatnosti u inostranstvu, imaju pravona povrat PDV-a na osnovu zahtjeva kojeg podnose Upravi za kumulativni promet u periodu od najmanje tri mjeseca, a moe i krae ako jeostatak poslovne godine.(2) Zahtjev iz prethodnog stava, podnosi se na obrascu "PDV-SL-1", koji je propisan ovim Pravilnikom i ini njegov sastavni dio.

    Uvjeti za povrat PDV-a stranim licima

    lan 94.(1) Uz zahtjev za povrat PDV-a, strano lice je duno dostaviti sljedeu dokumentaciju:a) kopiju potvrde o registraciji obveznika PDV-a i prevod potvrde o registraciji ukoliko ona nije na jednom od tri slubena jezika u BiH,b) originale ili ovjerene fotokopije faktura o nabavci dobara i usluga u BiH po kojima je obraunat i plaen PDV,c) original ili ovjerene fotokopije faktura koje se prilau uz zahtjev moraju glasiti na podnosioca zahtjeva id) dokaz o izvozu dobara.

    Rok za povrat PDV-a stranim licima

    lan 95.(1) Podnosiocu zahtjeva iz lana 53. Zakona UIO e izvriti povrat plaenog PDV-a ako isti u roku od 14 mjeseci od dana izdavanja raunaod strane prodavca kod koga je kupljeno dobro ili izvrena usluga dostavi UIO ovjeren original obrasca "PDV-SL-1", pod uvjetima navedenimu lanu 94. Pravilnika. Zahtjev se podnosi za period koji obuhvata najmanje 3 mjeseca, a najvie 12 mjeseci. Za svako razdoblje podnosi sesamo jedan zahtjev.(2) Uprava, nakon izvrene provjere ispunjenosti uvjeta za povrat PDV-a, licima iz lana 53. stav 1. Zakona, rjeenjem utvruje pravo napovrat u roku od 6 mjeseci od dana podnoenja zahtjeva.(3) Rjeenje iz prethodnog stava dostavlja se zastupniku sa sjeditem u BiH.(4) Povrat PDV-a se vri sa jedinstvenog rauna na raun zastupnika ili podnosioca zahtjeva otvoren u BiH.c) Povrat PDV-a stranim dravljanima.

  • Pravo na povrat PDV-a stranim dravljanima

    lan 96.(1) Kupac-strani dravljanin iz lana 54. Zakona (u daljnjem tekstu: kupac), koji kupljena dobra u BiH otprema u prtljagu koji nosi sa sobom uinostranstvo, pravo na povrat PDV za otpremljena dobra ostvaruje na osnovu zahtjeva za povrat koji, na zahtjev kupca, popunjava obveznik-prodavac.

    Podnoenje zahtjeva za povrat PDV-a

    lan 97.(1) Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se na obrascu "PDV-SL-2" - zahtjev stranog dravljanina za povrat, koji je odtampan uz ovaj Pravilnik iini njegov sastavni dio.

    Obrazac zahtjeva za povrat PDV-a

    lan 98.(1) Obrazac "PDV-SL-2" popunjava se u tri primjerka, od kojih original i jednu kopiju prodavac daje kupcu, a drugu kopiju zadrava u svojojdokumentaciji.

    Procedura za povrat PDV-a stranim dravljanima

    lan 99.(1) Kupac ostvaruje pravo na povrat PDV ako, prilikom naputanja carinskog podruja BiH, Upravi da na uvid raune, kupljena dobra ioriginal popunjenog obrasca "PDV-SL-2".

    Uvjeti za povrat PDV-a stranim dravljanima

    lan 100.(1) Prije ovjere obrasca "PDV-SL-2" Uprava je duna da utvrdi da li:a) su podaci iz putne isprave ili drugog identifikacionog dokumenta koji se osnovom meudravnog sporazuma koristi za prelazak BiHgranice istovjetni sa podacima iz obrasca "PDV-SL-2",b) su dobra data na uvid istovjetna sa dobrima navedenim u obrascu "PDV-SL-2" i na priloenim raunima, kao i da ta dobra nisu koritena;c) je ukupna vrijednost dobara sa PDV iskazana na obrascu "PDV-SL-2" vea od 100 KM,d) se dobra iznose prije isteka roka od tri mjeseca od dana isporuke (kupovine) u BiH,e) je original obrasca "PDV-SL-2" ovjerio i potpisao prodavac.(2) Ako su ispunjeni uvjeti iz stava 1. ovog lana Uprava ovjerava original obrazac "PDV-SL-2" i priloene raune potpisom i peatom i uobrazac "PDV-SL-2" unosi datum iznoenja dobara sa carinskog podruja BiH.(3) Original raun i ovjeren obrazac "PDV-SL-2" vraa se kupcu, a kopiju obrasca "PDV-SL-2" Uprava zadrava za svoje potrebe. Upravavodi posebnu evidenciju o ovjerenim obrascima "PDV-SL-2".

    Dobra koja iznose strani dravljani bez prava na povrat PDV-a

    lan 101.(1) Pravo na povrat PDV-a na dobra koja iznose strana lica iz BiH ne odnosi se na iznesena mineralna ulja, alkohol i alkoholna pia ipreraevine od duhana.(2) Pod mineralnim uljima smatraju se naftni derivati (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loenje ekstra lako (ES) i lako specijalno (LS) motornibenzin - bezolovni, motorni benzin).(3) Alkoholom i alkoholnim piima smatraju se alkoholna pia, bez obzira na veliinu pakovanja i etil alkohol.

    Rok za povrat PDV-a

    lan 102.(1) Kupcu ili podnosiocu zahtjeva za povrat (donosiocu ovjerenog originala obrasca "PDV-SL-2") plaeni PDV se vraa ako, u roku od trimjeseca od dana izdavanja rauna, prodavcu od koga je kupljeno dobro dostavi ovjeren original obrasca "PDV-SL-2" na kome je potvrenoda su ispunjeni uvjeti iz lana 100. stav 1. ovog Pravilnika.(2) Istekom navedenog roka strano lice ne moe ostvariti pravo na povrat PDV-a.

    Obaveza kupca

    lan 103.(1) Ako je ovjereni original obrasac "PDV-SL-2" iz lana 100. stava 2. dostavljen potom, kupac ili podnosilac zahtjeva dostavlja prodavcubroj rauna u banci na koji e se izvriti povrat plaenog PDV, ako taj broj rauna nije naveden u obrascu "PDV-SL-2".

    Nain povrata PDV-a

    lan 104.(1) Na osnovu ovjerenog originala obrasca "PDV-SL-2" iz lana 100. stava 2. ovog Pravilnika prodavac vri povrat plaenog PDV kupcu ilipodnosiocu zahtjeva.(2) Povrat PDV vri prodavac u KM gotovinskom isplatom ili uplatom na raun u banci koji navede kupac ili podnosilac zahtjeva.(3) Ako je isplata u gotovini, prodavac je obavezan da izvri povrat PDV odmah, a ako se doznaava na raun kupca, odnosno podnosicazahtjeva, uplata se vri u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.(4) Kupac ili podnosilac zahtjeva potpisom na ovjerenom originalu obrasca "PDV-SL-2" iz lana 100. stava 2. ovog lana potvruje prijemvraenog PDV u gotovini.

  • (5) Ovjeren original obrasca "PDV-SL-2" iz lana 100. stava 2. ovog lana potpisan od strane kupca ili podnosioca zahtjeva o prijemuvraenog PDV u gotovini, odnosno izvren nalog za prijenos sredstava po osnovu povrata PDV, slui prodavcu kao dokaz za poreznoosloboenje sa pravom na odbitak ulaznog poreza.

    Posebna evidencija koju vodi prodavac

    lan 105.(1) Prodavac je obavezan da vodi posebnu evidenciju o izdatim obrascima "PDV-SL-2" i o povratu kupcima.(2) Evidencija sadri podatke o:1) evidencionom broju obrasca "PDV-SL-2",2) broju putne isprave stranog dravljanina,3) broju i datumu rauna iz obrasca "PDV-SL-2",4) iznosu naknade za isporuena dobra bez PDV,5) iznosu PDV sadranog u naknadi za isporuena dobra,6) datumu prijema ovjerenog originala obrasca "PDV-SL-2",7) iznosu PDV koji je vraen na ime povrata,8) datumu povrata PDV".

    XV. ISPOSTAVLJANJE FAKTURE; KNJIGOVODSTVO I UVANJE DOKUMENATAIspostavljanje porezne fakture

    lan 106.(1) Obveznik PDV-a je duan da svakom kupcu izda poreznu fakturu za svaki promet dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji jeosloboen plaanja PDV-a (lan 24. i 25. Zakona), odnosno za usluge od javnog interesa, finansijske i novane usluge.(2) Pod poreznom fakturom se smatra i svaki drugi dokument koji sadri sve propisane elemente.(3) Porezna faktura se izdaje najmanje u dva primjerka, od kojih se jedan uruuje kupcu, a drugi slui kao isprava za knjienje.(4) Porezna faktura slui kao osnov za utvrivanje porezne obaveze.(5) Porezna faktura je osnov i preduvjet za odbitak ulaznog poreza, bilo kao osnov umanjivanja poreznih obaveza ili osnov za povrat porezaod drave, za knjienje i unos podataka u poreznu prijavu.(6) Za svaku izgubljenu poreznu fakturu ili dokument kojim se stie pravo na odbitak ulaznog poreza, kupac je duan od dobavljaaobezbijediti prijepis porezne fakture.

    Sadraj porezne fakture

    lan 107.(1) Porezna faktura iz prethodnog lana mora sadravati najmanje sljedee podatke:a) naziv, adresu i identifikacioni broj za indirektne poreze obveznika koji je isporuio dobra ili usluge,b) mjesto i datum izdavanja fakture,c) broj fakture,d) datum isporuke dobara i/ili usluga,e) ime, naziv, adresu i kada postoji identifikacioni broj za indirektne poreze poreznog obveznika kupca,f) trgovaki naziv, vrstu, koliinu i cijenu isporuenih dobara i obavljenih usluga,g) pojedinanu vrijednost dobara i usluga bez PDV-a,h) ukupan iznos naknade bez PDV-a,i) PDV stopu i ukupan iznos PDV-a,j) ukupan iznos naknade za dobra i usluge, ukljuujui PDV.(2) U sluajevima kada je obveznik duan izdati poreznu fakturu, a isporuena dobra ili usluge nisu oporezive PDV-om, na poreznoj fakturi jeduan naznaiti lan Zakona po kome se obraun PDV-a ne vri.

    Obaveza izdavanja porezne fakture u sluaju koritenja usluga u vanposlovne svrhe

    lan 108.(1) Obveznik PDV-a mora izdati poreznu fakturu u skladu sa odredbama ovog Pravilnika i Zakona i u sljedeim sluajevima koritenja uslugau vanposlovne svrhe (lan 5. i 9. Zakona), i to kad:a) obveznik upotrijebi dobra koja ine dio poslovne imovine u vanposlovne svrhe poreznog obveznika, zaposlenih i drugih lica kada je PDVmogue u potpunosti ili djelimino odbiti,b) obveznik prua usluge bez naknade, ili uz smanjenju naknadu, u vanposlovne svrhe osnivaa, zaposlenih i drugih lica ili svrhe koje nisupovezane sa njegovim poslovanjem,c) obveznik upotrijebi ili obavi uslugu bez naknade, ili uz smanjenu naknadu, zaposlenima ili lanovima njihove porodice po osnovu rada id) obveznik izuzima dobra za krajnju potronju (u svrhe koje nisu povezane s poslovnom djelatnou).

    Izdavanje interne fakture

    lan 109.(1) Za koritenje dobara i usluga u vanposlovne svrhe izdaje se interna faktura, pod uvjetom da se na navedena dobra i usluge moe odbitiPDV u potpunosti ili djelimino.(2) Za koritenje lino proizvedenih dobara ili obavljenih usluga u vanposlovne svrhe izdaje se interna faktura, pod uvjetom da se nanavedena dobra i usluge moe odbiti PDV u potpunosti ili djelimimo.(3) Za usluge iz lana 9. stav (1) taka 3. Zakona izdaje se interna faktura.(4) Interna faktura sadri sve propisane elemente porezne fakture, osim to se umjesto podataka o kupcu navode podaci o svrsi koritenjadobara i usluga.

    Izdavanje porezne fakture u sl