pravo na programe rane intervencije u evropskim i … · web viewtitle pravo na programe rane...

PRIJEDLOG PROGRAMA POSLIJEDIPLOMSKOG SPECIJALISTIČKOG STUDIJA "RANA INTERVENCIJA U

EDUKACIJSKOJ REHABILITACIJI"

I. 1. UVOD

Razlozi za pokretanje studija

Razvojem medicine bitno je umanjena smrtnost novorođenčadi, ali ne i broj djece s

neurorazvojnim čimbenicima rizika. Suvremena medicinska dijagnostika zahvaljujući

tehnološkim unapređenjima sve ranije otkriva bolesti i stanja u male djece koja ugrožavaju

njihovo učenje i zdravi razvoj. Roditelji su upoznati s razvojnim rizicima i cijela obitelj dolazi u

stanje povišenog stresa koji narušava kvalitetu obiteljskih interakcija. Uz biomedicinske

čimbenike i čimbenici sociogenog porijekla (siromaštvo, zanemarivanje i zlostavljanje)

ugrožavaju zdravi razvoj više negoli ranije. Djeca sve češće žive u obiteljima koje su izolirane,

necjelovite i bez šire podrške. Posebno nepovoljne okolnosti nastaju u slučajevima kumuliranja

rizičnih čimbenika biomedicinskog i socijalnog porijekla.

U svim navedenim slučajevima nužna je rana, na recentnim znanstvenim spoznajama

organizirana i provođena zaštita djece i habilitacija koja se u literaturi najčešće zove "rana

intervencija". U modernim, socijalno uređenim državama potreba za ranom intervencijom i

njezina učinkovitost su prepoznati, a u porastu su i sveučilišni obrazovni programi koji

osposobljavaju specijaliste za ovo područje. Primjerice u Austriji se već više od deset godina

školuju stručnjaci za ranu intervenciju na sveučilištima u Beču i Grazu, a pokrenut je i europski

projekt koji je usmjeren na analizu studija u ovom području, te izgrađuje standarde za njihovu

evaluaciju.

Hrvatska zasad takav studij nije imala i ovo je prvi puta da je prijedlog studija za ranu

intervenciju u edukacijskoj rehabilitaciji razrađen, a pri tom su slijeđeni europski standardi, kako

u pogledu koncepcije studija, tako i u pogledu programske realizacije. Pri tom su uzete u obzir i

konkretne pretpostavke za izvođenje takvog studija u nas, te je prijedlog studija usklađen s

mogućnostima za izvođenje praktičnog dijela nastave. To ujedno znači da će u prvoj fazi svog

razvoja studij moći odgovoriti samo dijelu postojećih potreba za specijalizacijom iz rane

intervencije u nas, a kako će se povećavati mogućnosti za izvođenje praktičnog dijela nastave,

moći će se u kasnijim generacijama i povećavati broj upisanih studenata.

1

Dosadašnja iskustva predlagača

Na Edukacijsko–rehabilitacijskom fakultetu već se godinama u okviru stručnih i znanstveno–

istraživačkih projekata provode istraživanja usmjerena na prevenciju, rani razvoj i tretman ranih

oblika poremećaja, kao i razrada na obitelj usmjerenih programa. Paralelno s istraživanjima

razvila se i klinička djelatnost u okviru Centra za rehabilitaciju Edukacijsko–rehabilitacijskog

fakulteta, koja se stalno unaprijeđuje. Stručnjaci uključeni u ovaj prijedlog uključivali su se

tijekom godina na edukacije iz ranih interventnih programa prigodom studijskih boravaka u

inozemstvu i tako podizali svoj stupanj kompetencije za provođenje ovakvog studija i u

teorijskom i u praktičnom dijelu.

Osim toga stručnjaci Edukacijsko–rehabilitacijskog fakulteta uključeni u prijedlog ovog

programa imaju dugogodišnje nastavno iskustvo, a proveli su i niz edukacija za zaposlenike u

ustanovama koje skrbe o djeci rane životne dobi te tako stekli nastavno iskustvo i s osobama u

cijeloživotnom obrazovanju.

Mogući partneri

Partneri programa su stručne ustanove koje provode habilitacijske i rehabilitacijske programe

u ranom djetinjstvu (Specijalna bolnica Goljak – Odjel za razvojne neuromotoričke poremećaje,

KB Sestara milosrdnica – Odjel za rehabilitaciju djece, Centar za rehabilitaciju Zagreb –

patronaža, Slava Raškaj – savjetovalište, Centar za rehabilitaciju Edukacijsko–rehabilitacijskog

fakulteta, Mala kuća, Udruga Dodir). Očekujemo da će oni financirati studij za svoje djelatnike

uzimajući u obzir potrebu trajnog usavršavanja svojih stručnjaka koji rade s djecom niske

životne dobi. Također, u suradnji s pojedinim predmetnim nastavnicima i voditeljem programa

studija, ove ustanove aktivno rade na stvaranju preduvjeta (objektivnih i subjektivnih) za

kvalitetno provođenje stečenih vještina i znanja budućih specijalista, te kao rezultat pokretanja

studija očekujemo značajnije osuvremenjivanje (re)habilitacijske prakse s malom djecom u nas.

Otvorenost studija prema pokretljivosti polaznika

Ovaj specijalistički studij je otvoren za završene studente sveučilišnih programa srodnih

područja (društveno–humanističkih i biomedicinskih znanosti). Spomenuta otvorenost bazira se

na reciprocitetu broja studenata sa srodnih specijalističkih i doktorskih programa na razini

sveučilišta.

2

S obzirom na to da očekujemo znatno veći interes negoli je kapacitet za kvalitetno

provođenje programa, program će biti moguće studirati na dvije razine. Studenti koji prema

rezultatu na klasifikacijskom ispitu uđu u prvu kvotu (N=15) pohađati će program u cijelosti, a

narednih 15 studenata samo teorijski dio nastave što će za iskusnije praktičare biti korisno

obogaćenje novim spoznajama. Oni dakako ne će steći isti certifikat kao studenti koji obave sve

studijem propisane obaveze.

3

I. 2. OPĆI DIO

I. 2. 1. Naziv studija

Naziv je studija "Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji".

I. 2. 2. Nositelj i izvođač studija

Nositelj i izvođač studija je Sveučilište u Zagrebu – Edukacijsko rehabilitacijski fakultet

I. 2. 3. Trajanje studija

Studij će trajati 3 semestra ili 90 ECTS bodova

I. 2. 4. Uvjeti upisa na studij

Osnovni uvjet upisa na studij je završeni sveučilišni studijski program u društveno–

humanističkom području (logopedija, rehabilitacija, psihologija, pedagogija, socijalna

pedagogija, socijalni rad), te praktično iskustvo (minimalno godina dana) rada u struci. Osim

toga, studenti polažu kvalifikacijski ispit u kojem se provjeravaju znanja i afinitet potrebni za rad

u ranoj intervenciji u području edukacijske rehabilitacije.

1. 2. 5. Kompetencije koje polaznik stječe tijekom studija

Završetkom studija student postaje osposobljen za rad u dva područja: s obitelji djeteta s

posebnim potrebama ili rizicima za razvojne teškoće i sa samim djetetom u različitim terapijskim

okruženjima: od roditeljskog doma do socijalne, kliničke ili odgojno–obrazovne ustanove.

Tijekom studija steći će i specifično znanje neophodno za interdisciplinarnu suradnju i timski

rad.

Studij će specijalizantima u općem dijelu pružiti razumijevanje pitanja ranog razvoja i

roditeljstva djetetu s posebnim potrebama te obiteljske dinamike. Usvojit će specifične vještine

komunikacije s obiteljima djece s posebnim potrebama ili rizikom za njihov nastanak. Ishod

ovog učenja su vještine ojačavanja intuitivnog roditeljstva i promicanja socijalne inkluzije

obitelji, kao i pomoć roditeljima da razumiju razvojne potrebe svoga djeteta te potiču njegov

razvoj na najbolji način.

4

S druge strane, student će ovladati suvremenim metodama poticanja različitih aspekata

djetetovog razvoja, te će steći specifične kompetencije za provođenje habilitacijskih postupaka

za koje se je specijalizirao, što će biti vidljivo iz priloga specijalističkoj diplomi (diploma

supplement). Student treba nakon završenog studija biti u stanju uputiti roditelje na njihova

prava i mogućnosti terapijskog rada.

Budući da je student osposobljen za razumijevanje obiteljske dinamike u uvjetima povećanog

opterećenja koje nosi rođenje djeteta s posebnim potrebama ili neurološkim čimbenicima rizika

kao i vještinama timskoga rada i međuprofesionalne suradnje, ovaj stručnjak može raditi i u

posebno zahtjevnim sredinama kao što je rad u obitelji, rad u jedinicama intenzivne neonatološke

skrbi, pedijatrijskim savjetovalištima i centrima za ranu intervenciju, ako i u svim okruženjima

gdje se timski tretiraju neurorazvojni poremećaji rane dobi.

I. 2. 6. Akademski naziv

Secijalist rane intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji

5

I. 3. OPIS PROGRAMA

Program je trosemestralan s vrlo malom izbornošću u prvom semestru, sa znatno većom

izbornosti u drugom semestru u kojem student samostalno kreira težišta svoje specijalizacije

prema potrebama svog radnog mjesta i u trećem semestru je predviđen gotovo isključivo

praktični rad uz vođenje mentora, te izrada samostalnog specijalističkog rada.

I. 3. 1. Popis obveznih i izbornih predmeta

Obavezni predmetiPredmet NositeljUvod u ranu intervenciju Prof.dr.sc. Marta Ljubešić,

Prof.dr.sc. Jasmina Frey ŠkrinjarRani interventni programi za djecu s autizmom i težim razvojnim teškoćama

Prof. dr.sc. Jasmina Frey Škrinjar

Razvojna neurologija Prof. dr.sc. Vlatka Mejaški–Bošnjak, dr. med.Rani komunikacijski razvoj Prof. dr.sc. Marta LjubešićRani interventni programi kod senzoričkih oštećenja

Doc. dr.sc. Ljubica Pribanić, doc.dr.sc. Tina Runjić

Rani interventni programi u logopediji Doc. dr.sc. Draženka Blaži Komunikacija s obiteljima Prof. dr.sc. Josipa BašićEvaluacija intervencijskih ishoda Prof. dr.sc. Antonija ŽižakKlinički praktikum 250 sati u odabranim institucijama/odjelimaIzrada specijalističkog rada

Izborni predmetiPredmet NositeljStatistička analiza primjenom računala Prof. dr.sc. Branko NikolićAlternativni pristupi u radu s djecom Mr.sc. Ana Wagner JakabPokret u rehabilitaciji Doc. dr.sc. Lelia Kiš–GlavašVođeni praktikum iz gluhosljepoće Sanja Tarczay, prof.defektolog Vođeni praktikum iz oštećenja sluha Doc. dr.sc. Ljubica PribanićVođeni praktikum iz oštećenja vida Doc. dr.sc. Tina Runjić,

Snježana Seitz, prof.defektologVođeni praktikum iz ranih interventnih programa u logopediji

Doc. dr.sc. Tina Runjić, Snježana Seitz, prof.defektolog

Vođeni praktikum iz ranih interventnih programa za djecu s autizmom i težim razvojnim teškoćama

Mr.sc. Blaženka Brozović

Razvojna neurobiologija moždane kore Prof. dr.sc. Miloš JudašZnanstveno utemeljeni programi Prof. dr.sc. Josipa BašićIzrada studije slučaja Svi nastavnici voditelji praktikuma

6

Plan studijaPredmet Nositelj P S V ECTS Semestar I=izborni

O=obvezniStatistička analiza primjenom računala

Prof. dr.sc. Branko Nikolić 10 0 10 4 I I

Uvod u ranu intervenciju Prof.dr.sc. Marta Ljubešić,Prof.dr.sc. Jasmina Frey Škrinjar

4 6 0 2 I O

Rani interventni programi za djecu s autizmom i težim razvojnim teškoćama

Prof. dr.sc. Jasmina Frey Škrinjar 15 0 15 5 I O

Razvojna neurologija Prof. dr.sc. Vlatka Mejaški–Bošnjak, dr. med.

10 0 12 4 I O

Rani komunikacijski razvoj

Prof. dr.sc. Marta Ljubešić 12 0 15 4 I O

Alternativni pristupi u radu s djecom

Mr.sc. Ana Wagner Jakab 10 0 15 4 I I

Rani interventni programi kod senzoričkih oštećenja

Doc. dr.sc. Ljubica Pribanić, doc.dr.sc. Tina Runjić

20 0 0 5 I O

Rani interventni programi u logopediji

Doc. dr.sc. Draženka Blaži 20 0 6 6 I O

Komunikacija s obiteljima

Prof. dr.sc. Josipa Bašić 20 8 20 10 II O

Pokret u rehabilitaciji Doc. dr.sc. Lelia Kiš–Glavaš 5 0 14 4 II IVođeni praktikum iz gluhosljepoće

Sanja Tarczay, prof.defektolog 2 0 15 4 II I

Vođeni praktikum iz oštećenja sluha

Doc. dr.sc. Ljubica Pribanić 2 0 15 4 II I

Vođeni praktikum iz oštećenja vida

Doc. dr.sc. Tina Runjić, Snježana Seitz, prof.defektolog

2 0 15 4 II I

Vođeni praktikum iz ranih interventnih programa u logopediji

Mr.sc. Blaženka Brozović 2 0 30 6 II I

Vođeni praktikum iz ranih interventnih programa za djecu s autizmom i težim razvojnim teškoćama

Prof. dr.sc. Jasmina Frey Škrinjar 5 0 10 4 II I

Razvojna neurobiologija moždane kore

Prof. dr.sc. Miloš Judaš 10 0 0 4 II I

Znanstveno utemeljeni programi

Prof. dr.sc. Josipa Bašić 4 4 0 2 II I

Izrada studije slučaja Svi nastavnici voditelji praktikuma 0 8 0 2 II I

Evaluacija intervencijskih ishoda

Prof. dr.sc. Antonija Žižak 5 10 0 4 III O

Klinički praktikum 250 sati u odabranim institucijama/odjelima

10 III O

Izrada specijalističkog rada

16 III O

7

1. 3. 2. Opisi pojedinih predmeta

Šifra: Naziv predmeta: STATISTIČKA ANALIZA PRIMJENOM RAČUNALAOpći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar I.Nositelj predmeta Prof. dr.sc. Branko NikolićUstanova nositelja Edukacijsko–rehabilitacijski fakultetSuradnici na predmetu Mr.sc. Ante Bilić PrcićPreduvjeti upisa predmeta Položena statistika na dodiplomskom studiju Status predmeta o obvezni þizborniOkvirni sadržaj predmetaPriprema podataka za statističku obradbu.Analiza marginalnih frekvencija, povezanost dviju nominalnih varijabli (CONTAB), mjere asocijacije (Cramer, W. Pearson), razlike među uzorcima opisanim jednom binarnom varijablom (McNemarov test), analiza promjena jednog objekta u dvije vremenske točke.Razlike između aritmetičkih sredina nezavisnih i zavisnih uzoraka.Relacije varijabli: kovarijance i korelacije.Praktična primjena programa za regresijsku analizu i multivarijatnu analizu varijance.Kvantitativne promjene: analiza kvantitativnih promjena uzorka ispitanika u dvije vremenske točkepod modelima razlika (PROM, DIFF), analiza kvantitativnih promjena uzorka ispitanika u više od dvije vremenske točke (TESTAT), testiranje razlika rezultata u sukcesivnim vremenskim točkama (MORRISON) i spektralna analiza promjena na jednom objektu (INDIFF).Kvalitativne promjene: program za testiranje hipoteze o jednakosti matrica korelacija u dvije točke.Kompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Pruža studentima osnovna znanja iz statistike potrebna za provođenje istraživanja i evaluaciju vlastite djelatnosti. Omogućava upoznavanje specifičnih metoda za statističku analizu podataka koje se primjenjuju u logopediji prilikom programiranja i kontrole rehabilitacijskih procesa. Pruža znanja i vještine za samostalno korištenje programa prilikom statističke obrade podataka dobivenih svojim istraživanjima. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Potvrda kvalitete izvođenja nastave svakako će biti kompetentno postavljanje hipoteza, izbor obrade podataka i samostalna obrada podataka primjenom programa za statističku analizu.Uspješnost izvođenja nastave ispitivat će se prigodnim upitnikom, konstruiranim u tu svrhu.Kvalitetu izvedbe ovoga predmeta odredit će sposobnost kandidata da kompetentno provede istraživanje, obradi svoje podatke i samostalno interpretira dobivene rezultate. ECTS – bodovi 4

Broj sati Pred.: 10 Sem.: 0 Vj.: 10 Ukupno sati: 20

Način polaganja ispitaþ usmeni ispit o pismeni ispit o kolokvij þ samostalni rad

Oblici provođenja nastaveþ predavanja o seminari o analiza slučajeva (case studies) þ vježbeo literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura

8

Nikolić, B.(1987): Jednostavna metoda za analizu promjena na jednom entitetu opisanom nad skupom kvalitativnih varijabli, Defektologija, 23, 1, 71–76. 6 stranica

Nikolić, B. (1991): Model za analizu promjena nastalih uključivanjem kompjutora u transformacijske procese kod osoba s teškoćama socijalne integracije, Defektologija,1, 77–89.(13)

Petz Boris (1997): Osnovne statističke metode za nematematičare, “Naklada slap”, Jastrebarsko. (237–246),(275–280),(287–296),(299–328); 55 stranice.

Nikolić, B. (1997): Analysis of Change in Simple of Respondents Described by a Group of Characteristics in Two Points in Time, Rehabilitation And Inclusion, Proceedings of the 5th Scientific Conference of Faculty of Special Education and Rehabilitation, University of Zagreb, Zagreb, September 23–26, 103–114. 12 stranica

Kiš, L., Nikolić, B., Igrić, Lj. (1997): Stavovi učitelja prema integraciji učenika usporenog kognitivnog razvoja, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 33,1, 62–76(hrvatski), 77–89(engleski). 13 stranica

Žic, A., Nikolić, B., Igrić, Lj. (1997): Utjecaj integrativne gestalt terapije na usvojenost vještina i navika svakodnevno života, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 33,2, 133–(1997)142(hrvatski), 143–152(engleski). 10 stranica

Nikolić, B. (1999): Kvantitativne promjene jednog uzorka ispitanika u više od dvije vremenske točke, Zbornik radova sa znanstvenog skupa – Kineziologija za 21. stoljeće, 446–449., Dubrovnik. 4 stranice

Dizdar, D., Maršić, T. (2000): Priručnik za korištenje programskog sustava STATISTICA, DIZIDOR, Zagreb. Stranice (1–85),(140–151); 97 stranica.

Ukupno 210 stranicaPreporučena dopunska literaturaMomirović, K. i suradnici (1987): Metode, algoritmi i programi za analizu kvantitativnih i

kvalitativnih promjena, Institut za kineziologiju Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Igrić, LJ., Žic A., Nikolić, B. (1999): Integrativna terapija nepoželjnog ponašanja djece usporenog spoznajnog razvoja, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 35,1, 21–27(hrvatski), 29–36(engleski).

Nikolić, B., Birkić, Ž. (1999): Analiza učinkovitosti specifično programiranog treninga za razvoj eksplozivne snage tipa skočnosti u košarkaša, Zbornik radova sa znanstvenog skupa – Kineziologija za 21. stoljeće, 327–330., Dubrovnik.

Nikolić, B., Bilić–Prcić, A., Pejčinović R. (2001): Problem uzoraka i moguća rješenja u pedagogiji, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog kolokvija: Teorijsko–metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja, Opatija, 27.–28. travnja, 155–177.

Alfirev, M., Bratković, D., Nikolić, B. (2002): Učinci programa razvijanja vještina samozastupanja na socijalnu kompetenciju osoba s umjerenom i težom mentalnom retardacijom, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 38,1, 41–55.

Bratković, D., Bilić, M., Nikolić, B. (2003): Mogućnost vršenja izbora u svakidašnjem životu osoba s mentalnom retardacijom, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 39,2, 117–128.

Bilić, M., Bratković, D., Nikolić, B. (2004): Evaluacija programa osposobljavanja osoba s mentalnom retardacijom za samozastupanje u području samopoštovanja, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 40,1, 1–12.

9

Šifra: Naziv predmeta: UVOD U RANU INTERVENCIJUOpći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar I.Nositelj predmeta Prof. dr.sc Marta Ljubešić; prof. dr.sc. Jasmina Frey ŠkrinjarUstanova nositelja Edukacijsko–rehabilitacijski fakultetSuradnici na predmetu Zvjezdana Bogdanović, prof.defektologPreduvjeti upisa predmetaStatus predmeta þobvezni o izborniOkvirni sadržaj predmetaKonceptualne promjene u ranoj intervenciji tijekom posljednjih 40 godina. Promjene u pristupu: od institucije do obitelji. Suvremeni koncept rane intervencije i razvojni čimbenici rizika. Sustavi podrške u ranoj intervenciji. Najčešći okolinski i biološki čimbenici rizika i njihovo međudjelovanje. Teorijski modeli o odnosu rizika i razvojnog ishoda. Komponente ranih intervencijskih programa. Zadaci stručnjaka u ranim intervencijskim programima: koordinacija službi, savjetovanje, formalni terapijski/habilitacijski programi. Suvremeni koncept timskog rada. Međuprofesionalna suradnja: izazovi i rizici. Učinkovitost sustava rane intervencije: druga generacija istraživanja. Rana intervencija u Hrvatskoj i najbližim zemljama Europske Unije. Pravna regulativa za rane interventne programe.Kompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Predmet daje uvodne informacije neophodne za razumijevanje suvremenog sustava rane intervencije i osnovnih sastavnica programa te uvjeta koji pridonose njegovoj učinkovitosti. Cilj mu je da senzibilizira studenta za cijelu paletu važnih čimbenika i stresora koji utječu na obiteljske interakcije te definiraju klimu u kojoj se malo dijete s čimbenicima rizika razvija kako bi tijekom studija razvio vještine kojima će pridonositi optimiziranju učenja u ranom razvoju.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti će putem anonimnih anketa evaluirati primjenjivost kolegija, način njegove prezentacije i procjenu uspješnosti nastavnika i suradnika. Također će provesti i samoevaluaciju osobnog angažmana u usvajanju prezentiranog nastavnog sadržaja.ECTS – bodovi 2


Način polaganja ispitao usmeni ispit o pismeni ispit o kolokvij þ samostalni rad

Oblici provođenja nastaveþ predavanja þ seminari o analiza slučajeva (case studies) o vježbeþ literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura1. Guralnick,M.J. (1997) Second–generation research in the field of early intervention. U:

Guralnick,M.J. (ur). The effectivness of early intervention. Baltimore: Brookes, 3–202. Guralnick,M.J. i Neville,B. (1997). Desining early intervention programs to promote children's

social competence. U: Guralnick,M.J. (ur). The effectivness of early intervention. Baltimore: Brookes, 579–610

3. Guralnick, M. J. (2000): Early Childhood Intervention. Focus on Autism and Other Developmental Disabilities, vol. 15, Issue 2, p68, 12p

4. Ljubešić,M. Ljubešić, M (2004) Suvremeni koncept rane intervencije za neurorizičnu djecu. Journal of Gynaecology, Perinatology, Reproductive Medicine and Ultrasonic Diagnostics, 13; 57–60

10

5. Ljubešić,M (2005). Rana intervencija u gluhe i nagluhe djece. Zbornik radova sa stručnih skupova: "Surdopedagogija danas i sutra" i "Komunikacijske potrebe", Zagreb: Slava Raškaj, 29– 32.

Preporučena dopunska literatura1. Bornstein,M.H. (2002) (ur) Handbook of parenting: Practical issues in parenting. Mahwah,NJ:

Erlbaum.2. Guralnick,M.J. (1997) (ur). The effectivness of early intervention. Baltimore: Brookes.3. Ljubešić,M. (2003) (ur). Biti roditelj. Model dijagnostičko–savjetodavnoga praćenja i podrške

obitelji s malom djecom. Zagreb: DZZOMM

11

Šifra: Naziv predmeta: RANI INTERVENTNI PROGRAMI ZA DJECU S AUTIZMOM I TEŽIM RAZVOJNIM TEŠKOĆAMA

Opći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar I.Nositelj predmeta Prof. dr.sc. Jasmina Frey ŠkrinjarUstanova nositelja Edukacijsko–rehabilitacijski fakultetSuradnici na predmetu Jasmina Cvetko, strani predavačPreduvjeti upisa predmeta Razvojna psihologijaStatus predmeta þ obvezni o izborniOkvirni sadržaj predmetaRana intervencija za djecu s autizmom i težim razvojnim teškoćamaSpecifične značajke ponašanja djeteta s autizmom (združena pažnja, razumijevanje i izražavanje emocija, privrženost, motorička imitacija, ponašanja uvjetovana ograničenim aktivnostima i interesima, igra).Primijenjena analiza ponašanja (Applied behavior analysis)– Podučavanje diskriminativnim nalozima (Discrete Trial Instruction)– Funkcionalna analiza ponašanja– Prikupljanje podatakaVerbalno ponašanje (Verbal behavior)Alternativni i augmentativni oblici komunikacije (PECS, Makaton)Tehnike podučavanja korištenjem TEACCH metodeRad unutar obitelji Kompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Po odslušanom kolegiju specijalizanti će steći temeljna teorijska i praktična znanja i vještine potrebne za timsku procjenu, programiranje, provođenje i evaluaciju ranih interventnih programa s djecom s autizmom i težim razvojnim teškoćama. Po polaganju kolegija imat će preduvjete za daljnju specijalizaciju u području rada djece s autizmom, te će moći svoje usavršavanje nastaviti na Vođenom praktikumu.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti će evaluirati praktičnu primjenjivost kolegija, načina njegove prezentacije i procjenu uspješnosti nastavnika i suradnika. Također će provesti i samoevaluaciju osobnog angažmana u usvajanju prezentiranog nastavnog sadržaja.ECTS – bodovi 5



Oblici provođenja nastaveþ predavanja o seminari þ analiza slučajeva (case studies) þ vježbeþ literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura1. Carpenter, M., Pennington, B. F. i Rogers, S. J.(2002): Interrelations among social–cognitive skills

in young children with autism. Journal of Autism and Developmental Disorders, Vol. 32(2) pp 91–106

2. Leaf, R., McEachin, J. (1999): Discrete trial teaching. U: A work in progress. Behavior management strategies and a curriculum for intensive behavioral treatment of autism., str.131 –

12

1493. Guralnick, M. J. (2000): Early Childhood Intervention. Focus on Autism and Other Developmental

Disabilities, vol. 15, Issue 2, p68, 12p4. Rosenwasser, B., Axelrod, S. (2001): The Contributions of Applied Behavior Analysis to the

Education of Children with Autism. Behavior Modification, vol. 25 No. 5, 671–6775. Škrinjar, J., Teodorović B. (1997): Modifikacija ponašanja u radu s osobama s većim teškoćama u

učenju. Defektološka biblioteka, Stručni niz, knjiga br. 13Preporučena dopunska literatura1. Ogletree, B.T., Oren, T. (2001): Application of ABA Principles to General Communication

Instruction. Focus on Autism & Other Developmental Disorders, vol. 16 Issue 2, p102, 8p2. Peterson, G. B., Larsson, E.V. i Riedesel, K.L. (2003): A conceptual toolkit for intensive early

behavioral intervention teachers. Journal of Behavioral Education, Vol. 12, No. 2 pp. 131–1463. Hurth, J., Shaw, E., Izeman, S., Whaley, K., Rogers, S. (1999). Areas of Agreement about

Effective Practices Among Programs Serving Children with Autism Spectrum Disorder. Infants and Young Children, 12(2), 17–26

4. Cvetko, J. (2004): Rana intervencija unutar obitelji za djecu s autizmom, Autizam – časopis za autizam i razvojne poremećaje, br.1(24), 19 – 25

5. Bregman, J.D., Gerdtz, J. (1997): Behavioral Interventions. U: Handbook of Autism and Other Developmental Disorders. 2. izd. ur. Cohen, D.J., Volkmar, F.R. John Wiley & Sons, INC. New York

6. Simpson, R.L. (2001): ABA and Students with Autism Spectrum Disorders: Issues and Considerations for effective practice. Focus on Autism & Other Developmental Disabilities, vol. 16 Issue 2, p68, 4p

7. Cooper, J.O., Heron, T, Heward, W.L. (1987): Applied Behavior Analysis. Prentice Hall, New Yersey

8. Miller, K. (1997): Principles of Everyday Behavior Analysis. Brooks/Cole Publishing Company. New York. Poglavlja: The reinforcement strategy (131 – 237) The stimulus control strategy (253 – 339)

13

Šifra: Naziv predmeta: RAZVOJNA NEUROLOGIJAOpći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar I.Nositelj predmeta Prof. dr.sc. Vlatka Mejaški–Bošnjak, dr.med.Ustanova nositelja Klinika za dječje bolesti–ZagrebSuradnici na predmetu Prof.dr.sc. Christa Einspieler; Suzana Skočilić; Irena KlaićPreduvjeti upisa predmetaStatus predmeta þobvezni o izborniOkvirni sadržaj predmetaNeurološki razvoj dojenčeta i malog djeteta. Spontana motorika „general movements“ novorođenčeta i malog dojenčeta. G M dojenčeta u procjeni neurološkog razvoja.Neurološki sindromi dojenačke dobi (sindrom iritacije, sindrom apatijes, sindrom spastičnosti sindrom distonije, hipotonije). Cerebralna paraliza. Minimalna neuromotorna disfunkcija. Neurorazvojna terapija– Bobath, Kineziološka dijagnostika – Vojta.Kompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Nastavnim sadržajem ovoj predmete polaznici dobivaju osnovne spoznaje ontogeneze neurološkog sustava i njenu kliničku primjenu. Poznavanje normalnog neurološkkog razvoja djeteta preduvjet je uočavanja odstupanja, te će tijekom vježbi studenti upoznati ponajprije uredan razvoj. Poseban naglasak postavljen je na rane simptome odstupanja u neurološškom razvoju djeteta koji zahtijevaju primjenu intervencijskih /terapijskih postupaka du djeteta i ta će znanja student steći hospitacijama pri radu s neurorizičnom dojenčadi.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Provjera usvojenog gradiva u tijeku nastave, vođenje evidencije o obavljenoj nastavi i usvojenim vještinama. Anonimna anketa o kvaliteti nastave i nastavnika koja se analizira na razini specijalističkog studija i Fakulteta.ECTS – bodovi 4


Način polaganja ispitaþ usmeni ispit þ pismeni ispit þ kolokvij o samostalni rad

Oblici provođenja nastaveþ predavanja o seminari o analiza slučajeva (case studies) þ vježbeþ literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura1. Mardešić i sur. Pedijatrija, Školska knjiga, Zagreb, 20032. Fabečić–Sabadi V, Hajnžić TF, i sur. Pedijatrija, Školska knjiga, Zagreb, 19993. Mejaški Bošnjak V. Cerebralna dječja paraliza. U: Kurjak A,Kupešć S, Đelmiš J, ur. Ginekologija

i perinatologija, 2. izd.Varaždinske toplice: Tonimir, 2003:749–7584. Mejaški–Bošnjak V.: Rani neurološki razvoj djeteta. Medix prosinac 2004; Suppl 2;12–145. Mejaški–Bošnjak V. i sur. Neurološki sindromi dojenčke dobi, Skripta,Akademija za razvojnu

rehabilitaciju 19986. Judaš M, Kostović I. Temelji neuroznanosti. MD, Zagreb, 1997;3 pogl.7. Kostović I, Judaš M, Petanjek Z, Šimić G. Ontogenesis of goal– directed behavior: anatomo–

functional considerations. Int J Psychophysiol 1995;19:85–1028. Kostović I, Judaš M. Transient patterns of organization of the human fetal brain. Croat Med J

1998;39(2):107–114

14

9. Papoušek,H, Papousek M. Uzroci i sindromi ranih poremećaja interakcije, skripta–prijevod, Akademija za razvojnu rehabilitaciju 1998

10. Münchenska funcionalna razvojna dijagnostika 1. godine Akademija za razvojnu rehabilitaciju skripta 2003

11. Münchener Funktionelle Entwicklungs–Diagnostik, Erstes Labensjahr, Theodor Hellbrügge, Hansisches Verlagskontor Lübeck, 1985

Preporučena dopunska literatura1. Judaš M, Kostović I. Temelji neuroznanosti. MD, Zagreb, 1997;3 pogl.2. Kostović I, Judaš M, Petanjek Z, Šimić G. Ontogenesis of goal– directed behavior: anatomo–

functional considerations. Int J Psychophysiol 1995;19:85–1023. Kostović I, Judaš M. Transient patterns of organization of the human fetal brain. Croat Med J

1998;39(2):107–1144. Papoušek,H, Papousek M. Uzroci i sindromi ranih poremećaja interakcije, skripta–prijevod,

Akademija za razvojnu rehabilitaciju 19985. Münchenska funcionalna razvojna dijagnostika 1. godine Akademija za razvojnu rehabilitaciju

skripta 20036. Münchener Funktionelle Entwicklungs–diagnostik, Erstes Labensjahr, Theodor Hellbrügge,

Hansisches Verlagskontor Lübeck, 1985

15

Šifra: Naziv predmeta: RANI KOMUNIKACIJSKI RAZVOJOpći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar I.Nositelj predmeta Prof. dr.sc. Marta LjubešićUstanova nositelja Edukacijsko–rehabilitacijski fakultetSuradnici na predmetu Prof. dr.sc. Margatet Dunitz–Scheer; Mr.sc. Blaženka Brozović; Maja

CepanecPreduvjeti upisa predmeta Na diplomskom studiju položena "Razvojna psihologija"Status predmeta þobvezni o izborniOkvirni sadržaj predmetaRani kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj te njihova povezanost s komunikacijskim razvojem. Interakcije roditelj–dijete u kontekstu svakodnevnih rutina (hranjenje, spavanje). Faze u ranom komunikacijskom razvoju: perlokutinarna, ilokutinarna i lokutinarna komunikacija. Poremećaji ranih interakcija i intervencijski programi kod poremećaja ranih interakcija. Predlingvistički temelji jezika. Prve riječi. Rani jezični razvoj – kombinacije riječi, značenja i funkcija. Rani pragmatički i semantički razvoj. Razvojno kašnjenje i narušeni rani komunikacijski razvoj. Intervencijski programi. Kompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Studenti će upoznati rani komunikacijski razvoj i ulogu rane komunikacije u djetetovom emocionalnom, socijalnom i kognitivnom razvoju. U praktičnom dijelu nastave upoznati će se s metodama procjene različitih aspekata ranog komunikacijskog razvoja i intervencijskim postupcima kod razvojnih odstupanja različite etiologije.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Provjera usvojenog gradiva u tijeku nastave, tijekom vježbi i hospitacija u Kabinetu za ranu komunikaciju evaluacija usvojenih vještina. Anonimna anketa o kvaliteti nastave i nastavnika koja se analizira na razini specijalističkog studija i Fakulteta.ECTS – bodovi 4


Način polaganja ispitaþ usmeni ispit o pismeni ispit okolokvij þsamostalni rad

Oblici provođenja nastaveþ predavanja o seminari þ analiza slučajeva (case studies) þ vježbeþ literatura/internet þ laboratorij o samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura1. Ljubešić,M. (ur) (2003). Biti roditelj: Model dijagnostičko–savjetodavnoga praćenja ranoga

dječjega razvoja i podrške obitelji. Zagreb:DZZOMM.2. McLaughlin,S. (2000). Introduction to language development. San Diego: Singular3. Papoušek,M. Schieche,M. i Wurmser,H. (ur) (2004). Regulationsstoerungen der fruehen Kindheit.

Bern: HuberPreporučena dopunska literatura

16

1. Carpenter, M., Nagell, K., Tomasello, M. (1998). Social cognition and communicative competence from 9 to 15 months of age. Monographs of the Society for Research in Child Development, Serial No 255, 63(4).

2. Clark, E.V., (2003). First Language Acquisition, Cambridge, University Press.3. Golinkoff, R. et al. (ur) (2000). Becoming a Word Learner. New York: Oxford University Press,

Inc.4. Ljubešić, M. (2001). Rana komunikacija i njezina uloga u učenju i razvoju djeteta. Dijete i

društvo, 3, 261–278.5. Tomasello, M. (1999). The cultural origins of human cognition. London: Harvard University

Press.

17

Šifra: Naziv predmeta: ALTERNATIVNI PRISTUPI U RADU S DJECOMOpći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar I.Nositelj predmeta Mr.sc. Ana Wagner JakabUstanova nositelja Edukacijsko–rehabilitacijski fakultetSuradnici na predmetu Sandra PokosPreduvjeti upisa predmetaStatus predmeta oobvezni þizborniOkvirni sadržaj predmeta1. osnovne značajke nekoliko alternativnih pristupa u radu s djecom (Montessori, Waldorf, Korak po

korak, Integralna metoda, Reggio metoda, Agazzi metoda, Zimmerov situacijski pristup, Program za poticanje socio–emocionalne kompetencije).

2. priprema okoline kroz područja svakodnevnog života, senzorike, govora i jezika, matematike, prirode ("kozmički odgoj") i umjetnosti

3. upoznavanje i principi korištenja Montessori materijala kroz područja dječjeg razvoja4. prilagođavanje Montessori pristupa u radu s djecom s posebnim potrebamaKompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Stjecanje osnovnih znanja o filozofiji, metodama i principima rada nekih alternativnih pristupa u radu s djecom predškolskog uzrasta. Detaljnija znanja o Montessori pristupu, korištenje materijala prema Montessori principima. Praktična primjena stečenih spoznaja u radu s djecom s posebnim potrebama predškolske dobi. Stečena znanja stručnjaci će moći primjenjivati kroz različite segmente rada s malom djecom.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti će pratiti uspješnost izvedbe predmeta kroz usmeno i pismeno anketiranje.Razina postignuća studenata pratiti će se kroz njihovo aktivno sudjelovanje na nastavi, vježbama i konzultacijama kao i kroz kvalitetu završnog praktičnog rada.ECTS – bodovi 4


Način polaganja ispitao usmeni ispit o pismeni ispit okolokvij þ samostalni rad

Oblici provođenja nastaveþ predavanja o seminari o analiza slučajeva (case studies) þ vježbeþ literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura1. Montessori, M.(1966.) : DIJETE – tajna djetinjstva, Naklada Slap, Jastrebarsko(21–51)2. Seitz, M., Hallwachs, U. (1996.): Montessori ili Waldorf?, Educa, Zagreb (189–215)3. Philipps, S., (1999.): Montessori priprema za život; Naklada Slap, Jastrebarsko (7–142)Preporučena dopunska literatura1. Britton, L. (2000.): Montessori učenje kroz igru, za djecu od 2 do 6 godina, priručnik za roditelje,

Ur. Seid Serdarević,Hena com, Zagreb2. Lawrence,L.(2003) : Čitanje i pisanje priručnik za roditelje, Ur. Ervin Jahić,Hena com, Zagreb3. Montessori, M., (1988): Dr. Montessori's own handbook, A Short Guide to her ideas and materials,

Schocken books, New York, USA4. Seldin, T.,and D., (1986.): The World in the palm of her hand, The Barrie Press, Maryland, USA

18

Šifra: Naziv predmeta: RANI INTERVENTNI PROGRAMI KOD SENZORIČKIH OŠTEĆENJA

Opći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar I.Nositelj predmeta Doc. dr.sc. Ljubica Pribanić; doc. dr.sc. Tina RunjićUstanova nositelja Edukacijsko–rehabilitacijski fakultetSuradnici na predmetu Prim. dr.sc. Borut Marn; prof. dr.sc. Isabel Amaral; Sanja Tarczay, prof.Preduvjeti upisa predmetaStatus predmeta þobvezni o izborniOkvirni sadržaj predmetaOštećenja sluha u dječjoj dobi. Prvi i drugi stupanj probira kao preduvjet rane intervencije. Rani dijagnostički postupci. Odabir slušnog pomagala. Dijagnostika, kirurgija i rehabilitacija gluhe djece kandidata za kohlearnu implantaciju. Kako gluho dijete usvaja jezik: komunikacija u obitelji; slušno–govorna terapija; kritično razdoblje za usvajanje znakovnog jezika.Rana intervencija oštećenja vida. Vrste i uloge support terapije u rehabilitacijskom programu. Pomagala i oprema za senzorički kabinet. Vježbe vida. Organizacija i uređenje rehabilitacijskog prostora. Pozicioniranje djeteta. Razumijevanje gluhosljepoće. Stvaranje komunikativnog okruženja. Osobni i društveni razvoj. Sveobuhvatno procjenjivanje. Učinkovito podučavanje. Gluhosljepoća i društvo.Kompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Cilj je dati temeljne spoznaje vezane uz fenomenologiju rane intervencije kod senzoričkih oštećenja, odnosno kod gluhe, slijepe i gluhoslijepe djece.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Nakon odslušanih predavanja i vježbi pismenim, anonimnim anketiranjem studenti će procijeniti

kvalitetu i uspješnost izvođenja nastave.

ECTS – bodovi 5


Način polaganja ispitaþ usmeni ispit þ pismeni ispit kolokvij o samostalni rad

Oblici provođenja nastaveþ predavanja o seminari þ analiza slučajeva (case studies) o vježbeþ literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura1. Aitken S., Buultjens M., Clark C., Eyre J.T.,Pease (2002) Teaching Children who are Deafblind,

Contact Communication and Learning, London, David Fulton Publishers2. Miles B. i Riggio B. (1999) Remarkable Conversation, Massachusetts, Perkins School for the

Blind3. Marn, B. (2000) Prvi model sveobuhvatnog probira na oštećenje sluha u novorođenčadi u

Hrvatskoj, Paediatria Croatica, 44, 1–24. Pribanić, Lj. (2001) Rana komunikacija i usvajanje jezika u prelingvalno gluhog djeteta, Dijete i

društvo, 3, 279–291.5. Silvestrone, B. et al. (2000) The Lighthouse handbook on vision impairment and vision

rehabilitation, Part X Habilitation of Children and Youth with Vision Impairment, Oxford Univeversity Press, 1131–1196.

19

6. Corn, A.L., Koenig, A.J. (1996) Foundation of low vision: Clinical and functional perspectives, Functional perspectives, AFB New York, 185–321.

Preporučena literatura1. Pribanić, Lj. i Andrijević, L. (2004) Primjena “Komunikacijske razvojne ljestvice (KORALJE) –

riječi i geste” kod gluhe djece. SUVAG 9,1, 11–15.2. Pribanić, Lj. (2004) Malo gluho dijete i rana komunikacija u obitelji. Zbornik radova s 5.

Međunarodnog seminara: Dobra edukacijsko–rehabilitacijska praksa za 21. Stoljeće. Trakošćan, 14.–16. Travnja 2004. Zagreb: Školska knjiga. Str. 305.–310.

3. Roeser,R.J., Valente, M. i Hosford–Dunn, H. (2000) Audiology, Diagnosis. New York, Stuttgart. Thieme. Str. 503.–544.

4. Zbornik radova sa stručnih skupova: Surdopedagogija danas i sutra (2001) i Komunikacijske potrebe – interdisciplinarnim pristupom do cjelovitih programa: zdravstvenih, edukacijskih i socijalnih. Zagreb: Centar za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” Zagreb. Str. 29.–44; 109.–142; 151–158.

5. Silvestrone, B. et al. (2000) The Lighthouse handbook on vision impairment and vision rehabilitation, Part IV Interactions of Vision Impairment with Other Disabilities and Sensory Impairments, Oxford Univeversity Press, 445–564; i Part VII Functional Diagnosis and Assessment of Vision Impairment, 785–900.

7. McInnes, J.M. i Treffry, J.A. (1984) Deaf–Blind Infants and Children. Toronto, Ontario: University of Toronto Press.

6. Etheridge D. (1995)The Education of Dual Sensory Impaired Children, recognising and developing ability, London, David Fulton Publishers

7. Wyman R. (2000) Making Sense Together, Great Britain, The Guemsey Press Co.Ltd.

20

Šifra: Naziv predmeta: RANI INTERVENTNI PROGRAMI U LOGOPEDIJIOpći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar I.Nositelj predmeta Doc. dr.sc. Draženka BlažiUstanova nositelja Edukacijsko–rehabilitacijski fakultetSuradnici na predmetu Mr. sc. Blaženka Brozović; Jasmina Ivšac, Nena VovkPreduvjeti upisa predmeta teorijski dio predmeta mogu odslušati svi studentiStatus predmeta þ obvezni o izborni Okvirni sadržaj predmetaKarakteristike ranog razvoja komunikacijskih, govornih, različitih predjezičnih i jezičnih sposobnosti (primjerice, interakcijskih dijada, intencijske komunikacije, združene pozornosti, gestovnoga razvoja,) te organskih i funkcionalnih aspekata vještine hranjenja). Neurorazvojni, genetički i izvanjski rizični čimbenicu za nastanak kašnjenja i poremećaja. Obilježja ranih intervencijskih postupaka u jedinicama intenzivne novorođenačke skrbi. Upoznavanje s teorijskom podlogom različitih dijagnostičkih tehnika, postupaka i instrumentarija u ranom prepoznavanju kašnjenja ili poremećaja: Diferencijalno–dijagnostički pristup s obzirom na različite uzroke, tipove i težinu poremećaja (primjerice, kod Down sy., cerebralne paralize, pervarzivnih, jezično–govornih ili poremećaja hranjenja) i vrijednostima procjene. Upoznavanje s terapijskim tehnikama kod pervarzivnih, jezičnih, govornih, orofacijalnih disfunkcija i miofunkcionalnih poremećaja, disfagija. Zakonska legislativa. mogućnosti i primjena u kliničkoj praksi.Kompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Kroz ovaj će kolegij studenti ovladati teorijskim znanjima potrebnim za razlikovanje urednoga i narušenoga ranog dječjeg razvoja u području komunikacije, jezika, govora, vještine hranjenja. Upoznavanje s dijagnostičkim i terapijskim instrumentarijem za procjenu i rad s različitim tipovima poremećaja. Ovladavanje teorijskim znanjima potrebnim za pravilan odabir terapijske metode, kao i poznavanje zakonske legislative.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti će procjenjivati kvalitetu sadržaja i predavača studentskom anketom, a nastavnik će pratiti studente tijekom studija stvarajući studentski portfolio.ECTS – bodovi 6

Broj satiPred.: 20 Sem.: 0 Vj. 6 Ukupno sati: 26

Način polaganja ispitaþ usmeni ispit þ pismeni ispit þ kolokvij þ samostalni rad

Oblici provođenja nastaveþ predavanja o seminari o analiza slučajeva (case studies) þ vježbeþ literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura

21

Odabrana poglavlja i dijelovi:1. Communication Disorders in Infants and Todlers: Assessment and Intervention 2nd ed. (1998).

Billeaud, F.P.2. Handbook of Infant Mental Health, 2nd. Ed. . (200).Zeanah, C.H.3. Autism Spectrum Disorders. A Transaktional Developmental Perspective. (2000). Whetherby,

A.M., Prizant, B.M4. Language and Communication in Mental Retardation: Development, Processes and Intervention.

(1993). Rosenverg, S., Abbeduto, L.5. Pediatric Dysphagia Resource Guide (Singular Resource Guide Series). (2000). Hall, K.D.6. Assessment, Evaluation, and Programming System for Infants and Children: Administration Guide

(Assessment, Evaluation, and Programming System for Infants and Children). (1992).7. Paul R., Marans, W.D. (1999). Assessing speech, language and communication. Child and

Adolescent Psychiatry Clinics of North America 8(2): 297–322.8. Kuehn, D.P., Henne,L.J. (2003): Speech evaluation and treatment for patients with cleft palate.

AJSLP, 12, 103–1099. Kenneth, G., Shipley, K.G., McAfee, J.G. (2004). Assessment of language. U: Assessment in

Speech–Language Pathology: A Resource Manual, 3E. Thompson Delmar Learning. (str. 228–256)

Preporučena dopunska literatura1. Communication Intervention: Birth to Three (2001). Rossetti, L. M.2. Social Cognition, Joint Attention, and Communicative Competence from 9 to 15 Months of Age

(Monographs of the Society for Research in Child Development)(1998).

3. Joint Attention: Its Origins and Role in Development. (1995.). Moore, C., Dunham, P.J.4. Early Intervention Services for Infants, Toddlers, and Their Families. (2000). Mulhearn Blasco, P.5. Augmentative and Alternative Communication: A Handbook of Principles and Practices.

(2000).Lloyd, L.L.6. Early Language Development in Full Term and Premature Infants (1995). Menyuk, P., Liebergot,

J.W., Schultz, M.C.

22

Šifra: Naziv predmeta: KOMUNIKACIJA S OBITELJIMAOpći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar II.Nositelj predmeta Prof. dr.sc Josipa BašićUstanova nositelja Edukacijsko–rehabilitacijski fakultetSuradnici na predmetu Prof. dr.sc. Ljiljana Igrić; prof. dr.sc. Marta Ljubešić; dr.sc. Karin

Mosler; mr.sc. Martina Ferić; mr.sc. Ana Wagner JakabPreduvjeti upisa predmetaStatus predmeta þobvezni o izborniOkvirni sadržaj predmeta Pristupi obitelji Rizični i zaštitni čimbenici u obitelji Model obiteljskog prilagođavanja Roditeljstvo djetetu s posebnim potrebama i tipični interakcijski obrasci Procesi prihvaćanja drugačijeg djeteta ili drugačijeg razvojnog obrasca Koncept otpornosti na obiteljski stres, prilagođavanje i privikavanje Model ranog razvoja i rizičnih čimbenika Teorija obiteljskih okolnosti Učinkovita komunikacija u obitelji Razvoj i evaluacija nekoliko modela rada s roditeljima i braćom i sestrama osoba s posebnim

potrebama Pristup intervencijama usmjerenih na obitelj, komponente i programi podrške za obiteljKompetencije / znanja i vještine koje predmet razvija Nakon što polože ovaj kolegij studenti će: razumjeti teorijske koncepte/modele koji se bave obiteljskim sustavom u situacijama obiteljskog

stresa poznavati rizične i zaštitne čimbenike u obiteljskom okruženju i ovladati komunikacijskim i

terapijskim vještinama kojima će moći utjecati na njih znati razviti i analizirati programe namijenjene obiteljima posjedovati vještine učinkovitog komuniciranja posjedovati vještine za savjetovanje obitelji osoba s posebnim potrebama ovladati tehnikama podrške obitelji za samozastupanje i prepoznavanje potrebe za

psihoterapijskom pomoći upoznati model rada s braćom i sestrama osoba s posebnim potrebama moći predlagati programe namijenjene razvijanju roditeljskih vještinaNačin praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta studentska evaluacija na kraju izvođenja kolegija (posebno za predavanja, posebno za tri tipa

vježbi) studentska procjena dobiti od kolegija procjena samostalnih radova studenata uspješnost polaganja ispitaECTS – bodovi 10


Način polaganja ispitaþ usmeni ispit o pismeni ispit þ kolokvij þ samostalni rad

Oblici provođenja nastave

23

þ predavanja þ seminari þ analiza slučajeva (case studies) þ vježbeþ literatura/internet þ laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura1. Bašić, J. (1995): Obitelj, rano otkrivanje i preveniranje poremećaja u ponašanju djece i mladeži.

Društvena istraživanja, 4, 4–5, 563– 574.2. Bezuk,J.,Morović,J.Galešev,V.(1995.):" Evaluacija programa" Grupni rad s roditeljima" na osnovi

procjena adaptivnog ponašanja i spremnosti za učenje učenika usporenog kognitivnog razvoja U: Pedagoško obrazovanje roditelja,Zbornik radova,Pedagoški fakultet u Rijeci,Rijeka.

3. Ferić, M. (2002): Obitelj kao čimbenik rizika i zaštitite za razvoj poremećaja u ponašanju djece i mladih. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 38,1,13–24.

4. Ferić, M. (2002): Intervencije usmjerene obiteljima – pregled programa. Kriminologija i socijalna integracija. 10,1–2, 1–13.

5. Glasser, W. (2000): Teorije izbora: Nova psihologija osobne slobode. Alinea, Zagreb.6. Glasser, W. (2001): Realitetna terapija u primijeni. Alinea, Zagreb.7. Igrić,Lj.(1999.): Uloga obitelji u skrbi za djecu i mladež s teškoćama u razvoju; U:Obitelj u

suvremenom društvu, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži,Zbornik radova, Zagreb,155–160

8. McCubbin, H. I., McCubbin, M. A., Thompson, A. I., Han, S., Allen, C.T. (1997): Families Under Stress: What Makes Them Resilient. 1997 American Association on Family and Consumer Sciences Commemorative Lecture, Washington, DCMcDonald, L., Kysela, G., Drummond, J., Alexandre, J., Enns, R., Chambers, J. (1999): Individual Family Planning Using Family Adaptation Model. Internet verzija.

9. Vorkapić–Jugovac, G., Bašić, J. (ur.) (2004): Afirmacija uspješnog roditeljstva. Zdravi grad Poreč, Poreč.

10. Wagner Jakab, A., Torbica, N., (2004.): Sibshop–što se tu prodaje?, S vama, polugodišnjak Hrvatske udruge za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama, br.1, 25–28

11. Wubbolding, R.E. (1998): Primjena realitetne terapije. Alinea, Zagreb.Preporučena dopunska literatura1. Bornstein, M.H. (2002)(ur). Handbook of parenting: Practical issues in parenting. Mahwah,NJ:

Lawrence.2. Ferić, M. (2003): "Partnerstvo" programa usmjerenih obitelji i zajednice" (u) Bašić, J. Janković, J.

(ur.) Lokalna zajednica – Izvorište nacionalne strategije prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih, 74–83.

3. Igrić, Lj.(ur.) (2004.): Moje dijete u školi, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske soludarnosti i Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama "IDEM",Zagreb.

4. Jull, J. (1995): Razgovori s obiteljima: perspective i procesi. Alinea, Zagreb.5. Meyer,D.,J, Vadasy,P.,F. (2000.): Sibshops–workshops for Siblings of Children with Special

Needs, Paul H. Brookes Publishing Co.,Baltimore, USA.(http://www.seattlechildrens.org/sibsupp/aboutsiblingsupportproject.htm)

6. Peterson, R. (1999): Families First – Keys to Successful Family Functioning: Communication. Virginia State University. Virginia Cooperative Extension, 350–092.

7. Glantz, M. D., Sloboda, Z. (1999): Analysis and Re–conceptualization of Resilience. (in) Glantz, M. D., Johnson, J. L. (eds.): Resilience and Development: Positive Life Adaptations. Kluwer Academi/Plenuim Publishers, NY.

8. Zeanah, C.H. (2000)(ur) Handbook of infant mental health. NewYork: Guliford

24

Šifra: Naziv predmeta: POKRET U REHABILITACIJIOpći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar II.Nositelj predmeta Doc. dr.sc. Lelia Kiš–GlavašUstanova nositelja Edukacijsko–rehabilitacijski fakultetSuradnici na predmetu Jožica Tančak, demonstratorPreduvjeti upisa predmeta Odslušani kolegiji iz prethodnog semestraStatus predmeta oobvezni þ izborniOkvirni sadržaj predmetaStruktura seansi i aktivnosti programa Rehabilitacije putem pokreta (aktivnosti poticanja socijalnog kontakta, funkcionalne aktivnosti, aktivnosti unapređivanja cjelokupnog razvoja djeteta, pokretne igre, relaksacija) i Bazične perceptivno–motoričke stimulacije (somatska, oralna, olfaktorna i gustativna, auditivna, taktilno–haptička, vizualna i motorička stimulacija) – hospitacije, demonstracije, samostalno kreiranje seansi i provođenje.Kompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Vođeni teorijskim osnovama i iskustvenim vježbama, a kroz vlastito supervizirano iskustvo u kreiranju i provođenju seansi Rehabilitacije putem pokreta i Bazične perceptivno–motoričke stimulacije u radu s pojedincima i skupinama djece s posebnim potrebama, studenti će biti osposobljeni za njihovo samostalno kreiranje, provođenje i evaluaciju učinkovitosti.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti će izvršiti evaluaciju praktične primjenjivosti sadržaja, načina njegove prezentacije i procjenu uspješnosti nastavnika i suradnika, kao i samoevaluaciju osobnog angažmana u usvajanju prezentiranog sadržaja (teorijskog i posebice praktičnog). Ispit iz kolegija, sastojat će se u javnoj provedbi samostalnog praktičnog rada s pojedincem ili skupinom djece s posebnim potrebama.ECTS – bodovi 4


Način polaganja ispitao usmeni ispit o pismeni ispit o kolokvij þ samostalni rad

Oblici provođenja nastaveþ predavanja þ seminari o analiza slučajeva (case studies) þ vježbeþ literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura1. Kiš–Glavaš, L., Teodorović, B., Levandovski, D., 1997.: Program bazične perceptivno–motoričke

stimulacije, Fakultet za defektologiju, Defektološka biblioteka, Stručni niz, knj. 152. Levandovski, D., Bratković, D., 1997.: Program rehabilitacije putem pokreta, Fakultet za

defektologiju, Defektološka biblioteka, Stručni niz, knj. 123. Teodorović, B., Levandovski, D., Pintarić–Mlinar, Lj., Kiš–Glavaš, L., 1997.: Stimulacija

perceptivnih i motoričkih sposobnosti, Fakultet za defektologiju, Defektološka biblioteka, Stručni niz, knj. 14

Preporučena dopunska literatura1. Kiš–Glavaš, L., 1998.: Rehabilitacija putem pokreta – integrativni pristup u radu s djecom i

mladeži s posebnim potrebama, rad prezentiran na savjetovanju "Mogućnosti dramskog odgojnog rada s djecom i mladeži s posebnim potrebama, Hrvatski centar za dramski odgoj i Učilište Zagrebačkog kazališta mladih, Zagreb, 19. i 20. prosinca 1998.

2. Kiš–Glavaš, L., 1996.: Evaluacija efekata programa Rehabilitacije putem pokreta na smanjenje

25

nepoželjnih ponašanja u djece usporenog kognitivnog razvoja, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 32, 2, 35–50

3. Kiš–Glavaš, L., 1995.: Evaluacija efekata programa Rehabilitacije putem pokreta u nekim aspektima socijalne kompetentnosti djece usporenog kognitivnog razvoja, Defektologija, 31, 1–2, 59–68

4. Kiš, L., Levandovski, D., Teodorović, B., 1990.: Bazična perceptivno–motorička stimulacija u otklanjanju autoagresivnog ponašanja, Defektologija, 26, 2, 139–150

26

Šifra: Naziv predmeta: VOĐENI PRAKTIKUM IZ GLUHOSLJEPOĆEOpći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar II.Nositelj predmeta Sanja Tarczay, prof.defektolog Ustanova nositelja Udruga DodirSuradnici na predmetu Prof. dr.sc. Isabel AmaralPreduvjeti upisa predmetaStatus predmeta o obvezni þ izborniOkvirni sadržaj predmetaSenzorna deprivacija i načini smanjivanja njezinog djelovanja na razvoj. Procjena komunikacijskih sposobnosti djece s gluhosljepoćom. Tipovi komunikacije u djece s urođenom gluhosljepoćom. Reaktivna okolina. Procesi uspješne i učinkovite interakcije.Kompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Kroz praktikum studenti će steći potrebna praktična znanja i vještine neophodne za kompetentan rad u ranoj rehabilitaciji djece s gluhosljepoćom. Praktikum je osmišljen tako da sva ranije stečena znanja i vještine nadopunjavaju novim kroz primjenu istih u rehabilitacijskom postupku. Naglasak je na uspostavljanju uspješne i učinkovite komunikacije bez koje je rehabilitacijski rad s djecom pogođenom gluhosljepoćom nezamisliv.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Evaluacijski listić za procjenu kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta – anonimno.

Analiza kvalitete – uspješnosti i manjkavosti – razgovor sa studentima

ECTS – bodovi 4



Oblici provođenja nastaveþ predavanja o seminari þ analiza slučajeva (case studies) þ vježbeþ literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura1. Etheridge D. (1995)The Education of Dual Sensory Impaired Children, recognising and

developing ability, London, David Fulton Publishers2. Wyman R. (2000) Making Sense Together, Great Britain, The Guemsey Press Co.Ltd.Preporučena dopunska literatura1. Olson J. (2002) Intervention–A Guide to Getting Started, Richmond, British Columbia Provincial

Outreach Program2. Webster, R. (1979) Orientation And Mobility Training for the Deaf–Blind, Jacksonwille, Katan

Publications.

27

Šifra: Naziv predmeta: VOĐENI PRAKTIKUM IZ OŠTEĆENJA SLUHAOpći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar II.Nositelj predmeta Doc. dr.sc. Ljubica PribanićUstanova nositelja Edukacijsko–rehabilitacijski fakultetSuradnici na predmetu Prim. dr.sc. Borut Marn, dr.med.; mr.sc. Vesna Ivasović, psiholog; Lidija

Andrijević, prof.logopedPreduvjeti upisa predmetaStatus predmeta oobvezni þ izborniOkvirni sadržaj predmetaU okviru Praktikuma specijalizanti će hospitirati: u probiru novorođenčadi; ranim dijagnostičkim postupcima; odabiru slušnog pomagala. Specijalizanti će sudjelovati u postupcima: procjene i dijagnostike gluhe djece kandidata za kohlearnu implantaciju; savjetovanju roditelja u vezi rane komunikacije; procjeni slušnih i govorno–jezičnih sposobnosti te slušno–govornoj terapiji.Kompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Praktikum će omogućiti iskustvenu spoznaju i pružiti specijalizantima praktična znanja i vještine o ranim intervencijama kod gluhe djece.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Nakon odslušanih predavanja i vježbi pismenim, anonimnim anketiranjem studenti će procijeniti kvalitetu i uspješnost izvođenja nastave.ECTS – bodovi 4



Oblici provođenja nastaveo predavanja o seminari þ analiza slučajeva (case studies) þ vježbeþ literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura1. Harrison, M. (1996). Families perceptions of early intervention services for children with hearing

loss. Language, Speech, and Hearing Services in Schools, 27, 203–214.2. Kramer, S.J., & Williams, D.R. (1993). The hearing–impaired infant and toddler: Identification,

assessment, and intervention. Infants and Young Children, 6(1), 35–49.3. Luetke–Stahlman, B. (1993). Research–based language intervention strategies adapted for deaf

and hard of hearing children. American Annals of the Deaf, 138(5), 404–410.4. Meadows–Orland, K.P. (1997). Effects of mother and infant hearing status on interactions at

twelve and eighteen months. Journal of Deaf Studies and Deaf Education [On–line], 2(1). Available: http://www.oup.co.uk/jnls/list/deafed/hdb/Volume_02/Issue_01/020026.sgm.abs.html

Preporučena dopunska literatura1. Bonvillian, J.D., & Siedlecki, T. Jr. (1996). Young children's acquisition of the location aspect of

american sign language signs: Parental report findings. Journal of Communication Disorders, 29(1), 13–35.

2. Brinton–Ritter, K., & Stewart, D. (1992). Hearing parents and deaf children: Some perspetives on sign communication and service delivery. American Annals of the Deaf, 137(2), 85–91.

3. Fallon, M.A. (1996). Case–study teaching: A tool for training early interventionists. Infants and Young Children, 8(4), 59–62.

28

4. Goldberg, B. (May, 1995). Families facing choices: Options for parents of children who are deaf and hard of hearing. ASHA, 37, 38–45.

5. Marschark, M. (1997). Raising and educating a deaf child. New York: Oxford Univeristy Press.6. Meadow–Orlans, K.P., & Sass–Lehrer, M. (1995). Support services for families with children who

are deaf: Challenges for professionals. Topics in Early Childhood Special Education, 15(3), 314–334.

7. Schwartz, S. (Ed.) (1996) Choices in deafness: A parent's guide to communication options.Bethesda, MD: Woodbine House.

8. Simser, J. (1993). Auditory–verbal intervention: Infants and toddlers. The Volta Review, 95(3), 217–230.

29

Šifra: Naziv predmeta: VOĐENI PRAKTIKUM IZ OŠTEĆENJA VIDAOpći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar II.Nositelj predmeta Doc. dr.sc. Tina Runjić; Snježana Seitz, prof.defektologUstanova nositelja Edukacijsko–rehabilitacijski fakultetSuradnici na predmetuPreduvjeti upisa predmetaStatus predmeta oobvezni þ izborniOkvirni sadržaj predmetaU okviru Praktikuma specijalizanti će hospitirati: u probiru novorođenčadi; ranim dijagnostičkim postupcima; odabiru dijagnostičkih instrumenata. Specijalizanti će sudjelovati u postupcima: procjene i dijagnostike slijepe djece; savjetovanju roditelja u vezi rane komunikacije; ranom senzoričkom tretmanu.Kompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Praktikum će omogućiti iskustvenu spoznaju i pružiti specijalizantima praktična znanja i vještine o ranim intervencijama kod gluhe, slijepe i gluhoslijepe djece.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Nakon odslušanih predavanja i vježbi pismenim, anonimnim anketiranjem studenti će procijeniti

kvalitetu i uspješnost izvođenja nastave.

ECTS – bodovi 4

Broj sati Pred.:2 Sem.: 0 Vj.: 15 Ukupno sati: 17

Način polaganja ispitaþ usmeni ispit pismeni ispito kolokvijo þ samostalni rad

Oblici provođenja nastaveþ predavanja þ seminari þ analiza slučajeva (case studies) þ vježbeþ literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura1. Rowland, C. (1984) Preverbal Communication of Blind Infants and Their Mothers, Journal of

Visual Impairment & Blindness, 789, 7, 297–3022. Raver, S. (1984): Modification of Head Droop During Conversation in a 3–Year–Old Visually

Impaired Child: A Case Study, Journal of Visual Impairment & Blindness, 78, 7 , 307–3103. Bradley, A, Cundiff, K. (1985) Beginnings A Practical Guide for Parents and Teachers of

Visually–Impaired Babies, American Printing House for the Blind4. Troster, H., Brambring, M (1993) Early Motor Development in Blind Infants, Journal of Appled

Developmental Psychology, 14, 83–106 Preporučena dopunska literatura1. Poground, R.L., Rosen, S.J. (1989) The Preschools Blind Child Can Be a Cane User, Journal of

Visual Impairment & Blindness, November 1989, 431–4392. Van Hedel – Van Grinsven, H., (1989) Communication and Language Development in a Child

with Severe Visual Visual and Auditory Impairments: A Case Study and Discusions of Multiple Modalities, Re:viev, Vol.XXI, 49–60

30

Šifra: Naziv predmeta: VOĐENI PRAKTIKUM IZ RANIH INTERVENCIJSKIH PROGRAMA U LOGOPEDIJI

Opći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar II.Nositelj predmeta Mr.sc. Blaženka BrozovićUstanova nositelja Edukacijsko–rehabilitacijski fakultetSuradnici na predmetu Jasmina Ivšac, Nena VovkPreduvjeti upisa predmeta završen studij logopedije i odslušan teorijski dio predmeta Rani

intervencijski programi u logopedijiStatus predmeta o obvezni þ izborni Okvirni sadržaj predmetaPrimjena ranih intervencijskih postupaka u jedinicama intenzivne novorođenačke skrbi. Primjena dijagnostičkih tehnika, postupaka i instrumentarija u ranom prepoznavanju kašnjenja ili poremećaja: Diferencijalno–dijagnostički pristup s obzirom na različite uzroke, tipove i težinu poremećaja (primjerice, kod Down sy., cerebralne paralize, pervarzivnih, jezično–govornih ili poremećaja hranjenja). Primjena terapijskih tehnika kod pervarzivnih, jezičnih, govornih, orofacijalnih disfunkcija i miofunkcionalnih poremećaja, disfagija. Kompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Kroz ovaj će kolegij studenti ovladati praktičnim znanjima i vještinama primjene dijagnostičkog i terapijskog rada u području poremećaja komunikacije, jezika, govora, te teškoća gutanja i hranjenja, kao i metodama diferencijalne i opservacijske dijagnostike. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti će procjenjivati kvalitetu sadržaja i predavača studentskom anketom, a nastavnik će pratiti studente tijekom studija stvarajući studentski portfolio.ECTS – bodovi 6



Oblici provođenja nastaveþpredavanja o seminari þ analiza slučajeva (case studies) þ vježbeþ literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura

31

Odabrana poglavlja i dijelovi:1. Communication Disorders in Infants and Todlers: Assessment and Intervention 2nd ed. (1998).

Billeaud, F.P.2. Language and Communication in Mental Retardation: Development, Processes and Intervention.

(1993). Rosenverg, S., Abbeduto, L..3. Assessment, Evaluation, and Programming System for Infants and Children: Administration Guide

(Assessment, Evaluation, and Programming System for Infants and Children). (1992).4. Paul R., Marans, W.D. (1999). Assessing speech, language and communication. Child and

Adolescent Psychiatry Clinics of North America 8(2): 297–322.5. Augmentative and Alternative Communication: A Handbook of Principles and Practices.

(2000).Lloyd, L.L.6. Communication Intervention: Birth to Three (2001). Rossetti, L. M.7. Kuehn, D.P., Henne, L.J. (2003): Speech evaluation and treatment for patients with cleft palate.

AJSLP, 12, 103–1098. Kenneth, G., Shipley, K.G., McAfee, J.G. (2004). Assessment of language. U: Assessment in

Speech–Language Pathology: A Resource Manual, 3E. Thompson Delmar Learning. (str. 228–256)

Preporučena dopunska literatura1. Early Intervention Services for Infants, Toddlers, and Their Families. (2000). Mulhearn Blasco, P.2. Early Language Development in Full Term and Premature Infants (1995). Menyuk, P., Liebergot,

J.W., Schultz, M.C.

32

Šifra: Naziv predmeta: VOĐENI PRAKTIKUM IZ RANIH INTERVENTNIH PROGRAMA ZA DJECU S AUTIZMOM I TEŽIM RAZVOJNIM TEŠKOĆAMA

Opći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar II.Nositelj predmeta Prof. dr.sc. Jasmina Frey ŠkrinjarUstanova nositelja Edukacijsko–rehabilitacijski fakultetSuradnici na predmetu Jasmina Cvetko, strani predavačPreduvjeti upisa predmeta Položeni Rani interventni programi za djecu s autizmom i težim

razvojnim teškoćamaStatus predmeta oobvezni þ izborniOkvirni sadržaj predmetaSpecifične značajke ponašanja djeteta s autizmom i učinkovitost terapijskih postupaka–Praktična primijenjena analiza ponašanja (Applied behavior analysis) kod male djece kod koje još nije potvrđena dijagnoza autizma– Praktično podučavanje diskriminativnim nalozima (Discrete Trial Instruction) kod djece različitih razvojnih obilježja– Primjena funkcionalne analize ponašanja– Primjena alternativnih i augmentativnih oblika komunikacije (PECS, Makaton)– Primjena tehnike podučavanja korištenjem TEACCH metode u instituciji i u obitelji– Praktični rad sa članovima obitelji na transferu naučenog u svakodnevni život djetetaKompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Po položenom kolegiju i dovršenju svih praktičnih obaveza specijalizanti će imati praktična znanja potrebna za provođenje samostalne procjene, programiranje, provođenje i evaluaciju vlastitog rada s djecom s autizmom i težim razvojnim teškoćama. Također će biti kompetentni u podučavanju i superviziji suradnika i roditelja.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti će evaluirati praktičnu primjenjivost kolegija i transfer naučenog u rješavanje istinskih terapijskih izazova. Provest će i samoevaluaciju osobnog angažmana u usvajanju prezentiranog nastavnog sadržaja.ECTS – bodovi 4

Broj sati Pred.:5 Sem.: 0 Vj.: 10 Ukupno sati: 15


Oblici provođenja nastaveþ predavanja oseminari þ analiza slučajeva (case studies) þ vježbeþ literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura1. Peterson, G. B., Larsson, E. V. i Riedesel, K.L. (2003): A conceptual toolkit for intensive early

behavioral intervention teachers. Journal of Behavioral Education, Vol. 12, No. 2 pp. 131–1462. Simpson, R.L. (2001): ABA and Students with Autism Spectrum Disorders: Issues and

Considerations for effective practice. Focus on Autism & Other Developmental Disabilities, vol. 16 Issue 2, p68, 4p

3. Miller, K. (1997): Principles of Everyday Behavior Analysis. Brooks/Cole Publishing Company. New York. Poglavlja: The reinforcement strategy (131 – 237) The stimulus control strategy (253 – 339)

33

Preporučena dopunska literatura1. Rosenwasser, B., Axelrod, S. (2001): The Contributions of Applied Behavior Analysis to the

Education of Children with Autism. Behavior Modification, vol. 25 No. 5, 671–6772. Ogletree, B.T., Oren, T. (2001): Application of ABA Principles to General Communication

Instruction. Focus on Autism & Other Developmental Disorders, vol. 16 Issue 2, p102, 8p3. Hurth, J., Shaw, E., Izeman, S., Whaley, K., Rogers, S. (1999). Areas of Agreement about

Effective Practices Among Programs Serving Children with Autism Spectrum Disorder. Infants and Young Children, 12(2), 17–26

4. Cvetko, J. (2004): Rana intervencija unutar obitelji za djecu s autizmom, Autizam – časopis za autizam i razvojne poremećaje, br.1(24), 19 – 25

5. Bregman, J.D., Gerdtz, J. (1997): Behavioral Interventions. U: Handbook of Autism and Other Developmental Disorders. 2. izd. ur. Cohen, D.J., Volkmar, F.R. John Wiley & Sons, INC. New York

6. Cooper, J.O., Heron, T, Heward, W.L. (1987): Applied Behavior Analysis. Prentice Hall, New Yersey

34

Šifra: Naziv predmeta: RAZVOJNA NEUROBIOLOGIJA MOŽDANE KOREOpći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar II.Nositelj predmeta Prof. dr.sc. Miloš JudašUstanova nositelja Hrvatski institut za istraživanje mozga, Medicinski fakultet Sveučilišta u

ZagrebuSuradnici na predmetuPreduvjeti upisa predmetaStatus predmeta oobvezni þ izborniOkvirni sadržaj predmetaTeme: Arhitektonske mape moždane kore u odraslom ljudskom mozgu i razvitak kortikalnih polja

specifičnih za ljudski mozak Histogeneza moždane kore, prolazne fetalne zone i hipoteza radijalne jedinice Razvitak talamokortikalnog sustava i ekstratalamičkih aferentnih sustava moždane kore Razvitak projekcijskih eferentnih sustava moždane kore i kortikokortikalnih neuronskih veza Genetski i epigenetski mehanizmi arealne specifikacije te razvitka laminarnog i modularnog

ustrojstva moždane kore Razvojni poremećaji moždane kore Metode in vivo praćenja razvitka moždane koreKompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Kolegij pruža temeljne suvremene spoznaje o razvitku građe moždane kore i njezine razdiobe u funkcionalna kortikalna polja. Studenti će upoznati kortikalnu mapu u odraslom ljudskom mozgu, strukturno–funkcionalnu podlogu konstrukcije takve mape, osnovna pitanja razvojne neurobiologije moždane kore, kao i suvremene spoznaje o razvitku kortikalnih funkcija.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimna studentska anketaECTS – bodovi 4


Način polaganja ispitaþ usmeni ispit þ pismeni ispit o kolokvij o samostalni rad

Oblici provođenja nastaveþ predavanja o seminari o analiza slučajeva (case studies) o vježbeþ literatura/internet o laboratorij o samostalni zadatak o konzultacijeObvezna literatura1. Judaš M, Kostović I (1997) Temelji neuroznanosti (prvih pet poglavlja). Zagreb: MD.2. Kostović I, Judaš M (1994) Prenatal and perinatal development of the human cerebral cortex. U:

Kurjak A, Chervenak FA (ur.) Fetus as a Patient. Casterton, UK: The Parthenon Publishing Group, str. 35–55.

3. Kostović I, Judaš M (1995) Prenatal development of the cerebral cortex. U: Chervenak FA, Kurjak A, Comstock CH (ur) Ultrasound and the Fetal Brain. New York: The Parthenon Publishing Group, str. 1–26.

Preporučena dopunska literatura

35

1. Kostović I, Judaš M, Petanjek Z, Šimić G (1995) Ontogenesis of goal–directed behavior: anatomo–functional considerations. Int J Psychophysiol 19:85–102.

2. Kostović I, Rakic P (1990) Developmental history of the transient subplate zone in the visual and somatosensory cortex of the macaque monkey and human brain. J Comp Neurol 297:441–470.

3. Rakic P (1995) A small step for the cell, a giant leap for mankind: a hypothesis of neocortical expansion during evolution. Trends Neurosci 18(9):383–397.

N.B.: Literatura će biti dopunjena izborom primjerenih i “najsvježijih” preglednih članaka u vrijeme stvarnog odvijanja nastave.

36

Šifra: Naziv predmeta: ZNANSTVENO UTEMELJENI PROGRAMIOpći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija I. Semestar II.Nositelj predmeta Prof. dr.sc Josipa BašićUstanova nositelja Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u ZagrebuSuradnici na predmetu Mr.sc. Valentina Kranželić TavraPreduvjeti upisa predmetaStatus predmeta oobvezni þ izborniOkvirni sadržaj predmetaTeme koje će se obrađivati u okviru kolegija:

znanstvena utemeljenost programa kriteriji znanstveno utemeljenih programa standardi dobre prakse komponente sveobuhvatnih i model programa kriteriji korisnosti, učinkovitosti i diseminacije principi uspješne implementacije programa evaluacija programa

Kompetencije/ znanja i vještine koje predmet razvija Nakon što polože ovaj kolegij studenti će moći:

prepoznati znanstveno utemeljene programe, imenovati komponente uspješnih programa, analizirati programe, procijeniti razinu programa, prepoznati teorijski podlogu programa, povezati znanja iz teorije s izradom i praktičnom primjenom programa, primijeniti kriterije pri procjeni programa

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kvaliteta i uspješnost izvedbe kolegija moći će se procijeniti na temelju:

studentske evaluacije na kraju izvođenja kolegija studentske procjene dobiti od kolegija procjene samostalnih radova studenata uspješnosti polaganja usmenog ispita

ECTS – bodovi 2



Oblici provođenja nastaveþ predavanja þ seminari o analiza slučajeva (case studies) o vježbeþ literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura

37

1. Bašić, J. (2005): Prevencijska istraživanja i prevencijska praksa. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, (u tisku)

2. Ferić, M., Kranželić Tavra, V. (2005): Trening socijalnih vještina – izazovi implementacije. Dijete i društvo, (u tisku)

3. Ferić, M.; Kranželić, V. (2001): Lokalna zajednica u osmišljavanju i postavljanju programa prevencije poremećaja u ponašanju. (u) Janković, J., Bašić, J. (ur) Prevencija poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici. Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, Zagreb, 65-80.

4. Prioritetne aktivnosti za dobrobit djece od 2003. do 2005. godine (2003) Vijeće za djecu Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb. Poglavlja: Odgoj i obrazovanje, 23-26; Uloga obitelji u podizanju djece, 33-35; Djeca s poremećajima u ponašanju, 40-42; Djeca s teškoćama u razvoju 43-45; Zlostavljana i zanemarivana djeca, 45-47.

5. Žižak, A., Bouillet, D. (2003): Standardi programa prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih. Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, Zagreb. Poglavlja: Standardi dobre prakse,11-21; Prilozi, 163-172.

Preporučena dopunska literatura1. Jane-Llopis, E. (2002): What makes the ounce of prevention effective? A meta-analysis of mental

health promotion and mental disorder prevention programs. Doctoral thesis, Nijmegen University, the Netherlands.

2. Standards of Evidence (2004) Criteria for efficacy, effectiveness and dissemination. Society for Prevention Research, Washington, DC. www.preventionresearch.org

38

http://www.preventionresearch.org/

Šifra: Naziv predmeta: EVALUACIJA INTERVENCIJSKIH ISHODAOpći podaciStudijski program/modul Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitacijiGodina studija II. Semestar I.Nositelj predmeta Prof. dr.sc. Antonija ŽižakUstanova nositelja Edukacijsko–rehabilitacijski fakultetSuradnici na predmetu Prof. dr.sc. Milko MejovšekPreduvjeti upisa predmeta Odslušani „metodološki“ predmeti Status predmeta þobvezni o izborniOkvirni sadržaj predmetaDefinicija i logika evaluacije.Evaluacija intervencijskih programa.Pristupi evaluaciji.Evaluacija ishoda. Usporedba evaluacije ishoda i procesne evaluacije.Planiranje evaluacije neke intervencije.Analiza i predstavljanje rezultata evaluacije.Utjecaj rezultata evaluacije intervencijskih ishoda na izgradnju standarda kvalitete nove / buduće prakse.Kompetencije znanja i vještine koje predmet razvija Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:

objasniti što je to evaluacija i koja je njena svrha; razlikovati među različitim vrstama evaluacije; prepoznati vezu između tipa intervencije i tipa evaluacije; osvijestiti važnost evaluacije za izgranju standarda dobre prakse; lakše doloziti do vanjskih izvora pomoći u porcesu planiranja i provedbe evaluacije programa; započeti proces stalnog rada na proširivanju znanja i kompetencija potrebnih za evaluaciju

intervencijskih ishoda.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studentska evaluacija nastavnog procesa, studentska procjena stečenog znanja i vještina te prepoznavanje vlastitih snaga i kompetencija kao i vanjskih izvora za daljnje usavršavanje i osnaživanje na planu evaluacije intervencijskih ishoda. ECTS – bodovi 4



Oblici provođenja nastaveþ predavanja þ seminari oanaliza slučajeva (case studies) o vježbeþ literatura/internet o laboratorij þ samostalni zadatak þ konzultacijeObvezna literatura

39

1. Kulenović, A. (1996). Evaluacija psihosocijalnih intervencija. U: Pregrad, J. (ur.) Stres, trauma, oporavak. Zagreb, Društvo za psihoslošku pomoć, 269–291.

2. Mejovšek, M. (2003). Uvod umetode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima.

3. Mesec, B. (1998). Uvod v kvalitativno raziskovanje v socialnem delku. Ljubljana, Visoka šola za socialno delo.

4. Posavec, E.J. i Carey, R.G. (1992). Program evaluation. Methodes and case studies. New Jersey, Prentice Hall.

Preporučena dopunska literatura1. Fern, E.F. (2001). Advanced Focus Groups Research. Thousand Oaks, Sage Publications.2. Gabriel, R.M. (2000). Methodological chellenges in evaluating community partnerships and

coalitions: still crazy after all these years. Journal of Community Psychology, 28., 3., 339–352.3. Outcome Evaluation Process For Big Brothers Big Sisters Programs. Philadelphia, BBBS

International.4. Pancer, S.M. (1997). Program Evaluation. U: Sadava, S.W. and McCreary, D.R. (eds) Applied

Social Psychology. New Jersey, Prentice Hall, 47–67.5. Saporiti, A. (1996). Evaluating the Process of Monitoring Children's Rights. U: Verhellen, E. (ed.)

Monitoring Children's Rights,. The Hague, Boston, London, Marinus Nijhoff Publishers, 367–375.

40

I. 3. 3. Struktura studija i ritam studiranja

Studenti će biti opterećeni s 90–150 sati izravne nastave po semestru (predavanja, seminari i

vježbe), te osim toga realizacijom samostalnih praktičnih zadataka, grupnim i individualnim

konzultacijama, proučavanjem literature i pripremama za polaganje ispita.

Teorijska nastava će se uglavnom provoditi kao integralna nastava (u blokovima), kao

tzv."part time" studij.

Studij je tako koncipiran da obavezni predmeti moraju biti položeni za upis višeg semestra, a

izborni predmeti imaju pretpostavke koje treba ostvariti da bi se određeni izborni predmet mogao

upisati te su one navedene za svaki predmet posebno. Te pretpostavke proizlaze dijelom iz

prethodne diplome studenta (npr. rane interventne programe u logopediji moći će upisati samo

studenti s diplomom iz logopedije), te iz ranije odslušanih i položenih predmeta na

specijalističkom studiju. Za upis u viši semestar student mora sakupiti 30 ECTS bodova.

I. 3. 4. Popis predmeta, modula i drugih dijelova programa koje polaznik može izabrati s drugih poslijediplomskih studija

Popis predmeta s drugih poslijediplomskih specijalističkih studija bit će naveden u Pravilniku

o studiju.

I. 3. 5. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih studija,

ovisit će o procjeni zahtjevnosti pojedinog predmeta za studente predloženog specijalističkog

studija, a prema uputama MZOŠ–a (Brošura Europski sustav prijenosa ECTS bodova), te će se

provoditi u dogovoru s nositeljem i izvoditeljem kolegija.

I. 3. 6. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Ovaj specijalistički studij izvodit će se u potpunosti na hrvatskom jeziku.

I. 3. 7. Prekid studija

Studenti koji su prekinuli studij ili izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu,

moći će nastaviti studij na način određen Statutom Fakulteta i Pravilnikom specijalističkog

41

studija, a u skladu s odredbama navedenim u Statutu Sveučilišta i Zakonu o znanstvenoj

djelatnosti i visokom obrazovanju.

I. 3. 8. Potvrda o apsolviranom dijelu studijskog programa

Student stječe pravo na dodjelu certifikata o apsolviranom dijelu studijskog programa nakon

svih odslušanih i položenih ispita i s ukupno sakupljena 84 ECTS boda. Student je dužan izvršiti

sve propisane obveze (vježbe, praksa) predviđene planom i programom specijalističkog studija.

I. 3. 9. Završetak studija

Student koji je odslušao i teorijski i praktični dio drugog semestra specijalističkog studija,

dužan je izraditi teze za specijalistički rad i odabrati mentora. Pod mentorstvom izrađen

specijalistički rad, student predaje na ocjenu i potom ga brani pred tročlanim povjerenstvom.

Student koji će odslušati samo teorijski dio nastave ne dobiva certifikat, već samo potvrdu o

broju stečenih ECTS bodova na specijalističkom studiju.

I. 3. 10. Maksimalna dužina studija

Maksimalna dužina studija iznosi 3 godine.

42

I. 4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

I. 4. 1. Mjesta realizacije studijskog programa

Specijalistički program iz Rane intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji izvodit će se u svoj

teorijskom dijelu u prostorima Edukacijsko–rehabilitacijskog fakulteta, a u praktičnom dijelu u

Centru za rehabilitaciju ERF–a, Ilica 83, te u vježbaonicama.

Centar za rehabilitaciju Edukacijsko–rehabilitacijskog fakulteta jedinica je Fakulteta

smještena u Ilici 83 (444 m2). Centar djeluje kroz rad Kabineta za ranu komunikaciju, Kabineta

za psihomotoričku stimulaciju, Kabineta za socioterapiju, Rehabilitacijskog kabineta,

Logopedskog kabineta, Odgojnog savjetovališta i Igroteke. U ovim se sastavnicama provodi

istraživački, nastavni i klinički rad.

Centar je, kao mjesto na kojem se razvijaju novi pristupi, takva nastavna baza u kojoj je

moguće praćenje i uvid u različite teškoće i poremećaje od najranije dobi do adolescencije (po

čemu je i osobit). Pojedini kabineti izgradili su identitet mjesta pomoći upravo za najraniju

dječju dob – odnosno do 3. godine te zahvaljujući visokoj stručnosti kadra i uz dio tehničkih

uvjeta kao i odgovarajućeg prostora vodeća su klinička jedinica za habilitacijske i savjetodavne

programe za djecu rane životne dobi.

Centar za rehabilitaciju kao klinička jedinica ERF-a etablirano je mjesto pružanja posebne

stručne pomoći za roditelje i djecu s posebnim potrebama, te s naglašenom djelatnosti na

prevenciji nadograđujućih poremećaja. Obzirom na ovakvu strukturu, Centar pruža dobre uvjete

za obrazovanje u okviru poslijediplomskog doktorskog studija, te posebno specijalističkog

studija Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji.

I. 4. 3. Imena nastavnika i suradnika navedena su uz program svakog predmeta.

Od 14 nastavnika koliko ih sudjeluje u izvođenju studija 10 su stalni zaposlenici Fakulteta. U

okviru gotovo svih predmeta predviđeni su inozemni suradnici kao gosti – predavači.

I. 4. 4. Podaci o angažiranim nastavnicima

Ime i prezime nositelja Dr.sc. Josipa BašićE-mail [email protected] stranice http://www.erf.hrUstanova nositelja kolegija Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

43

Zvanje nositelja kolegija redovita profesoricaDatum zadnjeg izbora u zvanje 02. veljače 1999.Kratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: diplomirala na Visokoj defektološkoj školi 1970. godinePoslijediplomski studij: magistrirala na Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta 1977. godine, a doktorirala na Fakultetu za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu 1985. godineZnanstveno-istraživačka i nastavna djelatnost:Na dodiplomskoj nastavi predaje: Teorije prevencije, Trening komunikacijskih vještina i Savjetovanje. Predaje/predavala je na poslijediplomskim studijima: Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, Odsjeku za psihologiju i Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na Oddelku socijalne pedagogike Pedagoške fakultete Univerze v Ljubljani.Bila je istraživač-suradnik u više od 20 znanstvenih projekata. Vodila je 3 domaća i 3 međunarodna znanstvena projekta. Sada vodi projekt Zajednice koje brinu kao modeli prevencije poremećaja u ponašanju.Objavila je više od 90 znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu te 10 znanstvenih ili stručnih knjiga u koautorstvu.Kvalifikacijski radovi i popis radova zadnjih 5 godinaKvalifikacijski radovi1. Bašić, J., Janković, J. (ur.) (2000): Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u

ponašanju djece i mladeži. Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih. Zagreb.

2. Bašić, J., Ferić, M., Kranželić, V. (2001): Od primarne prevencije do ranih intervencija. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

3. Vorkapić-Jugovac, G., Bašić, J. (ur.) (2004): Afirmacija uspješnog roditeljstva. Zdravi grad Poreč, Poreč.

4. Kranželić, V., Bašić, J. (2000): Prosocijalno i agresivno ponašanje djece predškolske dobi kao zaštitno-rizični čimbenici njihova razvoja. (u) Bašić, J., Janković, J., Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, 107-120.

5. Bašić, J., A. Žižak (1994): The significance of communication within the family for the development of behaviour disturbances in primary school children. Kriminologija i socijalna integracija. 2, 1, 11-20.

6. Bašić, J. (1995): Obitelj, rano otkrivanje i preveniranje poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Društvena istraživanja, 4, 4-5, 563- 574.

7. Bašić, J., M. Lebedina-Manzoni (1998): Relacije obiteljskih prilika i nekih konativnih osobina učenika - adolescenata. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 34, 1, 81-90.

8. Bašić, J., Kufner, V. (1998): Parents Inclusion and Primary Prevention of Behaviour Disorders in Children in a Preeschool Institution. (U) Proceedings of the 5th Scientific Conference "Rehabilitation and Inclusion” Faculty of Special Education and Rehabilitation University of Zagreb, Zagreb, 23-26 September 1997, 129-136.

Popis radova zadnjih pet godina1. Bašić, J., Janković, J. (ur.) (2000): Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u

ponašanju djece i mladeži. Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih. Zagreb.

2. Bašić, J., Ferić, M., Kranželić, V. (2001): Od primarne prevencije do ranih intervencija. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

44

3. Vorkapić-Jugovac, G., Bašić, J. (ur.) (2004): Afirmacija uspješnog roditeljstva. Zdravi grad Poreč, Poreč.

4. Kranželić, V., Bašić, J. (2000): Prosocijalno i agresivno ponašanje djece predškolske dobi kao zaštitno-rizični čimbenici njihova razvoja. (u) Bašić, J., Janković, J., Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, 107-120.

5. Bašić, J., A. Žižak (1994): The significance of communication within the family for the development of behaviour disturbances in primary school children. Kriminologija i socijalna integracija. 2, 1, 11-20.

6. Bašić, J. (1995): Obitelj, rano otkrivanje i preveniranje poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Društvena istraživanja, 4, 4-5, 563- 574.

7. Bašić, J., M. Lebedina-Manzoni (1998): Relacije obiteljskih prilika i nekih konativnih osobina učenika - adolescenata. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 34, 1, 81-90.

8. Bašić, J., Kufner, V. (1998): Parents Inclusion and Primary Prevention of Behaviour Disorders in Children in a Preeschool Institution. (U) Proceedings of the 5th Scientific Conference "Rehabilitation and Inclusion” Faculty of Special Education and Rehabilitation University of Zagreb, Zagreb, 23-26 September 1997, 129-136.

Ime i prezime nositelja Dr.sc. Draženka BlažiE-mail [email protected] stranice http://www.erf.hrUstanova nositelja kolegija Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetZvanje nositelja kolegija docenticaDatum zadnjeg izbora u zvanje 29. siječnja 2000.Kratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: diplomirala 1990. godine na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, smjer logopedijaPoslijediplomski studij: od 1991. godine zaposlena na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, magistrirala 1994. godine obranivši rad pod naslovom "Posebne jezične teškoće djece osnovnoškolske dobi”, a 1999. godine obranila je disertaciju pod naslovom "Posebne jezične teškoće u predškolske djece”Znanstveno-istraživačka djelatnost:Objavila je 20-ak znanstvenih i nekoliko stručnih radova. Aktivno je sudjelovala na više od 30 domaćih i inozemnih znanstveno - stručnih skupova. Završila je brojne internacionalne stručne edukacije iz područja komunikacije djece s teškoćama u razvoju i ranoga jezičnoga razvoja. Održala je veći broj stručnih predavanja za logopede, nastavnike i odgojitelje u okviru sekcija Hrvatskoga logopedskoga društva, te Odjela za rani jezični razvoj unutar Filološkoga društva, kao i više stručnih predavanja u školama i vrtićima, te sudjelovala u više obrazovnih radio i TV – emisija kojima je bio cilj upoznavanje šire javnosti s jezičnom problematikom u djece, te promicanje značaja logopedije i djece s posebnim potrebama.Predsjednica je Hrvatskoga logopedskoga društva, te članica Hrvatskoga udruženja za disleksiju, Akademije za razvojnu rehabilitaciju i Hrvatskog društva za neuroznanost.Trenutno obnaša dužnost prodekanice za nastavu na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu.Kvalifikacijski radovi i popis radova zadnjih 5 godinaKvalifikacijski radovi1. Blaži, D. (2004): Kada uputiti dijete logopedu? Zbornik radova s znanstveno-stručnog skupa

s međunarodnim sudjelovanjem: Dijete, odgojitelj i učitelj. Stručni odjel za izobrazbu

45

učitelja i odojitelja. Sveučilište u Zadru.2. Ljubešić, M., Kralj, T., Brozović, B., Blaži, D., Ivšac, J. (2003): Ne govorim ali

komuniciram. Znanstvena monografija: Biti roditelj - Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjega razvoja i podrške obitelji s malom djecom (ur. Ljubešić, M.). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Zagreb. str. 113 -125.

3. Blaži, D., Gligora, J. (2003): Prikaz istraživanja ranoga dječjega razvoja pomoću "Popisa razvojnih sposobnosti" - KID-HR. Znanstvena monografija: Biti roditelj - Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjega razvoja i podrške obitelji s malom djecom (ur. Ljubešić, M.). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Zagreb. str. 152-191

4. Blaži, D., Vancaš, M., Prizl-Jakovac, T. (2000): Fonološki poremećaji i fonemska diskriminacija u predškolske djece. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 36,2, 165-169.

5. Blaži, D., Znaor, M., Banek, Lj. (2000): Jezično znanje i auditivno pamćenje u djece s lošijim školskim uspjehom. Napredak, 141,4, 468 - 476.

Popis radova zadnjih pet godina1. Blaži, D. (2004): Kada uputiti dijete logopedu? Zbornik radova s znanstveno-stručnog skupa

s međunarodnim sudjelovanjem: Dijete, odgojitelj i učitelj. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odojitelja. Sveučilište u Zadru.

2. Blaži D., Arapović, D. (2003): Artikulacijski nasuprot fonološkom poremećaju. Govor XX, 1-2, 27-38.

3. Blaži, D. (2003): Rani jezični razvoj. Znanstvena monografija: Biti roditelj - Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjega razvoja i podrške obitelji s malom djecom (ur. Ljubešić, M.). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Zagreb. str.83-98.

4. Ljubešić, M., Kralj, T., Brozović, B., Blaži, D., Ivšac, J. (2003): Ne govorim ali komuniciram. Znanstvena monografija: Biti roditelj - Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjega razvoja i podrške obitelji s malom djecom (ur. Ljubešić, M.). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Zagreb. str. 113 -125.

5. Blaži, D., Gligora, J. (2003): Prikaz istraživanja ranoga dječjega razvoja pomoću "Popisa razvojnih sposobnosti" - KID-HR. Znanstvena monografija: Biti roditelj - Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjega razvoja i podrške obitelji s malom djecom (ur. Ljubešić, M.). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Zagreb. str. 152-191

6. Blaži, D., Vancaš, M., Znaor, M. (2003): Ne prepoznati - ne djelovati - kršiti prava (posebne jezične teškoće, disleksija, disgrafija - osvrt na sadašnje stanje). Zbornik radova 4. Sabora pedagoga Hrvatske: "Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskoga društva", Hrvatski pedagoško-književni zbor, 594-600.

7. Bradarić-Jončić, S., Blaži, D. (2002): Osobitosti izgovora glasova u gluhih srednjoškolaca. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 38, 1, 73 -101.

8. Blaži, D., Vancaš, M., Kovačević, M. (2001): Glagolska i imenska morfologija u ranom usvajanju hrvatskoga. Zbornik radova Drugoga hrvatskoga slavističkoga kongresa. Hrvatsko filološko društvo.Zagreb.

9. Banek, Lj., Blaži, D., Znaor, M. (2000): Poznavanje morfosintakse u djece s teškoćama u učenju. Trakošćan: Zbornik radova 3. međunarodnog seminara: Društvena i odgojno-obrazovna skrb za osobe s posebnim potrebama danas i sutra, 105 -112.

10. Blaži, D., Vancaš, M., Prizl-Jakovac, T. (2000): Fonološki poremećaji i fonemska diskriminacija u predškolske djece. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 36,2, 165-169.

11. Blaži, D., Znaor, M., Banek, Lj. (2000): Jezično znanje i auditivno pamćenje u djece s lošijim školskim uspjehom. Napredak, 141,4, 468 - 476.

46

Ime i prezime nositelja Mr.sc. Blaženka BrozovićE-mail [email protected] stranice http://www.erf.hrUstanova nositelja kolegija Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetZvanje nositelja kolegija asistenticaDatum zadnjeg izbora u zvanje znanstvena novakinjaKratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: diplomirala na Odsjeku za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (tada Fakulteta za defektologiju).Poslijediplomski studij: Medicinski fakultet, Studij iz dječje i adolescentne psihijatrije završila obranom magistarskog rada "Jezično-govorni razvoj prijevremeno rođene djece" 18.12. 1998., 156 str. Usavršavala se na većem broju ljetnih škola i tečajeva u Hrvatskoj i u inozemstvu iz razvojne kognitivne neuroznanosti, razvojne neurologije i logopedije.Znanstveno-istraživačka i nastavna djelatnost:Ima predavačko/voditeljsko iskustvo na tečajevima i edukacijama namijenjenima stručnjacima u praksi npr. : From clumsiness to cerebral palsy” European Academy of Childhood Disability & Croatian Academy for Developmental Habilitation. Practical Course. Zagreb, Hrvatska, (2004.), Poremećaj komunikacije – Zagreb (2001), Sindrom fragilnog X: medicinski, psihološki i logopedski aspekti dijagnostike i terapije. Akademija za razvojnu rehabilitaciju – Zagreb1998 i 2000 Slavonski Brod. Također je sudjelovala je u izvođenju dodiplomske nastave na nekoliko predmeta u studiju Logopedije.Kvalifikacijski radovi i popis radova zadnjih 5 godinaKvalifikacijski radovi1. Brozović, B. (2003). Roditeljska škola: Kako pomoći roditeljima da bolje razumiju svoje

dijete. U: Ljubešić. M. (ur.). Biti roditelj. Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjeg razvoja i podrške obitelji s malom djecom. Zagreb: DZZO, 2003; str. 309-313.

2. Ivšac, J., Brozović, B., Ljubešić, M. (2003). Rani jezični razvoj i radna memorija. U: Ljubešić. M. (ur.). Biti roditelj. Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjeg razvoja i podrške obitelji s malom djecom. Zagreb: DZZO, 2003; str. 134-151.

3. Kovačević, Melita; Jelaska, Zrinka; Brozović, Blaženka. (1998). Comparing Lexical and Grammatical Development in Morphologicaly Different Languages. U: Aksu Koc, Ayhan ; Taylan, Erguvanli E. ; Ozoy, Sumru A. ; Kuntay, A (ur.). Perspectives on language acquisition. Istanbul : Bogazici University Printhouse, 1998. str. 368-383.

Popis radova zadnjih pet godina1. Brozović, B., Knjaz, Z., Galić, S. (2003). Analiza zamjenica u iskazima trogodišnjeg

djeteta.U: Ljubešić. M. (ur.). Biti roditelj. Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjeg razvoja i podrške obitelji s malom djecom. Zagreb: DZZO, 2003; str. 176-198.

2. Brozović, B. (2003). Roditeljska škola: Kako pomoći roditeljima da bolje razumiju svoje dijete. U: Ljubešić. M. (ur.). Biti roditelj. Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjeg razvoja i podrške obitelji s malom djecom. Zagreb: DZZO, 2003; str. 309-313.

3. Ivšac, J., Brozović, B., Ljubešić, M. (2003). Rani jezični razvoj i radna memorija. U: Ljubešić. M. (ur.). Biti roditelj. Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjeg razvoja i podrške obitelji s malom djecom. Zagreb: DZZO, 2003; str. 134-151.

4. Ljubešić, M., Kralj, T., Brozović, B., Blaži, D., Ivšac, J. (2003). Ne govorim ali komuniciram. U: Ljubešić. M. (ur.). Biti roditelj. Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjeg razvoja i podrške obitelji s malom djecom. Zagreb: DZZO, 2003; str.

47

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=33986



152-166.5. Ljubešić, M., Brozović, B., Ivšac, J. (2003). Savjetovanje putem interneta. U: Ljubešić. M.

(ur.). Biti roditelj. Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjeg razvoja i podrške obitelji s malom djecom. Zagreb: DZZO, 2003; str. 271-308.

6. Ljubešić, B., Brozović, B. (2002). Model dijagnostičko-savjetodavnoga praćenja ranoga dječjeg razvoja i podrške obitelji. Dijete i društvo, 4; 3-4, 375-388, Zagreb 2002.

7. Brozović, B., Mejaški-Bošnjak, V., Lušić, M., Gojmerac, T. (2001). Speech and Language Disorders in Adolescents with Cerebral Palsy: Comparing Language Profiles with MRI-Findings. Brain & Development. Official Journal of the Japanese Sciety of Child Neurology (Special Issue). 2001; 23, 3:162-163 (sažetak, znanstveni rad).

8. Kostović, I., Radoš, M., Mejaški-Bošnjak, V., Bešenski, N., Gojmerac, T., Judaš, M., Burja, S., Kostović, M., Brozović, B. (2001). Magnetic resonance image correlates of cerebral palsy in adolescents with perinatal PVL-PVH lesion. Brain & Development. (Special Issue), 2001; 23, 3. 159 (sažetak, znanstveni rad).

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastaveIma desetgodišnje kliničko iskustvo u području ranih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u logopediji, usavršavala se je u području poremećaja gutanja i primjene ranih programa kod nas i u inozemstvu.

Ime i prezime nositelja Dr.sc. Jasmina Frey ŠkrinjarE-mail [email protected] stranice http://www.erf.hrUstanova nositelja kolegija Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetZvanje nositelja kolegija izvanredna profesoricaDatum zadnjeg izbora u zvanje travanj 2001.Kratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: 1977. godine diplomirala na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, tema diplomskog rada: "Tjelesna oštećenja i mentalna retardacija"Poslijediplomski studij: 1989. magistrirala na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, tema magistarskog rada: "Primjena metode modifikacije ponašanja u radu s djecom s teškom mentalnom retardacijom"; 1994. doktorirala na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, tema doktorske disertacije: "Profesionalna opterećenost i Burn out sindrom kod zaposlenika u ustanovama za osobe s teškom mentalnom retardacijom"Znanstveno-istraživačka i nastavna djelatnost:2003. glavni istraživač znanstvenoistraživačkog projekta “Evaluacija specifičnih programa u radu s djecom i adolescentima s autizmom” uz potporu Ministarstva znanostiNositelj kolegija "Autizam" i "Modifikacija ponašanja osoba s posebnim potrebama" u okviru dodiplomskog studija, nositelj kolegija "Autizam" i suradnik na kolegijima "Evaluacija programa u zajednici utemeljene rehabilitacije" i "Mentalno zdravlje u osoba s mentalnom retardacijom" u okviru poslijediplomskog studijaKvalifikacijski radovi i popis radova zadnjih 5 godinaKvalifikacijski radovi1. Babić G., Frey Škrinjar, J., Sekušak-Galešev, S. (2004): Primjena razvojne psihijatrijske

dijagnostike u procjeni psihičkih poremećaja kod osoba s mentalnom retardacijom i autizmom vol. 40 1 str 129 -138

2. Kiš, L., Škrinjar, J.: (1990): Analiza komponenata promjena u procesu smanjenja učestalosti javljanja nepoželjnih oblika ponašanja djeteta s autizmom. Defektologija, 1, 26, 39-50.

3. Kocijan, S., Škrinjar, J., Teodorović, B. (1988): Ispitivanje nepoželjnih oblika ponašanja u osoba s umjerenom, težom i teškom mentalnom retardacijom. Defektologija, 24, 1, 67-81.

48






4. Mamić, D., Škrinjar, J.(2000): Primjena programa s okolinskom (vizualnom) podrškom u radu s djecom s autističnim poremećajem Autizam – časopis za autizam i razvojne poremećaje 1/2 , 9-19

5. Rosić, M., Škrinjar J. (1997): Changes in Social Behaviorin Adults with Severe or Profound Mental Retardation under the influence of a different Qualitiy of Living. Rehabilitation and inclusion: proceedings of the 5th Scientific Conference of Faculty of Special Education and Rehabilitation Universty of Zagreb, Zagreb Croatia, 23-26. September, 1997. 301-312

6. Škrinjar , J. Teodorović B. (1997) Modifikacija ponašanja u radu s osobama s većim teškoćama učenju defektološka biblioteka, stručni niz, knjiga br. 13

7. Škrinjar J. Heveši, M., (2002): Procijena objektivnih uvjeta kvalitete života odraslih korisnika u centru za autizam. Autizam. Časopis za autizam i razvojne poremećaje br.1 (22) 24-30

8. Škrinjar, J. (1991): Povezanost komunikacije i nepoželjnih oblika ponašanja kod djece s težom mentalnom retardacijom. Defektologija 28, 2, 64-78.

9. Škrinjar, J., Vragović R., (1999): Procjena psihoedukacijskog profila odraslih osoba s autističnim poremećajem u Centru za autizam Zagreb Zbornik radova sa stručnog skupa “Dani autizma”, Udruga za pomoć osobama s autizmom Hrvatske

10. Škrinjar, J., Teodorović, B. (1997 ): Attitude of Staff towards Expression of Sexuality Rehabilitees with Moderate and Severe Mental. Retardation Rehabilitation and inclusion: proceedings of the 5th Scientific Conference of Faculty of Special Education and Rehabilitation Universty of Zagreb, Zagreb Croatia, 23.-26. September 1997. 313-319

11. Teodorović, B., Škrinjar,J. (1998): Osoblje kao indikator kvalitete života u domu. Savjetovanje “Odgoj u domovima i kako dalje” Ministarstvo rada i socijalne skrbi Mali Lošinj, lipanj 1998. Zbornik radova, 149 –158

Popis radova zadnjih pet godina1. Škrinjar, J.(2002) Poticanje razvoja pozitivne slike o sebi kod osoba s mentalnom

retardacijom. Priručnik Hrvatski savez udruga odosoba s mentalnom retardacijom, Zagreb2. Škrinjar J. Heveši, M., (2002): Procijena objektivnih uvjeta kvalitete života odraslih

korisnika u centru za autizam. Autizam. Časopis za autizam i razvojne poremećaje br.1 (22) 24-30

3. Mamić, D., Škrinjar, J.(2000): Primjena programa s okolinskom (vizualnom) podrškom u radu s djecom s autističnim poremećajem Autizam – časopis za autizam i razvojne poremećaje 1/2 , 9-19

4. Frey Škrinjar, J (2005) Zapošljavanje uz podršku osoba s autizmom. Udruga za promicanje inkluzije u okviru projekta MATRA str. 107-117

5. Došen, A., Škrinjar (2002), Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retadacijom. U Došen, A., Igrić, I. Unapređenje skrbi za osobe s mentalnom retadacijom- MATRA

Ime i prezime nositelja Dr.sc. Lelia Kiš-GlavašE-mail [email protected] stranice http://www.erf.hrUstanova nositelja kolegija Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetZvanje nositelja kolegija docenticaDatum zadnjeg izbora u zvanje 29. siječnja 2001.Kratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: 1989. godine diplomirala na Fakultetu za defektologiju Sveučilišta u ZagrebuPoslijediplomski studij: 1994. godine magistrirala na Fakultetu za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu, obranivši magistarski rad pod naslovom "Bazična perceptivno-motorička stimulacija u

49

radu s djecom s težom mentalnom retardacijom"; 1999. godine doktorirala na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranivši disertaciju pod naslovom "Promjena stava učitelja prema integraciji djece usporenog kognitivnog razvoja”.Znanstveno-istraživačka djelatnost:Publicirala je 22 znanstvena rada, od kojih jedan pregledni i sudjelovala na 13 internacionalnih i 4 nacionalna znanstvena skupa.Publicirala je 13 stručnih radova i sudjelovala na jednom internacionalnom i 13 nacionalnih stručnih skupova.Kvalifikacijski radovi i popis radova zadnjih 5 godinaKvalifikacijski radovi1. Kiš-Glavaš, L., 1998.: Rehabilitacija putem pokreta - integrativni pristup u radu s djecom i

mladeži s posebnim potrebama, rad prezentiran na savjetovanju "Mogućnosti dramskog odgojnog rada s djecom i mladeži s posebnim potrebama, Hrvatski centar za dramski odgoj i Učilište Zagrebačkog kazališta mladih, Zagreb, 19. i 20. prosinca 1998.

2. Kiš-Glavaš, L., Teodorović, B., Levandovski, D., 1997.: Program bazične perceptivno-motoričke stimulacije, Fakultet za defektologiju, Defektološka biblioteka, Stručni niz, knj. 15

3. Teodorović, B., Levandovski, D., Pintarić-Mlinar, Lj., Kiš-Glavaš, L., 1997.: Stimulacija perceptivnih i motoričkih sposobnosti, Fakultet za defektologiju, Defektološka biblioteka, Stručni niz, knj. 1

4. Kiš-Glavaš, L., 1996.: Evaluacija efekata programa Rehabilitacije putem pokreta na smanjenje nepoželjnih ponašanja u djece usporenog kognitivnog razvoja, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 32, 2, 35-50

5. Kiš-Glavaš, L., 1995.: Evaluacija efekata programa Rehabilitacije putem pokreta u nekim aspektima socijalne kompetentnosti djece usporenog kognitivnog razvoja, Defektologija, 31, 1-2, 59-68

6. Kiš-Glavaš, L., 1994.: Bazična perceptivno-motorička stimulacija u radu s djecom s težom mentalnom retardacijom, Magistarski rad, Fakultet za defektologiju, Sveučilište u Zagrebu

Popis radova zadnjih pet godina1. Kiš-Glavaš, L., 2000.: Effects of the teacher training programme "Education of teachers for

the acceptance of pupils with special needs” on chenage of teacher attitudes toward the integration of children with intellectual disabilities, Journal of Intellectual Disability Research - New Millennium, Research to Practice, Congress Abstracts, 11 th World Congress of the International Association for the Scientific Study of Intellectual Disabilities, August, 1-6, Seattle, Washington, USA, vol. 44, nr. 3-4, str. 349

2. Fulgosi-Masnjak, R., Kiš-Glavaš, L., 2000.: Some Personality Characteristics and Attitudes toward Teaching in Primary School Teachers, 27th International Congress of Psychology, July, 23-28, Stockholm, Sweeden

3. Kiš-Glavaš, L., 2000.: Neke osobine ličnosti učitelja i stavovi prema poučavanju kao determinante njihovih stavova prema integraciji djece usporenog kognitivnog razvoja u redovne osnovne škole u Hrvatskoj, Some personality treats of teachers and their attitudes toward teaching as determinants of their attitudes toward integration of pupils with delayed cognitive development in regular primary schools in Croatia, Zbornik referatov, Društvena skrb za vzgojo, izobraževanje in socialno varstvo oseb s posebnimi potrebami, Deset let kasneje, Alpe Jadran, Portorož, Slovenija, 18. - 20. 10. 2000., 292-297

4. Kiš-Glavaš, L., 2001.: Educational Integration in the Republic of Croatia and Mainstream School Teachers, Attitudes, Tizard Learning Disability Review, European Issue 2001, E, 2, 4-10

5. Igrić, Lj., Kiš-Glavaš, L., Sekušak-Galešev, S., Wagner Jakab, A., 2001.: Perceived Professional Competence and Attitudes of Teachers Towards the Integration of Students with Learning Difficulties, Proceedings, Making World of Difference, International Association

50

of Special Education, Warsaw, Poland, 23th – 27th July, pg. 75 – 786. Stančić, Z., Kiš-Glavaš, L., Igrić, Lj., 2002.: Stavovi učitelja prema poučavanju kao

determinanta njihove spremnosti za dodatno stručno usavršavanje, Revija za rehabilitacijska istraživanja, vol. 37, br. 2, str. 143-152

7. Kiš-Glavaš, L., Wagner-Jakab, A:, 2002.: Stavovi učitelja prema poučavanju kao determinante promjene stavova prema integraciji učenika usporenog kognitivnog razvoja, Attitudes of Teachers Towards Teaching as Determinants of Changing Attitudes Towards the Integration of Students with Learning Disabilities, Revija za rehabilitacijska istraživanja, vol. 37, br. 2, str. 191-202

8. Ljubić, M., Kiš-Glavaš, L., 2002.: Razlike u stavovima nastavnika osnovnih i srednjih škola prema edukacijskoj integraciji, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 39, 2. str. 129-136, rad prezentiran na: Istraživanja u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima, 6. znanstveni skup Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Zagreb, 23.-25. listopada

9. Kiš-Glavaš, L., Ljubić, M., Jelić, S., 2002.: Stavovi ravnatelja srednjih škola prema edukacijskoj integraciji, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 39, 2, str. 137-146, rad prezentiran na: Istraživanja u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima, 6. znanstveni skup Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Zagreb, 23.-25. listopada

10. Ljubić, M., Kiš-Glavaš, L., Vojnović, N., 2003.: Učinci Programa edukacije nastavnika na promjenu stavova prema edukacijskoj integraciji (Vlidnieto na programite za obučenie na učitelji vbrxy otnošenieto im kbm integraciata v obrazovanieto), Deca s specialni obrazovateljni potrebnosti, Zbornik radova s međunarodne znanstvene konferencije "Raven šans za obrazovanie i socialne inegracii", Plovdiv, 11.-13. travnja, str. 18-24

11. Kiš-Glavaš, L., 2004.: Difficulties in employing persons with intellectual disabilities as perceived by employers, Books of Congress abstracts (12th IASSID World Congress, Montpellier, France, June 14-19 2004), Journal of Intellectual Disability Research, vol. 48, nr. 4-5, pg. 406

Ime i prezime nositelja Dr.sc. Miloš JudašE-mail [email protected] stranice http://www.hiim.hrUstanova nositelja kolegija Hrvatski institut za istraživanje mozgaZvanje nositelja kolegija izvanredni profesorDatum zadnjeg izbora u zvanje 2002.Kratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: diplomirao 1984. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u ZagrebuPoslijediplomski studij: magistrirao 1987. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu te doktorirao 1996. na Medicinskom fakultetuZnanstveno-istraživačka i nastavna djelatnost:Pročelnik Odsjeka za razvojnu neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga te glavni istraživač na projektu "Zagrebačka neuroembriološka zbirka", ima 100 publikacija uključujući i 16 originalnih članaka navedenih u "Current Contents", 16 članaka u časopisima navedenima u drugim indeksima, 1 knjigu na engleskom jeziku te 6 poglavlja u knjigama na engleskom te njemačkom jeziku, također je autor prvog hrvatskog udžbenika o osnovama neuroznanosti (za studente medicine).Izvanredni je profesor na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Kvalifikacijski radovi i popis radova zadnjih 5 godinaKvalifikacijski radovi1. Judaš M, Radoš M, Jovanov-Milošević N, Hrabač P, Štern-Padovan R, Kostović I (2005)

Structural, immunocytochemical and MRI properties of periventricular crossroads of

51

growing cortical pathways in preterm infants. Am J Neuroradiol (in press).2. Kostović I, Jovanov-Milošević N, Mejaški-Bošnjak V, Kostović M, Radoš M, Petanjek Z,

Gojmerac T, Judaš M (2004) Development and structural plasticity of the human brain. Gynaecol Perinatol 13(Suppl 2):35-40.

3. Judaš M, Rašin MR, Krušlin B, Kostović K, Jukić D, Petanjek Z, Kostović I (2003) Dendritic overgrowth and alterations in laminar phenotypes of neocortical neurons in the newborn with semilobar holoprosencephaly. Brain & Development 25:32-39.

4. Judaš M, Jovanov-Milošević N, Rašin MR, Heffer-Lauc M, Kostović I (2003) Complex patterns and simple architects: molecular guidance cues for developing axonal pathways in the telencephalon. In: Kostović I (Ed) Guidance Cues in the Developing Brain. Progress in Molecular and Subcellular Biology, Vol. 32. Berlin-Heidelberg: Springer-Verlag, pp. 1-32.

5. Kostović I, Judaš M, Radoš M, Hrabač P (2002) Laminar organization of the human fetal cerebrum revealed by histochemical markers and magnetic resonance imaging. Cereb Cortex 12:536-544.

6. Kostović I, Judaš M (2002) Correlation between the sequential ingrowth of afferents and transient patterns of cortical lamination in preterm infants. Anat Rec 267:1-6.

7. Kostović I, Judaš M (2002) The role of the subplate zone in the structural plasticity of the developing human cerebral cortex. Neuroembryology 1:145-153.

8. Kostović I, Rašin MR, Petanjek Z, Judaš M (2002) Morphological characteristics of the cells in the subcallosal zone (nucleus septohippocampalis) of the human fetus. Neuroembryology 1:97-104.

Popis radova zadnjih pet godina1. Judaš M, Radoš M, Jovanov-Milošević N, Hrabač P, Štern-Padovan R, Kostović I (2005)

Structural, immunocytochemical and MRI properties of periventricular crossroads of growing cortical pathways in preterm infants. Am J Neuroradiol (in press).

2. Kostović I, Jovanov-Milošević N, Mejaški-Bošnjak V, Kostović M, Radoš M, Petanjek Z, Gojmerac T, Judaš M (2004) Development and structural plasticity of the human brain. Gynaecol Perinatol 13(Suppl 2):35-40.

3. Judaš M, Rašin MR, Krušlin B, Kostović K, Jukić D, Petanjek Z, Kostović I (2003) Dendritic overgrowth and alterations in laminar phenotypes of neocortical neurons in the newborn with semilobar holoprosencephaly. Brain & Development 25:32-39.

4. Judaš M, Jovanov-Milošević N, Rašin MR, Heffer-Lauc M, Kostović I (2003) Complex patterns and simple architects: molecular guidance cues for developing axonal pathways in the telencephalon. In: Kostović I (Ed) Guidance Cues in the Developing Brain. Progress in Molecular and Subcellular Biology, Vol. 32. Berlin-Heidelberg: Springer-Verlag, pp. 1-32.

5. Kostović I, Judaš M, Radoš M, Hrabač P (2002) Laminar organization of the human fetal cerebrum revealed by histochemical markers and magnetic resonance imaging. Cereb Cortex 12:536-544.

6. Kostović I, Judaš M (2002) Correlation between the sequential ingrowth of afferents and transient patterns of cortical lamination in preterm infants. Anat Rec 267:1-6.

7. Kostović I, Judaš M (2002) The role of the subplate zone in the structural plasticity of the developing human cerebral cortex. Neuroembryology 1:145-153.

8. Kostović I, Rašin MR, Petanjek Z, Judaš M (2002) Morphological characteristics of the cells in the subcallosal zone (nucleus septohippocampalis) of the human fetus. Neuroembryology 1:97-104.

Ime i prezime nositelja Dr.sc. Marta LjubešićE-mail [email protected], [email protected] stranice http://www.erf.hr, http://neuroling.hiim.hrUstanova nositelja kolegija Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

52

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

Zvanje nositelja kolegija redovita profesorica u trajnom zvanjuDatum zadnjeg izbora u zvanje 2. veljače 1999.Kratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: 1972. diploma iz psihologije, Filozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuPoslijediplomski studij: 1976. magisterij iz psihologije, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 1984. doktorat iz psihologije, Filozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuZnanstveno-istraživačka djelatnost:1986-1988 Alexander von Humboldt fellowship, Heidelberg University of Education, Institute of Special Education (SLI-Project), FRG1994 specijalni tečajevi iz razvojne rehabilitacije, International Academy for Developmental Rehabilitation, Brixen, Italy1998 studijski boravak na Institute of Social Pediatrics (Dept. of Early Communication Disorders), Ludwig-Maximilian University, Munich, FRG2002.istraživački boravak na Max Planck Institute for Evolutionary Anthropology - Leipzig, 2005. mjesec dana University of Szeged i mjesec dana Medical University - Graz (CEEPUS teacher mobility)Zaposlenje:1973.- Odsjek za logopediju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1973.-1985. asistent, 1985.-1990. docent, 1990.-1993. izvanredni profesor, 1993. -1999. redoviti profesor, 1999.- redoviti profesor u trajnom zvanju)Kvalifikacijski radovi i popis radova zadnjih 5 godinaKvalifikacijski radovi1. Ljubešić, Marta (ur.) (2003) Biti roditelj: Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja

ranoga dječjeg razvoja i podrške obitelji s malom djecom. Zagreb : Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 374 str.

2. Ljubešić,M. (2001). Rana komunikacija i njezina uloga u učenju i razvoju djeteta Dijete i društvo, 3, 261-278.

3. Ljubešić,M. (2001). Rana komunikacija: novi izazov za istraživanje i rano poticanje. In: Budin,L. i Roić,S. (Eds.). Znanost za 21. stoljeće - znanstvena čitanka, Zagreb: Klub hrvatskih humboldtovaca, 61-74.

4. Ljubešić,M. i Brozović,B. (2002). Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranog dječjeg razvoja i podrške obitelji. Dijete i društvo, 4, 375-388.

5. Ljubešić, M (2004) .Suvremeni koncept rane intervencije za neurorizičnu djecu. Journal of Gynaecology, Perinatology, Reproductive Mediine and Ultrasonic Diagnostics, 13; 57-60.

Popis radova zadnjih pet godina1. Ljubešić,M. i Schöler,H. (2000). Zum Erziehungs- und Bildungssystem in Kroatien.

Informationschrift zur Lehrerbildung, Lehrerfortbildung und pädagogischen Weiterbildung, Heidelberg, Nr. 59, 10-14.

2. Ljubešić,M. (2000). Dijete s teškoćama u razvoju i autonomija. In: Babić,N., Irović,S. (Eds). Interakcija odrasli - dijete i autonomija djeteta. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera, 130-137.

3. Ljubešić,M. (2001). Rana komunikacija i njezina uloga u učenju i razvoju djeteta Dijete i društvo, 3, 261-278.

4. Ljubešić,M. i Brozović,B. (2002). Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranog dječjeg razvoja i podrške obitelji. Dijete i društvo, 4, 375-388.

5. Ljubešić,M. (2003). Razvojni jezično-govorni poremećaji: novi uvidi. Zbornik: Logopedija za vsa življenska obdobja. Ljubljana: Zavod za gluhe i naglušne, 14-17.

6. Ljubešić,M. i Kralj,T. (2003). Od etičkih načela do njihove primjene u istraživanjima s djecom: pokušaj sagledavanja domaćih prilika. Dijete i društvo, 5, 105-118.

53


7. Ljubešić,M. (2003). Od teorijskih ishodišta do primjene: Model dijagnostičko-savjetodavnoga praćenja ranoga dječjeg razvoja i podrške obitelji s malom djecom. U: Ljubešić, Marta (Ed). Biti roditelj: Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjeg razvoja i podrške obitelji s malom djecom. Zagreb : Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 17-41.

8. Ljubešić,M.(2003).Psychische Gesundheit des Säuglings: ein neues Thema in den Südosteuropaländern? U: Dumitrascu,D.L. (ur). Psychosomatiy medicine. Recnt Progress & Current Trends. Cluj-Napoca: "Iuliu Hatieganu" Universita Publishing House, 119-125.

9. Ljubešić, M (2004) .Suvremeni koncept rane intervencije za neurorizičnu djecu. Journal of Gynaecology, Perinatology, Reproductive Mediine and Ultrasonic Diagnostics, 13; 57-60.

10. Ljubešić,M. (2004): Obilježja komunikacije male djece s autizmom: uzroci i posljedice. U: Ljetna akademija 2004. Zagreb: Akademija za razvojnu rehabilitaciju, 11- 17.

11. Cepanec, M., Ljubešić, M. (2005) Teškoće razumijevanja i usvajanja značenja: prikaz slučaja. In: Granić, J. ; Dabo-Denegri, Lj. (Eds) Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike. Split: HDPL. U tisku.

12. Ljubešić,M. (2005). Obilježja komunikacije male djece s autizmom. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 41, u tisku.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastaveKlinički rad i vođenje Kabineta za ranu komunikaciju od 1995. nadaljeEdukacije u okviru GAIMH-a, Internacionalne akademije za razvojnu rehabilitaciju i Akademije za razvojnu rehabilitacijuStručni projekt: "Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja razvoja i podrške obitelji s malom djecom" (2001-2003)

Ime i prezime nositelja Dr.sc. Vlatka Mejaški-BošnjakE-mail [email protected] stranice http://www.kdb.hrUstanova nositelja kolegija Klinika za dječje bolesti ZagrebZvanje nositelja kolegija izvanredna profesoricaDatum zadnjeg izbora u zvanje 2004.Kratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u ZagrebuPoslijediplomski studij: doktorirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u ZagrebuZnanstveno-istraživačka djelatnost:Specijalist pedijatrije (1982.), subspecijalist užeg područja dječje neurologije (1996.);Voditeljica Odjela neurologije Klinike za pedijatriju, Klinike za dječje bolesti Zagreb;Pomoćnica ravnatelja za nastavu (2004.-)Predsjednica Znanstveno- nastavnog vijeća Klinike za dječje bolesti (1998.-), Predstojnica

Klinike za pedijatriju 1992-1994Izvanredni profesor pedijatrije na Medicinskom fakultetu i Visokoj zdravstvenoj školi

Sveučilišta u Zagrebu (2000,2004 )Znanstveno-istraživačko zvanje: znanstvena savjetnica (2004)Predsjednica Akademije za razvojnu rehabilitaciju u Hrvatskoj (1997.-)Nacionalni koordinator za Hrvatsku u European Academy for Childhood Disability (EACD);

Članica upravnog odbora (Executive Committee) EACDČlanica upravnog odbora Hrvatskog društva za dječju neurologijuČlanica upravnog odbora Hrvatskog društva za neuroznanostČlanica Europskog društva za dječju neurologiju (EPNS)Članica Njemačkg društva za dječju neurologiju

54




Članica Internacionalnog društva za dječju neurologiju (ICNA)Voditeljica studija i kolegija poslijediplomskog stručnog studija "Zaštita majke i djeteta”,

Voditeljica kolegija poslijediplomskog studija "Ultrazvuk u medicini” i "Ultrasound in medicine”, Voditeljica kolegija Pedijatrija za studente Visoke zdravstvene škole smjer viši fizioterapeut i radni terapeut, Voditeljica tečajeva I kategorije Medicinskog fakulteta "Ultrazvuk u dijagnostici ranog oštećenja mozga” "Rani razvoj djeteta pretpostavka zdravlja odraslih", te praktičnih tečajeva "Intrakranijska ultrasonografija”

Predavač na stručnim poslijediplomskim studijima "Obiteljska medicina” "Perinatologija”, "Klinička pedijatrija", te doktorskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Kvalifikacijski radovi i popis radova zadnjih 5 godinaKvalifikacijski radovi1. Čačić M, Wilichowski E, Mejaški-Bošnjak V, Fumić K, Lujić L, Marušić Della Marina B et

al. Cytochrome c oxidase partial deficiency-associated leigh disease presenting as an extrapyramidal syndrome. J Child Neurol 2001;16:616-9.

2. Čačić M, Wilichowski E, Mejaški-Bošnjak V, Fumić K, Lujić L, Marušić Della Marina B et al. Cytochrome c oxidase partial deficiency-associated leigh disease presenting as an extrapyramidal syndrome. J Child Neurol 2001;16:616-9.

3. Đuranović V, Mejaški Bošnjak V, Bešenski N, Marušić Della Marina B, Lujić L, Duplančić R, Huzjan R. Contribution of transcraial duplex doppler sonography to the diagnosis of great cerebral artery stenosis in a child. Acta Clin Croat 2000;39:287-91.

4. Mejaški-Bošnjak V.: Rani nurološki razvoj djeteta. Medix prosinac 2004; Suppl 2;12-145. Mejaški-Bošnjak V. Cerebralna paraliza. U: Asim Kurjak i sur. Ginekologija i perinatologija.

Drugi svezak. Tonimir, Varaždinske toplice 2003.6. Mejaški-Bošnjak V.: Rani neurološki razvoj djeteta. Medix prosinac 2004; Suppl 2;12-147. Mejaški-Bošnjak V.: Akademija za razvojnu rehabiltaciju. Medix prosinac 2004; Suppl 2;40Popis radova zadnjih pet godina1. Bošnjak J, Vuković-Bobić M, Mejaški-Bošnjak V. Effect of war on the occurrence of

epileptic seizures in children. Epilepsy Behav 2002;3:502-9.2. Leegwater PAJ, Bao Qiang Yuan, van der Steen J, Mulders J, Könst AAM, Boor PKI,

Mejaski-Bosnjak V, van der Maarel SM, Frants RR, Oudejans CBM, Schutgens RBH, Pronk JC, van der Knaap MS. Mutations of MLC1 (KIAA0027), encoding a putative membrane protein, cause megalencephalic leukoencephalopathy with subcortical cysts. Am J Hum Genet 2001;68:831-8.

3. Čačić M, Wilichowski E, Mejaški-Bošnjak V, Fumić K, Lujić L, Marušić Della Marina B et al. Cytochrome c oxidase partial deficiency-associated leigh disease presenting as an extrapyramidal syndrome. J Child Neurol 2001;16:616-9.

4. Lujić L, Mejaški-Bošnjak V, Pažanin L, Marušić Della-Marina B, Duplančić R, Đuranović V, Čačić M, Huzjan R. Alexander's disease- a case report. Neurol Croat 2000; 49(1-2): 65-75

5. Leniček-Krleža J, Mejaški-Bošnjak V, Đuranović V, Maradin M, Kušec V, Vrkić N, Ružić Ferenec D, Tadić Igbala, Ćurić D. Koncentracija homocisteina, folne kiseline i vitamina B12 u djece s neurološkim bolestima. Biochemica medica 2001; 11(1-2): 35-41

6. Mejaški-Bošnjak V, Rešić B, Đuranović V, Polak-Babić J, Huzjan R, Gojmerac T. Uloga ultrasonografije u dijagnostici i prognozi perinatalnog oštećenja mozga. Paediatr Croat 2000;44:23-31.

7. Đuranović V, Mejaški Bošnjak V, Bešenski N, Marušić Della Marina B, Lujić L, Duplančić R, Huzjan R. Contribution of transcraial duplex doppler sonography to the diagnosis of great cerebral artery stenosis in a child. Acta Clin Croat 2000;39:287-91.

8. Đuranović V, Mejaški Bošnjak V, Marušić Della Marina B, Duplančić Šimunjak R, Lujić L, Leniček Krleža J et al. Dijagnostički pristup cerebrovaskularnim bolestima u djece - evaluacija doplerovom metodom. Paediatr Croat 2000;44:57-64.

55

9. Čubelić, S, Mejaški-Bošnjak V, Borić I, Rogulj K. Wildervanck syndrome (cervico-oculo-acustic syndrome), Pediatr Croat 2003, 47:87-90

10. Mejaški-Bošnjak V. Novija dostignuća u dijagnostici heredodegenerativnih encefalopatija, Pediatr Croat 2002; 46(Supl 1):125-130

11. Đuranović V, Mejaški-Bošnjak V, Marušić Della Marina B, Lujić L. Normalan psihomotorički razvoj – preduvjet uspješna hranjenja. Paediatr Croat 2002;46:71-5

12. Vlatka Mejaški-Bošnjak, Lucija Lujić, Jelena Bošnjak,Vlasta Đuranović, Marko Radoš, Branka Marušić-Della Marina. Early infantile epileptic encephalopathy-Ohtara syndrome, Paediatria Croatica 2004., 57

13. Vlatka Mejaški-Bošnjak, Lucija Lujić, RM Scott,Vlasta Đuranović, Miroslav Gjurašin, Branka Marušić-Della Marina, Milan Rimac.Pial synangiosis in Moyamoya syndrome, Acta Clinica Croatca University Hospital for Clinical, 2004., 197-198

14. Mejaški-Bošnjak V.: Rani neurološki razvoj djeteta. Medix prosinac 2004; Suppl 2;12-1415. Mejaški-Bošnjak V.: Akademija za razvojnu rehabiltaciju. Medix prosinac 2004; Suppl 2;4016. Bošnjak-Mejaški V. Hitna stanja u dječjoj neurologiji. U: Audy-Kolarić Lj i sur. Hitna stanja

u djece. Školska knjiga, Zagreb 2001, pp17. Mejaški-Bošnjak V. Cerebralna paraliza. U: Asim Kurjak i sur. Ginekologija i perinatologija.

Drugi svezak. Tonimir, Varaždinske toplice 2003.

Ime i prezime nositelja Dr.sc. Branko NikolićE-mail [email protected] stranice http://www.erf.hrUstanova nositelja kolegija Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetZvanje nositelja kolegija izvanredni profesorDatum zadnjeg izbora u zvanje 22. svibnja 2000.Kratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: Diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1975. godine na smjeru Računarska tehnika i informatika.Poslijediplomski studij: Magistrirao je 1984. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, područje Računarskih znanosti. U prosincu 1992. godine obranio je, na Fakultetu za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu, disertaciju pod naslovom: "Metoda linearne regresije za klasifikaciju osoba s teškoćama socijalne integracije".Znanstveno-istraživačka i nastavna djelatnost:Objavio do sada 50 radova, od kojih su 44 znanstvena. Pročelnik je Općeg edukacijsko-rehabilitacijskog odsjeka Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Na dodiplomskom studiju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta izvodi nastavu iz predmeta "Statistika" i "Rehabilitacijska informatika", a na poslijediplomskom studiju izvodi nastavu na predmetima: Multivarijatna analiza podataka i Metode za analizu podataka i testiranje hipoteza.Kvalifikacijski radovi i popis radova zadnjih 5 godinaKvalifikacijski radovi1. Nikolić, B.(1987): Jednostavna metoda za analizu promjena na jednom entitetu opisanom nad

skupom kvalitativnih varijabli, Defektologija, 23, 1, 71-76.2. Nikolić, B. (1988): Algoritam za prepoznavanje uzoraka uz konzistentna linearna ograničenja,

Acta Defectologica, Vol. 6, 1-2. 13-17.3. Nikolić, B. (1991): Model za analizu promjena nastalih uključivanjem kompjutora u

transformacijske procese kod osoba s teškoćama socijalne integracije, Defektologija, 1, 77-89.4. Nikolić, B. (1991): Neki modeli za rješavanje problema planiranja i kontrole transformacijskih

procesa u primjeni kompjutora kod osoba s teškoćama socijalne integracije, Defektologija, 1, 129-139.

56

5. Nikolić, B. (1997): Analysis of Change in Simple of Respondents Described by a Group of Characteristics in Two Points in Time, Rehabilitation And Inclusion, Proceedings of the 5th Scientific Conference of Faculty of Special Education and Rehabilitation, University of Zagreb, Zagreb, September 23-26, 103-114.

6. Kiš, L., Nikolić, B., Igrić, Lj. (1997): Stavovi učitelja prema integraciji učenika usporenog kognitivnog razvoja, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 33,1, 62-76(hrvatski), 77-89(engleski).

7. Žic, A., Nikolić, B., Igrić, Lj. (1997): Utjecaj integrativne gestalt terapije na usvojenost vještina i navika svakodnevno života, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 33,2, 133-(1997)142(hrvatski), 143-152(engleski).

8. Igrić, LJ., Žic A., Nikolić, B. (1999): Integrativna terapija nepoželjnog ponašanja djece usporenog spoznajnog razvoja, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 35,1, 21-27(hrvatski), 29-36(engleski).

9. Nikolić, B. (1999): Kvantitativne promjene jednog uzorka ispitanika u više od dvije vremenske točke, Zbornik radova sa znanstvenog skupa - Kineziologija za 21. stoljeće, 446-449., Dubrovnik.

10. Nikolić, B., Birkić, Ž. (1999): Analiza učinkovitosti specifično programiranog treninga za razvoj eksplozivne snage tipa skočnosti u košarkaša, Zbornik radova sa znanstvenog skupa - Kineziologija za 21. stoljeće, 327-330., Dubrovnik.

11. Nikolić, B., Bilić-Prcić, A., Pejčinović R. (2001): Problem uzoraka i moguća rješenja u pedagogiji, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog kolokvija: Teorijsko-metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja, Opatija, 27.-28. travnja, 155-177.

12. Alfirev, M., Bratković, D., Nikolić, B. (2002): Učinci programa razvijanja vještina samozastupanja na socijalnu kompetenciju osoba s umjerenom i težom mentalnom retardacijom, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 38,1, 41-55.

13. Runjić, T., Nikolić, B., Bilić-Prcić, A. (2003): Utjecaj rehabilitacije na svladavanje tehnike samostalnosti kretanja kod slijepih invalida domovinskog rata, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 39,1, 71-80.

Popis radova zadnjih pet godina1. Mešalić, Š.,Stančić, Z., Nikolić, B. (2000): Razlike u sociometrijskom položaju učenika

usporenog kognitivnog razvoja u redovnoj osnovnoj školi s obzirom na spol učenika, Defektologija, Tuzla, 6, 59-62.

2. Žižak,A., Nikolić, B., Koller-Trbović, N. (2001): Procjena poštovanja prava djeteta u obitelji, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 37,2, 127-142.

3. Ibralić, F.,Čišić, Nikolić, B. (2001): Procjena perspektive osoba sa mentalnom retardacijom kao indikator uvođenje novih oblika socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini, Defektologija, Tuzla, 7, 117 – 123.

4. Bašić, J., Kranželić, V., Ferić, M., Nikolić, B. (2001): Behavior as Risk Factor in Development of Elementary School Children and Yoth in the Republic of Croatia, 9th Annual Meeting, Society for Prevention Research,"Realizing Efective Pevention Policy and Practice Through Science",Washington,DC,May 31-June2.

5. Nikolić, B., Bilić-Prcić, A., Pejčinović R. (2001): Problem uzoraka i moguća rješenja u pedagogiji, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog kolokvija: Teorijsko-metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja, Opatija, 27.-28. travnja, 155-177.

6. Alfirev, M., Bratković, D., Nikolić, B. (2002): Učinci programa razvijanja vještina samozastupanja na socijalnu kompetenciju osoba s umjerenom i težom mentalnom retardacijom, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 38,1, 41-55.

7. Runjić, T., Nikolić, B., Bilić-Prcić, A. (2003): Utjecaj rehabilitacije na svladavanje tehnike samostalnosti kretanja kod slijepih invalida domovinskog rata, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 39,1, 71-80.

57

8. Bratković, D., Bilić, M., Nikolić, B. (2003): Mogućnost vršenja izbora u svakidašnjem životu osoba s mentalnom retardacijom, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 39,2, 117-128.

9. Šunić, N., Heđever, M., Nikolić, B. (2003): Utjecaj pušenja na vokalne i somatske poteškoće nastavnika, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 39,2, 147-156.

10. Bilić, M., Bratković, D., Nikolić, B. (2004): Evaluacija programa osposobljavanja osoba s mentalnom retardacijom za samozastupanje u području samopoštovanja, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 40,1, 1-12.

11. Prstačić, M., Nikolić, B., Hojanić, R. (2004): Motorički poremećaji, kronične bolesti, art terapija i sofrologija, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 40,1, 91-104.

12. Prstačić, M., Eljuga, D., Matijević, A., Nikolić, B., Ćepulić, M., Stepan, J. (2004): Psihosocijalna onkologija, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 40,1, 77-90.

Ime i prezime nositelja Dr.sc. Ljubica PribanićE-mail [email protected] stranice http://www.erf.hrUstanova nositelja kolegija Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetZvanje nositelja kolegija docenticaDatum zadnjeg izbora u zvanje 19. lipnja 2000.Kratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet – Odsjek za oštećenja sluha – prof. defektolog (1979);Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku – prof. hrvatskog jezika i književnosti (1979);Poslijediplomski studij: Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet – Odsjek za oštećenja sluha – magistrirala (1991); doktorirala (1998)Zadnji izbor u zvanje – docent, 19. lipnja 2000. godine.Znanstveno-istraživački projekti:Suradnica:Stavovi prema edukacijskoj integraciji djece s posebnim potrebama; Psiholingvističke sposobnosti djece s posebnim potrebama; Evaluacija programa i modela transformacije nepoželjnih oblika ponašanja u djece i mladih s posebnim potrebama; Govorno-jezične poteškoće u djece osnovnoškolske dobi.Glavni istraživač:hrvatskoga dijela bilateralnog hrvatsko-američkog projekta "Osnove gramatike hrvatskog znakovnog jezika” (2004-2009). Voditeljica Centra za rehabilitaciju – kliničkog odjela Fakulteta (2002-2004).Radi u Centru za rehabilitaciju s gluhom i nagluhom djecom i mladeži; savjetovanje roditelja.Kvalifikacijski radovi i popis radova zadnjih 5 godinaKvalifikacijski radovi1. Bradarić-Šlujo,S. i Lj. Pribanić (1988) Deficijentni i nepoželjni oblici ponašanja djece s

oštećenim sluhom osnovnoškolske dobi. XV. zbornik radova surdoaudiološkog seminara Jugoslavije, Pelister-Bitola,161-177.

2. Pribanić, Lj. (1991) Oblici komuniciranja djece s oštećenjem sluha predškolske dobi. Defektologija, 24, 99-106.

3. Pribanić, Lj. (1991) Struktura komponenata promjene pasivnog ponašanja djeteta s oštećenjem sluha s utjecajnim teškoćama u razvoju. Defektologija, 26, 105-119.

4. Pribanić, Lj. (1991) Usvojenost padežnog sustava u djece s oštećenjem sluha. Defektologija, 28, 11-18.

5. Bradarić-Šlujo,S., Lj. Pribanić, i B. Radovančić (1992) Education of the Hearing-Impaired in

58

Croatia. Deafness and Development, 3, 8-10.6. Pribanić, Lj. (1992) Čuj, čuj! (O djeci i odraslima oštećena sluha) - brošura. Fakultet za

defektologiju, SOOS Split, "Gesta” - usluge prevođenja.7. Pribanić, Lj. (1992) Pasivnost u djeteta oštećena sluha (prikaz slučaja). Napredak, 133, 159-

168.8. Pribanić, Lj. (1993) Prepisivanje u djece oštećena sluha. Multidisciplinarni pristop v

logopediji, Zbornik radova, IV strokovno srečanje logopedov Slovenije, Portorož, 240-246.9. Pribanić, Lj. (1994) Rehabilitacijski program za dijete s većim teškoćama u razvoju. Život i

škola, 1, 21-27.10. Pribanić, Lj. (1995) Nepoželjni oblici ponašanja u gluhog djeteta s dodatnim teškoćama u

razvoju (prikaz slučaja pasivnosti i odbijanja suradnje). Defektologija, 31, 27-34.11. Pribanić, Lj. (1995) Jezični razvoj djece oštećena sluha (rječnik i gramatika). Logopedija, 49-

54.12. Pribanić, Lj. (1998) Ponavljanje rečenica u djece oštećena sluha. Hrvatska revija za

rehabilitacijska istraživanja, 34, 127-138.13. Pribanić, Lj. (1998) Leksičko znanje i razumijevanje čitanja u djece oštećena sluha.

Defektologija, 4, 17-20.14. Pribanić, Lj. (1999) Vjera i dijete s posebnim potrebama. U Srcem prema vjeri. Nacionalni

skup o vjerskom odgoju djece i mladeži s posebnim potrebama, Zbornik radova, Nacionalni katehetski ured HBK, Zagreb, 5-18.

Popis radova zadnjih pet godina1. Pribanić, Lj. (2001) Rana komunikacija i usvajanje jezika u prelingvalno gluhog djeteta.

Dijete i društvo. 3, 279-291.2. Pribanić, Lj. (2002) New Possibilities in the Theraphy of Aggressive Behaviour

(Hagiotherapeutic Approach). Art and Science in Life Potential Development, Proceedings of Interantional Symposium Hvar, Croatia, 1999. Croatian Psychosocial Oncology Association, Faculty of Education and Rehabilitation Sciences University of Zagreb, 351-356. (hrvatski i engleski)

3. Pribanić, Lj. (2002) Gluhe osobe u radnoj sredini. 1. međunarodni stručni simpozij: Aktualnosti i perspektive zapošljavanja osoba s invaliditetom, Zbornik radova, Zagreb, 81-91.

4. Pribanić, Lj. i Andrijević, L. (2004) Primjena "Komunikacijske razvojne ljestvice (KORALJE) – riječi i geste” kod gluhe djece. SUVAG 9,1, 11-15.

5. Pribanić, Lj. (2004) Poučavanje gluhe djece jeziku. Defektologija (Tuzla, BiH) 8.6. Pribanić, Lj. (2004) Malo gluho dijete i rana komunikacija u obitelji. Zbornik radova s 5.

Međunarodnog seminara: Dobra edukacijsko-rehabilitacijska praksa za 21. Stoljeće. Trakošćan, 14.-16. Travnja 2004. Zagreb: Školska knjiga. Str. 305.-310.

7. Pribanić, Lj. (2005) Rana intervencija – usmjerenje na obitelj malog gluhog djeteta. Zbornik radova sa stručnih skupova: Surdopedagogija danas i sutra (2001) i Komunikacijske potrebe – interdisciplinarnim pristupom do cjelovitih programa: zdravstvenih, edukacijskih i socijalnih. Zagreb: Centar za odgoj i obrazovanje "Slava Raškaj” Zagreb.

8. Pribanić, Lj. (2005) Prevencija agresivnosti u školi i obitelji. Prema kvalitetnoj školi. Skup osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije. Visoka učiteljska škola u Splitu i Pedagoško-književni zbor.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastaveIzvođenje nastave: Dodiplomski studij: "Rehabilitacija slušanja i govora”, "Neverbalna komunikacija” (ERF Sveučilišta u Zagrebu), "Metodika rada s gluhom i nagluhom djecom” (Univerzitet u Tuzli, BiH);Poslijediplomski studij: "Jezični razvoj osoba oštećena sluha” (ERF Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Univerzitet u Tuzli, BiH)

59

Ime i prezime nositelja Dr.sc. Tina RunjićE-mail [email protected] stranice http://www.erf.hrUstanova nositelja kolegija Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetZvanje nositelja kolegija docenticaDatum zadnjeg izbora u zvanje 13. rujna 2004.Kratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: Diplomirala 16. ožujka 1992. na Fakultetu za defektologiju Sveučilišta u ZagrebuPoslijediplomski studij: Magistarski rad obranila je 1996 na Fakultetu za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2001. godine na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Znanstveno-istraživačka djelatnost:Surađivala je na dva projekta odobrena od strane Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Od 2000. godine predstavnica je Republike Hrvatske u evropskoj organizaciji Internacional Council for Education of People with Visual Impairment (ICEVI). Stručnu aktivnost provodi i kroz različite oblike suradnje sa Savezom slijepih, Državnim zavodom za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Ministarstvom rada i socijalne skrbi, Ustanovom za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem (URIHO-m). Objavljeno joj je osam znanstvenih i dva stručna rada. Kvalifikacijski radovi i popis radova zadnjih 5 godinaKvalifikacijski radovi1. Runjić, T. (2003): Stanje i reperkusije sljepoće - rehabilitacijski pristup, Hrvatski savez

slijepih, Zagreb. ( u tisku)2. Runjić, T. (2003): Uloga obitelji i profesionalaca u osposobljavanju za kvalitetan i

samostalan život. Državni zavod za zaštitu obitelji materinstva i mladeži, Zagreb (u tisku)3. Fulgosi Masnjak, R., Runjić, T., Mlinarić, I. (2003): Multisenzorički vrt. Agronomski

glasnik, 3-5/2003, 99-115.Popis radova zadnjih pet godina1. Runjić, T., Znaor, M., Oberman-Babić, M. (2001): Razlike u sociometrijskom položaju

učenika oštećena vida glede školskog uspjeha. Napredak,142,1,77-88.2. Fulgosi Masnjak, R., Runjić, T., Mlinarić, I. (2003): Multisenzorički vrt. Agronomski

glasnik, 3-5/2003, 99-115.3. Runjić, T., Nikolić, B., Bilić Prcić, A. (2003):Utjecaj rehabilitacije na svladavanje tehnike

samostalnog kretanja kod slijepih invalida domovinskog rata.Hrvatska revija za rehabiltacijska istraživanja, 39, 1, 62-72.

4. Runjić, T., Oberman- Babić, M., Znaor, M., (2000): Razlike u sociometrijskom položaju učenika oštećenog vida s obzirom na spol. Alpe-Jadran, Zbornik referatov, Družbena skrb za vzgoj, izobraževanje in socialno varstvo oseb s posebnim potrebami, Deset let kasneje, Portorož, 432-440.

5. Oberman-Babić M., Runjić, T., Znaor, M.Joković-Turalija, I. (2000): Struktura stavova nastavnika redovne osnovne škole prema edukacijskoj integraciji učenika oštećena vida, Alpe-Jadran, Zbornik referatov, Družbena skrb za vzgoj, izobraževanje in socialno varstvo oseb s posebnim potrebami, deset leta kasneje, Portorož,403-414.

6. Runjić, T., Znaor, M., Bilić Prcić, A.(2003): Brzina čitanja slijepe djece osnovnoškolske dobi, Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva, Zbornik radova Sabora pedagoga Hrvatske, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb,555-562.

7. Runjić, T. (2000): Osvrt na neke značajke rehabilitacije osoba oštećena vida. Godišnjak

60

2000, Hrvatski savez slijepih, 2001., 11-21.8. Runjić, T., Bilić-Prcić, A., Znaor, M. (2002): Zapošljavanje osoba s oštećenjem vida, 1.

međunarodni stručni simpozij Aktualnosti i perspektive zapošljavanja osoba s invaliditetom, zbornik radova, URIHO, 92-102.

9. Runjić, T. (2003): Stanje i reperkusije sljepoće - rehabilitacijski pristup, Hrvatski savez slijepih, Zagreb. ( u tisku)

10. Runjić, T. (2003): Uloga obitelji i profesionalaca u osposobljavanju za kvalitetan i samostalan život. Državni zavod za zaštitu obitelji materinstva i mladeži, Zagreb (u tisku)

Ime i prezime nositelja Snježana Seitz, prof.defektologE-mail [email protected] stranice http://www.malakuca.orgUstanova nositelja kolegija Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju djece s

oštećenjima vida i dodatnim teškoćama u razvoju "Mala kuća"

Zvanje nositelja kolegija Nema izbor u zvanjeDatum zadnjeg izbora u zvanjeKratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, smjer rehabilitacija završila je 1999. godine te otada radi s populacijom male djece oštećena vida.Poslijediplomski studij: U okviru poslijediplomskog usavršavanja bila je na većem broju edukacija u zemlji i inozemstvu s težištem stručnog usavršavanja u području ranih programa s djecom s kongenitalnom sljepoćom ili slabovidnosti. Sudjelovala je na sljedećim seminarima i radionicama:2004. Seminar iz područja Sensory Integration Dysfunction in Children, Zagreb, Hrvatska2004. Edukativni posjet centru Perkins school for the Blind, Watertown, Massachusetts, SAD2003. Medicinska rehabilitacija slepih in slabovidnih oseb-Očesna klinika Ljubljana2003. Edukacije iz područja Münchenska funkcionalna razvojna dijagnostika 1. godine života i Temelji kineziološke dijagnostike u dojenačkoj dobi, Akademija za razvojnu rehabilitaciju, Sisak, Hrvatska2003. Seminar s temom Emocionalni i edukacijski razvoj djece s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti, Zagreb, Hrvatska2002. Edukacije iz područja Poremećaji vida u djece – dijagnostički i terapijski pristupi; Montessori pristup u radu s djecom s oštećenjima vida; Akademija za razvojnu rehabilitaciju, Kalos, Vela Luka, Hrvatska2002. Svjetska konferencija ICEVI, tema: Steps in establising the cabinet for low vision assessment in Croatia (poster prezentacija); S.Seitz , M. Konkoli; Noordwijkerhout, Nizozemska.2001. Edukacija iz područja Low vision i Ranih intervencija; Sensis, Grave, Nizozemska2001. Edukacija iz područja Ranih intervencija; Blindeninstitutsstiftung, Wurzburg, NjemačkaKvalifikacijski radovi i popis radova zadnjih 5 godinaSnježana Seitz nema objavljenih radova, a za vođenje praktikuma na specijalističkom studiju kvalificira je praktično iskustvo u izravnom radu s djecom oštećena vida u trajanju od 1999. godine te brojne međunarodne edukacije za taj rad.

Ime i prezime nositelja Sanja Tarczay, prof.defektologE-mail [email protected] stranice http://www.dodir.hrUstanova nositelja kolegija Udruga DodirZvanje nositelja kolegija nema izbor u zvanje

61

Datum zadnjeg izbora u zvanjeKratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; doškolovala se i dobila certifikat od Vastanviks Folkhogskola Leksand, Švedska (lingvistika znakovnog jezika, kultura gluhih i gluhoslijepih, planiranje programa edukacije znakovnog jezika i dr.); stručno usavršavanje s certifikatom iz "Communication and intervention for persons with congenitally deafblindness, George Brown Ontario, KanadaPoslijediplomski studij: studentica znanstvenog poslijediplomskog studija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetuZnanstveno-istraživačka djelatnost:Istraživanja gluhosljepoće i komunikacije u gluhoslijepih osoba s naglaskom na praktičnu primjenu rezultata istraživanja te intenzivan rad na promicanju statusa i prava gluhoslijepih osoba svih životnih dobiZaposlenje:Predsjednica Hrvatske udruge gluhoslijepih osoba DODIRUrednica časopisa DODIRRadoviIzlaganja na velikom broju domaćih i međunarodnih skupova na temu efektivne komunikacije, osiguranja podrške i društvenog položaja gluhoslijepih osoba

Ime i prezime nositelja Mr.sc. Ana Wagner JakabE-mail [email protected] stranice http://www.erf.hrUstanova nositelja kolegija Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetZvanje nositelja kolegija asistenticaDatum zadnjeg izbora u zvanje znanstvena novakinjaKratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: Diplomirala 1998. godine na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetuPoslijediplomski studij: 2003. godine brani magistarski rad pod nazivom "Informiranost studenata učiteljskih studija o učenicima s posebnim potrebama i neke njihove osobine u odnosu na stavove prema edukacijskoj integraciji"Znanstveno-istraživačka djelatnost:Koautor je nekoliko znanstvenih radova i poster prezentacija koje je prikazala na skupovima u Dublinu i Rimu. Od 2002. sudjeluje na znanstvenom projektu "Djeca s posebnim potrebama u interaktivnom sustavu obitelj-škola-vršnjaci" voditelja Prof.dr.sc. Ljiljane Igrić.Kvalifikacijski radovi i popis radova zadnjih 5 godinaKvalifikacijski radovi1. Wagner Jakab,A., 2002.: NGO ”IDEM” and supporting educational integration in Croatia,

Poster Presentation, Inaugural Conference of IASSID Europe , Abstracts, Dublin 12th-15th June, pg.154(sažetak)

2. Wagner Jakab, A., 2003.: NGO "IDEM" and sibshops in Croatia, Poster Presentation, 4th European Congress "Mental Health and mental retardation: a lifespan multidisciplinary approach", Abstract book, Rome, 17th-20th September, pg.125 (sažetak).

3. Wagner Jakab, A., Torbica, N., (2004.): Sibshop-što se tu prodaje?, S vama, polugodišnjak Hrvatske udruge za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama, br.1, 25-28

Popis radova zadnjih pet godina1. Igrić,Lj., Kiš-Glavaš,L.,Sekušak- Galešev,S., Wagner Jakab, A., 2001.: Perceived

Professional Competence and Attitudes of Teachers Towards the Integration of Students with

62

Learning Difficulties, Proceedings Making World of Difference International Association of special Education, Warsaw, Poland, 23th –24th, July, pg.75-78.

2. Kiš-Glavaš,L., Wagner Jakab, A., 2001.: Stavovi učitelja prema poučavanju kao determinante promjene stavova prema integraciji učenika usporenog kognitivnog razvoja, Revija za rehabilitacijska istraživanja, Vol.37, BR.2,191-203.

3. Igrić,Lj., Wagner Jakab A., 2002.: Model of educational integration in Croatia- application of researches results through work of NGO, Inaugural Conference of IASSID Europe, Abstracts, Dublin 12th-15th June, pg.44 ( pregledni rad,sažetak).

4. Igrić,Lj., Wagner Jakab, A., Đajo, M.,2003.: Continual Education of teachers and its influence on educational inclusion, Poster presentacion,4th European Congress "Mental Health and mental retardation: a lifespan multidisciplinary approach", Abstract book, Rome, 17th-20th September, pg.116 (sažetak).

5. Wagner Jakab,A., 2002.: NGO ”IDEM” and supporting educational integration in Croatia, Poster Presentation, Inaugural Conference of IASSID Europe , Abstracts, Dublin 12th-15th June, pg.154(sažetak)

6. Wagner Jakab, A., 2003.: NGO "IDEM" and sibshops in Croatia, Poster Presentation, 4th European Congress "Mental Health and mental retardation: a lifespan multidisciplinary approach", Abstract book, Rome, 17th-20th September, pg.125 (sažetak).

7. Wagner Jakab, A., Torbica, N., (2004.): Sibshop-što se tu prodaje?, S vama, polugodišnjak Hrvatske udruge za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama, br.1, 25-28

8. Cvitković, D., Wagner-Jakab A. (prijevod) 2004: Promjena uloge učitelja na kraju 20. stoljeća- novi izazovi za budućnost (autor Esteve, J.M.), S vama, polugodišnjak Hrvatske udruge za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama, br.1,28-32

Ime i prezime nositelja Dr.sc. Antonija ŽižakE-mail [email protected] stranice http://www.erf.hrUstanova nositelja kolegija Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetZvanje nositelja kolegija redovita profesoricaDatum zadnjeg izbora u zvanje 17. veljače 2004.Kratki životopisObrazovanje:Dodiplomski studij: Fakultet za defektologiju, smjer Socijalna pedagogijaPoslijediplomski studij: Poslijediplomski studij iz socijalne psihijatrije, alkoholizma i drugih ovisnosti završila je 1982. godine na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala je na Pedagoškoj fakulteti Univerze v Ljubljani 1992. godineZnanstveno-istraživačka i nastavna djelatnost:Do sada je objavila preko 70 znanstvenih i stručnih radova, deset znanstvenih i stručnih knjiga u koautorstvu, te brojne druge, stručne i edukativne radove i materijale. Većina radova prati osnovni stručni i znanstveni interes, a to su obilježja tretmana djece i mladih s poremećajima u ponašanju, tretmanski procesi i programi te njihova evaluacija.Prvih pet godina radnog iskustva ostvarila je u Odgojnom zavodu Bedekovčina, a od 1979. godine radi na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u različitim zvanjima. U prosincu 2003. godine izabrana je u zvanje redovite profesorice. Na dodiplomskom studiju Studijskog smjera poremećaji u ponašanju drži nastavu iz kolegija Tretman djece i mladih s poremećajima u ponašanju i Trening komunikacijskih vještina, a na Poslijediplomskom znanstvenom studiju edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti iz predmeta Teorijska ishodišta tretmana mladih, Modeli grupnog rada u tretmanu mladih te Krizna stanja i krizne intervencije u tretmanu. Kvalifikacijski radovi i popis radova zadnjih 5 godinaKvalifikacijski radovi

63

1. Žižak, A. (ur) (2003): Priručnik za volontere uključene u program Velika sestra veliki brat. Drugo dopunjeno izdanje. Udruga za inicijative u socijalnoj politici, Zagreb. (86 str)

2. Koller- Trbović, N., Cvjetko, B., Koren-Mrazović, M., Žižak, A. (ur) (2003): Model izvansudske nagodbe u kaznenom postupku prema maloljetnicima i mlađim punoljetnicima. Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb.

3. Žižak, A. i Bouillet, D. (ur) (2003): Standardi programa prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih. Držćavni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanjudejce i mladih, Zagreb.

4. Žižak, A. i Vizek Vidović, V. (2004): Participacija djece u procesu odgoja – ostvarenje prava djece smješetene u domovima za djecu u Republici Hrvatskoj (model malih participativnih programa) - Prikaz projekta. Udruga za inicijative u socijalnoj politici., Zagreb.

5. Žižak, A. (2000): Velika sestra veliki brat - dvogodišnje iskustvo primjene programa u Hrvatskoj. (u) Bašić, J i Janković J. (ur): Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, Zagreb, 293-306.

6. Žižak, A. (2000): Trends of Juvenile Delinquency in Croatia. (u) The 4th Session Academy on the Rights of the Child - Theory and Practice. Centar for the Rights of the Child-Centar for Social Policy Initiatives, The Childrens Rights Center, University of Gent, Radda Barnen, Swedish Save the Children and UNICEF, Ofice for Croatia, Dubrovnik, 85-94.

7. Vizek-Vidović, V. i Žižak, A. (2000): Promicanje prava djeteta u programima nevladinih organizacija - Izvješće za 2000. godinu. Udruga za inicijative u socijalnoj politici, Centar za prava djeteta i UNICEF - Ured za Republiku Hrvatsku, Zagreb.

8. Hrabar, D., Vizek-Vidović, V. i Žižak, A. (2001): Pravo djeteta na slobodno izražavanje vlastitog mišljenja u postupku rastave braka roditelja. Udruga za inicijative u socijalnoj plitici - Centar za prava djeteta, UNICEF - Ured za Republiku Hrvatsku i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

9. Žižak, A. i Koren-Mrazović, M. (2001): Maloljetnicka delinkvencija i primijenjeni programi podrške. Kriminologija i socijalna integracija, 9, 1-2, 51-60.

10. Nikolić, B., Koller-Trbović, N. i Žižak, A. (2002): Metrijske karakteristike formulara za procjenu rizičnosti / potreba (FPRP). Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 38, 1, 103-121.

11. Koren-Mrazović, M., Koller-Trbović, N., Žižak, A. i Cvjetko, B. (2003): Izvansudska nagodba u Republici Hrvatskoj. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 211-222.

12. Žižak, A. (2004): Recenzija (u) Kobolt, A. (ur): Metode in tehnike supervizije. Univerza v Ljubljani, Pedagoška fakulteta, Ljubljana, 5-8.

Popis radova zadnjih pet godina1. Žižak, A., Koller-Trbović, N. i Lebedina-Manzoni, M. (2001): Od rizika do intervencije.

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Žižak, A., Nikolić, B. i Koller-Trbović, N. (2001): Roditeljska percepcija poštivanja prava

djeteta. (u) Janković, J. i Bašić, J. (ur): Prevencija poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici. Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, Zagreb, 91-113.

3. Žižak, A. (2004): Poremećaji u ponašanaju: između moderne i postmoderne konceptualizaicje. (u) Bašić, J., Koller-Trbović, N. i Uzelac, S. (ur.): Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja: pristupi i pojmovna određenja. Edukaicjsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 45- 57.

4. Žižak, A., Koller-Trbović, N i Jeđud, I. (2004): Poremećaji u ponašanju djece i mladih : perspektiva stručnjaka i perspektiva djece i mladih. (u) Bašić, J., Koller-Trbović, N. i Uzelac, S. (ur.): Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja: pristupi i pojmovna određenja.

64

Edukaicjsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 119- 137.5. Bašić, J., Žižak, A. i Koller-Trbović, N. (2004): Prijedlog pristupa rizičnim ponašanjima i

poremećajima u ponašanju djece i mladih. (u) Bašić, J., Koller-Trbović, N. i Uzelac, S. (ur.): Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja: pristupi i pojmovna određenja. Edukaicjsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 147-156.

6. Žižak, A. (2001): Obilježja životnog okruženja dječjih domova. Dijete i društvo, 3,4, 437-454.

7. Žižak, A., Nikolić, B. i Koller-Trbović, N. (2001): Procjena poštivanja prava djeteta u obitelji. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 37, 2, 127-142.

8. Žižak, A. (2001): Pojavni oblici i načini suzbijanja zlostavljanja i zanemarivanja djece u institucionalnom smještaju. Dijete i društvo, 3, 1-2, 109-131.

9. Koller-Trbović, N., Žižak, A. i Bašić, J. (2001): Određenje, prevencija i tretman poremećaja u ponašanju djece i mladih. Dijete i društvo, 3, 3, 319-340.

10. Lebedina-Manzoni, M., Delić, T. i Žižak, A. (2001): Dječja procjena komunikacije u obitelji. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 37, 2, 153-170.

11. Koller-Trbović, N., Lebedina-Manzoni, M., Žižak, A. i Delić, T. (2002): Rizični i zaštitni čimbenici u relaciji s veličinom grada i izloženosti ratnim razaranjima. Revija za sociologiju, 33., 3-4,181-196.

12. Žižak, A. (2003): Konceptualni aspekti učenja socijalnih vještina. Kriminologija i socijalna integracija, 11., 2., 107-115.

13. Žižak, A. i Koller-Trbović, N. (2003): Sudjelovanje djeteta u procesu procjene potreba i planiranja intervencija. Dijete i društvo, 5., 1., 119-136.

14. Koller-Trbović, N., Žižak, A. i Novak, T. (2003): Kvalitativna analiza u socijalnopedagoškom dijagnosticiranju. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 189-202.

15. Žižak, A. (2004): Procjena potrebe za supervizijom stručnih djelatnika zaposlenih u ustanovama za djecu. Kriminologija i socijalna integracija, 12., 1., 1-12.

16. Žižak, A. i Vučinić Knežević, M. (2004): Značaj djetetovog doživljaja i opisa roditelja u socijalnopedagoškom dijagnosticiranju. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 11.,2., 191-214.

17. Ferić, M. i Žižak, A. (2004): Komunikacija u obitelji – percepcija djece i mladih. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 40., 1., 25-37.

18. Žižak, A. (2004): Supervizija volontera. (u) Ajduković, M. i Cajvert. L. (ur): Supervizija u psihosocijalnom radu. Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, 359-376.

I. 4. 5. Popis radilišta

1. Centar za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta s pripadajućim

kabinetima.

2. Specijalna bolnica Goljak – Odjel za razvojne neuromotoričke poremećaje

3. Centar za rehabilitaciju Zagreb – patronaža

4. Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj – savjetovalište

5. Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG

6. Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba "Dodir"

65

7. Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju djece s oštećenjima vida i dodatnim

teškoćama u razvoju "Mala kuća"

8. Udruga roditelja "Put u život" – PUŽ

9. Udruga roditelja "Oko"

I. 4. 6. Popis suradnika, potencijalnih studijskih savjetnika, mentora ili voditelja završnog rada

1. Prof. dr.sc. Josipa Bašić

2. Doc. dr.sc. Draženka Blaži

3. Mr.sc. Blaženka Brozović

4. Prof. dr.sc. Jasmina Frey Škrinjar

5. Doc. dr.sc. Lelia Kiš-Glavaš

6. Prof. dr.sc. Miloš Judaš

7. Prof. dr.sc. Marta Ljubešić

8. Prof. dr.sc. Vlatka Mejaški-Bošnjak, dr. med.

9. Prof.dr. Branko Nikolić

10. Doc. dr.sc. Ljubica Pribanić

11. Doc. dr.sc. Tina Runjić

12. Snježana Seitz, prof.defektolog

13. Sanja Tarczay, prof.defektolog

14. Mr.sc. Ana Wagner Jakab

15. Prof. dr.sc. Antonija Žižak

I. 4. 7. Optimalan broj studenata

S obzirom na visoku zahtjevnost specijalizacije u pogledu praktične izobrazbe stručnjaka i

postojeće kapacitete, puni će program moći upisati 15 studenata, a samo teorijski dio programa

još 15 studenata – iskusnih praktičara.

I. 4. 8. Procjena troškova

Procjenjuje se da će studij koštati 9.000,00 kuna po polazniku i po semestru.

66

I. 4. 9. Način praćenja kvalitete

Osiguranje kvalitete proizlazi iz kompetentnosti nastavnika za pojedino područje i predmet

kojega je nositelj. Daljnji postupci osiguranja kvalitete obuhvaćaju samoevaluaciju unutar svih

organizacijskih i nastavnih jedinica Fakulteta (interna evaluacija), godišnju studentsku evaluaciju

nastavnih sadržaja i nastavnika, eksternu evaluaciju rada od strane Agencije za osiguravanje

kvalitete, te praćenje rada i potreba studenata tijekom godine, od strane mentora godišta.

67

pravo na programe rane intervencije u evropskim i … · web viewtitle pravo na programe rane...

Documents