zdravljepred vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme zdravlje. okvir na...

38
Zdravlje . Cjelovita kurikularna reforma Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje

Upload: others

Post on 28-Jan-2020

7 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

Zdravlje!"#$%&'()

!"#$%!"&!$'()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+

*%'$

+,+

-./0

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje

Page 2: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

!"#$%!"&!$ '()$'(&(**+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0.)"1&2+

!"#$%&' ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0#1*#$' /% 2#&$%3 /%0'&+

Melba Bla4i5 Grubeli5, prof. biologije, Prva su6a7ka gimnazija u Rijeci, Rijeka

Nata6a Draga6-Zubalj, univ. spec., dr. med., Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske 4upanije, Rijeka

prof. dr. sc. Vesna Jure6a, dr. med., Sveu7ili6te u Zagrebu, Medicinski fakultet;

8kola narodnog zdravlja Andrija 8tampar, Zagreb

doc. dr. sc. Sanja Musi5 Milanovi5, dr. med. spec. epidemiolog, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (voditeljica)

Tatjana Nemeth Bla4i5, dr. med. spec. epidemiologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

dr. sc. Ivana Pavi5 8imetin, dr. med. spec. 6kolske medicine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Nata6a Tomljanovi5, prof. univ. spec. sanit. publ., u7iteljica razredne nastave, Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka, Rijeka

!"#$'9, ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 J,-'$'9, 0# ()*+!$+ ' #-3'$'()*#)'&$+ /%-*:.+

Jadranka Domazet, Agencija za odgoj i obrazovanje

;ur<ica Kaurloto Martini5, Agencija za odgoj i obrazovanje

Mirjana Kazija¸ Agencija za odgoj i obrazovanje

!"#$ ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 ,.(/,*)$, *#-$, (.+/'$,

Boris Joki5

),=$'!.# .%%*-'$#)%*'9# ()*+!$, *#-$, (.+/'$,

Martina Pu4, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

,.(/,*)$# *#-$# (.+/'$#

Boris Joki5 (voditelj)

Branislava Baranovi5

Suzana Hitrec

Tomislav Re6kovac

Zrinka Risti5 Dedi5

Branka Vuk

Ru4ica Vuk

",.)+*#

Ana Mihaljevi5

&'0+#"$' '-,$)'),)

Karla Paliska

Prijedlog!"#$%&% '()*.

Page 3: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me!upredmetne teme Zdravlje. Okvir na-cionalnog kurikuluma ("#$) odre!uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata, kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, o%ekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednova-njem. Me!upredmetne teme izrazito su va&an dio odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici '.

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sre-di(njem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgoj-no-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna o%eki-vanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogu)e promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radni-ka i ustanova, novih znanstvenih i tehnolo(kih spoznaja i onih proiza(lih iz prakse.

"#$-om su odre!eni i odgojno-obrazovni ciklusi koji obuhva)aju nekoliko godina u%enja i pou-%avanja, a uskla!eni su s ciljevima kurikuluma i razvojnom dobi djece i mladih osoba. Odre!iva-nje odgojno-obrazovnih ciklusa omogu)uje cjelovitije zahva)anje razvoja u%enika, uva&avaju)i razlike u njihovim sposobnostima i razvojnim putovima. Posebno su va&ni u procesu kurikulum-skoga planiranja i programiranja. Na Slici B prikazani su odgojno-obrazovni ciklusi u osnovno(-kolskom i srednjo(kolskom odgoju i obrazovanju.

Nacionalnim kurikulumima me!upredmetnih tema odre!uju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovna o%ekivanja, u%enje i pou%avanje te vrednovanje odre!ene me!upredmetne teme. Ciljevi i o%ekivanja ostvaruju se razli%itim na%inima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, pri %emu se neki od njih izravno ugra!uju u nacionalne predmetne kurikulume, a neki se ostvaruju plani-ranjem i izvedbom kurikuluma odgojno-obrazovne ustanove.

Odgojno-obrazovna o%ekivanja predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome (to o%eku-jemo od u%enika u odre!enoj cjelini me!upredmetne teme na kraju odre!enog odgojno-obra-zovnog ciklusa. Odre!ena su kao po&eljna znanja, vje(tine i stavovi koji se napredovanjem u od-gojno-obrazovnom sustavu uslo&njavaju i vode ve)oj kompetentnosti u me!upredmetnoj temi. Osim razrade samih o%ekivanja, u kurikulumima me!upredmetnih tema navode se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

Slika ". Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izra!enih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

Slika #. Odgojno-obrazovni ciklusi u postoje$oj strukturi do visoko%kolskoga odgoja i obrazovanja (&'(, )*+,.) okviru Cjelovite kurikularne reforme

!"#$% &'($!&')&!* "+%$"+)+,'

-!.%+/0' "+%$"+)+,' $ "+%$"+)+,$ ,12+-%1.,13&$4 31,'

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' %'&$ $ -%1.6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' !7&!#&!6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' *$,&'5$07"! !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' 73%+"!#&! !8%'5!#'&01

Okv

ir za

vre

dnov

anje

pro

cesa

i is

hoda

u9e

nja

u od

gojn

o-ob

razo

vnom

sus

tavu

RH

Okv

ir za

pot

ican

je i

prila

godb

u is

kust

ava

u9en

ja te

vr

edno

vanj

a po

stig

nu:a

u9e

nika

sa

te;k

o:am

a

Okv

ir za

pot

ican

je is

kust

ava

u9en

ja i

vred

nova

nje

post

igni

:a d

arov

itih

u9e

nika

.

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' +,013&$/"! !8%'5!#'&01

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetni9kog obrazovanja

UPUTE ZA *ITANJE

!. "#$%&'

()*+,$-%.

)./# # ()*+,$-%'$#-+0-1 # -2).3-4./1*

5 6 7 8 9 : ; < 5

5

6

-'/-4/-,$-%'$# -+0-1 # -2).3-4./1*

')*+/1-,$-%'$#-+0-1 # -2).3-4./1*

6

= >

=

?. "#$%&' @. "#$%&' 8. "#$%&' 9. "#$%&'

+,-.,/"0"123#4,

-/"0"123#4,

Page 4: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

Sadr!ajSadr!ajSadr!ajSadr!aj

A. OPIS ME"UPREDMETNE TEME, 4444

B.... ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U#ENJA I POU#AVANJA ME"UPREDMETNE TEME, 5555

C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA ME"UPREDMETNE TEME, 5555

D. ODGOJNO-OBRAZOVNA O#EKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA, 8888

E. U#ENJE I POU#AVANJE ME"UPREDMETNE TEME, 33334444

F. VREDNOVANJE ME"UPREDMETNE TEME, 33337777

Page 5: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–4

A.A.A.A. OPIS ME"UPREDMETNE OPIS ME"UPREDMETNE OPIS ME"UPREDMETNE OPIS ME"UPREDMETNE TEMETEMETEMETEME

Svrha je u!enja i pou!avanja me"upredmetne teme Zdravlje stjecanje znanja i vje#tina te osposobljavanje u!enika da sami preuzmu brigu o svojem zdravlju. U!eni!ka je dob vrijeme relativnog zdravlja u odnosu na ostala $ivotna razdoblja. To je ujedno i klju!na dob za usvajanje stavova, navika i pona#anja koje se zadr$avaju tijekom cijelog $ivota te sna$no utje!u na zdravlje i dobrobit pojedinca i dru#tva u cjelini. Vode%i izazovi povezani sa zdravljem u!enika ne proizlaze uvijek iz samih bolesti, ve% su !esto posljedica neadekvatnih zdravstvenih pona#anja, koja mogu biti #tetna za zdravlje te dovesti do prijevremenog obolijevanja i smrti. Za#titna pona#anja !uvaju i unaprje"uju zdravlje pojedinca za plodonosan i uspje#an $ivot. Naglasak je na sveobuhvatnom pristupu zdravlju uz uva$avanje definicije Svjetske zdravstvene organizacije koja zdravlje definira kao tjelesno, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo kao odsutnost bolesti. Kurikulum me"upredmetne teme Zdravlje nadovezuje se na Nacionalni program &ivjeti zdravo, to!nije na komponentu Zdravstveno obrazovanje, koje se provodi kontinuirano.

Zdravlje je jedna od temeljnih vrijednosti odgoja i obrazovanja. U #irem smislu briga o zdravlju, a time i zdravstveno obrazovanje uklju!uje razumijevanje uloge okoli#nih !imbenika te razumijevanje koncepta zdravlja kao preduvjeta, ishodi#ta i pokazatelja odr$ivog razvoja dru#tva u cjelini, odnosno razumijevanje zdravlja kao vode%eg resursa i ulaganja u budu%nost. Briga o zdravlju u u$em smislu uklju!uje prepoznavanje, razumijevanje i usvajanje zdravih $ivotnih navika, a izbjegavanje navika #tetnih za zdravlje. Svrha je i cilj motiviranje te pru$anje znanja i potpore za usvajanje zdravih stilova $ivota i odgovornog pona#anja. Naglasak je na va$nosti brige o zdravlju tijekom cijelog $ivota, na o!uvanju i unaprje"enju zdravlja, sprje!avanju bolesti i posljedica bolesti, invaliditeta i prijevremene smrti. Za#titnim i odgovornim pona#anjem djeca i mlade osobe #tite sebe i druge. Vode%i brigu o sebi, poma$u u razvoju zdravijeg i sigurnijeg dru#tva.

Me"upredmetna tema uklju!uje zdravstvenu pismenost koja obuhva%a:

• znanja i vje#tine o tome kako i kada sami pomo%i sebi i drugima, a kada zatra$iti lije!ni!ku pomo%

• razumijevanje prava iz zdravstvene za#tite i uloge pojedinih pru$atelja zdravstvene za#tite

• razumijevanje uloge i va$nosti pojedinih mjera zdravstvene za#tite odazivanjem na programe promicanja zdravlja i prevencije bolesti, cijepljenje, sistematske preglede, darivanje krvi i organa i drugo.

O!ekivanja me"upredmetne teme izvode se iz suvremenih znanosti – biologije, psihologije, sociologije, kineziologije, zdravstvene ekologije, fizike i medicine, a pou!avaju se u svim predmetima i to prvenstveno s primjerima iz $ivota. Usmjereni su na u!enje o zdravlju i zdravom $ivljenju, sprje!avanju bolesti te promicanju zdravlja i kulture zdravog $ivota. Odabir pojedinih prioriteta u odre"ivanju sadr$aja zasniva se na znanstvenim spoznajama uz informiranje u!enika o prednostima i rizicima za pojedinca i dru#tvo u cjelini.

U utvr"ivanju prioriteta neophodni su sljede%i kriteriji:

• vode%i uzroci pobola i smrtnosti u populaciji

• mogu%nost prevencije

• opasnost od svih oblika stigmatizacije.

O!ekivanja i na!in provedbe me"upredmetne teme osmi#ljeni su sukladno odgojno-obrazovnim vrijednostima i ciljevima Okvira nacionalnog kurikuluma (ONK). Okvira nacionalnog kurikuluma (ONK). Okvira nacionalnog kurikuluma (ONK). Okvira nacionalnog kurikuluma (ONK). Zdravlje je jedna od temeljnih vrijednosti i pretpostavka za razvijanje ostalih (znanje, solidarnost, identitet, odgovornost, integritet, po#tivanje, poduzetnost) kao i svih drugih vrijednosti (o!uvanje prirode i !ovjekova okoli#a, humanost, odgovornost prema sebi samima, drugima i dru#tvu u cjelini).

U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba u!enika s te#ko%ama, kurikulum me"upredmetne teme Zdravlje se prilago"ava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava u!enja te vrednovanje

postignu"a djece i u!enika s te#ko"ama.

U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih u!enika uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava u!enja i vrednovanje postignu"a darovite djece i u!enika.

Page 6: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–5

BBBB. ODGOJNO. ODGOJNO. ODGOJNO. ODGOJNO----OBRAZOVNI CILJEVI U#OBRAZOVNI CILJEVI U#OBRAZOVNI CILJEVI U#OBRAZOVNI CILJEVI U#ENJA I POU#AVANJA MEENJA I POU#AVANJA MEENJA I POU#AVANJA MEENJA I POU#AVANJA ME"UPREDMETNE TEME"UPREDMETNE TEME"UPREDMETNE TEME"UPREDMETNE TEME

U!enik %e:U!enik %e:U!enik %e:U!enik %e:

• prihvatiti va$nost zdravlja kao preduvjeta i pokazatelja odr$ivog razvoja dru#tva u cjelini

• promicati i razvijati odgovoran pristup prema osobnom zdravlju te razvijati odgovoran i solidaran odnos prema zdravlju drugih ljudi

• prepoznati, razumjeti i izabrati zdrave $ivotne navike i pona#anja, izbjegavati navike i pona#anja #tetna za zdravlje i sigurnost te sprje!avati i ubla$avati posljedice naru#enog zdravlja

• usvojiti znanja i vje#tine kako pomo%i sebi i drugima te kada i kako potra$iti stru!nu pomo%

• razviti zdravstvenu pismenost, odnosno znati do%i do informacije, osposobiti se za odabir pouzdanih informacija, razumjeti ih te se njima koristiti za unaprje"enje zdravlja i dono#enje zdravstveno ispravnih odluka

• usvojiti osnovna znanja i vje#tine za pozitivan stav i odgovorno pona#anje usmjereno prema zdravlju koje doprinosi o!uvanju i unaprje"enju tjelesnog, mentalnog, emocionalnog i socijalnog zdravlja te osiguranju i pobolj#anju kvalitete $ivota.

C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA ME"UPREDMETNE TEMEC. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA ME"UPREDMETNE TEMEC. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA ME"UPREDMETNE TEMEC. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA ME"UPREDMETNE TEME

Me"upredmetnom temom Zdravlje $eli se sustavno, kontinuirano i pozitivno utjecati na zdravlje djece i mladih. Cilj je uspje#an i nesmetan rast i razvoj djece i mladih kako bi stasali u zdrave, zadovoljne, uspje#ne, samosvjesne i odgovorne osobe.

Zdravlje je klju!na odrednica kvalitete $ivota svakog pojedinca, ali i u$e i #ire dru#tvene zajednice. Pri tome je rije! o svim sastavnicama zdravlja, tj. tjelesnom, mentalnom i socijalnom zdravlju te se te$i stabilnosti u svakoj od njih.

Razdoblje pred#kolskog i #kolskog odgoja i obrazovanja va$no su i nezaobilazno razvojno razdoblje u kojemu su djeca otvorena za u!enje i stjecanje novih spoznaja o zdravlju. Na osnovi dobivenih informacija i ste!enih znanja grade sustav vrijednosti, izgra"uju pozitivne stavove prema zdravlju te odabiru zdrave stilove $ivota. Razvoj zdravstvene pismenosti djece i mladih odgovornost je i izazov koji se postavlja pred odgojno-obrazovne i zdravstvene djelatnike.

Odgoj i obrazovanje za zdravlje u!enicima poma$u prepoznati rizike te posljedice rizi!nih pona#anja. Istodobno im nude izbor za#titnih pona#anja u kojima oni ja!aju svoje potencijale, samopouzdanje i samokontrolu te svjesno preuzimaju odgovornost za vlastite odluke. Znanstvena i stru!na istra$ivanja pokazuju povezanost nezdravih stilova $ivota s razvojem danas vode%ih bolesti u dru#tvu. Provo"enjem me"upredmetne teme Zdravlje doprinosi se o!uvanju zdravlja i sprje!avanju brojnih oboljenja.

Integriranjem zdravstvenih sadr$aja u odgojno-obrazovne ishode svih predmeta te me"upredmetnih tema i podru!ja kurikuluma posti$e se vi#a razina usvojenih znanja, vrijednosti, vje#tina i stavova prema zdravlju.

Pristup je temi holisti!ki te obuhva%a o!uvanje zdravlja i kvalitete $ivota, humane odnose me"u ljudima, prihva%anje i uva$avanje razli!itosti, pomaganje potrebitima, prevenciju rizi!nih i nasilni!kih pona#anja te kulturu dru#tvene komunikacije.

Domene u organizaciji kurikuluma me"upredmetne teme Zdravlje su:

• Tjelesno zdravlje

• Mentalno i socijalno zdravlje

• Pomo% i samopomo%

Page 7: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–6

TJELESNO ZDRAVLJE

Ova je domena usmjerena na promicanje i usvajanje osnovnih znanja i vje#tina o rastu i razvoju ljudskog tijela te !imbenicima o!uvanja tjelesnog zdravlja. Njome se poti!e stjecanje znanja i vje#tina o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti sukladno mogu%nostima, sklonostima i zdravstvenom stanju. Nagla#ava se va$nost osobne higijene i higijene okoline. Sastavnica je domene i o!uvanje reproduktivnog zdravlja s naglaskom na razvoj svijesti o va$nosti osobne odgovornosti u sprje!avanju spolno prenosivih bolesti i ne$eljene trudno%e. Va$no je razviti pozitivan stav o vrednovanju pona#anja i uklju!ivanju u aktivnosti usmjerene o!uvanju vlastitog zdravlja, a zasnovane na znanstveno utemeljenim !injenicama. Sve usvojeno utje!e na prepoznavanje zdravstvenih rizika te na uravnote$eni rast, razvoj i tjelesno zdravlje djece i mladih.

O!ekivanja za ovu domenu obuhva%aju sljede%e cjeline:

• rast i razvoj

• prehrana i kretanje

• higijena.

MENTALNO I SOCIJALNO ZDRAVLJE

Mentalno i socijalno zdravlje sastavnice su zdravlja svake osobe, pa tako i u!enika, prepoznate i u definiciji Svjetske zdravstvene organizacije.

Domenom mentalno i socijalno zdravlje obuhva%en je u!enik – pojedinac, kao dio zajednice, koji ostvaruje svoje potencijale, nosi se sa stresom, ima pravo na rad i #kolovanje te je sposoban stvarati i pridonositi zajednici. Zajednica treba biti poticajna okolina, koja svojim senzibilitetom te pravilima stvara preduvjete za ja!anje osobnih kompetencija svakoga tko u njoj $ivi, a osobito djece i mladih osoba. Na taj na!in pojedinac $ivi harmoni!no u okolini koja mu pru$a osje%aj zadovoljstva i sigurnosti.

Temeljna je vrijednost osna$ivanje u!enika za aktivno sudjelovanje u planiranju i provedbi aktivnosti u podru!ju za#tite mentalnog i socijalnog zdravlja. Danas je nesporna uloga medija i novih informacijsko-komunikacijskih alata prvenstveno u promjeni percepcije mentalnog zdravlja. Informiranje i podizanje svijesti va$ni su za promociju mentalnog i socijalnog zdravlja, pove%anje znanja o rizi!nim !imbenicima, destigmatizaciju mentalnih poreme%aja te promociju ranog tra$enja pomo%i.

Ovom su domenom obuhva%eni svi razvojni ciklusi u sljede%im !etirima cjelinama:

• pravila primjerenog pona#anja

• ja!anje osobnih i socijalnih potencijala

• doprinos vlastitom mentalnom i socijalnom zdravlju

• prepoznavanje ovisni!kih pona#anja i odupiranje njima.

U detaljno opisanim znanjima, vje#tinama i pozitivnim stavovima uzete su u obzir osobine i potrebe u!enika u odre"enoj razvojnoj dobi koje su pod utjecajem razli!itih okolinskih !imbenika, a koji bitno utje!u na razvoj i pona#anje u!enika.

POMO$ I SAMOPOMO$

Ova domena usmjerena je na razvoj zdravstvene pismenosti u!enika kako bi se osposobili za brigu o svojem zdravlju, ali i o zdravlju i bolestima bli$njih. Zdravstvena pismenost podrazumijeva usvajanje osnovnih znanja o naj!e#%im bolestima, poreme%ajima i ozljedama, o ulozi i na!inu rada zdravstvenih slu$bi te usvajanje vje#tina samopomo%i i prve pomo%i. Time ova domena daje smjernice i preporuke o tome pri kojim je zdravstvenim smetnjama mogu%a pomo% i samopomo%, kakva ona mo$e biti te kada je nu$no zatra$iti stru!nu pomo%. Osim na prava, posebna pozornost usmjerena je na obveze iz zdravstvene za#tite radi razvoja svijesti o va$nosti sudjelovanja i odazivanja na aktivnosti koje zdravstveni sustav nudi gra"anima, poput cijepljenja i preventivnih pregleda. U djeci je va$no razviti pozitivan stav o va$nosti osobnog zdravlja te o pomaganju

Page 8: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–7

drugima, uklju!uju%i mjere prve pomo%i kao i svijest o humanosti darivanja krvi, tkiva i organa. Za#tita od ozljeda i #tetnih !imbenika u okoli#u te prva pomo% pri ozlje"ivanju sastavni su dio ove domene.

O!ekivanja za ovu domenu obuhva%aju sljede%e cjeline:

• oprez u svakodnevnom $ivotu

• prva pomo% i samopomo% uklju!uju%i znanje o vode%im uzrocima pobola i smrtnosti

• prava i obaveze iz zdravstvene za#tite.

Page 9: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–8

D. D. D. D. ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA O#EKIVANJA PO OBRAZOVNA O#EKIVANJA PO OBRAZOVNA O#EKIVANJA PO OBRAZOVNA O#EKIVANJA PO ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNIM CIKLUSIMA IOBRAZOVNIM CIKLUSIMA IOBRAZOVNIM CIKLUSIMA IOBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMADOMENAMADOMENAMADOMENAMA

DOMENA TJELESNO ZDRAVLJEDOMENA TJELESNO ZDRAVLJEDOMENA TJELESNO ZDRAVLJEDOMENA TJELESNO ZDRAVLJE

DOMENA TJELESNO ZDRAVLJE - 1. CIKLU1. CIKLU1. CIKLU1. CIKLUS (pred%kola, 1., 2. RAZRED OSNOVNE &KOLES (pred%kola, 1., 2. RAZRED OSNOVNE &KOLES (pred%kola, 1., 2. RAZRED OSNOVNE &KOLES (pred%kola, 1., 2. RAZRED OSNOVNE &KOLE))))

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJA ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJE&TINEVJE&TINEVJE&TINEVJE&TINE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA

A.1.1.A.1.1.A.1.1.A.1.1.A A A A Opisuje tjelesne osobine i zamje'uje razlike i sli(nosti izme)u dje(aka i djevoj(ica. A.1.1.A.1.1.A.1.1.A.1.1.B B B B Opisuje va!nost redovite tjelesne aktivnosti za rast i razvoj.

Opisuje tjelesne razlike izme)u dje(aka i djevoj(ica. Opisuje va!nost redovite tjelesne aktivnosti. Razlikuje vrste gibanja i vrste vje!banja u svakodnevnom !ivotu. Nabraja nekoliko vrsta tjelesnih aktivnosti. Opisuje na(in i va!nost pravilnog dr!anja tijela (pri sjedenju, stajanju, hodanju) i no%enja torbe za zdravlje te nabraja osnovne rizike sjedila(kog na(ina provo)enja vremena, posebno vremena provedenog pred ekranom.

Primjenjuje svakodnevnu tjelesnu aktivnost. Pravilno dr!i tijelo u razli(itim vrstama kretanja i pri sjedenju. Pravilno di!e i nosi teret, pravilno nosi %kolsku torbu. Dr!i primjerenu udaljenost o(iju od ekrana, knjige, pisanke i sl.

Usvaja va!nost redovite tjelesne aktivnosti i kretanja za tjelesno zdravlje. Prihva'a umjereno i ograni(eno provo)enje vremena pred ekranom.

- integrirano u Tjelesnu i zdravstvenu kulturu i Prirodu i dru%tvu - u %kolskim slobodnim aktivnostima - u aktivnostima %kolskoga sportskog kluba

A.1.A.1.A.1.A.1.2.2.2.2. Razlikuje osnove pravilne od nepravilne prehrane i opisuje va!nost tjelesne aktivnosti.

Opisuje osnove pravilne prehrane uklju(uju'i va!nost vode za !ivot i zdravlje svih !ivih bi'a (i (ovjeka). Razlikuje po!eljne (preporu(ene) od nepo!eljnih namirnica.

Odabire po!eljne/preporu(ene namirnice/hranu za me)uobrok (u!inu).

Usvaja va!nost utjecaja pravilne prehrane na normalan rast i razvoj.

- integrirano u sadr!aje svih predmeta - u izvannastavnim i projektnim aktivnostima - roditeljski sastanci - suradnja s timom %kolske medicine

A.1.A.1.A.1.A.1.3.3.3.3. Opisuje na(ine odr!avanja i primjenu osobne higijene i higijene okoline.

Razlikuje razli(ite sastavnice higijene. Opisuje postupke koje uklju(uje osobna higijena. Razlikuje prednosti redovitog odr!avanja higijene i posljedice nedostatnog odr!avanja higijene. Opisuje postupke brige za

Pravilno pere ruke. Pravilno se koristiti sanitarnim (vorom (nu!nik). Pravilno pere zube po modelu. Pravilno odr!ava higijenu nosa, ka%ljanja i kihanja. Pravilno postupa u pripremi, (uvanju, poslu!ivanju i konzumiranju

Usvaja pravilne postupke odr!avanja osobne higijene i higijene okoline radi o(uvanja zdravlja.

- integrirano u Prirodu i dru%tvo i u sat razredne zajednice - povezano s me)upredmetnom temom Odr!ivi razvoj - u izvannastavnim i projektnim aktivnostima - suradnja s timom %kolske medicine

Page 10: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–9

odr!avanje higijene okoline. namirnica i hrane. Pravilno odla!e otpad. Brine se o (isto'i radne i !ivotne okoline.

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SADR*AJISADR*AJISADR*AJISADR*AJI • piramida pravilne prehrane – osnovne skupine prehrambenih namirnica (oblik, boja, veli(ina, okus, miris), po!eljne (zdrave) i nepo!eljne namirnice

• prvi jutarnji obrok – obroci i me)uobroci u danu (veli(ina porcije, broj obroka, raznolikost namirnica), va!nost prvoga jutarnjeg obroka

• voda kao najzdravije i najva!nije pi'e, zdravstveno ispravna voda

• tjelesna aktivnost u svakodnevnom !ivotu – razli(ite vrste sportova, dinamika, redovitost, va!nost redovite tjelesne aktivnosti i vje!banja, rizici sjedila(kog na(ina provo)enja slobodnog vremena, vrijeme pred ekranima (najvi%e 2 sata dnevno)

• pravilno dr!anje tijela – pravilno hodanje i stajanje, sjedenje, dizanje i no%enje tereta (%kolska torba)

• osobna higijena i higijena okoline – osobna higijena (higijena ruku, nogu, tijela, nosa, ka%ljanja i kihanja, higijena usta i zubi), higijena odje'e i obu'e primjereno okolnostima, higijena odmora i rekreacije, higijena hrane, higijena okoline, higijena stanovanja (doma i %kole)

DOMENA TJELESNO ZDRAVLJE - 2222. CIKLU. CIKLU. CIKLU. CIKLUS (3., 4., 5. RAZRED OSNOVNE &KOLES (3., 4., 5. RAZRED OSNOVNE &KOLES (3., 4., 5. RAZRED OSNOVNE &KOLES (3., 4., 5. RAZRED OSNOVNE &KOLE))))

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJA ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJE&TINEVJE&TINEVJE&TINEVJE&TINE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA

A.2.1.A.2.1.A.2.1.A.2.1. Obja%njava %to je pubertet i koje promjene donosi.

Opisuje razvoj ljudskog tijela od za(e'a do puberteta, prepoznaje fiziolo%ke varijacije u rastu i razvoj. Razlikuje pravilna poja%njenja od pogre%nih tuma(enja promjena i situacija koje prate pubertet.

Uskla)uje pona%anje s promjenama u pubertetu i tra!i obja%njenje i podr%ku kada je to potrebno.

Prihva'a da su promjene koje prate pubertet dio odrastanja.

- integrirano u Prirodu i dru%tvo, Hrvatski jezik, Likovnu kulturu i u sat razredne zajednice - suradnja s timom %kolske medicine - u izvannastavnim i projektnim aktivnostima - roditeljski sastanci

Page 11: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–10

A.2.2.A.2.2.A.2.2.A.2.2.AAAA Razlikuje pravilnu od nepravilne prehrane i razumije va!nost pravilne prehrane za zdravlje. A.2.2.A.2.2.A.2.2.A.2.2.BBBB Primjenjuje pravilnu tjelesnu aktivnost sukladno svojim sposobnostima, afinitetima i zdravstvenom stanju.

Opisuje va!nost i zna(enje pravilne prehrane i unosa dovoljne koli(ine zdravstveno ispravne vode za rast i razvoj. Prepoznaje nutritivno siroma%nu, a visokoenergetsku i nepo!eljnu hranu i pi'e. Razlikuje svje!u od procesuirane hrane. Prepoznaje opis prehrambenoga procesuiranog proizvoda (deklaracija) te opisuje i nabraja dodatke prehrani. Nabraja i opisuje vrste tjelesnih aktivnosti, nabraja gdje se mo!e baviti odabranom (!eljenom) tjelesnom aktivno%'u i gdje mo!e prona'i te informacije te nabraja rizike sjedila(kog na(ina provo)enja vremena, posebno vremena provedenog pred ekranom.

Pravilno tuma(i deklaracije prehrambenih proizvoda, priprema samostalno i/ili uz pomo' odrasle osobe jednostavni me)uobrok, izra)uje jelovnik pravilne prehrane (obroci u jednom danu). Odabire primjerene !eljene tjelesne aktivnosti/sportove i uklju(uje se u njih te se pravilno dr!i pred ekranima.

Prihva'a primjenu pravilne prehrane u svakodnevnom !ivotu kao preduvjet zdravlja. Prihva'a va!nost redovite tjelesne aktivnosti za zdravlje. Usvaja stav da pred ekranom treba boraviti ograni(eno vrijeme.

- integrirano u Prirodu i dru%tvo, Likovnu kulturu, Hrvatski jezik, Matematiku - suradnja s timom %kolskom medicine - u izvannastavnim i projektnim aktivnostima - integrirano u Tjelesnu i zdravstvenu kulturu - u izvannastavnim i projektnim aktivnostima

A.2.3.A.2.3.A.2.3.A.2.3. Opisuje va!nost odr!avanja pravilne osobne higijene za o(uvanje zdravlja s naglaskom na poja(anu potrebu osobne higijene tijekom puberteta.

Obrazla!e va!nost odr!avanja pravilne osobne higijene ko!e i tijela, opisuje na(ine prijenosa zaraznih bolesti (dodirom, slinom, krvlju) i odre)uje koliko je sna potrebno za zdravlje.

Odr!ava pravilnu higijenu tijela te pravilno odr!ava higijenu sna i odmora.

Usvaja pozitivan stav prema primjeni higijene tijela i odmora.

- integrirano u Tjelesnu i zdravstvenu kulturu i u sat razredne zajednice - u izvannastavnim i projektnim aktivnostima

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SADR*AJISADR*AJISADR*AJISADR*AJI

• va!nost i zna(enje pravilne prehrane: namirnice koje treba izbjegavati, namirnice bogate skrivenim kalorijama (sokovi, energetski napitci i druge namirnice), razlikovanje svje!e od obra)ene hrane, (itanje i razumijevanje zna(enja deklaracije procesuiranih prehrambenih proizvoda

• odabir primjerene redovite tjelesne aktivnosti u svakodnevnom !ivotu

• spolnost kao sastavni dio ljudskog !ivota / rast i razvoj od za(e'a do puberteta

• higijena tijela, lica i spolovila tijekom puberteta (va!nost higijene djevojaka/!ena za vrijeme menstruacije, postupak pravilne primjene uklju(uju'i redovitu zamjenu higijenskih ulo!aka za vrijeme menstruacije)

• va!nost sna i odmora u svladavanju svakodnevnih obveza kod ku'e i u %koli

Page 12: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–11

DOMENA TJELESNO ZDRAVLJE - 3333. CIKLU. CIKLU. CIKLU. CIKLUS (6., 7., 8. RAZRED OSNOVNE &KOLES (6., 7., 8. RAZRED OSNOVNE &KOLES (6., 7., 8. RAZRED OSNOVNE &KOLES (6., 7., 8. RAZRED OSNOVNE &KOLE)))) ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJA ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJEVJEVJEVJE&TINE&TINE&TINE&TINE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA

A.3.1.A.3.1.A.3.1.A.3.1.A A A A Pravilno organizira vrijeme za rad i odmor tijekom dana.

Opisuje posljedice nedovoljnog sna i umora i raspravlja o njima, prepoznaje znakove osobnog umora i nedostatka sna te prepoznaje znakove pretjeranog boravka pred ekranom.

Spava i odmara se u skladu s potrebama razvojne dobi te odabire po!eljne (preporu(ene) metode oporavka i izbjegava prekomjernu izlo!enost ekranu.

Po%tuje dnevni ritam rada i odmora i ograni(enje vremena za boravak ispred ekrana.

- integrirano u Biologiju i u sat razredne zajednice

A.3.1.A.3.1.A.3.1.A.3.1.B B B B Prepoznaje va!nost brige o reproduktivnom zdravlju.

Opisuje va!nost o(uvanja reproduktivnog zdravlja i razgovora o reproduktivnom zdravlju s roditeljima, u(iteljima i stru(njacima te opisuje gdje i kako zatra!iti stru(nu pomo'.

Razgovora o reproduktivnom zdravlju sa stru(nim osobama kako bi dobio potrebne odgovore i tra!i stru(nu pomo'.

Usvaja pozitivan stav o razgovoru s roditeljima, u(iteljima i stru(njacima o reproduktivnom zdravlju.

- integrirano u Biologiju - suradnja sa stru(nom slu!bom %kole - suradnja s timom %kolske medicine

A.3.2.A.3.2.A.3.2.A.3.2.A A A A Opisuje pravilnu prehranu i prepoznaje neprimjerenost redukcijske dijete za dob i razvoj.

Opisuje pravilnu prehranu. Razlikuje zdravstvenu od redukcijske dijete te raspravlja o neprimjerenosti redukcijske dijete za dob i razvoj.

Pravilno se hrani i ne primjenjuje redukcijske dijete koje %tetno utje(u na rast i razvoj.

Usvaja stav o prehrani primjerenoj dobi i razvoju. Prihva'a stav o neprimjerenosti redukcijske dijete u razvojnoj dobi.

- integrirano u Prirodu/Biologiju (dijeta i opasnosti), Kemiju i Fiziku - suradnja sa stru(nom slu!bom %kole - suradnja s timom %kolske medicine

A.3.2.A.3.2.A.3.2.A.3.2.B B B B Opisuje nutritivni sastav procesuiranih namirnica i pravilno (ita njihove deklaracije.

Obja%njava deklaracije prehrambenih namirnica te kriti(ki interpretira opise proizvoda na deklaracijama i razli(ite oznake povezane s njihovom trajno%'u.

Koristi se namirnicama koje imaju odgovaraju'i nutritivni sastav u skladu s deklaracijom na proizvodu.

Usvaja stav da je (itanje deklaracije neophodno za pravilan odabir prehrambenih proizvoda i dodataka prehrani.

- integrirano u Hrvatski jezik, strane jezike, Biologiju i Likovnu kulturu

A.3.2.A.3.2.A.3.2.A.3.2.CCCC Opisuje va!nost i na(in prilago)avanja prehrane godi%njem dobu i podneblju. A.3.2.A.3.2.A.3.2.A.3.2.DDDD Opisuje va!nost redovitoga

Opisuje va!nost i na(in prilago)avanja prehrane godi%njem dobu ili podneblju kraja u kojemu !ivi. Opisuje tjelesne aktivnosti koje pridonose zdravlju.

Sastavlja vlastiti jelovnik ovisno o godi%njem dobu i tradiciji kraja u kojemu !ivi. Izra(unava indeks tjelesne mase.

Prihva'a da su sezonska hrana, namirnice podneblja i tradicionalna jela najzdravija vrsta prehrane. Usvaja stav da kretanje doprinosi odr!avanju i o(uvanju zdravlja te da utje(e

- integrirano u Prirodu, Hrvatski jezik, strane jezike, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu i u sat razredne zajednice - u izvannastavnim i projektnim aktivnostima

Page 13: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–12

tjelesnog vje!banja kao va!nog (imbenika regulacije tjelesne mase.

na tjelesnu masu.

A.3.3.A.3.3.A.3.3.A.3.3. Odr!ava poja(anu pravilnu osobnu higijenu ko!e lica i tijela.

Opisuje va!nost i na(in pravilnog odr!avanja higijene lica i tijela, osobito podru(ja s poja(anim lu(enjem te spolovila tijekom puberteta. Prepoznaje situacije kada je potrebna specifi(na higijena i njega.

Pravilno odr!ava higijenu tijela i spolovila u pubertetu.

Prihva'a va!nost primjenjivanja pravilne higijene lica i tijek u razdoblju puberteta.

- integrirano u Tjelesnu i zdravstvenu kulturu i u sat razredne zajednice - suradnja sa stru(nom slu!bom %kole - suradnja s timom %kolske medicine

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SADR*AJISADR*AJISADR*AJISADR*AJI

• potreba za snom, prepoznavanje znakova umora i na(ini oporavka

• va!nost i prihva'anje razgovora o reproduktivnom zdravlju osobito s bliskim osobama, odgovorno spolno pona%anje (mogu'nosti koje su na raspolaganju za o(uvanje spolnog i reproduktivnog zdravlja) te prepoznati kada se i komu javiti za stru(nu pomo'

• dijeta – kada se upotrebljava, vrste dijete, svrha, potencijalne opasnosti, jo-jo efekt

• nutritivna vrijednost namirnica, deklaracije na proizvodima

• jelovnici (sezonski jelovnici)

• higijena tijela (higijena pri sportskim aktivnostima, higijena spolovila, higijena za vrijeme menstruacije i suzbijanje predrasuda, vo)enje menstrualnog kalendara)

Page 14: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–13

DOMENA TJELESNO ZDRAVLJE - 4444. CIKLU. CIKLU. CIKLU. CIKLUS S S S (1. I 2. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 1. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)(1. I 2. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 1. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)(1. I 2. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 1. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)(1. I 2. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 1. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJA ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJE&TINEVJE&TINEVJE&TINEVJE&TINE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA

A.4.1.A.4.1.A.4.1.A.4.1. Obja%njava va!nost brige o reproduktivnom zdravlju i va!nost odgovornoga spolnog pona%anja.

Obja%njava i razumije va!nost odgovornoga spolnog pona%anja, uporabe za%tite uklju(uju'i specifi(nu za%titu cijepljenjem. Prepoznaje va!nost redovitih lije(ni(kih pregleda.

Iskazuje i zastupa osobne granice i potrebe povezane s reproduktivnim zdravljem. Primjenjuje odgovorno spolno pona%anje. Tra!i pomo' i savjet lije(nika/ginekologa kada je to potrebno.

Prihva'a odgovorno spolno pona%anje i va!nost preventivnih postupaka.

- integrirano u u(enje i pou(avanje Biologije, Hrvatskog jezika i stranih jezika te Informatike – uporaba mobilnih aplikacija o zdravlju npr. menstrualni kalendar, aplikacija za %e'ernu bolest… - u izvannastavnim i projektnim aktivnostima - u suradnji s timom %kolske medicine (spolno prenosive bolesti i planiranje obitelji)

A.4.2.A.4.2.A.4.2.A.4.2.A A A A Razlikuje razli(ite prehrambene stilove te prepoznaje znakove poreme'aja ravnote!e u organizmu. A.4.2.A.4.2.A.4.2.A.4.2.B B B B Prepoznaje va!nost primjerene uporabe dodataka prehrani. A.4.2.A.4.2.A.4.2.A.4.2.C C C C Primjenjuje prehranu prilago)enu godi%njem dobu i podneblju u svakodnevnom !ivotu. A.4.2.A.4.2.A.4.2.A.4.2.D D D D Prepoznaje va!nost odr!avanja tjelesnih potencijala na optimalnoj razini.

Opisuje prednosti i rizike razli(itih prehrambenih stilova te posljedice poreme'aja ravnote!e u organizmu i raspravlja o njima. Prepoznaje (imbenike utjecaja dodataka prehrani na zdravlje, rast i razvoj. Obja%njava va!nost sezonske i zna(enje tradicijske prehrane. Prepoznaje zakonitosti razvoja i odr!avanja funkcionalnih sposobnosti i snage. Opisuje metode oporavka nakon poja(anih tjelesnih i umnih napora. Opisuje razli(ite na(ine aktivnog provo)enja slobodnog vremena.

Primjereno se koristi dodatcima prehrani sukladno dobi i razvoju. Priprema i konzumira jednostavne, sezonske i tradicijske obroke. Primjenjuje pravilne prehrambene stilove. Primjenjuje metode oporavka nakon poja(anih tjelesnih i umnih napora. Aktivno provodi slobodno vrijeme.

Po%tuje sezonsku i tradicijsku prehranu. Prihva'a redovitu tjelesnu aktivnost kao va!an (imbenik o(uvanja zdravlja.

- integrirano u u(enje i pou(avanje Biologije, Kemije, Tjelesne i zdravstvene kulture, stru(ne predmete i u sat razrednika - u izvannastavnim i projektnim aktivnostima

Page 15: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–14

A.4.3.A.4.3.A.4.3.A.4.3. Obja%njava utjecaj pravilne osobne higijene i higijene okoline na o(uvanje zdravlje.

Obja%njava (imbenike rizika za zdravlje s obzirom na higijenu.

Odr!ava osobnu higijenu. Brine se o higijeni okoli%a.

Prihva'a odgovornost za osobnu higijenu i higijenu okoline.

- integrirano u Biologiju, Hrvatski jezik, Likovnu kulturu, Glazbenu kulturu, Povijest, Geografiju, Matematiku i u ostale predmete u koje je mogu'e integrirati navedeno o(ekivanje te u sat razredne zajednice - u izvannastavnim i projektnim aktivnostima

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SADR*AJISADR*AJISADR*AJISADR*AJI

• spolnost, mladi i spolno pona%anje (odgovorno, neodgovorno, rizici)

• spolno prenosive bolesti, HIV/AIDS, ne!eljena trudno'a, maloljetni(ka trudno'a, utvr)ivanje rane trudno'e te gdje i kako zatra!iti pomo', kontracepcija, vo)enje menstrualnog kalendara i odre)ivanje plodnih dana pri ciklusu razli(itog trajanja

• odgovorno spolno pona%anje, strategija ABCeda za%tite spolnog i reproduktivnog zdravlja (apstinencija – izbjegavanje ranih odnosa i uporabe alkohola i psihoaktivnih sredstava, obostrano vjerna veza, uporaba za%tite)

• prehrambeni stilovi (zdravi/nezdravi, mediteranska/kontinentalna prehrana, urbana/ruralna prehrana, socijalna odre)enost, brza hrana…)

• dodatci prehrani (proteini, sredstva za mr%avljenje, energetski napitci…)

• jelovnici (sezonski, tradicijski…)

DOMENA TJELESNO ZDRAVLJE - 5555. CIKLU. CIKLU. CIKLU. CIKLUS S S S (3.(3.(3.(3. I 4. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 2. I 3I 4. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 2. I 3I 4. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 2. I 3I 4. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 2. I 3. RAZRED TROGODI. RAZRED TROGODI. RAZRED TROGODI. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJA ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJE&TINEVJE&TINEVJE&TINEVJE&TINE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA

A.5.1.A.5.1.A.5.1.A.5.1. Preuzima brigu i odgovornost za reproduktivno zdravlje i razumije va!nost redovitih lije(ni(kih pregleda.

Opisuje na(in brige o reproduktivnom zdravlju kao i mogu'e rizike od spolno prenosivih bolesti. Opisuje odgovorno roditeljstvo (razlikuje !eljenu od ne!eljene trudno'e, opisuje na(ine sprje(avanja trudno'e, pripremu za trudno'u, dojenje, redovite lije(ni(ke preglede i cijepljenja).

Primjenjuje ste(ena znanja radi sprje(avanja ne!eljene trudno'e, planiranja i pripreme za !eljenu trudno'u te radi sprje(avanja spolno prenosivih bolesti.

Prihva'a odgovornost za spolno pona%anje i reproduktivno zdravlje.

- integrirano u Biologiju i u sat razredne zajednice - u izvannastavnim i projektnim aktivnostima - suradnja s timom %kolske medicine (spolno prenosive bolesti i planiranje obitelji)

Page 16: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–15

A.5A.5A.5A.5....2.2.2.2. Opisuje i primjenjuje zdrave stilove !ivota koji podrazumijevaju pravilnu prehranu i odgovaraju'u tjelesnu aktivnost.

Obja%njava povezanost prehrane s razvojem debljine kao rizi(nog (imbenika danas vode'ih kroni(nih bolesti. Pravilno odabire namirnice koje poma!u pri poja(anim tjelesnim i umnim naporima te raspravlja o tome gdje i kako zatra!iti pomo' i podr%ku.

Uravnote!enom prehranom prevenira debljinu te odabire i upotrebljava preporu(ene namirnice pri poja(anim tjelesnim i umnim naporima.

Usvaja zdrave stilove !ivota. - integrirano u Psihologiju, Biologiju, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu i u ostale predmete u koje je mogu'e integrirati navedeno o(ekivanje te u sat razredne zajednice - u izvannastavnim i projektnim aktivnostima

A.5.3.A.5.3.A.5.3.A.5.3. Razumije va!nost vi%edimenzionalnog modela zdravlja.

Analizira vi%edimenzionalni model zdravlja u podru(ju tjelesnog, emocionalnog, socijalnog, osobnog i duhovnog zdravlja/rasta i razvoja i prevencije bolesti te obja%njava va!nost redovitih sistematskih pregleda u o(uvanju zdravlja.

Redovito se odaziva na sistematske preglede radi o(uvanja tjelesnog zdravlja. Primjenjuje !ivotne stilove koji doprinose o(uvanju zdravlja.

Usvaja stav o va!nosti vi%edimenzionalnog modela zdravlja.

- integrirano u sve predmete, a osobito u Biologiju te Tjelesnu i zdravstvenu kulturu i u sat razredne zajednice - mogu'a suradnja s timom %kolske medicine i psihologom

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SADR*AJISADR*AJISADR*AJISADR*AJI

• mogu'nosti za%tite spolnog i reproduktivnog zdravlja i upravljanje sprje(avanjem spolno prenosivih bolesti (SPB) i planiranjem obitelji (sprje(avanje maloljetni(ke/ne!eljene trudno'e), maloljetni(ko roditeljstvo

• punoljetnost, roditeljstvo, prehrana i lijekovi u trudno'i, zdravi stilovi !ivota u trudno'i (prevencija debljine, o%te'enja zdravlja djeteta), dojenje

• analiza prehrane, energetske potrebe sukladno zahtjevima organizma, namirnice bogate skrivenim kalorijama

• vi%edimenzionalni model zdravlja (odrednice, zahtjevi, prevencija)

Page 17: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–16

DOMENA MENTALNO I SOCIJALNO ZDRAVLJEDOMENA MENTALNO I SOCIJALNO ZDRAVLJEDOMENA MENTALNO I SOCIJALNO ZDRAVLJEDOMENA MENTALNO I SOCIJALNO ZDRAVLJE

DOMENA MENTALNO I SOCIJALNO ZDRAVLJE - 1. CIKLU1. CIKLU1. CIKLU1. CIKLUS (pred%kola, 1., 2. RAZRED OSNOVNE &KOLES (pred%kola, 1., 2. RAZRED OSNOVNE &KOLES (pred%kola, 1., 2. RAZRED OSNOVNE &KOLES (pred%kola, 1., 2. RAZRED OSNOVNE &KOLE))))

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA OBRAZOVNA OBRAZOVNA OBRAZOVNA

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJE&TIVJE&TIVJE&TIVJE&TINENENENE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA

B.1.1.B.1.1.B.1.1.B.1.1.A A A A Razlikuje primjereno od neprimjerenog pona%anja. B.1.1.B.1.1.B.1.1.B.1.1.B B B B Prepoznaje nasilje u stvarnom i virtualnom svijetu.

Opisuje dogovorena pravila pona%anja. Razlikuje prijateljske odnose od onih koji to nisu. Prepoznaje nasilni(ke oblike pona%anja u stvarnom i virtualnom svijetu. Opisuje razli(itosti u ljudima.

Primjenjuje dogovorena pravila pona%anja. Razvija i odr!ava prijateljske odnose. Izbjegava nasilje, rje%ava sukobe na primjeren na(in i tra!i pomo'. Prihva'a svoje osobine i osobine drugih. Solidaran je i pru!a pomo' potrebitima.

Usvaja lijepo i pristojno pona%anje kao model !ivota u zajednici. Prihva'a stav da za nasilje nema opravdanja. Razvija stav da je svaka osoba vrijedna.

- integrirano u sve nastavne predmete, a osobito u Prirodu i dru%tvo, Hrvatski jezik, Likovnu kulturu i Vjeronauk - povezano s me)upredmetnim temama Gra)anski odgoj i Osobni i socijalni razvoj - projektno u aktivnostima u %koli i izvan nje - suradnja sa stru(nom slu!bom %kole i vanjskim stru(njacima

B.1.2.B.1.2.B.1.2.B.1.2.A A A A Prilago)ava se novom okru!enju i opisuje svoje obaveze i uloge. B.1.2.B.1.2.B.1.2.B.1.2.B B B B Razlikuje osnovne emocije i razvija empatiju. B.1.2.B.1.2.B.1.2.B.1.2.C C C C Prepoznaje i uva!ava razli(itosti.

Navodi obveze koje ima kao u(enik. Imenuje zaposlenike %kole i navodi njihove obveze i zadu!enja. Razlikuje pozitivne od negativnih emocija. Prepoznaje tu)e emocije.

Prihva'a i izvr%ava obveze (u %koli i kod ku'e). Prilago)ava se okru!enju. Pokazuje svoje emocije na primjeren na(in. Suosje'a s potrebama drugih i pru!a podr%ku.

Prihva'a da je proces %kolovanja, uklju(uju'i i obveze, va!an dio odrastanja. Oblikuje stav o prihvatljivosti svih emocija. Po%tuje razli(itosti.

- integrirano u Prirodu i dru%tvo, Hrvatski jezik, Glazbenu kulturu, Likovnu kulturu i u sat razredne zajednice - povezano s me)upredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj - suradnja sa stru(nom slu!bom %kole

B.1.3.B.1.3.B.1.3.B.1.3. AAAA Prepoznaje igru kao va!nu razvojnu i dru%tvenu aktivnost. B.1.3.B.1.3.B.1.3.B.1.3.B B B B Opisuje i nabraja aktivnosti koje doprinose osobnom razvoju.

Prepoznaje igru i dru!enje kao po!eljnu i va!nu aktivnost. Opisuje pojam slobodno vrijeme. Prepoznaje va!nost tjelesne aktivnosti i sporta. Opisuje va!nost kreativnih aktivnosti.

Kvalitetno se koristi slobodnim vremenom. Primjenjuje tjelesne aktivnosti. Provodi vrijeme u dru%tvu vr%njaka sa zajedni(kim interesima.

Usvaja stav o va!nosti kvalitetnog provo)enja slobodnog vremena.

- integrirano u Likovnu kulturu, Glazbenu kulturu, Hrvatski jezik i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu - projektno u stvarala(kim i kreativnim radionicama - suradnja sa stru(nim suradnicima %kole - u aktivnostima %kolskih sportskih klubova

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SADR*AJI:SADR*AJI:SADR*AJI:SADR*AJI:

• pristojno opho)enje (pozdravljanje, oslovljavanje)

• primjeren odnos prema odraslima (u(iteljima, roditeljima, znancima, nepoznatima)

Page 18: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–17

• primjeren odnos odraslih (u(itelja, roditelja, poznatih, nepoznatih) prema djetetu/u(eniku

• osje'aji – osnovne vrste (sre'a, veselje, nada, ljutnja, strah, bijes…)

• po%tovanje vlastitih i tu)ih osje'aja, samokontrola osje'aja

• prepoznavanje osnovnih vrsta nasilja u stvarnom i virtualnom svijetu, nau(iti potra!iti pomo' (ru!ne rije(i, vrije)anje, potezanje za kosu, udaranje, %tipanje, guranje...)

• raznolikost i razli(itost me)u ljudima i u prirodi (spol, fizi(ke razlike, zanimanja, djeca s te%ko'ama u razvoju…)

• solidarnost (pomo' bolesnim prijateljima, roditeljima, starijima, nemo'nima, djeci s te%ko'ama u razvoju…)

• prilagodba na %kolu (u(itelji, u(enici, prostor...)

• igra, slobodno vrijeme (strukturirano, nestrukturirano)

• samoaktivnost u o(uvanju zdravlja

• va!nost tjelesne aktivnosti, kreativnosti i umjetnosti

DOMENA MENTALNO I SOCIJALNO ZDRAVLJE - 2222. CIKLU. CIKLU. CIKLU. CIKLUS (3., 4., 5. RAZRED OSNOVNE &KOLES (3., 4., 5. RAZRED OSNOVNE &KOLES (3., 4., 5. RAZRED OSNOVNE &KOLES (3., 4., 5. RAZRED OSNOVNE &KOLE))))

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA OBRAZOVNA OBRAZOVNA OBRAZOVNA

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJE&TINEVJE&TINEVJE&TINEVJE&TINE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA

B.2.1.B.2.1.B.2.1.B.2.1.A A A A Razlikuje vrste komunikacije. B.2.1.B.2.1.B.2.1.B.2.1.B B B B Prepoznaje i procjenjuje vr%nja(ke odnose. B.2.1.B.2.1.B.2.1.B.2.1.C C C C Razlikuje vrste nasilja i na(ine nenasilnog rje%avanja sukoba.

Razlikuje verbalnu od neverbalne komunikacije. Opisuje neprimjerena vr%nja(ka pona%anja. Razlikuje vrste nasilja i postupke nenasilnog rje%avanja sukoba. Opisuje na(ine kako pomo'i !rtvi nasilja.

Primjereno verbalno i neverbalno komunicira. Sura)uje, prihva'a i uva!ava druge. Primjenjuje medijaciju kao na(in rje%avanja sukoba. Poma!e vr%njacima i tra!i pomo' u slu(aju nasilja. Izra!ava svoje osje'aje i potrebe na primjeren na(in.

Prihva'a promjene raspolo!enja kao sastavni dio odrastanja. Po%tuje i uva!ava druge u komunikaciji i me)usobnim odnosima. Razvija stav o pravu na izbor.

- integrirano u sat razredne zajednice (asertivnost, samopouzdanje samopo%tovanje odlu(ivanje), Prirodu i dru%tvo ((ovjek) i Hrvatski jezik - povezano s me)upredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj - suradnja sa stru(nim suradnicima %kole - suradnja s timom %kolske medicine

Page 19: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–18

B.2.2.B.2.2.B.2.2.B.2.2.AAAA Prepoznaje i opisuje razvojne promjene u sebi i drugima. B.2.2.B.2.2.B.2.2.B.2.2.B B B B Obja%njava pravo na izbor. B.2.2.B.2.2.B.2.2.B.2.2.C C C C Uspore)uje i podr!ava razli(itosti.

Obja%njava razvojne promjene koje se zbivaju prije ulaska i ulaskom u pubertet. Obja%njava razlike u individualnom razvoju. Razlikuje pojmove samopo!tovanje i samopouzdanje. Obja%njava pojam asertivnost. Procjenjuje situacije i mogu'e izbore.

Prihva'a promjene na svojem tijelu. Zauzima se za sebe ne ugro!avaju'i druge. Donosi odluke u skladu sa svojim izborom. Preuzima odgovornost za svoje izbore i odluke.

Prihva'a va!nost vr%nja(kih odnosa za mentalno i socijalno zdravlje. Usvaja stav da za nasilje nema opravdanja i da se svako nasilje mora prijaviti.

- integrirano u sve predmete, osobito u Hrvatski jezik i u sat razredne zajednice - suradnja sa stru(nim suradnicima %kole - provo)enje %kolskih preventivnih programa - povezano s me)upredmetnom temom Gra)anski odgoj - projektno u debatnim radionicama

B.2.3.B.2.3.B.2.3.B.2.3.A A A A Opisuje zdrave !ivotne navike. B.2.3.B.2.3.B.2.3.B.2.3.B B B B Nabraja i opisuje rizike koji dovode do razvoja ovisni(kih pona%anja.

Nabraja zdrave !ivotne navike i obja%njava njihove prednosti. Nabraja situacije i pona%anja koja pove'avaju rizike i koja mogu dovesti do zlouporabe ili ovisni(kog pona%anja. Prepoznaje utjecaj medija i reklama na pona%anje.

Organizirano, aktivno i kreativno provodi slobodno vrijeme te poti(e druge na to. Primjenjuje zdrave stilove !ivota. Izbjegava rizi(na pona%anja. Prikuplja informacije iz razli(itih izvora.

Usvaja zdrave stilove !ivota kao preduvjet za razvoj mentalnog i socijalnog zdravlja. Usvaja stav o neprihvatljivosti ovisni(kog pona%anja bilo kojeg oblika

- integrirano u sve nastavne predmete, a osobito u Prirodu i dru%tvo, Prirodu, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Glazbenu kulturu, Likovnu kulturu, Hrvatski jezik i strani jezik - integrirano u slobodne aktivnosti - u aktivnostima %kolskih preventivnih programa - tijekom sistematskih pregleda - u aktivnostima nacionalnog programa *ivjeti zdravo

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SADR*AJI:SADR*AJI:SADR*AJI:SADR*AJI:

• promjene u pretpubertetu i pubertetu (rast u visinu – adolescentski zamah rasta, razvoj sekundarnih spolnih obilje!ja, simpatije)

• samopo%tovanje i samopouzdanje (pozitivna slika o sebi)

• suradni(ki odnos, tolerancija, prihva'anje i uva!avanje

• asertivnost – zauzeti se za sebe, ne na%koditi drugima

• pravo izbora + pravi izbor

• pravo na vlastito mi%ljenje

• vrste komunikacije, pojam aktivno slu%anje

• vr%nja(ki odnosi (vr%nja(ki pritisak), neprimjerena vr%nja(ka pona%anja (nagovaranje, drskost, ismijavanje, podmetanja, isklju(ivanje, agresivnost i drugi oblici neprimjerenog pona%anja)

• nasilje (verbalno, tjelesno, emocionalno, seksualno, kibernasilje...)

• seksualno nasilje – prihvatljiv i neprihvatljiv dodir

• na(ini suo(avanja s nasilni(kim pona%anjem i reagiranje na njega

• okru!enje, utjecaj na zdravlje, posebno na mentalno i socijalno zdravlje

• su!ivot sa !ivom i ne!ivom prirodom (boravak na svje!em zraku, %etnja, planinarenje, plivanje...)

Page 20: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–19

• mogu'nosti odabira i djelovanje na mentalno zdravlje u(enika (tjelesna aktivnost, glazba, ples, (itanje, slikanje...)

• tjelesno + mentalno i socijalno zdravlje

• mogu'e posljedice ovisni(kog pona%anja na mentalno zdravlje te njegovo odra!avanje na dru%tvene odnose

• vrste ovisnosti (internet, cigarete, alkohol, mobitel, ra(unalne igrice...)

• rizi(ni i za%titni (imbenici

• uloga medija (pravila pona%anja na internetu)

• prednost zdravih !ivotnih navika

DOMENA MENTALNO I SOCIJALNO ZDRAVLJE - 3333. CIKLU. CIKLU. CIKLU. CIKLUS (6., 7., 8. RAZRED OSNOVNE &KOLES (6., 7., 8. RAZRED OSNOVNE &KOLES (6., 7., 8. RAZRED OSNOVNE &KOLES (6., 7., 8. RAZRED OSNOVNE &KOLE))))

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA OBRAZOVNA OBRAZOVNA OBRAZOVNA

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJE&TINEVJE&TINEVJE&TINEVJE&TINE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE

O#EO#EO#EO#EKIVANJAKIVANJAKIVANJAKIVANJA

B.3.1.B.3.1.B.3.1.B.3.1.A A A A Opisuje i procjenjuje vr%nja(ki pritisak. B.3.1.B.3.1.B.3.1.B.3.1.B B B B Razlikuje i vrednuje razli(ite na(ine komunikacije i pona%anja.

Navodi i obja%njava vrste pritiska u prijateljskim/partnerskim odnosima i na(ine kako im se oduprijeti. Razlikuje svoje od tu)ih potreba, pona%anja, osobina i osje'aja. Povezuje vrste pona%anja s mogu'im posljedicama. Obja%njava razlike izme)u asertivnog, pasivnog i agresivnog pona%anja. Obrazla!e svoju ulogu i doprinos u osna!ivanju zajednice.

Primjenjuje komunikacijske vje%tine i vje%tine pregovaranja i suradnje. Odupire se vr%nja(kim pritiscima i rizi(nim situacijama u stvarnom i virtualnom svijetu. Tra!i pomo' i dolazi do informacije.

Prihva'a odgovornost za vlastite odluke i posljedice svojeg pona%anja.

- integrirano u sve nastavne predmete, a osobito u Prirodu, Biologiju, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Hrvatski jezik, Glazbenu kulturu i u sat razredne zajednice - povezano s me)upredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj - integrirano u slobodne aktivnosti - u projektnim aktivnostima - roditeljski sastanci u suradnji s timom %kolske medicine

Page 21: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–20

B.3.2.B.3.2.B.3.2.B.3.2.A A A A Prepoznaje utjecaj razvojnih promjena na emocije. B.3.2.B.3.2.B.3.2.B.3.2.BBBB Prepoznaje stres kao va!an (imbenik u naru%avanju mentalnog zdravlja. B.3.2.B.3.2.B.3.2.B.3.2.CCCC Prepoznaje i obja%njava svoje osobne i socijalne potencijale. B.3.2.B.3.2.B.3.2.B.3.2.DDDD Prepoznaje utjecaj odgovornoga spolnog pona%anja na mentalno zdravlje.

Prepoznaje izvore i znakove stresa. Obrazla!e va!nost razvoja samopo%tovanja i samopouzdanja za ja(anje osobnih potencijala. Opisuje razlike ste(ene ro)enjem. Usvaja i prihva'a da su pubertet i adolescencija pra'eni intenzivnim emocijama. Raspravlja o utjecaju odgovornoga spolnog pona%anja na mentalno zdravlje.

Primjenjuje tehnike osloba)anja od stresa. Odabire vje%tine i tehnike kojima ja(a samopouzdanje i samopo%tovanje. Kontrolira emocije. Prihva'a svoju osobnost i gradi svoj identitet. Stvara zdrave socijalne odnose te posti!e dobru socijalnu integraciju.

Usvaja stav o va!nosti razvijanja osobnih potencijala. Po%tuje razli(itosti jer one oboga'uju zajednicu. Prihva'a da je za zdravlje va!no odgovorno spolno pona%anje. Usvaja stav da su promjene u pubertetu i adolescenciji prirodno razvojno razdoblje.

- integrirano u sve nastavne predmete, a osobitu u Prirodu, Biologiju, Kemiju, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Hrvatski jezik, Tehni(ku kulturu i u sat razredne zajednice - integrirano u izborni predmet Informatika - provo)enje %kolskih preventivnih programa - provo)enje programa vr%nja(ke edukacije u 7. i 8. razredu - provo)enje projektnih aktivnosti - radionice u suradnji sa stru(nim suradnicima - tijekom sistematskih pregleda i edukacijom u suradnji s timom %kolske medicine

B.3.3.B.3.3.B.3.3.B.3.3.A A A A Povezuje samopo%tovanje s rizi(nim pona%anjima. B.3.3.B.3.3.B.3.3.B.3.3.B B B B Opisuje opasnosti uporabe sredstava ovisnosti te opasnosti drugih rizi(nih pona%anja.

Opisuje kratkoro(ne i dugoro(ne posljedice ovisni(kog pona%anja na pojedinca i zajednicu. Informira se gdje i kada potra!iti pomo'.

Donosi odgovorne odluke. Izabire zdravi stil !ivota. Aktivno i kreativno provodi slobodno vrijeme te time pozitivno utje(e i na svoje vr%njake.

Prihva'a stav da svaki pojedinac doprinosi zajednici i dru%tvu. Usvaja stav da ovisni(ko pona%anje naru%ava zdravlje i me)uljudske odnose.

- integrirano u sve nastavne predmete, a osobito u Prirodu, Biologiju, Kemiju, Hrvatski jezik, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu i u sat razredne zajednice

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SADR*AJISADR*AJISADR*AJISADR*AJI

• razli(itosti ste(ene ro)enjem (nacionalnost, vjera, spol, nasljedne osobine…) i izborom (vjera, zanimanje, partnerstvo…)

• stres – uzroci, znakovi, posljedice, tehnike osloba)anja od stresa

• izgradnja vlastite osobnosti usvajanjem znanja i vje%tina (do!ivljaj zadovoljstva i uspje%nosti)

• pozitivna slika o sebi (graditi samopouzdanje, samopo%tovanje)

• povezanost niskog samopouzdanja i rizi(nih pona%anja

• vrste nasilja i pritisaka

• vje%tine pregovaranja i suradnje

• promjene u pubertetu i adolescenciji (melankolija, tuga i depresivno raspolo!enje kao mogu'e posljedice sazrijevanja)

• asertivno, pasivno i agresivno pona%anje – promjene u pubertetu i adolescenciji

• vje%tine samokontrole emocija

Page 22: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–21

• prijateljstvo, ljubav, zaljubljenost i tjelesna privla(nost

• spolni odnosi + mentalno i socijalno zdravlje

• rizici i posljedice preranog stupanja u spolne odnose

• sredstva ovisnosti i opasnosti (alkohol, cigarete, droga)

• ovisni(ko pona%anje (internet, dru%tvene mre!e, ra(unalne igrice, kocka, kla)enje, igre na sre'u), uzroci i posljedice

• prepoznavanje delinkventnog pona%anja

• odabir zdravog stila !ivota

• doprinos u osna!ivanju zajednice i dru%tva

• timski rad

DOMENA MENTALNO I SOCIJALNO ZDRAVLJE - 4444. CIKLU. CIKLU. CIKLU. CIKLUS S S S (1. I 2. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 1. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)(1. I 2. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 1. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)(1. I 2. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 1. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)(1. I 2. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 1. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA OBRAZOVNA OBRAZOVNA OBRAZOVNA

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJE&TINEVJE&TINEVJE&TINEVJE&TINE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA

B.4.1.B.4.1.B.4.1.B.4.1.A A A A Odabire primjerene odnose i komunikaciju. B.4B.4B.4B.4.1..1..1..1.B B B B Razvija tolerantan odnos prema drugima B.4.1.B.4.1.B.4.1.B.4.1.C C C C Analizira vrste nasilja, mogu'nosti izbjegavanja sukoba i na(ine njihova nenasilnog rje%avanja.

Razlikuje i procjenjuje dobronamjernost komunikacije i pona%anja u stvarnom i virtualnom svijetu. Analizira vrste i uzroke nasilja. Obrazla!e na(ine nenasilnog rje%avanja sukoba.

Primjereno komunicira s vr%njacima i odraslima. Po%tuje integritet druge osobe. Sura)uje s vr%njacima i ostalima. Uklju(uje se u dru%tvene i humanitarne akcije.

Usvaja stav da je kvalitetna komunikacija preduvjet za dobru dru%tvenu integraciju. Razvija stav da pomaganje drugima oplemenjuje.

integrirano u sve predmete, a osobito u Hrvatski jezik, Psihologiju i u sat razredne zajednice - povezano s me)upredmetnim temama Gra)anski odgoj i Osobni i socijalni razvoj - suradnja sa stru(nom slu!bom %kole

B.4.2.B.4.2.B.4.2.B.4.2.A A A A Procjenjuje situacije koje mogu izazvati stres i odabire primjerene na(ine osloba)anja od stresa. B.4.2.B.4.2.B.4.2.B.4.2.B B B B Obrazla!e utjecaj za%titnih i rizi(nih (imbenika na mentalno zdravlje.

Obja%njava razne socijalne uloge i va!nost razvoja socijalnih vje%tina. Prepoznaje stresne situacije i reakcije na stres, tehnike opu%tanja, mogu'a rje%enja. Obja%njava %to zna(i sagledati problem iz druge perspektive. Analizira za%titne i rizi(ne (imbenike koji utje(u na stvaranje slike o sebi i raspravlja o njima. Obja%njava va!nost prevencije

Prihva'a obveze koje proizlaze iz socijalnih uloga. Primjenjuje tehnike rje%avanja stresa. Brine se o mentalnom zdravlju. Odgovorno donosi odluke povezane sa spolno%'u i prevencijom mogu'ih negativnih posljedica spolnih veza na zdravlje. Tra!i lije(ni(ki savjet i pomo'.

Prihva'a va!nost osobne odgovornosti. Usvaja stav da se stres mo!e rje%avati na primjeren na(in. Razvija stav o va!nosti spolno odgovornog pona%anja.

- integrirano u Tjelesnu i zdravstvenu kulturu i u sat razredne zajednice - u radionicama o tehnikama opu%tanja - suradnji sa stru(nom slu!bom %kole

Page 23: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–22

B.4.2.B.4.2.B.4.2.B.4.2.C C C C Razvija osobne potencijale i socijalne uloge. B.4.2.B.4.2.B.4.2.B.4.2.D D D D Razlikuje spolno odgovorno od neodgovornog pona%anja.

spolno prenosivih bolesti. Obja%njava va!nost planiranja obitelji i odgovornog roditeljstva.

B.4.3.B.4.3.B.4.3.B.4.3. Analizira uzroke i posljedice odre)enih rizi(nih pona%anja i ovisnosti.

Opisuje rizi(na pona%anja, prepoznaje kriznu situaciju i prosu)uje gdje i kada tra!iti pomo'. Obja%njava utjecaj ovisni(kog pona%anja na mentalno zdravlje. Obja%njava utjecaj ovisni(kog pona%anja na obitelj i zajednicu. Nabraja zakonske propise koji reguliraju zlouporabu sredstava ovisnosti.

Odupire se vr%nja(kim i drugim pritiscima. Tra!i pomo' u kriznoj situaciji. Izbjegava rizike. Poti(e stvaranje zdravih odnosa.

Usvaja stav da je svaka ovisnost %tetna za pojedinca i %iru zajednicu. Prihva'a stav da su svi oblici ovisnosti i rizi(nih pona%anja neprihvatljivi.

- integrirano u Biologiju, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Psihologiju i u sat razredne zajednice - suradnja s timom %kolske medicine i stru(nom slu!bom %kole - provo)enjem projekta vr%nja(ke edukacije - povezano s me)upredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj - suradnja s timom %kolske medicine - suradnja s lokalnom zajednicom

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SADR*AJISADR*AJISADR*AJISADR*AJI

• zdravi partnerski i prijateljski odnosi

• partnerski odnosi (o(ekivanja, uloge, odgovornost, kompromisi...)

• primjerena i dobronamjerna komunikacija (tolerancija, empatija, humanost, uva!avanje, solidarnost prema svima, a osobito potrebitima)

• socijalne uloge (prijatelji, partner, (lan zajednice…)

• razvoj osobnih kompetencija

• slika o sebi – za%titni (imbenici (prilagodba na novu sredinu – %kolu, u(enike, nastavnike; uspjeh u %koli, u sportu, dru%tvena prihva'enost…) i rizi(ni (imbenici (neuspjeh u %koli, dru%tvena izoliranost, obiteljski problemi, nasilje…)

• prilagodba na nove dru%tvene okolnosti

• uklju(ivanje u dru%tvene i humanitarne akcije

• osje'aj zadovoljstva i ispunjenosti

• utjecaj ovisni(kog pona%anja na mentalno zdravlje i emocije pojedinca te na njegovo okru!enje, a u naj%irem smislu i na zajednicu

• utjecaj razli(itih vrsta opojnih sredstava (alkohol, droga) i drugih ovisni(kih pona%anja (kockanje, kla)enje, neprimjerena uporaba internetskih sadr!aja, igrica…) na prosu)ivanje i procjenu (agresivnost, vo!nja pod utjecajem alkohola ili droga…)

• krizne situacije (optere'enost %kolom, ocjene, dru%tveni odnosi…) i potreba za tra!enjem pomo'i

• krizna stanja (anksioznost, panika, depresivnost, suicidalnost...) i protokoli postupanja u njima

Page 24: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–23

• suicid kao mogu'a posljedica bolesti ovisnosti

• tehnike za prevladavanje stresa te emocionalne i mentalne iscrpljenosti

• spolno pona%anje (rizi(ni i za%titni (imbenici, postavljanje osobnih granica, odgovornost...)

• spolno prenosive bolesti, spolno odgovorno pona%anje

• planiranje obitelji, preuranjeno roditeljstvo

• pravo na izbor + pravi izbor

DOMENA MENTALNO I SOCIJALNO ZDRAVLJE - 5555. CIKLU. CIKLU. CIKLU. CIKLUS S S S (3. I 4. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; (3. I 4. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; (3. I 4. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; (3. I 4. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 2222. I . I . I . I 3333. RA. RA. RA. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)ZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)ZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)ZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNAOBRAZOVNAOBRAZOVNAOBRAZOVNA

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA

ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJE&TINEVJE&TINEVJE&TINEVJE&TINE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA

B.5.1.B.5.1.B.5.1.B.5.1.A A A A Procjenjuje va!nost razvijanja i unaprje)ivanja komunikacijskih vje%tina i njihove primjene u svakodnevnom !ivotu. B.5.1.B.5.1.B.5.1.B.5.1.B B B B Odabire pona%anje sukladno pravilima i normama zajednice. B.5.1.B.5.1.B.5.1.B.5.1.C C C C Odabire pona%anja koja isklju(uju bilo kakav oblik nasilja.

Obrazla!e va!nost razvijanja komunikacijskih vje%tina. Procjenjuje va!nost suradnje i timskog rada, Analizira svrhu postojanja pravila i normi unutar neke zajednice. Vrednuje razli(ite oblike pona%anja.

Primjenjuje komunikacijske vje%tine. Ostvaruje suradnju u razli(itim situacijama. Izbjegava nasilne oblike pona%anja. Odlu(uje na temelju prethodno usvojenih znanja (izbor zanimanja, studij, posao, obitelj). Odgovoran je (lan zajednice.

Prihva'a stav da je svaki (ovjek odgovoran sam za sebe. Usvaja stav da svaki pojedinac ima pravo biti aktivan (lan zajednice.

- integrirano u Psihologiju, Sociologiju, Etiku, Vjeronauk i u sat razredne zajednice (razgovori i radionice), - suradnja sa stru(nom slu!bom %kole - povezano s me)upredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj - suradnja sa Slu!bom za profesionalno usmjeravanje (HZZ)

B.5.2.B.5.2.B.5.2.B.5.2.AAAA Procjenjuje va!nost rada na sebi i odgovornost za mentalno i socijalno zdravlje. B.5.B.5.B.5.B.5.2222....BBBB Obrazla!e va!nost odgovornog dono%enja !ivotnih odluka. B.5.2.B.5.2.B.5.2.B.5.2. CCCC Odabire vi%edimenzionalni model zdravlja.

Obrazla!e i zaklju(uje %to poma!e razvoju pozitivne slike o sebi. Zaklju(uje %to donosi punoljetnost. Analizira utjecaj mentalnog zdravlja na ostale odrednice zdravlja. Povezuje me)usobni utjecaj mentalnog zdravlja i !ivotnog stila pojedinca i zajednice. Analizira kakvu ulogu ostvaruje u zajednici i koje su mu mogu'nosti djelovanja.

Primjenjuje usvojena znanja, navike i vje%tine u o(uvanju mentalnog i cjelokupnog zdravlja. Koristi se mogu'nostima koje pru!a zajednica te doprinosi !ivotu zajednice.

Prihva'a da punoljetnost donosi obvezu osobne odgovornosti za u(injene postupke. Prihva'a stav o me)usobnoj povezanosti zdravlja pojedinca i dru%tva. Po%tuje va!nost uloge zajednice u !ivotu (ovjeka.

- integrirano u Biologiju, Psihologiju, Etiku, Vjeronauk i u sat razredne zajednice (razgovori i radionice) - suradnja sa stru(nom slu!bom %kole - suradnja s timom %kolske medicine

Page 25: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–24

B.5.3.B.5.3.B.5.3.B.5.3.AAAA Procjenjuje uzroke i posljedice odre)enih rizi(nih pona%anja i ovisnosti. B.5.3.B.5.3.B.5.3.B.5.3.BBBB Analizira opasnosti kockanja, kla)enja i igara na sre'u.

Procjenjuje utjecaj uporabe sredstava ovisnosti na ljudski organizam. Prepoznaje %tetnost pasivnog pu%enja. Analizira probleme kockanja, kla)enja i igara na sre'u, ovisnosti o internetu, ra(unalnim igricama i druge suvremene ovisnosti.

Odupire se rizi(nim situacijama. Prepoznaje rizi(ne situacije i pronalazi gdje i kada potra!iti pomo'. Izbjegava igre u kojima se potra!uju financijska sredstva. Kontrolira vrijeme koje provodi pred ekranima.

Usvaja stav da su opojna sredstva %tetna i smanjuju sposobnost racionalnog rasu)ivanja. Usvaja stav da je va!no potra!iti pomo' u rizi(noj situaciji. Usvaja stav o neprihvatljivosti igara uz materijalno sudjelovanje.

- integrirano u Biologiju, Psihologiju i Sociologiju (razgovori i radionice) i u sat razredne zajednice - u suradnji sa stru(nom slu!bom %kole - suradnja s timom %kolske medicine - projektni dan za cijelu %kolu

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SADR*AJISADR*AJISADR*AJISADR*AJI

• zdravstveni rizici pri uporabi droga, alkohola i cigareta

• pasivno pu%enje

• akumuliranje rizi(nih pona%anja (jedno (esto poti(e drugo i nadovezuje se na njega, npr. neza%ti'en spolni odnos poti(e na alkoholizam ili drogiranje)

• na(in !ivota ima izravan utjecaj na mentalno i socijalno zdravlje pojedinca, ali utje(e i na zajednicu

• vi%edimenzionalni model zdravlja

• utjecaj odabranoga !ivotnog stila na sve odrednice zdravlja

• odrednice zdravlja utje(u jedna na drugu i isprepletene su

• briga o zdravlju u preventivno-odgojnim aktivnostima (va!nost preventivnih sistematskih pregleda)

• zdravstvena pismenost

• punoljetnost (prava, odgovornosti, obveze...)

• va!ne !ivotne odluke (nastavak %kolovanja, izbor zanimanja, planiranje obitelji...)

• zadovoljstvo vlastitim odabirom

• rad na sebi

• doprinos dru%tvenoj zajednici (prava i obveze, aktivan doprinos)

• planovi za budu'nost

Page 26: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–25

DOMENA POMO$ I SAMOPOMO$DOMENA POMO$ I SAMOPOMO$DOMENA POMO$ I SAMOPOMO$DOMENA POMO$ I SAMOPOMO$

DOMENA POMO$ I SAMOPOMO$- 1. CIKLU1. CIKLU1. CIKLU1. CIKLUS (pred%kola, 1., 2. RAZRED OSNOVNE &KOLS (pred%kola, 1., 2. RAZRED OSNOVNE &KOLS (pred%kola, 1., 2. RAZRED OSNOVNE &KOLS (pred%kola, 1., 2. RAZRED OSNOVNE &KOLEEEE))))

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA OBRAZOVNA OBRAZOVNA OBRAZOVNA

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJE&TINEVJE&TINEVJE&TINEVJE&TINE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA

C.1.1.C.1.1.C.1.1.C.1.1.A A A A Opisuje kako se oprezno i sigurno kretati od ku'e do %kole. C.1.1.C.1.1.C.1.1.C.1.1.B B B B Prepoznaje i izbjegava opasnosti kojima je izlo!en u ku'anstvu i okolini.

Nabraja osnovna pravila pravilnog pona%anja u prometu. Nabraja naj(e%'e opasnosti u svakodnevnom !ivotu.

Nau(ena pravila po%tuje i primjenjuje. Izbjegava opasnosti u ku'anstvu i okolini.

Prihva'a stav da po%tovanje sigurnosnih mjera poma!e dok smo u prometu. Usvaja stav da je poznavanje i izbjegavanje opasnosti u ku'anstvu i okolini va!no za na%e zdravlje i sigurnost.

- integrirano u Prirodu i dru%tvu, Hrvatski jezik, Likovnu kulturu, Glazbenu kulturu, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Matematiku, strane jezike i u sat razredne zajednice - suradnja s prometnim policajcem

C.1.2.C.1.2.C.1.2.C.1.2. Opisuje osnovne korake postupanja pri krvarenju iz nosa, pri padovima i povr%inskim ozljedama*.

Navodi kada zatra!iti pomo' u(itelja ili odrasle osobe. Opisuje osnovne korake postupanja pri krvarenju iz nosa, pri padovima i povr%inskim ozljedama. Opisuje kako biti oprezan s o%trim predmetima i tjelesnim teku'inama.

Poziva pomo' (odrasli, slu!ba Hitne pomo'i). Primjenjuje osnovne postupke prve pomo'i pri krvarenju iz nosa, pri padovima i povr%inskim ozljedama.

Razvija pozitivan stav prema pomaganju drugima u nevolji.

- integrirano u Prirodu i dru%tvo i u sat razredne zajednice - suradnja s timom %kolske medicine

C.1.3.C.1.3.C.1.3.C.1.3. Obja%njava kada ima pravo i obvezu izostati iz %kole radi lije(enja.

Nabraja zdravstvene razloge zbog kojih je neophodno izostati iz %kole.

&titi druge od zaraznih bolesti ostankom kod ku'e.

Razvija pozitivan stav prema za%titi vlastitog i tu)eg zdravlja.

- integrirano u Prirodu i dru%tvo i u sat razredne zajednice

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SADR*AJISADR*AJISADR*AJISADR*AJI

• sigurnost u prometu na putu do %kole, pravila pona%anja u prometu pje%aka, biciklista, skejtera i rolera

• pravilno i sigurno pona%anje u prometu (prelazak preko ceste, no%enje kacige, vo!nja u automobilu)

• opasnosti u svakodnevnom !ivotu: kemikalije, lijekovi, elektroni(ki ure)aji i instalacije, vatra, plin, o%tri predmeti, igla, grom, sunce, hladno'a, biljke, gljive, !ivotinje, pasivno pu%enje, vodene povr%ine, elementarne nepogode, buka, pirotehni(ka sredstva i sl. – rizici i za%tita

• pravilno i pretjerano kori%tenje ekranom

• prva pomo' pri krvarenju (nos, lak%e povr%inske ozljede), padovima (bez gubitka svijesti) i povr%inskim ozljedama koje uklju(uju i lak%e stupnjeve opekotina i smrzotina (*u nastavku teksta: povr%inske ozljede)

Page 27: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–26

• postupanje s tjelesnim teku'inama, o%trim predmetima.

DOMENA POMO$ I SAMOPOMO$ - 2222. CIKLU. CIKLU. CIKLU. CIKLUS (3., 4., 5. RAZRED OSNOVNE &KOLES (3., 4., 5. RAZRED OSNOVNE &KOLES (3., 4., 5. RAZRED OSNOVNE &KOLES (3., 4., 5. RAZRED OSNOVNE &KOLE))))

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJA ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJE&TINEVJE&TINEVJE&TINEVJE&TINE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJEVANJEVANJEVANJE O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA

C.2.1.C.2.1.C.2.1.C.2.1.A A A A Obja%njava opasnosti u prometu. C.2.1.C.2.1.C.2.1.C.2.1.B B B B Opisuje naj(e%'e opasnosti u ku'anstvu i okolini te osnovne postupke za%tite. C.2.1.C.2.1.C.2.1.C.2.1.C C C C Prepoznaje opasnosti od pretjeranog kori%tenja ekranom.

Nabraja pravila pona%anja u prometu. Opisuje naj(e%'e opasnosti u svakodnevnom !ivotu i osnovne postupke za%tite s naglaskom na opasnosti povezane s plivanjem i vodenim povr%inama. Nabaja opasnosti pretjeranog kori%tenja ekranom.

Primjenjuje pravilno i sigurno pona%anje u prometu. Oprezan je u svakodnevnim situacijama koje mogu biti opasne. Oprezan je u blizini vodenih povr%ina. Pred ekranom provodi vrijeme sukladno preporukama za o(uvanje zdravlja (do 2 sata dnevno).

Prihva'a va!nost po%tovanja pravila pona%anja u prometu zbog osobne sigurnosti. Usvaja stav da je poznavanje, izbjegavanje i za%tita od opasnosti u ku'anstvu i okolini va!no za na%e zdravlje. Po%tuje upute za kori%tenje ekranom.

- integrirano u Prirodu i dru%tvo, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu i Tehni(ku kulturu - integrirano u izborni predmet Informatika -roditeljski sastanci (informativno predavanje o opasnostima pretjeranog kori%tenja elektroni(kim ure)ajima i ekranom)

C.2.2.C.2.2.C.2.2.C.2.2.A A A A Opisuje kako postupiti pri naj(e%'im akutnim zdravstvenim smetnjama u %kolskoj dobi. C.2.2.C.2.2.C.2.2.C.2.2.B B B B Usvaja pravila pru!anja prve pomo'i i pomaganja u(enicima sa zdravstvenim te%ko'ama.

Opisuje naj(e%'e zdravstvene smetnje u mla)oj %kolskoj dobi i nabraja postupke pomo'i i samopomo'i.

Primjenjuje osnove osobne higijene radi o(uvanja zdravlja (pranje ruku, i sl.) Pravilno mjeri tjelesnu temperaturu. Provodi osnovne fizikalne mjere spu%tanja temperature i postupanja pri visokoj temperaturi. Pravilno postupa pri proljevu i povra'anju. Provodi mjere sprje(avanja %irenja zaraze na druge osobe. Pru!a prvu pomo'i i poma!e u(enicima kojima je pomo' potrebna.

Usvaja stav da je odr!avanje osobne higijene va!no za zdravlje. Usvaja stav o va!nosti pridr!avanja uputa i pravila za sprje(avanje %irenja zaraznih bolesti. Razvija stav o va!nosti pomaganja drugima kojima je pomo' potrebna.

- integrirano u Prirodu i dru%tvo, Prirodu, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu i u sat razredne zajednice - suradnja s timom %kolske medicine - suradnja s udrugama i dru%tvima koja zastupaju osobe sa senzori(kim i motori(kim te%ko'ama

C.2.3.C.2.3.C.2.3.C.2.3. Procjenjuje kada se potrebno javiti

Nabraja razloge za tra!enje lije(ni(ke pomo'i pri naj(e%'im zdravstvenim

Prepoznaje znakove naj(e%'ih zdravstvenih smetnji.

Prihva'a stav o va!nosti tra!enja lije(ni(ke pomo'.

- integrirano u Prirodu i dru%tvo i u sat razredne zajednice

Page 28: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–27

lije(niku pri naj(e%'im akutnim zdravstvenim smetnjama u %kolskoj dobi.

smetnjama u %kolskoj dobi.

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SADR*AJISADR*AJISADR*AJISADR*AJI

• prometna pravila i opasnosti

• opasnosti u svakodnevnom !ivotu (kemikalije, lijekovi, elektroni(ki ure)aji i instalacije, vatra, plin, o%tri predmeti, igla, grom, sunce, hladno'a, elementarne nepogode, pasivno pu%enje, vodene povr%ine, buka, pirotehni(ka sredstva i sl.) s naglaskom na plivanje i vodene povr%ine – rizici i za%tita

• naj(e%'e akutne i zarazne zdravstvene smetnje u %kolskoj dobi (prehlada i visoka tjelesna temperatura, proljev i povra'anje, u%ljivost vlasi%ta i dje(je glistice)

• pravilno i pretjerano kori%tenja ekranom

• kako za%titi sebe i druge (pravilno postupanje pri prehladi i febrilnim stanjima, proljevu i povra'anju, u%ljivosti vlasi%ta i dje(jim glisticama)

• postupci prve pomo'i i pomaganja u(enicima kojima je pomo' potrebna – specifi(no povezano s potrebama u(enika s te%ko'ama u razvoju i kroni(nim bolestima koji polaze odre)eni razredni odjel

• kada i kako zatra!iti lije(ni(ku pomo' (krvarenje iz nosa, ozljede/padovi, akutne di%ne bolesti, akutne crijevne infekcije, povi%ena tjelesna temperatura).

Page 29: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–28

DOMENA POMO$ I SAMOPOMO$ - 3333. CIKLU. CIKLU. CIKLU. CIKLUS (6., 7., 8. RAZRED OSNOVNE &KOLES (6., 7., 8. RAZRED OSNOVNE &KOLES (6., 7., 8. RAZRED OSNOVNE &KOLES (6., 7., 8. RAZRED OSNOVNE &KOLE))))

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJA ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJE&TINEVJE&TINEVJE&TINEVJE&TINE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA

C.C.C.C.3.1.3.1.3.1.3.1.A A A A Kao sudionik prometa po%tuje prometna pravila i propise kako bi izbjegao opasnosti. C.3.1.C.3.1.C.3.1.C.3.1.B B B B Obrazla!e potencijalne opasnosti u ku'anstvu i okolini. C.3.1.C.3.1.C.3.1.C.3.1.C C C C Nabraja zakonska ograni(enja va!na za zdravlje i sigurnost maloljetnika.

Razlikuje prometna pravila i propise s obzirom na uloge u prometu (pje%ak, biciklist) i prepoznaje opasnosti u prometu. Opisuje opasnosti u svakodnevnom !ivotu kojima je uzrok konzumacija sredstava ovisnosti. Opisuje osnovne postupke za%tite i prve pomo'i. Nabraja zakonska ograni(enja va!na za zdravlje i sigurnost maloljetnika.

Prepoznaje i izbjegava potencijalne opasnosti i primjereno se u tim situacijama pona%a. Primjenjuje osnovne postupke za%tite i prve pomo'i. Pona%a se sukladno zakonskim propisima.

Prihva'a va!nost opreza u situacijama rizi(nim za ozlje)ivanje. Usvaja stav da je konzumiranje alkohola i droga neprihvatljivo i ugro!ava zdravlje. Usvaja stav da je poznavanje, izbjegavanje i za%tita od opasnosti u ku'anstvu i okolini va!no za na%e zdravlje i sigurnost. Usvaja stav da se zakonske norme trebaju po%tovati.

- integrirano u Biologiju, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu i u sat razredne zajednice - suradnja s MUP-om - provo)enje %kolskih preventivnih programa - posjet podru(nomu Hrvatskom crvenom kri!u uz demonstraciju prve pomo'i pri utapanju i interaktivni razgovor o mjerama sprje(avanja nesre'a u vodi

C.3.2.C.3.2.C.3.2.C.3.2.A A A A Obja%njava primjenu osnovnih postupka o!ivljavanja. C.3.2.C.3.2.C.3.2.C.3.2.B B B B Obja%njava na(in pru!anja prve pomo'i u(enicima sa zdravstvenim te%ko'ama. C.3.2.C.3.2.C.3.2.C.3.2.C C C C Nabraja vode'e uzroke obolijevanja i smrtnosti odraslih. C.3.2.C.3.2.C.3.2.C.3.2.D D D D Razumije va!nost pronala!enja vjerodostojnih i pouzdanih informacija o zdravlju.

Opisuje pru!anje prve pomo'i u situacijama kada je !ivot ugro!en. Opisuje postupke prve pomo'i i pomaganja u(enicima kojima je pomo' potrebna. Nabraja zna(ajke pouzdanih izvora informacija o zdravlju. Opisuje postupke prve pomo'i i pomaganja u(enicima kojima je pomo' potrebna. Nabraja zna(ajke pouzdanih izvora informacija o zdravlju.

Pretra!uje internet radi pronalaska relevantnih informacija o zdravlju. Pru!a prvu pomo' i poma!e u(enicima kojima je pomo' potrebna.

Usvaja pozitivan stav prema za%titnim mjerama i prvoj pomo'i. Razvija pozitivan stav o pomaganju drugima.

- integrirano u Biologiju i u sat razredne zajednice - u suradnji sa slu!bom hitne medicinske pomo'i - posjet podru(nomu Hrvatskom crvenom kri!u uz demonstraciju prve pomo'i postupaka o!ivljavanja, - suradnja s timom %kolske medicine

Page 30: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–29

C.3.C.3.C.3.C.3.3333....A A A A Obja%njava va!nost cijepljenja i sistematskih i preventivnih pregleda u %kolskoj dobi. C.3.C.3.C.3.C.3.3333....B B B B Prepoznaje va!nost darivanja krvi.

Obja%njava va!nosti cijepljenja, sistematskih i preventivnih pregleda. Prepoznaje osnovne zna(ajke darivanja krvi.

Odaziva se na cijepljenje i sistematske preglede i brine se o svojem zdravlju i zdravlju drugih.

Razvija pozitivan stav o brizi za svoje zdravlje i zdravlje drugih te o pomaganju drugima.

- integrirano u Biologiju (cijepljenje) - suradnja s timom %kolske medicine

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SADR*AJISADR*AJISADR*AJISADR*AJI • ozlje)ivanje pod utjecajem alkohola i droga • zakonska ograni(enja povezana sa zdravljem i sigurno%'u maloljetnika (zabrana prodaje i konzumacije alkohola, pu%enje, kockanje i kla)enje, zabrana no'nih izlazaka bez pratnje,

medicinski postupci) • opasnosti u svakodnevnom !ivotu: ubod krpelja, komaraca i ugriz !ivotinja, kemikalije, lijekovi, zaraze, elektroni(ki ure)aji i instalacije, vatra, plin, o%tri predmeti, igla, grom, sunce /

prevencija i prva pomo' pri vru'ini, hladno'a / prevencija i prva pomo' pri ozeblinama, elementarne nepogode, pasivno pu%enje, vodene povr%ine, buka, pirotehni(ka sredstva i sl.) – rizici i za%tita

• upoznavanje s vjerodostojnim izvorima zdravstvenih informacija, osnovno o zdravstvenom sustavu i vode'im uzrocima obolijevanja i smrtnosti u odrasloj dobi: sr(ano!ilne (mo!dani udar, sr(ani udar itd.), di%ne i maligne bolesti te obja%njavanje osnovnoga o tim bolestima i sl.

• u(enici kojima je potrebna pomo' – potrebe u(enika s te%ko'ama u razvoju i kroni(nim bolestima koji polaze odre)eni razredni odjel • cijepljenje – individualna i kolektivna za%tita • sistematski i preventivni pregledi u %kolskoj dobi • darivanje krvi

Page 31: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–30

DOMENA POMO$ I SAMOPOMO$ - 4444. CIKLU. CIKLU. CIKLU. CIKLUS S S S (1. I 2. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 1. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)(1. I 2. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 1. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)(1. I 2. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 1. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)(1. I 2. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 1. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJAOBRAZOVNA O#EKIVANJA ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJE&TINEVJE&TINEVJE&TINEVJE&TINE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA

C.4.1.C.4.1.C.4.1.C.4.1.A A A A Obja%njava opasnosti konzumacije alkohola i drugih psihoaktivnih tvari i akutnih trovanja alkoholom i drugim psihoaktivnim tvarima. C.4.1.C.4.1.C.4.1.C.4.1.B B B B Procjenjuje i predvi)a opasnosti kojima je izlo!en s naglaskom na opasnosti koje su karakteristi(ne za mlade. C.4.1.C.4.1.C.4.1.C.4.1.C C C C Pravilno tuma(i upute o lijeku i procjenjuje relevantnost zdravstvene informacije.

Opisuje opasnosti akutnih trovanja alkoholom i drugim psihoaktivnim tvarima te na(ine kako se za%titi. Opisuje opasnosti u svakodnevnom !ivotu i osnovne postupke za%tite i prve pomo'i s naglaskom na opasnosti koje su karakteristi(ne za mlade. Prepoznaje va!nost pridr!avanja uputa o lijeku. Procjenjuje valjanost izvora informacija o bolesti.

Izbjegava konzumaciju alkohola i drugih psihoaktivnih tvari. Izbjegava opasnosti u ku'anstvu i okolini te primjenjuje osnovne postupke za%tite i prve pomo'i s naglaskom na opasnosti koje su karakteristi(ne za mlade, Primjenjuje ste(ena znanja o na(inu reagiranja u potencijalno opasnim situacijama. #ita upute o primjeni lijeka i mogu'im nuspojavama. Informira se o zdravstvenim (injenicama iz relevantnih izvora.

Prihva'a stav da je konzumacija alkohola i drugih psihoaktivnih tvari neprihvatljiva. Usvaja stav o va!nosti opreza za%titnih postupaka i pru!anja prve pomo'i i samopomo'i.

- integrirano u sat razredne zajednice - suradnja s MUP-om - u aktivnostima %kolskih preventivnih programa

C.4.2.C.4.2.C.4.2.C.4.2.A A A A Primjenjuje postupke pru!anja prve pomo'i pri naj(e%'im hitnim zdravstvenim stanjima. C.4.2.C.4.2.C.4.2.C.4.2.B B B B Opisuje vode'e uzroke obolijevanja i smrtnosti i povezuje odre)ena oboljenja s rizikom za pojavu tih bolesti. C.4.2.C.4.2.C.4.2.C.4.2.C C C C Opisuje kako i kada pru!iti prvu pomo' u(enicima sa zdravstvenim te%ko'ama.

Opisuje zdravstvena stanja i rizi(ne (imbenike za obolijevanje. Obja%njava postupke pru!anja prve pomo'i uklju(uju'i primjenu defibrilatora. Opisuje potrebe u(enika s te%ko'ama u razvoju i kroni(nim bolestima koji polaze odre)enu %kolu. Opisuje zna(enje uputa o lijeku i izvora informacija o bolesti.

Pru!a prvu pomo'. Primjenjuje samopomo' pri akutnim zdravstvenim smetnjama. Pridr!ava se klju(nih informacija u uputi o lijeku. Pretra!uje razli(ite izvore informacija.

Prihva'a stav da je briga o zdravlju i prevencija va!ni za zdravlje. Prihva'a stav o va!nosti pru!anju prve pomo'i sebi i drugima.

- integrirano u Biologiju, Hrvatski jezik i strani jezik - suradnja s timom %kolske medicine - radionice u organizaciji Hrvatskoga crvenog kri!a, - projektno

Page 32: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–31

C.4.3.C.4.3.C.4.3.C.4.3.A A A A Obrazla!e va!nost odaziva na sistematske preglede i preventivne preglede u odrasloj dobi. C.4.3.C.4.3.C.4.3.C.4.3.B B B B Opisuje usluge e-zdravstva. C.4.3.C.4.3.C.4.3.C.4.3.C C C C Obrazla!e pravo na izdavanje zdravstvene iskaznice EU-a.

Opisuje mogu'nosti i va!nost ranog otkrivanja bolesti u mu%karaca i !ena. Nabraja usluge e-zdravstva. Prepoznaje prava iz zdravstvene za%tite uklju(uju'i zdravstvenu iskaznicu EU-a .

Sudjeluje u programima i mogu'nostima ranog otkrivanja bolesti u svojoj okolini, Koristi se uslugama e-zdravstva. Koristi se pravima iz zdravstvene za%tite.

Prihva'a stav o va!nosti preventivnih pregleda zbog ranog otkrivanja bolesti i uspije%nijeg lije(enja. Prihva'a prednosti usluga e-zdrastva.

- integrirano u Biologiju i u sat razredne zajednice - u debatnim radionicama (u!ivo i internetski)

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SASASASADR*AJIDR*AJIDR*AJIDR*AJI

• opasnosti u svakodnevnom !ivotu karakteristi(ne za mlade: kemikalije, lijekovi, o%tri predmeti, igla, sunce, elementarne nepogode, solarij, vodene povr%ine, buka, pirotehni(ka sredstva i sl. – rizici i za%tita; tetoviranje i piercing

• (itanje upute o lijeku

• naj(e%'e akutne zdravstvene smetnje (epilepti(ni napad, hipoglikemija, astmati(ni napad, anafilaksija i druge alergijske reakcije, sr(ani i mo!dani udar)

• relevantne zdravstvene informacije; pru!anje prve pomo'i; krvne grupe

• osnovne informacije o naj(e%'im kroni(nim nezaraznim bolestima koje su globalni javnozdravstveni problem jer se veliki broj ljudi i djece nosi s njima (sr(ano!ilne bolesti – mo!dani udar, sr(ani udar itd., di%ne i maligne bolest), oboljenja u obitelji kao rizi(ni (imbenici

• va!nost ranog otkrivanja bolesti (sr(ano!ilne bolesti, zlo'udne bolesti, ginekolo%ki pregled, visoki krvni tlak, poreme'aji masti u krvi, debljina, %e'erna bolest)

• uporaba defibrilatora

• rizici – pretilost, smanjena tjelesna aktivnost i pu%enje rizici su na koje mo!emo djelovati promjenom pona%anja. Npr. pretilost djece vodi u pretilost odrasle dobi te mo!e dovesti do razli(itih stanja, kao %to su smetnje disanja, kardiovaskularne bolesti (ateroskleroza, povi%en krvni tlak, mo!dani i sr(ani udar), rezistencija na inzulin, potencijalni razvoj %e'erne bolesti, psiholo%ke tegobe, premaligna stanja i maligne bolesti

• u(enici kojima je potrebna pomo'

• e-zdravstvo (e-uputnica, e-naru(ivanje, e-recept, e-gra)ani); zdravstvena iskaznica EU-a

Page 33: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–32

DOMENA POMO$ I SAMOPOMO$- 5555. CIKLU. CIKLU. CIKLU. CIKLUS S S S (3. I 4. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; (3. I 4. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; (3. I 4. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; (3. I 4. RAZRED #ETVEROGODI&NJIH; 2222. I . I . I . I 3333. RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA). RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA). RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA). RAZRED TROGODI&NJIH SREDNJO&KOLSKIH PROGRAMA)

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNA OBRAZOVNA OBRAZOVNA OBRAZOVNA

O#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJAO#EKIVANJA ZNANJEZNANJEZNANJEZNANJE VJE&TINEVJE&TINEVJE&TINEVJE&TINE STAVOVISTAVOVISTAVOVISTAVOVI PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE O#EKIVANJAVANJE O#EKIVANJAVANJE O#EKIVANJAVANJE O#EKIVANJA

C.5.1.C.5.1.C.5.1.C.5.1.A A A A Prepoznaje rizike s kojim se susre'u mladi voza(i automobila i motocikla. C.5.1.C.5.1.C.5.1.C.5.1.B B B B Analizira opasnosti iz okoline, prepoznaje rizi(ne situacije i izbjegava ih. C.5.1.C.5.1.C.5.1.C.5.1.C C C C Opisuje profesionalne rizike pojedinih zanimanja.

Obja%njava rizike s kojim se susre'u mladi voza(i. Obja%njava nastanak i negativne posljedice rizi(nih pona%anja u svakodnevnom !ivotu. Opisuje zanimanja s kojima se povezuju profesionalni rizici.

Primjenjuje znanja o postupanju u rizi(nim situacijama (sun(anica, kolaps, toplinski gr(evi…). Tra!i lije(ni(ku pomo'.

Usvaja stav o %tetnosti pretjeranog izlaganja suncu i vru'inama. Prihva'a i po%tuje pona%anje u skladu s pravilima za sprje(avanje rizika u prometu.

- suradnja s MUP-om - suradnja sa stru(nom slu!bom %kole - suradnja s timom %kolske medicine

C.5.2.C.5.2.C.5.2.C.5.2.A A A A Identificira i povezuje razli(ite rizike za zdravlje i naj(e%'e kroni(ne zdravstvene smetnje te obja%njava postupke samopomo'i/pomo'i. C.5.2.C.5.2.C.5.2.C.5.2.B B B B Navodi kada i gdje potra!iti lije(ni(ku pomo' pri naj(e%'im zdravstvenim smetnjama i problemima.

Raspravlja o razli(itim rizicima za zdravlje, nabraja naj(e%'e kroni(ne zdravstvene smetnje, obja%njava postupke samopomo'i, obrazla!e kada i gdje je potrebno potra!iti lije(ni(ku pomo'. Navodi izvore informacija o zdravlju i bolesti. Obja%njava va!nost odazivanja na preventivne preglede.

Primjenjuje postupke samopomo'i i pomo'i pri naj(e%'im zdravstvenim smetnjama. Donosi odgovorne i pravilne odluke o preventivnim pregledima i programima i zdravlju.

U(enik pozitivno vrednuje dono%enje odgovornih odluka o zdravlju, %kolovanju, radu, pona%anju i sl. Prihva'a va!nost brige o zdravlju i znanja o bolestima i lijekovima te va!nost tra!enja lije(ni(ke pomo'i kada je potrebno.

- tematske debate i parlaonice - projektno

Page 34: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–33

C.5.3.C.5.3.C.5.3.C.5.3.A A A A Povezuje va!nost sistematskih i preventivnih pregleda s o(uvanjem zdravlja. CCCC.5.3..5.3..5.3..5.3.B B B B Opisuje naj(e%'e profesionalne rizike za zdravlje. C.5.3.C.5.3.C.5.3.C.5.3.CCCC.... Obja%njava va!nost i zna(enje donatorske kartice i darivanja krvi, tkiva i organa.

Procjenjuje va!nost sistematskih i preventivnih pregleda. Opisuje postupak izdavanja/dobivanja donatorske kartice te zna(enje i postupke darivanja krvi, tkiva i organa. Obja%njava i nabraja naj(e%'e profesionalne rizike za zdravlje.

Odaziva se na sistematske i preventivne preglede. Pru!a samopomo' i pomo' pri ozljedama i nesre'ama na radu.

Po%tuje pravila za%tite na radu. Razvija stav da je darivanje krvi, tkiva i organa humano i da time poma!emo drugima.

- radionice u suradnji s timom %kolske medicine te s timom medicine rada

KLJU#NIKLJU#NIKLJU#NIKLJU#NI SADR*AJISADR*AJISADR*AJISADR*AJI

• opasnosti pretjeranog izlaganja suncu i UV zra(enju, toplini/vru'ini (sun(anica, kolaps, toplinski gr(evi, opasnosti solarija, preporuka da ga mla)i od 18 godina ne upotrebljavaju, rak ko!e)

• hladno'a/ozebline, elementarne nepogode, ubod krpelja, komaraca i ugriz !ivotinja, rizici, samopomo' i lije(enje naj(e%'ih kroni(nih zdravstvenih smetnji (prehrana, tjelesna neaktivnost, higijena, psihoaktivne tvari, pu%enje, spolno prenosive bolesti i naj(e%'i spolni problemi mladih, anksioznost, depresivnost i dr.)

• ku'no mjerenje krvnog tlaka

• preventivni pregledi (visoki krvni tlak, debljina, %e'erna bolest)

• profesionalni rizici za zdravlje

• darivanje krvi, tkiva i organa

Page 35: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–34

E. U#ENJE I POU#AVANJE ME"UPREDMETNE TEMEE. U#ENJE I POU#AVANJE ME"UPREDMETNE TEMEE. U#ENJE I POU#AVANJE ME"UPREDMETNE TEMEE. U#ENJE I POU#AVANJE ME"UPREDMETNE TEME

Organizacija u(enja i pou(avanjaOrganizacija u(enja i pou(avanjaOrganizacija u(enja i pou(avanjaOrganizacija u(enja i pou(avanja

Me"upredmetna tema Zdravlje u #koli se ostvaruje u svim oblicima u!enja i pou!avanja ovisno o o!ekivanjima koja su odre"ena kurikulumom. O!ekivanja ove me"upredmetne teme integriraju se u sve nastavne predmete: obvezne, izborne, fakultativne, u izvannastavne aktivnosti te sat razrednika. Te se aktivnosti provode u razli!itim oblicima u!enja i pou!avanja.

Nositelji su provedbe me"upredmetne teme Zdravlje u!itelji, stru!ni suradnici i timovi #kolske medicine. Suradnici mogu biti stru!njaci razli!itih profila ovisno o sadr$aju edukacije (drugi zdravstveni djelatnici, djelatnici Zavoda za javno zdravstvo, djelatnici MUP-a i drugih javnih ustanova).

Teme, na!in organizacije u!enja i pou!avanja te nositelji pojedinih aktivnosti planiraju se detaljnije u okviru #kolskog kurikuluma.

Ostvarivanje o!ekivanja i njihovo vrednovanje obveza je svih navedenih nositelja.

Za ostvarivanje ciljeva va$no je i #kolsko okru$enje u kojemu se aktivnosti provode. Za u!enike bi #kola trebala biti sigurno i privla!no okru$enje koje im omogu%ava nesmetano u!enje, rast i razvoj. 'kola u cjelini promi!e zdravlje. Stvaranje pozitivnoga #kolskog ozra!ja doprinosi razvijanju odgovornog pona#anja i zdravlju pojedinca.

Iskustva u(enjaIskustva u(enjaIskustva u(enjaIskustva u(enja

Ve%ina o!ekivanja me"upredmetne teme Zdravlje sastavni je dio strukture postoje%ih predmeta te ima svoju primjenu u procesu u!enja i pou!avanja. Odgojno-obrazovna o!ekivanja i ishodi u!enja me"upredmetne teme Zdravlje ostvaruju se kao zasebne teme ili kao dio drugih tematskih cjelina.

Pojedini predmeti izravno su povezani s realizacijom ciljeva me"upredmetne teme Zdravlje kao #to su Priroda i dru#tvo, Priroda, Biologija i Tjelesna i zdravstvena kultura. Me"utim, i ostali predmeti imaju obvezu i odgovornost integracije i provedbe zdravstvenih sadr$aja i sadr$aja od zdravstvene va$nosti.

Strukovni i gimnazijski programi sa svojom strukturom predmeta imaju ugra"ene odre"ene zdravstvene teme, ali imaju i mogu%nost integriranja dodatnih zdravstvenih sadr$aja te tako utje!u na zdravstveno opismenjavanje u!enika.

Odgojno-obrazovna o!ekivanja najbolje se ostvaruju integracijom iste zdravstvene teme u vi#e predmeta. Svaki predmet s aspekta svoje struke oboga%uje razvoj u!enika i mo$e, ostvaruju%i svoje ishode, ostvarivati i o!ekivanja me"upredmetne teme Zdravlje.

Podru!je knji$evnosti mo$e imati sna$an utjecaj na promociju zdravlja, osobito za ispunjenje o!ekivanja domene mentalnog i socijalnog zdravlja. (itanjem i analizom knji$evnih djela u!enicima se pru$a prilika da kriti!ki promi#ljaju i zaklju!uju, emocionalno se anga$iraju suosje%aju%i ili postavljaju%i se u situaciju u kojoj su likovi iz knji$evnog djela. Integriramo li takav sadr$aj s podru!jem kreativnog izra$avanja u literarnim radovima, Likovnoj i Glazbenoj kulturi, u!enici dobivaju mogu%nost potpunoga psihi!kog i emocionalnog do$ivljaja. Takvim radom svi u!enici aktivno sudjeluju u skladu sa svojim sposobnostima i interesima.

Po$eljna je organizacija projektnih dana na razini razreda ili cijele #kole (organizacija i obilje$avanje me"unarodnih dana kojima se promi!e zdravlje) na kojima %e biti organizirana predavanja, radionice, debate i kulturne i sportske aktivnosti. Tako"er, u organiziranim projektnim danima mo$e se integrirati rad vi#e me"upredmetnih tema.

Pozitivna iskustva u!enja, usmjerena cilju, stje!u se provo"enjem #kolskih preventivnih programa predvi"enih #kolskim kurikulumom. Tako"er, osnivanjem i provo"enjem aktivnosti sportskih i zdravstvenih klubova unutar #kole izravno se provode ciljevi ove me"upredmetne teme.

Page 36: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–35

Uloga u(itelja i stru(nih suradnikaUloga u(itelja i stru(nih suradnikaUloga u(itelja i stru(nih suradnikaUloga u(itelja i stru(nih suradnika

U!itelj promi#lja i odabire najbolje na!ine, metode, oblike rada, materijale, izvore, vremenski okvir i okru$enje vode%i ra!una o predznanjima, iskustvima i potrebama u!enika.

U!itelj ima autonomiju pri odabiru na!ina i pristupa realizaciji pojedinih tema i aktivnosti me"upredmetne teme Zdravlje, ali i odgovornost za njihovo provo"enje. Odgovornost je svakog u!itelja da prona"e prostor unutar svojeg predmeta za integraciju ovih tema, osmi#ljavanje kreativnog na!ina provedbe i motiviranja u!enika.

Metode i oblici rada kojima se u!itelji, stru!ni suradnici i lije!nici mogu koristiti u ostvarivanju o!ekivanja raznovrsni su. Posebno je va$no suradni!ko u!enje i timski rad, rad u malim skupinama, kao i individualan pristup svakom u!eniku. U!enicima treba omogu%iti prakti!an rad i sudjelovanje u svim aktivnostima. Odre"ene teme najdjelotvornije je provesti projektnim radom koji osim timskog rada omogu%ava samostalnost i kreativnost.

Ostvarivanje o!ekivanja me"upredmetne teme Zdravlje najbolje se ostvaruje radioni!kim tipom rada u kojemu se koriste kreativne tehnike koje omogu%avaju razvoj vje#tina i stavova. Ovo je podru!je u kojemu se participacija i aktivna uklju!enost u!enika apsolutno treba poticati. Neophodno je razviti na!ine na koje %e se istaknuti, odnosno dati aktivna uloga u!enicima koji su slabije prihva%eni u razrednom okru$enju.

Pristup u!enju i pou!avanju me"upredmetne teme Zdravlje individualan je, a poseban je naglasak na podr#ci u!enicima s te#ko%ama i druk!ijim potrebama.

Veliku ulogu u ostvarivanju o!ekivanja me"upredmetne teme Zdravlje imaju stru!ni suradnici u #koli: pedagog, psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog koji bi trebali biti nositelji ve%ine aktivnosti koje se povezuju s unaprje"ivanjem mentalnog i socijalnog zdravlja u!enika.

Materijali i izvoriMaterijali i izvoriMaterijali i izvoriMaterijali i izvori

U u!enju i pou!avanju me"upredmetne teme Zdravlje koriste se razna nastavna sredstava, pomagala i materijali. Po$eljna je uporaba razli!itoga vizualnog, audiovizualnog i drugog materijala kao #to su modeli, sheme, fotografije, anatomski atlasi, ud$benici, videoprojekcije, multimedijalne projekcije, filmovi, internetski sadr$aji i sl. Odre"ene situacije mogu se simulirati, poput zaustavljanja krvarenja iz nosa, reanimacija, nenasilno rje#avanje sukoba i sl.

U u!enju i pou!avanju va$no je aktivno sudjelovanje u!enika koji sami izra"uju edukativne materijale: plakate, modele, crte$e, slikopri!e, slikovnice, pisane radove raznih oblika i sli!no. Va$an je izvor znanja i informacijska tehnologija te uporaba internetskih sadr$aja kao izvora znanja. Zada%a je u!itelja osposobiti u!enike da znaju prepoznati provjerene i sigurne izvore. Za u!enje i pou!avanje me"upredmetne teme Zdravlje koriste se raznovrsni materijali i izvori. Za ispunjenje o!ekivanja u!itelje se poti!e na kori#tenje relevantnom literaturom i na cjelo$ivotno u!enje.

Okru!enjeOkru!enjeOkru!enjeOkru!enje

Najve%i dio u!enja i pou!avanja ostvaruje se unutar #kolskog prostora. Stoga treba iznimno brinuti o ure"enju #kolskog okru$enja i interijera #kole. 'kola mora biti prostor u kojemu su zdravi izbori lako dostupni, poput higijenskih uvjeta, zdrave prehrane, vode za pi%e i uvjeta za tjelesnu aktivnost. 'kola osigurava uvjete za nesmetano odvijanje procesa u!enja i pou!avanja.

Pri ostvarivanja odre"enih o!ekivanja provodi se izvanu!ioni!ka nastava. Jedan od oblika izvanu!ioni!ke nastave posjet je zdravstvenim ustanovama i ordinacijama, policijskoj postaji, organizacijama civilnog dru#tva, kulturnim i sportskim manifestacijama. Organizacijom i provo"enjem terenske nastave, jednodnevnih i vi#ednevnih #kolskih izleta promi!u se zdravi izbori i zdravi stilovi $ivota.

Page 37: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–36

Predvi)eno vrijemPredvi)eno vrijemPredvi)eno vrijemPredvi)eno vrijemeeee

Ve%ina o!ekivanja kurikulumom je ugra"ena u pojedine predmete i odra"uje se tijekom nastavne godine. Neke se teme mogu provoditi u razli!itim programima, projektima i aktivnostima. Za njihovu realizaciju potrebno je predvidjeti i planirati vrijeme ostvarenja #kolskim kurikulumom. Za ostvarivanje pojedinih o!ekivanja po$eljno je iskoristiti sat razrednika.

Tijekom prvog ciklusa ve%em dijelu o!ekivanja potrebno je svakodnevno posve%ivati pozornost s obzirom na to da u!enici tek zapo!inju sa #kolovanjem. Oni stje!u svoja prva iskustva i imaju priliku za usvajanje novih znanja i vje#tina. Pojedina o!ekivanja potrebno je ostvariti tijekom vi#e nastavnih sati i u vi#e navrata ponavljati (npr. pona#anje i sigurnost u prometu), dok %e se neka o!ekivanja ostvariti uz svakodnevno ponavljanje kao jedan manji ili ve%i dio sata (higijena ruku, pristojno pona#anje i sl.). Neka %e se povremeno ponavljati tijekom ciklusa (emocije i razvoj empatije ili pomo% pri krvarenju iz nosa itd.). Tijekom kasnijih ciklusa o!ekivanja se ponavljaju i produbljuju u skladu s potrebama pojedinca, razrednih odjela i #kolskog okru$enja.

Grupiranje djece i u(enikaGrupiranje djece i u(enikaGrupiranje djece i u(enikaGrupiranje djece i u(enika

S obzirom na cilj koji $elimo posti%i va$no je izabrati primjerene oblike rada. Zdravstvene teme ostvaruju se razli!itim oblicima rada: individualan rad (npr. osobna higijena, samopomo%, odlu!ivanje), rad u paru (npr. imobilizacija ruke), rad u skupini ili s cijelim razredom (npr. promocija odre"enih zdravstvenih tema, npr. o zdravoj prehrani, prevenciji pu#enja, mentalnom zdravlju, spolnom i reproduktivnom zdravlju i sl.). Za neke teme (npr. prevencija spolno prenosivih bolesti, prevencija vr#nja!kog nasilja) po$eljno je planirati mentoriranu vr#nja!ku edukaciju kojom stariji u!enici pou!avaju mla"e.

Za pojedine teme mogu%e je organizirati predavanja, izlaganja i demonstracije za vi#e razrednih odjeljenja odjednom.

Za djecu s te#ko%ama u razvoju trebalo bi planirati raznovrsne aktivnosti kojima %e se omogu%iti njihovo uklju!ivanje i uspje#no sudjelovanje (npr. primjenom kreativnih tehnika u okviru umjetni!kog podru!ja). S druge strane, dobro je razvijati potencijale darovite djece koja mogu oblikovati odre"ene programe, voditi projekte, vr#iti mentoriranu vr#nja!ku edukaciju i sli!no.

Osim u!itelja, stru!nih suradnika i timova #kolske medicine u ostvarenju pojedinih tema mogu pomo%i roditelji i drugi zainteresirani !lanovi zajednice. Svi zajedno svojim stilom $ivota i njegovanjem svakodnevnih zdravstvenih standarda pru$aju u!enicima model zdravstvenog pona#anja.

U!enjem i pou!avanjem u me"upredmetnoj temi Zdravlje odgajamo i obrazujemo zdravstveno osvije#tene i pismene u!enike, a dugoro!no gledano odrasle osobe koji %e se znati zauzeti za svoje zdravlje.

Page 38: ZdravljePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me !upredmetne teme Zdravlje. Okvir na - cionalnog kurikuluma ("#$ ) odre !uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata,

— NACIONALNI KURIKULUM ME"UPREDMETNE TEME ZDRAVLJE

–37

F. VREDNOVANJE ME"UPREDMETNE TEMEF. VREDNOVANJE ME"UPREDMETNE TEMEF. VREDNOVANJE ME"UPREDMETNE TEMEF. VREDNOVANJE ME"UPREDMETNE TEME

Osnovna je svrha vrednovanja pra%enje napredovanja u!enika, primjena znanja i vje#tina na nove situacije te poticanje na kontinuirano u!enje. Procjenjivanje sadr$aja me"upredmetne teme Zdravljesastavni je dio procesa u!enja i pou!avanja. U!enicima i njihovim roditeljima pru$a kontinuirane, pravodobne i kvalitetne povratne informacije o napredovanju djece i mladih, u!iteljima daje informacije o njihovoj praksi, a #kolama podatke za budu%e planiranje kurikuluma.

U okviru me"upredmetnog kurikuluma Zdravlje za svih pet ciklusa odgojno-obrazovna o!ekivanja odre"ena su u trima domenama. Kontinuirano se prati u!enikova razina usvojenosti znanja, vje#tina i stavova na osnovi odre"enih o!ekivanja. Jasni kriteriji, odnosno konkretni ishodi u!enja, omogu%avaju procjenu uspje#nosti u!enika u postizanju (ostvarivanju) odgojno-obrazovnih o!ekivanja u procesu vanjskog vrednovanja.

Napredovanje u!enika prati se u okviru svih nastavnih predmeta, sata razrednika i izvannastavnih aktivnosti. Procjenjuje se individualni napredak svakog u!enika posebno.

U procesu pra%enja u!enja u me"upredmetnoj temi Zdravlje koriste se razli!iti pristupi i metode prilago"ene o!ekivanjima i kontekstu u kojemu se u!enje odvija.

Procjena razine postignu%a u!enika ostvaruje se integracijom razli!itih izvora podataka. Kontinuirano pra%enje u!enika uvjet je za vrednovanje napredovanja.

Pristupi i metode pra%enja koje se koriste:

1. Procjene u!itelja i stru!nih suradnika1. Procjene u!itelja i stru!nih suradnika1. Procjene u!itelja i stru!nih suradnika1. Procjene u!itelja i stru!nih suradnika

Na po!etku svakog ciklusa djeci i mladima obja#njavaju se odgojno-obrazovna o!ekivanja. Procjenjivanje razine postignu%a opisno je, a ne broj!ano i uklju!uje postignutu razinu o!ekivanja.

U svrhu pra%enja ostvarenosti o!ekivanja koriste se u!eni!ke mape u kojima se pohranjuju radovi u!enika, informacije o sudjelovanju u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima za svaki pojedini ciklus te bilje#ke u!itelja i stru!nih suradnika o u!eniku. U!itelji i stru!ni suradnici prate napredak u!enika s pomo%u provjerene liste pripremljenih prema o!ekivanjima, a po potrebi primjenjuju se i drugi na!ini pra%enja i procjene.

2. U!enikove procjene2. U!enikove procjene2. U!enikove procjene2. U!enikove procjene

U!enikova procjena uklju!uje samoprocjenu u!enika i povratnu informaciju vr#njaka, #to u!enicima poma$e u razumijevanju sebe, drugih i odnosa s njima, vrijednosti tjelesnog, mentalnog i socijalnog zdravlja.

Tijekom pojedinog ciklusa u!enici i roditelji dobivaju verbalne povratne informacije o postizanju ishoda radi unaprje"ivanja u!enja i napredovanja. Povratne su informacije konstruktivne, jasne, usmjerene na pona#anje, ohrabruju%e i poticajne za u!enike i roditelje te usmjeravaju djecu i mlade prema postizanju #to boljega osobnog uspjeha.

Izvje#taje o ostvarenju odgojno-obrazovnih o!ekivanja u!enika daju u!itelji i stru!ni suradnici koji rade s djecom i mladima. Sve prikupljene podatke razrednik objedinjuje u jedan izvje#taj koji se daje u!enicima i roditeljima na kraju svakog ciklusa. Izvje#tavanje se provodi davanjem opisne procjene pismenim putem.