predavanja iz stampanja i tehnika
TRANSCRIPT
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 1
Predavanja iz Štampanja i tehnika štampanja
2013-2014
- samo za internu upotrebu na Grafičkom fakultetu u Kiseljaku -
Predrag Živković
Beograd, 2014.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 2
Fakultet Fakultet za tehničke studije
Šifra predmeta: 04.043-B
Naziv predmeta: ŠTAMPA I TEHNIKA ŠTAMPANJA
Nivo: dodiplomski Godina: III Semestar: VI Broj ECTS kredita: 4
Status: obavezni Broj sati sedmično: 2+1+1 Ukupno broj sati: 30P+15V+15S
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje temeljnog teoretskog znanja o glavnim i malim tehnikama štampe/ tiska.
1.2.Ishod učenja: Studenti je osposobljen temeljnim znanjem o svim tehnikama štampe/tiska.
1.3.Predmeti koji su preduslov za polaganje:
Nema.
1.4.Osnovne tematske jedinice:
1.Definiranje osnovnih pojmova. Opća tehnologija tiska. Zakonitosti. Razrada. 2.Pripremna proizvodnja. Direktna proizvodnja (tisak). Završna proizvodnja. 3.Tehnološka priprema rada za tisak – faze rada. Tok proizvodnog procesa tiska u ovisnosti o vrsti, obliku, složenosti grafičkog proizvoda i sredstvima za rad.
4.Faze rada u ovisnosti o vrsti grafičkog proizvoda, o pojedinim tehničko tehnološkim cjelinama (knjižni blok, korice, ovitak, predlist, prilozi) pojedinog grafičkog proizvoda.
5.Kriteriji odabira: tehnike tiska, osnovnih materijala, reda papira. Analiza potrošnje osnovnih materijala u skladu s uvjetima proizvodnje. Postavni arak. Formati papira.
6.Standard tiskarskog stroja. Kriteriji izbora tiskarskih strojeva. 7.Smještaj grafičkog proizvoda na arak. Izračunavanje broja KA i razmještaj stranica. Određivanje: redoslijeda tiska, linija veza (hrpta), reza prije tiska i poslije tiska, savijanja, čeonih i bočnih maraka, ulagaćih kutova. Proračun marga. Montažni arak.
8.Proračun potrebnih količina: materijala, papira, bojila. Normativi: rada, potrošnje materijala. Razrada proizvodnog procesa za tisak knjige.
9.Tehnologija glavnih tehnika tiska: ulagaći uređaj, pritisak u tisku, uređaj za bojenje, izlagaći uređaj. Tiskovne podloge za knjigotisak, offset, bakrotisak, kjnigotisak.
10.Tehnika ofsetnog tiska na arke. Probni tisak. Mali i ofsetni strojevi srednjeg formata. 11.Ofsetni strojevi velikog formata. Podešavanje. Tisak. Problemi u tisku. Ofsetna guma. Cilindri. Pritisak. Toniranje. Paser. Sušenje.
Preslikavanje. Prašina. 12.Tehnika i strojevi bakrotiska na arke. Ulaganje i transport araka. Tipovi tiskovnih formi. 13.Tisak iz kotura. Značajke tiska iz kotura. Pripremanje i mijenjanje kotura. Izlaganje otisaka. Posebnosti tehnološkog postupka tiska na
traku. 14.Knjigotisak iz kotura. Uređaji za bojenje. Tiskovna jedinica. Tiskovni agregati. Tiskovne forme. Uvođenje papirne trake u stroj.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 3
Karakteristike otisaka. 15.Ofsetni tisak na traku iz kotura. Upravljanje ofsetnom rotacijom. Bakrotisak na traku iz kotura. Upravljanje bakro rotacijom. Sigurnost
pri radu.
2.NAČIN ORGANIZIRANJA NASTAVE:
Opis aktivnosti (%):
2.1.Način izvođenja nastave:
1.predavanja 2.vježbe 3.diskusije 4.prezentacije
40 % 20 % 20 % 20 %
2.2.Broj sati opterećenja studenta:
1.Predavanja – direktna nastava 2.Predavanja – zajedničke vježbe 3.Samostalno učenje 4.Izrada i obrana seminarskog rada 5.Ostale aktivnosti UKUPNO
30 (1,11) 15 (0,56) 25 (0,92) 15 (0,56) 23 (0,85) 108 sati 4 ECTS
Učešće u ocjeni (%):
2.3.Način ocjenjivanja: 1.prisustvo na nastavi 2.seminarski rad 3.parcijalni testovi 4.završni ispit
0– 10 % 0– 15 % 0– 30 % 0– 45 %
3.LITERATURA: Osnovna literatura: 1.Bolanča, S.: Glavne tehnike tiska, Acta Graphica, Zagreb, 1997. 2.Kipphan, H.: Hand Book of Print Media, Springer, Berlin, 2001. 3.Speirs, H.: Prints Estimators-The Handbook, British Printing Industries Federation, London, 1996. Dopunska literatura:
1.Field, G.: Color and Its Reproduction, GATF Press (Second edition), Pittsburgh, 1999. 2.Johnson, H.: Mastering Digital Printing, The Photographer's and Artist's Guide to High-Quality Digital Output, Muska & Lipman, Canada, 2002.
3.Levlin, J., Soderhjelm, L.: Pulp and Paper Testing, Fapet Oy, Helsinki 1999.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 4
Sadržaj STJECANJE TEMELJNOG TEORETSKOG ZNANJA O GLAVNIM I MALIM TEHNIKAMA ŠTAMPE/ TISKA. ....................................................................................................................... 2
1. ŠTAMPANJE KAO TEHNOLOŠKI POSTUPAK..................................................................................................................................................................................... 8
2. GRAFIČKI PROIZVODI .......................................................................................................................................................................................................................... 15
3. POSTUPAK ŠTAMPANJA NA ŠTAMPARSKIM MAŠINAMA. ......................................................................................................................................................... 21
4. KARAKTERISTIČNA OBELEŽJA POSTUPKA ŠTAMPANJA ........................................................................................................................................................... 23
5. SISTEMI ŠTAMPARSKE MAŠINE: SISTEM ZA VOĐENJE PODLOGE. .......................................................................................................................................... 37
6. SISTEMI ŠTAMPARSKE MAŠINE: SISTEM ZA BOJU. ..................................................................................................................................................................... 45
7. SISTEMI ŠTAMPARSKE MAŠINE: ŠTAMPARSKI SISTEM. OSNOVNA PODELA I FUNKCIJA ŠTAMPARSKOG SISTEMA. ............................................... 49
8. FAZE POSTUPKA ŠTAMPANJA: PRIPREMA ZA ŠTAMPANJE. ...................................................................................................................................................... 53
9. FAZE POSTUPKA ŠTAMPANJA: PODEŠAVANJE ŠTAMPARSKE MAŠINE. ................................................................................................................................ 56
10. FAZE POSTUPKA ŠTAMPANJA: KONTINUALNO ŠTAMPANJE. ................................................................................................................................................... 59
11. FAZE POSTUPKA ŠTAMPANJA: ZAUSTAVLJANJE MAŠINE. ....................................................................................................................................................... 61
12. ŠTAMPARSKI TABAK/ARAK, OSNOVNI ELEMENTI. ..................................................................................................................................................................... 64
13. KRITERIJUM ODABIRA PAPIRA ZA IZRADU POJEDINIH GRAFIČKIH PROIZVODA ILI DIJELOVA TIH PROIZVODA. .................................................... 70
14. ANALIZA POTROŠNJE BOJE. ............................................................................................................................................................................................................... 75
15. OSNOVNE KARAKTERISTIKE I OBLAST PRIMENE TIPO ŠTAMPE. ............................................................................................................................................ 79
16. PRINCIP RADA ZAKLOPNE MAŠINE HEIDELBERG. NAVESTI NAZIVE GLAVNIH DELOVA ŠTAMPARSKE MAŠINE ZA TIPO ŠTAMPU,
PRIKAZANE NA SLICI I OBJASNITI PRINCIP RADA OVE MAŠINE. -- ......................................................................................................................................... 86
17. PRIPREMNE OPERACIJE: PRIPREMA PODLOGE ZA ŠTAMPANJE ............................................................................................................................................... 89
18. PODEŠAVANJE ŠTAMPARSKE MAŠINE: ZAKLOPNA MAŠINA SA AUTOMATSKIM ULAGANJEM. PODEŠAVANJE SISTEMA ZA BOJU. --............... 91
19. PODEŠAVANJE ZAKLOPNE MAŠINE SA AUTOMATSKIM ULAGANJEM. PODEŠAVANJE ŠTAMPARSKOG SISTEMA. -- ............................................... 94
20. ZAVRŠNE OPERACIJE -- ..................................................................................................................................................................................................................... 101
21. OSNOVNE KARAKTERISTIKE I OBLAST PRIMENE FLEKSO ŠTAMPE. .................................................................................................................................... 103
22. MAŠINE ZA FLEKSO ŠTAMPU. OZNAČITI BROJEVIMA NAZIVE GLAVNIH DELOVA ŠTAMPARSKE MAŠINE ZA TIPO/FLEKSO ŠTAMPU
PRIKAZANE NA SLICI I NAVESTI NJIHOVE NAZIVE. OZNAČITI POJEDINE SISTEME OVE ŠTAMPARSKE MAŠINE. UKRATKO OBJASNITI
PRINCIP RADA. .................................................................................................................................................................................................................................... 105
23. PRINCIP RADA SISTEMA ZA BOJU I ŠTAMPANJE U FLEKSO ŠTAMPI. ................................................................................................................................... 113
24. GRAĐA I FUNKCIJA ANILOKS (ANILOX) VALJKA. OD KOJIH MATERIJALA SE PRAVE RASTER VALJCI? KOJE SE TEHNIKE KORISTE ZA
FORMIRANJE ĆELIJA. KOJI OBLICI ĆELIJA SE KORISTE. KAKO OBLIK ĆELIJE UTIČE NA PRENOS BOJE IZ ĆELIJE NA FORMU? .......................... 119
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 5
25. PODEŠAVANJE SISTEMA ŠTAMPARSKE MAŠINE ZA FLEKSO ŠTAMPU I KONTROLISANJE TOKOM KONTINUALNOG ŠTAMPANJA. .................. 127
26. POJAM OFSET ŠTAMPE I PODRUČJE PRIMENE ............................................................................................................................................................................ 133
27. KONSTRUKCIJA MAŠINA ZA OFSET ŠTAMPU .............................................................................................................................................................................. 136
28. PRINCIP RADA I KONSTRUKCIJA URЕĐAJA ZA ULAGANJE. .................................................................................................................................................... 139
29. KONSTRUKCIJA I PRINCIP RADA UREĐAJA ZA PREBACIVANJE TABAKA SA TRANSPORTNE DASKE NA ŠTAMPARSKI CILINDAR.................... 147
30. KONSTRUKCIJA I PRINCIP RADA UREĐAJA ZA TRANSPORT TABAKA IZMEĐU DVE ŠTAMPARSKE SEKCIJE. --....................................................... 152
31. KONSTRUKCIJA I PRINCIP RADA UREĐAJA ZA IZLAGANJE .................................................................................................................................................... 155
32. PRIPREMA TABAČNIH MAŠINA ZA OFSET ŠTAMPU – PODEŠAVANJE SISTEMA ZA VOĐENJE PODLOGE ................................................................... 158
33. FIZIČKO-HEMIJSKE OSNOVE KONVENCIONALNE OFSET ŠTAMPE -- .................................................................................................................................... 163
34. KONSTRUKCIJA I PRINCIP RADA SISTEMA ZA BOJU ................................................................................................................................................................. 172
35. KONSTRUKCIJA I PRINCIP RADA SISTEMA ZA VLAŽENJE ....................................................................................................................................................... 176
36. MEHANIZAM NANOŠENJA BOJE I RASTVORA ZA VLAŽENJE NA OFSET ŠTAMPARSKU FORMU -- ............................................................................... 184
37. PRIPREMA TABAČNIH MAŠINA ZA OFSET ŠTAMPU –PODEŠAVANJE SISTEMA ZA BOJU ................................................................................................ 188
38. PRIPREMA TABAČNIH MAŠINA ZA OFSET ŠTAMPU - PODEŠAVANJE SISTEMA ZA VLAŽENJE -- .................................................................................. 191
39. PODEŠAVANJE ŠTAMPARSKOG SISTEMA – POSTAVLJANJE ŠTAMPARSKE FORME I OFSET POKRIVKE .................................................................... 194
40. PODEŠAVANJE PRITISKA ŠTAMPANJA.......................................................................................................................................................................................... 202
41. PONAŠANJE I IZBOR OFSET POKRIVKE PRI ŠTAMPANJU ......................................................................................................................................................... 206
42. PROMENA DIMENZIJA ŠTAMPAJUĆEG ELEMENTA -- ................................................................................................................................................................ 211
43. KONSTRUKCIJA I PRINCIP RADA UREĐAJA ZA ULAGANJE ROLNI NA MAŠINAMA ZA ROTACIONU ŠTAMPU IZ ROLNE. ...................................... 216
44. UREĐAJI ZA POGON I TRANSPORT PAPIRNE TRAKE. ................................................................................................................................................................ 222
45. UREĐAJ ZA IZLAGANJE TRAKE....................................................................................................................................................................................................... 227
46. KARAKTERISTIČNE KONSTRUKCIJE OFSET ROTACIJA ............................................................................................................................................................ 234
47. OSNOVNE KARAKTERISTIKE I OBLAST PRIMENE ROTACIONE DUBOKE ŠTAMPE ........................................................................................................... 241
48. KONSTRUKCIJA I PRINCIP RADA ROTACIONIH MAŠINA ZA DUBOKU ŠTAMPU IZ ROLNE ............................................................................................. 243
49. KONSTRUKCIJA I PRINCIP RADA SISTEMA ZA BOJU I ŠTAMPARSKOG SISTEMA .............................................................................................................. 246
50. TIPOVI I ULOGA NOŽA (RAKELA) U DUBOKOJ ŠTAMPI. ........................................................................................................................................................... 249
51. MEHANIZAM PRENOSA BOJE SA FORME NA PODLOGU U DUBOKOJ ŠTAMPI. ................................................................................................................... 252
52. UTICAJ PARAMETARA ŠTAMPANJA NA PRENOS BOJE SA FORME NA PODLOGU U DUBOKOJ ŠTAMPI. ..................................................................... 255
53. OSNOVNE KARAKTERISTIKE I OBLAST PRIMENE TAMPON ŠTAMPE ................................................................................................................................... 259
54. KONSTRUKCIJA I PRINCIP RADA MAŠINA ZA TAMPON ŠTAMPU .......................................................................................................................................... 261
55. POSTUPAK TAMPON ŠTAMPE -- ...................................................................................................................................................................................................... 266
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 6
56. OSNOVNE KARAKTERISTIKE I OBLAST PRIMENE SITO ŠTAMPE ........................................................................................................................................... 274
57. MAŠINE ZA SITO ŠTAMPU ................................................................................................................................................................................................................ 276
58. POSTUPAK SITO ŠTAMPE .................................................................................................................................................................................................................. 279
ŠTAMPANJE II ................................................................................................................................................................................................................................................... 281
1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE KVALITETA ............................................................................................................................................................................. 282
2. SAVREMENI ASPEKTI POSLOVANJA, PROIZVODA I KVALITETA ........................................................................................................................................... 286
3. KVALITET KAO RELATIVNA KATEGORIJA. ................................................................................................................................................................................. 289
4. KARAKTERISTIKE KVALITETA I OCENA NJIHOVOG NIVOA ................................................................................................................................................... 293
5. KONTROLA KVALITETA .................................................................................................................................................................................................................... 299
6. ISTORIJSKI RAZVOJ UNUTRAŠNJE KONTROLE KVALITETA ................................................................................................................................................... 302
7. SPOLJAŠNJA KONTROLA KVALITETA ........................................................................................................................................................................................... 311
8. MENADŽMENT KVALITETOM .......................................................................................................................................................................................................... 314
9. KARAKTERISTIKE KVALITETA GRAFIČKIH PROIZVODA KOJE SE ODNOSE NA PRIPREMU: TAČNOST SADRŽAJA. LIKOVNO-GRAFIČKO
REŠENJE. ............................................................................................................................................................................................................................................... 317
10. KARAKTERISTIKE KVALITETA GRAFIČKIH PROIZVODA KOJE SE ODNOSE NA ŠTAMPANJE: OPTIČKA GUSTINA PUNOG TONA. ...................... 321
11. DENZITOMETRIJSKA MERENJA. ..................................................................................................................................................................................................... 325
12. MERENJE OPTIČKE GUSTINE SA SUVOG I SVEŽEG OTISKA .................................................................................................................................................... 329
13. PARAMETRI KVALITETA GRAFIČKIH PROIZVODA KOJI SE ODNOSE NA IZGLED OTISKA – TONSKA VREDNOST RASTERA ................................ 333
14. PARAMETRI KVALITETA GRAFIČKIH PROIZVODA KOJI SE ODNOSE NA IZGLED OTISKA – POVEĆANJE TONSKIH VREDNOSTI RASTERA
NA OTISKU ............................................................................................................................................................................................................................................ 336
15. UTICAJ LINIJATURE RASTERA NA POVEĆANJE TONSKE VREDNOSTI RASTERA NA OTISKU. ....................................................................................... 342
16. PARAMETRI KVALITETA GRAFIČKIH PROIZVODA KOJI SE ODNOSE NA IZGLED OTISKA – RELATIVNI KONTRAST ŠTAMPE ............................. 345
17. PARAMETRI KVALITETA GRAFIČKIH PROIZVODA KOJI SE ODNOSE NA IZGLED OTISKA – PREUZIMANJE BOJE (TRAPPING) ............................. 348
18. KARAKTERISTIKE KVALITETA GRAFIČKIH PROIZVODA KOJI SE ODNOSE NA IZGLED OTISKA: SIVI BALANS. SIVOĆA BOJE
(GRAYNESS). GREŠKA TONA BOJE (HUE ERROR). ...................................................................................................................................................................... 350
19. PARAMETRI KVALITETA GRAFIČKIH PROIZVODA KOJI SE ODNOSE NA IZGLED OTISKA – TAČNOST REGISTRA ................................................... 353
20. PARAMETRI KVALITETA GRAFIČKIH PROIZVODA KOJI SE ODNOSE NA IZGLED OTISKA – ODSTUPANJE U BOJI ................................................... 356
21. SPEKTROFOTOMETRIJSKA I KOLORIMETRIJSKA MERENJA. .................................................................................................................................................. 358
22. PARAMETRI KVALITETA GRAFIČKIH PROIZVODA KOJI SE ODNOSE NA IZGLED OTISKA – RASPON REPRODUKOVANIH TONSKIH
VREDNOSTI .......................................................................................................................................................................................................................................... 370
23. POJAVE DUBLIRANJA I POMICANJA U OFSET ŠTAMPI. ............................................................................................................................................................ 373
24. PRIMERI MERNIH KONTROLNIH TRAKA ...................................................................................................................................................................................... 377
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 7
25. SIGNALNI KONTROLNI ELEMENTI ................................................................................................................................................................................................. 381
26. PARAMETRI KVALITETA GRAFIČKIH PROIZVODA – TAČNOST SADRŽAJA ........................................................................................................................ 385
27. PARAMETRI KVALITETA GRAFIČKIH PROIZVODA KOJI SE ODNOSE NA DORADU I ŠTAMPANJE – TAČNOST DIMENZIJA ................................... 388
28. PARAMETRI KVALITETA GRAFIČKIH PROIZVODA KOJI SE ODNOSE NA IZBOR MATERIJALA...................................................................................... 390
29. PARAMETRI KVALITETA GRAFIČKIH PROIZVODA KOJI SE ODNOSE NA DORADU .......................................................................................................... 393
30. STANDARDIZACIJA PROCESA GRAFIČKE PROIZVODNJE U DELU OD PRIJEMA I IZRADE FAJLOVA DO VIZUELNE KOMPARACIJE OTISKA
SA REFERENTNIM UZORKOM .......................................................................................................................................................................................................... 395
31. MOGUĆNOSTI AUTOMATIZACIJE KONTROLISANJA I REGULACIJE KARAKTERISTIKA KVALITETA OTISKA ........................................................... 402
32. NAČIN ORGANIZOVANJA ŠTAMPARIJE ........................................................................................................................................................................................ 409
33. OPLEMENJIVANJE OTISAKA ............................................................................................................................................................................................................ 432
34. DODATNI SISTEMI ŠTAMPARSKIH MAŠINA ZA OFSET ŠTAMPU. SUŠENJE OTISAKA ....................................................................................................... 440
35. BEZVODNI OFSET............................................................................................................................................................................................................................... 444
36. PODEŠAVANJE TAČNOSTI PODUŽNOG I POPREČNOG REGISTRA .......................................................................................................................................... 457
37. POMOĆNI SISTEMI U DUBOKOJ ŠTAMPI ....................................................................................................................................................................................... 460
38. KARAKTERISTIKE OTISAKA NAČINJENIH VISOKOM ŠTAMPOM I KARAKTERISTIČNE GREŠKE .................................................................................. 463
39. KARAKTERISTIČNE GREŠKE NA OTISCIMA NAČINJENIM OFSET ŠTAMPOM. .................................................................................................................... 475
40. KARAKTERISTIKE OTISAKA NAČINJENIH DUBOKOM ŠTAMPOM I KARAKTERISTIČNE GREŠKE ................................................................................ 483
41. ISO 9000: SISTEM KVALITETA .......................................................................................................................................................................................................... 490
42. SISTEM KVALITETA PSO ................................................................................................................................................................................................................... 498
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 8
1. Štampanje kao tehnološki postupak
1.1. Mesto i uloga štampanja
Mesto i uloga štampanja i štampanih prozvoda u savremenim komunikacijama prikazana je na sl. 1.1.
Slika 1.1 Mesto štampanih proizvoda i štampanja u savremenim komunikacijama (Izvor infomacija;
Priprema i obrada informacija; Ideje, sadržaj, oblikovanje; Obrada podataka; Elektronski mediji;
Originali, podaci; Štampani mediji, Produkcija; TV, radio; Internet; Elektronske publikacija na CD-u;
Multimedija; Distribucija; Uređaj za vizuelizaciju; Elektronske informacije; Priprema; Digitalna
štampaa; Konvencionalna štampa; Dorada; Odštampani proizvod; Distribucija; Naručilac, korisnik)
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 9
Opšta tehnološka šema grafičke proizvodnje, u kojoj postupak štampanja zauzima centralno mesto,
prikazana je na slici 1.2.
Slika 1.2 Opšta tehnološka šema grafičke proizvodnje (Izvori informacija; Klijenti, agencije, izdavači;
Originali, podaci; Proizvodni tok; Priprema za štampanje; Forme, podaci; Film, ploče; Lager;
Isporučilac; Potrošni materijal; Odštampane stranice, podaci; Boja, papir; Dorada; Odštampani
proizvod, podaci; Materijali; Ditributer; Korisnik, naručilac)
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 10
Mesto grafičke industrije u odnosu na druge industrijske grane prikazano je na slici 1.3.
PROSVETAPROSVETA- udžbenici
- sveske
PROSVETAPROSVETA- udžbenici
- sveske
SAOBRASAOBRAĆĆAJAJ-putne isprave
- vozne karte
SAOBRASAOBRAĆĆAJAJ-putne isprave
- vozne karte
INDUSTRIJAINDUSTRIJA-različita pakovanja
-poslovna dokumentacija
- obrasci
INDUSTRIJAINDUSTRIJA-različita pakovanja
-poslovna dokumentacija
- obrasci
EKONOMSKE EKONOMSKE
ISNTITUCIJEISNTITUCIJE- novac
- platne kartice
- čekovi
EKONOMSKE EKONOMSKE
ISNTITUCIJEISNTITUCIJE- novac
- platne kartice
- čekovi
IZDAVAIZDAVAŠŠTVOTVO- novine
- časopisi
- knjige
IZDAVAIZDAVAŠŠTVOTVO- novine
- časopisi
- knjige
OHTOHTOHTOHT
POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAEIEIEIEI
MIMIMIMI
NHTNHTNHTNHT
PROPAGANDAPROPAGANDA- plakati
- leci
- katalozi
PROPAGANDAPROPAGANDA- plakati
- leci
- katalozi
Slika 1.3 Veza grafičke industrije sa ostalim industrijskim granama (izvor: prezentacija D. Ošap)
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 11
Grafička industrija je industrija koja pruža usluge drugim industrijskim granama i raznim oblastima
ljudske delatnosti. Bez proizvoda grafičke industrije ne može se zamisliti praktično ni jedna privredna,
obrazovna ili kulturno-umetnička aktivnost, a ako se uzme u obzir da je danas skoro sva ambalaža
štampana, onda se može reći da su štampani proizvodi prisutni svuda. Na primer, svaka kompanija koristi
poslovnu dokumentaciju (vizit-karta, memorandum, račun, otpremnica, radni nalog...). Svaka kompanija
koja želi da se promoviše štampa i distribuira propagandne materijale. Obrazovanje i kultura su još uvek
nezamislivi bez knjiga. Informisanje se još uvek u velikoj meri zasniva na štampanim medijima –
novinama i iulustrovanim časopisima. Svi koriste novac (koji je odštampan), ili plaćaju bezgotovinski,
karticama (koje su takođe odštampane), imaju ličnu kartu, a možda i pasoš, vozačku dozvolu ili
zdravstvenu knjižicu (takođe štampane). U prevozu pokazujemo vozne karte, koje su takođe odštampane...
Međutim, grafička industrija se ne može zamisliti bez drugih industrija:
Softverske (Adobe, Microsoft, Corel, Enfocus, softver za upravljanje i kontrolu procesa, softver za
praćenje poslovanja...);
Mašinske (projektovanje i izrada grafičkih mašina);
Elektronske (udeo elektronike u ceni grafičkih mašina danas može biti i 50%);
Poljoprivrede i šumarstva (izvor osnovne sirovine za izradu papira – celuloze);
Organska hemijska tehnologija (pigmenti, veziva, premazi, lepkovi...)
Neorganska hemijska tehnologija (pigmenti, punioci, kisleine, puferi, priprema vode...);
Inženjerstva materijala (razvoj grafičke tehnologije najčešće je povezan sa otkrićem novih
materijala; na primer, flekso štampa sa vulkanizacijom gume; ofset štampa je doživela procvat kada
je cink, kao osnova ofset ploče zamenjen aluminijumom; bezvodni ofset se pojavio kada je
primenjena silikonska guma koja, na određenoj temperaturi, nema afinitet za boju);
Energetike.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 12
1.2. Mesto i uloga grafičkog inženjera
Grafički inženjer može raditi različite poslove:
Projektovanje novih pogona i proizvodnih procesa (kreativan rad, grafički inženjer-tehnolog ima
centralno mesto u projektnom timu, jer upravo on mora da postavi ceo proces i definiše polazne
parametre za druge projektante – klimatizacije, ventilacije, arhitekte, građevince, elektroinženjere,
mašince, ekonomiste...);
Usavršavanje postojećeg proizvodnog procesa, standardizacija (i ovo je kreativan posao, kojim bi
trebalo da se bavi svaki inženjer u proizvodnji);
Vođenje postojećeg proizvodnog procesa (ovo je odgovoran posao, da se svi postavljeni parametri
procesa održavaju u zadatim granicama, uz obezbeđivanje maksimalnog iskorišćenja postojećih
kapaciteta;
Zastupanje, prodaja (pre svega kao tehnička podrška prodaji, za prezentacije, instalaciju i obuku psle
prodaje sistema, ali često se dešava i da su inženjeri neposredno uključeni u trgovinu);
Rad u državnim ustanovama i telima, u strukovnim udruženjima ili nezavisnim agencijama
(ministarstva, carina, privredna komora, agencija za razvoj grafiček industrije...)
Rad u prosveti (srednje škole, praktična nastava na fakultetima);
Kontrola kvaliteta (razne službe za inspekciju, laboratorije za kontrolu kvaliteta po firmama, ili
nezavisne kontrolne laboratorije);
Naučno istraživački rad (najčešće podrazumeva dalje školovanje radi sticanja doktorata).
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 13
1.3. Štampanje kao tehnološki postupak
Tehnološki postupci su postupci dobijanja ili prerade materijala. Početni materijali mogu da se
dobiju neprerađeni ili u obliku poluproizvoda, da se oblikuju (promena oblika čvrstog tela), razdvajaju
(mlevenje ili sečenje), spajaju ili raslojavaju, kao i da im se menjaju osobine (procesi hemijske obrade).
Na ulazu u tehnološki postupak nalazi se uvek materijal (ili više materijala), a na izlazu prerađeni
materijal, odnosno proizvod (slika 1.3).
Slika 1.3 Opšta šema tehnološkog postupka
Primer jednostavnog tehnološkog postupka je razdvajanje čvrstog tela na dva dela, tj. sečenje. Takvi
jednostavni tehnološki postupci mogu se nazvati osnovnim operacijama. Ako se tehnološki postupak
sastoji od većeg broja osnovnih operacija, onda je to postupak izrade. Ovakvi složeni tehnološki postupci
uslovljeni su uzastopnim izvođenjem osnovnih operacija, i ostvaruju se različitim tehničkim sredstvima,
potrebnim za obavljanje postupka (postrojenja, mašine, uređaji).
Pri razmatranju nekog tehnološkog postupka mora se uvek postaviti pitanje broja i sadržaja osnovnih
operacija, kao i koja su pojedinačna tehnička sredstva (mašine) i sistemi (postrojenja) obuhvaćeni
postupkom.
Postupak štampanja je složen postupak u koji ulaze različiti materijali, koji se tokom proizvodnje
transformišu u štampane proizvode. U tom smislu su postupci štampanja tehnološki postupci kao što je
prikazano na slici 1.4.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 14
Slika 1.4 Šema tehnološkog postupka primenjena na postupak štampanja
U opštem smislu pod pojmom otisak podrazumeva se sloj boje, jednom ili više puta nanet na
podlogu pomoću štamparske forme premazane bojom. Otisak se dobija dejstvom sile, pritiskivanjem. U
svakom postupku štampanja se koristi pritisak, ali između različitih postupaka štampanja postoje suštinske
razlike u vrsti i načinu primene pritiska.
Štampanje je tehnološki postupak i predstavlja postupak izrade štampanih proizvoda - otisaka, uz
korišćenje teksta i slika prema kvalitetu definisanom zahtevima naručioca. Pojedini postupci štampanja
su okarakterisani određenom vrstom i načinom izrade štamparskih formi, kao i određenom vrstom i
načinom postupka štampanja. Specifičnost pojedinih postupaka štampanja se ogleda u različitim
tehničkim sredstvima i različitim tehnološkim operacijama. Svaki postupak štampanja ima posebne i
karakteristične vrste štamparskih formi, štamparskih boja i načina nanošenja boja na štamparsku formu, a
sa ove na materijal podloge za štampanje.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 15
2.Grafički proizvodi Proizvodi grafičke industrije mou se sistematizovati na razne načine, kao na pirmer prema jedinstvenoj
klasifikaciji proizvoda, grana i delatnosti bivšeg Saveznog zavoda za statistiku (grana 0134). Ova podela se
može predstaviti na sledeći način:
novine, časopisi i ostali povremeni listovi,
knjige i brošure (tekstualne knjige, atlasi, rečnici i dr.),
agitaciona i reklamna štampa (prospekti, programi, leci, plakati, etikete, geografske karte i sl,
obrasci i trgovačke knjige (sa različitim stepenom dorade),
školske i slične sveske (radne sveske, rečnici, papir za note, blokovi za crtanje i sl.),
jednobojni i višebojni štampani omotni papir i
ostali jednobojni i višebojni štampani proizvodi (osim ambalaže).
Osim napred navedenih, grafički inženjer ima značajno mesto i u proizvodnji ambalažnih proizvoda,
papirne konfekcije i dekorativnih materijala, koji su se po jedinstvenoj nomenklaturi SZS vodili u posebnoj
grupi, kao proizvodi Industrije za proizvodnju i preradu papira (grana 0124):
natron vreće, štampane i neštampane,
ambalaža od talas-kartona, štampana i neštampana,
papirna ambalaža tetrapak,
ostala papirna ambalaža,
kartonska ambalaža,
štampani proizvodi i ambalaža od aluminijumskih folija u kombinaciji sa polietilenom i papirom,
mehanografske kartice,
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 16
zidni tapeti od papira,
proizvodi od papira (koverte, blokovi, papirni kanap i sl.),
proizvodi od kartona i lepenke (albumi, registratori, fascikle),
papirna konfekcija (ubrusi, toaletni papir i sl.),
Knjiga se može definisati na nekoliko načina. Sa stanovišta grafičke dorade može se reći da je knjiga
celina koju sačinjava veći broj listova međusobno povezanih u knjižni blok i zaštićeno koricama. Sa nekog
drugog stanovišta se može reći da je knjiga materijalizovano, i na odgovarajući način umnoženo delo autora.
Brošura se može definisati na sličan način. Jedino po čemu se razlikuje od knjige je niži stepen
dorade. Postoji i definicija po kojoj se pod brošurom smatraju knjige manjeg obima (do 100 strana), bez
obzira na kvalitet dorade.
Periodika (Slika 2.1) je uobičajeni naziv za izdanja koja izlaze u pravilnim vremenskim razmacima, i
čija je trajnost ili aktuelnost, u glavnom, relativno kratka. Unutar ove grupe moguće je izvršiti podelu na
ilustrovana, stručna i novinska izdanja. Ilustrovana (revijalna) i stručna štampa predstavljaju periodične pub-
likacije, čiji obim obično ne prelazi stotinjak stranica, i koje se štampaju na kvalitetnijem papiru, sa većim
brojem ilustracija u boji. Novinska štampa predstavlja dnevnu ili nedeljnu, a ređe mesečnu publikaciju, koja
se sastoji od nepovezanog knjižnog bloka, najčešće štampanog u boji.
Plakat (slika 2.2) je štampani proizvod, namenjen isticanju na javnom mestu, koji se sastoji od jednog
lista odštampanog samo sa jedne strane, i to najčešće tehnikom visokog kvaliteta. Primenom savremenih
metoda sito štampe i digitalne štampe prave plakati koji u velikoj meri prevazilaze formate klasičnih
štamparskih mašina (bilboard). Plakati se mogu koristiti u propagande, informativne i edukativne svrhe.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 17
Slika 2.2 Plakati
Prospekt po jednoj definiciji predstavlja brošuru manjeg obima, šivenu žicom kroz pregib, ili samo
višestruko presavijeni list, koji sadrži tekstualni prikaz i ilustracije objekta na koji se odnosi. Štampaju se
prospekti različitog kvaliteta, najraznovrsnijih propagandnih namena.
Katalog (slika 2.3) predstavlja sistematizovani spisak proizvoda, čija je prevashodna namena
olakšavanje kupovine. Katalozi se razlikuju po obimu, načinu izrade i stepenu dorade, počev od najjednos-
tavnijih jednolisnih, u jednoj boji, na papiru slabijeg kvaliteta, do onih najkvalitetnijih, višebojnih, povezanih
lepljenjem, kakve je, na primer, ranije četiri puta godišnje izdavao svaki bolji lanac robnih kuća na zapadu.
Danas su preovlađuju katalozi manjeg obima, ali sa mnogo većom frekvencijom izlaženja, u cilju promocije
akcija prodaje.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 18
Slika 2.3 Katalozi
Letak predstavlja jednostavno odštampan list papira sa tekstualnom informacijom i predstavlja jedno
od najpoznatijih masovnih direktnih sredstava propagande uopšte.
Etiketa. Pod etiketom se podrazumeva natpisna cedulja, koja može biti lepljiva ili privesna. Etiketa
može biti prazna, namenjena upisivanju oznake, ili sa već odštampanim sadržajem.
Obrazac predstavlja štampani proizvod sa definisanim rubrikama-prostorom za upisivanje. Postoje
pojedinačni obrasci i formulari, ili povezani u sveske.
Sveske i ostali slični proizvodi (blokovska roba) namenjeni upisivanju beleški, sastoje se od više
povezanih listova čistog ili liniranog papira.
Omotni papir je zbirni naziv za papire namenjene omatanju različitih proizvoda, čija je namena da
zaštite omotani proizvod, i da, eventualno, posluže kao ukras.
U grupi ostalih proizvoda, koji ne predstavljaju ambalažu, nalaze se sledeći proizvodi: vrednosni
papiri (novčanice, ulaznice, kuponi, poštanske marke, obveznice i sl.), posetnice i razglednice. Ovaj spisak,
naravno, nije konačan, mogu mu se dodati kreditne kartice, higijenski papiri i drugi proizvodi (slika 2.4).
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 19
Slika 2.4 Kreditne kartice, štampana kola, vrednosni papiri, higijenski papiri
Štampana ambalaža (slika 2.5) predstavlja zbirni naziv za ambalažu koju proizvodi grafička
industrija. Tu spadaju razne kutije od debljeg papira, talas-kartona ili lepenke, papirne kese i sl. Međutim,
mnoge vrste ambalaže koje su takođe štampane, i to najčešće vrlo kvalitetno, ne bi se mogle smatrati
proizvodima grafičke industrije (limenke, boce, tube, kompleksni materijali).
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 20
Slika 2.5 Štampana ambalaža
Slika 2.6 Student okružen proizvodima grafičke industrije pred početak ispitnog roka
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 21
3.Postupak štampanja na štamparskim mašinama. Štampanje na mašini je faza rada, tokom koje nastaju otisci. Na mašini za štampanje iz tabaka,
štampanje traje od momenta ulaganja tabaka na sto za ulaganje do izlaganja i sušenja odštampanih tabaka.
Pod tokom štampanja se u tom slučaju podrazumeva tok jednog jedinog uloženog tabaka kroz mašinu za
štampanje. Kod mašina za štampanje iz rolne pod tokom štampanja podrazumeva se sličan proces, kod
koga se umesto tabaka posmatra deo trake koji odgovara jednom tabaku. Za vreme štampanja sledi jedan
za drugim niz radnji, koje obezbeđuju predviđeni redosled operacija.
Sa tehnološkog stanovišta štamparska mašina je skup tehničko-tehnoloških sistema, koji su
naznačeni na slici 2.1. Ako se slika 2.1 posmatra sa stanovišta proizvodnje jednog izdanja u tiražu od n
primeraka, onda u sistem ulazi štamparska forma samo jedanput, dok se štamparska boja, papir i energija
ulažu u sistem n puta.
Međutim, ako se funkcionisanje štamparske mašine posmatra sa stanovišta štampanja, tada se, na primer,
za tabačnu mašinu može ustanoviti sledeći redosled operacija u odnosu na jedan uloženi tabak (slika 2.2.
a). Postupak štampanja prikazan je načelno, pri čemu nisu uzeti u obzir tip mašine, zatim oblik, veličina i
vrsta podloge za štampanje, kao i drugi elementi koji mogu imati uticaj na redosled operacija.
Redosled toka štampanja na mašinama za štampu iz rolne može se prikazati na sličan način (slika
2.2.b). Potrebno je naglasiti da su za vreme rada bez zastoja (oštećenja) svi tehnički mehanizmi u funkciji.
Prema tome, u jednoj štamparskoj mašini u toku štampanja su svi uloženi tabaci u zahvatu, kako bi
prethodno opisani postupak mogao da se odvija neprekidno. Na jednoj zaklopnoj mašini, sa ručnim
ulaganjem, u toku se nalazi samo jedan uloženi tabak. U četvorobojnoj ofset mašini određene konstrukcije
može da se nađe i po 12 tabaka u pojedinim fazama redosleda procesa. Ako se želi pratiti jedan uloženi
tabak sve do njegovog izlaganja, onda bi bilo potrebno da cilindar načini 12 obrta, od kojih se samo u jed-
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 22
nom obavlja štampanje posmatranog tabaka u jednoj boji. Prema konstrukciji mašine u toku se može
nalaziti odgovarajući veći ili manji broj tabaka.
Ostvarivanje redosleda operacija prikazanih dijagramom na slici 2.2 omogućeno je funkcionalnim
grupama – sistemima mašine za štampanje.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 23
4. Karakteristična obeležja postupka štampanja Grafički proizvodi se danas štampaju na razne načine, u primeni je veliki broj postupaka štampanja.
Da bi se mogao izabrati odgovarajući postupak štampanja za određeni grafički proizvod, neophodno je
definisati koja su to karakteristična obeležja postupka, i poznavati ih za svaki konkretan slučaj. Postupci
štampanja se razlikuju prema nameni, jer je, u skladu sa svojim osnovnim obeležjima, dati postupak za ne-
ke proizvode prikladan, a za neke nije.
Karakteristična obeležja postupka štampanja,na osnovu kojih se može sačininiti klasifikacija
postupka štampanja su:
Vrsta štamparskih formi;
Svojstva štamparskih boja;
Način nanošenja boje na štamparsku formu i podlogu;
Svojstva podloge.
Ova obeležja mogu se prikazati šemom na slici 1.1.
4.1. Vrste štamparskih formi
4.1.1. Reljefnost
Štamparske forme sastoje se od štampajućih i neštampajućih elemenata. Štamparske forme mogu biti
reljefne (izdignuti ili upušteni štampajući elementi), ravne ili sa otvorima (slika 1.2).
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 24
a) b)
c) d)
Slika 1.2 Štamparske forme za a) visoku, b) ravnu, c) duboku i d) sito štampu
Štamparske forme sa izdignutim štampajućim elementima koriste se u tehnici visoke (tipo i flekso)
štampe. Kod ove vrste reljefnih štamparskih formi, pri premazivanju štamparske forme, boja dospeva
samo na izdignute, odnosno štampajuće elemente. Osim toga, u fazi prenošenja boje sa štamparske forme
na podlogu, u dodir sa podlogom mogu da dođu samo izdignuti elementi. Međutim, bez obzira na sličnu
reljefnost, forme za tipo štampu su izrađene od tvrdog materijala, dok su forme za flekso štampu izrađene
od materijala koji je veoma sličan gumi. Iz ove razlike proizilaze i različite namene tipo i flekso štampe.
Tipo štampa je ranije bila dominantna za štampanje knjiga i novina, a danas za numeraciju i zlatotisak.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 25
Flekso štampa je izuzetno pogodna za štampanje ambalažnih materijala, kojima se deformabilna
štamparska forma lako prilagođava i daje dobre otiske i na neravnim i hrapavim podlogama, kao što je
talas karton.
Štamparske forme sa udubljenim štampajućim elementima (ćelijama) primenjuju se u tehnici duboke
štampe. Prilikom prenošenja na štamparsku formu boja ispunjava ćelije, ali prelazi i na površinu
štamparske forme koja nije izgravirana (ili nagrižena), odnosno na neštampajuće elemente. Pre štampanja,
neophodno je skinuti višak boje sa neštampajućih elemenata. To se postiže nožem (rakelom), koji se nalazi
u dodiru sa štamparskom formom i koji sprečava da ispod njega prođe boja. Ona jedino može da se zadrži
u ćelijama, iz kojih u fazi štampanja prelazi na štamparsku podlogu.
Kod ravnih štamparskih formi štampajući elementi razlikuju se od neštampajućih po fizičko-he-
mijskim svojstvima. U prvom redu, to je hidrofilnost. Ravne štamparske forme se pre štampanja kvase
vodom, koja se zadržava na neštampajućim, hidrofilnim površinama. Zatim se na štamparsku formu
nanosi boja, koja prelazi samo na hidrofobne, štampajuće elemente. Ovakve štamparske forme koriste se
za ravnu, indirektnu (ofset) štampu.
Propusne štamparske forme izrađuju se na sitima, na kojima se odgovarajućim foto-hemijsko--
mehaničkim postupkom zapuše otvori na mestima koja odgovaraju neštampajućim elementima. Boja se
pomoću noža (rakela) potiskuje preko štamparske forme, i prolazi samo kroz otvore koji su ostali
nezapušeni. Propusne štamparske forme primenjuju se u tehnici sito štampe.
4.1.2. Geometrijski oblik
Štamparska forma postavljena na štamparsku mašinu može imati oblik ravne ploče ili cilindra. Ovaj
oblik štamparska forma može da dobije još u fazi izrade, ili tek po montiranju (slika 1.3).
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 26
a) b) c)
Slika 1.3 a) i b) Kliše za flekso štampu koji tek po montiranju dobija geometrijski oblik cilindra; c)
Cilndar za duboku štampu kome se površinski sloj gravira za svaki tiraž
Na zaklopnim i cilindarskim mašinama za tipo štampu, štamparske forme su u obliku ravne ploče
(slika 1.4 a), dok su na rotacionim mašinama svih tehnika štamparske forme u obliku cilindra (slika 1.4 b i
c).
a) b) c)
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 27
Slika 1.4 Štamparske formeu obliku: a) ploče za tipo štampu; b) cilindra za tipoštampu (više se ne
koristi); c) cilindra za duboku štampu
Štamparske forme za sito štampu mogu biti ili u obliku ravne ploče ili u obliku cilindra (slika 1.5).
a) b)
Slika 1.5 Štamparskaforma za sito u obliku: a) Ploče; b) cilindra
Štamparske forme za tampon štampu su u obliku ravne ploče (Slika 1.6).
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 28
Slika 1.6 Štamparske forme za tampon štampu u obliku ravne ploče od fotopolimerne kompozicije (levo)
i čelika (desno)
4.1.3. Materijal
U pojedinim postupcima štampanja mogu se koristiti štamparske forme od različitih materijala, što
veoma često bitno karakterše dati postupak štampanja. Tako, na primer, visoka štampa sa tvrdih formi
(koje se pod dejstvom sile koja se primenjuje u štamparskom sistemu zanemarljivo deformišu) naziva se
tipo štampa, i za nju se koriste boje većeg viskoziteta, koje se suše spontano, bez prinude. Međutim, u
drugoj varijanti visoke štampe, flekso štampi, koriste se forme koje se pod dejstvom primenjene sile
elastično deformišu u mnogo većoj meri (kao guma), i tečljivije boje koje je najčešće neophodno prinudno
sušiti.
Forme za ravnu ofset štampu se danas u najvećem broju slučajeva prve na anodno oksidovanoj
aluminijumskoj osnovi, preko koje se nanosi kopirni sloj. Anodni oksidni sloj predstavlja neštampajuće
elemente, koji se tokom štampanjana štamparskoj mašini kvase vodom, a kopirni sloj štampajuće elemente
koji se kvase bojom. Međutim, otkriće silikonske gume dovelo je do pojave bezvodnog ofseta, u kome se
koriste forme koje mogu biti izrađenena različitim osnovama ( aluminijum, folijaod plastične mase), ali su
neštampajući elementi u tom slučaju od silikonske gume, koja se na određenoj temperaturi ne kvasi
bojom, čak i kad nije prethodno okvašena vodom.
U sito štampi se koriste mrežice od poliestarskih, poliamidnih ili metalnih vlakana, i okviri od
drveta, legure aluminijuma ili čelika. Materijal za izradu mrežice bira se prema svojstvima grafičkih boja
sa kojima se štampa i prema preciznosti i finoći detalja koje treba odštampati. Koriste se poliamidne i
poliestarske mrežice, a ranije se u velikoj meri koristila pirodna svila. Za specijalne namene koriste
semrežice od metalnih niti.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 29
U rotacionoj dubokoj štampi cilindri su višeslojni, osnova je od čelika, na koji su naneseni slojevi
nikla, bakra i hroma. Međutim, sa pojavom laserskih uređaja za graviranje, površinski sloj počinje da se
izrađuje i od keramičkih materijala.
U tampon štampi forme se prave od čelika (za veće serije i kada se zahteva viši nivo kaliteta otiska)
ili od polimernih materijala.
4.2. Štamparske boje
4.2.1. Sastav
Pojednostavljeno gledano, grafičke boje imaju sledeći opšti sastav:
Pigment. Čvrsta faza, usitnjena do čestica malih dimenzija, koja interaguje sa svetlošću i menja njen
spektralni sastav. Osim pigmenata, koriste se i bojila, koja predstavljaju tečnu fazu koja interaguje
sa svetlošću i pri tome menja njen svetlosni sastav.
Vezivo. Složen sistem koji se sastoji od smola, firnisa i rastvarača, čija je funkcija da održi čestice
pigment u dispergovanom stanju, a po nanošenju da formira čvrsti sloj koji će čestic pigmenta vezati
sa podlogom po kojoj se štampa.
Rastvarač. Dodavanjem rastvarača postiže se potrebna konzistencija i viskozitet grafičke boje, da bi
se omogućilo njeno nanošenje u izabranom postupku štampanja.
Aditivi. Razna sredstva koja poboljšavaju svojstva grafičkih boja, produžavaju njihov rok trajanja i
olakšavaju njihovu primenu u postupku štampanja.
Proizvođači grafičkih boja imaju na raspolaganju veliki broj komponenti iz svake od navedenih
grupa. Da bi grafička boja odgovarala nekom konkretnom postupku štampanja, izbor sastavnih
komponenti i definisanje njihovog udela u boji mora se obavti sa velikom pažnjom, uzimajući u obzir
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 30
svojsta štamparskog postupka. Od sastava boje (i postupka mešanja izabranih komponent) zavise reološka,
fizičko-hemijska i upotrebna svojstva grafikih boja.
Na primer, za štampanje na neupojnim podlogama, moguća su dva pristupa prilikom formulisanja
boje:
Napraviti boju sa većim udelom isparljivog rastvarača. U ovom slučaju štampa se postupkom koji u
sebi sadrži neku varijantu prinudnog termičkog sušenja otiska (IR zračenje, topli vazduh, sušenje
otvorenim plamenom).
Napraviti boju koja u svom sastavu ima monomere, oligomere i inicijator polimerizacije. U ovom
slučaju štampa se postupkom koji u sebi sadrži neku varijantu sušenja koje će inicirati
polimerizaciju prisutnih komponenti (UV zračenjem ili, mnogo ređe, termalno zračenje).
4.2.2. Reološka svojstva
Reološka svojstva predstavljaju ponašanje fluida prilikom tečenja. Ona se izražavaju koeficijentom
viskoziteta, koji, pojednostavljeno rečeno, izražava otpor fluida tečenju. Da bi flud počeo da teče,
neophodno je primeniti određenu silu, koja mora da savlada unutrašnje trenje između slojeva fluida. Da bi
fluid tekao većom brzinom (veći gradijent brzine), nephodno je primeniti veću silu, jer se unutrašnje trenje
(napon smicanja) između slojeva fluida povećava sa povećanjem gradijenta brzine. Koeficijent viskoziteta
predstavlja odnos između napona smicanja i gradijenta brzine.
Kod fluida koji se sastoje od jednostavnih, jednorodnih molekula, kao što su voda ili niži alkoholi,
koeficijent viskoziteta je konstantan u širokom opsegu gradijenta brzina. Međutim, grafičke boje nisu
jednostavni sistemi. One se sastoje od velikih, raznorodnih molekula i kod njih koficijen viskoziteta nije
konstantan, već se, najčešće, smanjuje sa povećanjem gradijenta brzine. Ova pojava se naziva tiskotropija.
Generalno, grafičke boje se prave u velikom opsegu vskoziteta, odnosno, od lako tečljivih, koje po
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 31
konzistenciji podsećaju na mleko, do pastoznih, koje po konzistenciji podsećaju na prirodni med izvađen
iz frižidera.
Za postupke štampanja kod kojih grafička boja treba da popuni sitne ćelje štamparske forme ili
aniloks valjka (duboka, flekso), moraju se koristiti boje nižeg viskoziteta. U slučaju da se koriste forme sa
izdignutim (tipo) ili štampajućim elementima u ravni (ofset), koriste se boje koje su viskoznije, odnosno
teže teku, da bi se posle nanošenja na površnu štampajućeg elementa zadržale na mestu na koje su
nanesene.
4.2.3. Fizičko-hemijska svojstva
Grafičke boje moraju da ispune i čitav niz uslova koji proizilaze iz izbora materijala za izradu delova
mašine sa kojima su ukontaktu, štamparske forme i same podloge po kojoj se štampa. Boja mora da kvasi
u određenoj meri sve delove koji je prenose iz bojanika do podloge, što znači da njen površinski napon
mora biti prilagođen upotrebljenim materijalima. Ovo se postiže izborom odgovarajućih komponenti
prilikom formulisanja grafičke boje.
Tako, na primer, boje za ofset štampu treba da kvase valjke u sistemu za boju, inače neće doći do
prenosa boje ka podlozi. Međutim,boja treba da kvasi i podlogu po kojoj se štampa, i to bolje od materijala
forme, kako bi prenos boje bio što veći.
Neke neupojne podloge, kao što su folije od polietilena, posebno su problematične što se tiče
prenošenja boje i sušenja otiska, bez obzira na formulaciju boje, pa se u sastav štamparske mašine mora
uvrstiti i uređaj koji će obavljati pripremu površine radi boljeg vezivanja boje.
4.3. Nanošenje i prenošenje boje
Pri različitim postupcima štampanja različito je i nanošenje boje na štamparsku formu i prenošenje
boje na materijal. Ove su operacije u uskoj vezi sa vrstom štamparske forme i štamparske boje.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 32
Nanošenje boje na štamparsku formu može se izvesti:
razribavanjem pomoću valjaka (visoka i ofset štampa);
potapanjem štamparske forme u kupatilo sa bojom (duboka štampa) sa nožem, koji skida višak boje;
nalivanjem boje iz komore pod pritiskom, direktno (duboa tampa) ili indirektno, prvo na aniloks
kojiprenosi na formu (flekso); ivice komore obavljaju funkciju raklea koji sjkida višak boje;
nalivanjem boje (sito štampa).
Prenošenje boje na materijal može biti direktno ili indirektno. Indirektni postupci štampanja su:
ravna ofset štampa (indirektna ravna štampa),
tampon štampa (indirektna duboka štampa) i
suvi ofset (indirektna tipo štampa)
Postoje, ali su veoma malo zastupljene, i mašine za indirektnu duboku i flekso štampu.
U većini postupaka štampanja, boja se prenosi na podlogu unutar štamparske mašine, čime se dobija
otisak kao krajnji proizvod štampanja, posle čega ide na knjigovezačku doradu ili preradu. Međutim,
postoje i postupci kod kojih otisak načinjen u štamparskoj mašini predstavlja međuproizvod, odnosno
njegova namena je da posluži kao prenosilac informacije na krajnji proizvod. Takav otisak se naziva
preslikač. On je načinjen sa debljim slojem boje, na podlozi sa koje se boja lako skida pod dejstvom
temperature i pritiska, ili kada se otisak pokvasi. Takav preslikač se postavi na predmet nakoji treba
preneti boju, a zatim se primeni povišena temperatura i pritisak, ili se otiska prethodno ovlaži pa pritisne
na prdmet. Ovakav postupak štampanja naziva se transfer štampa. Tipičan primeri transfer štampe su:
preslikači za privremeno tetoviranje;
preslikači za dekorisanje odevnih predmeta
preslikači za dekorisanje posuđa.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 33
Preslikači se najčešće štampaju postupkom sito štampe, jer se tako može dobiti najdeblji sloj boje, a
u novije vreme i digitalnom štampom.
4.4. Svojstva podloga
4.4.1. Geometrijski oblik podloge
Prema geometrijskom obliku, podloge za štampu mogu biti:
u obliku tabaka (papira, kartona) ili table (talas kartona, lima);
u obliku trake i
u proizvoljnom obliku.
Konstrukcija štamparske mašine je u velikoj meri određena upravo geometrijskim oblikom podloge,
o čemu će kasnije biti više reči.
Za štampanje podloge proizvoljnog oblika (upaljač, privezak, loptica, boca, olovka...) u obzir dolaze
postupci sito ili tampon štampe, dok za štampanje tabaka dolaze u obzir svi postupci.
Podloga u obliku rolne najčešće se štampa ofset, flekso i klasičnom dubokom štampom, a još uvek
se može naići i na mašine za tipo štampu etiketa iz rolne.
4.4.2. Upojnost
Podloge se grubo mogu podeliti na upojne i neupojne, što dalje određuje zbor grafičkih boja i
metoda sušenja otiska. Tako na primer, mašine za ofset štampu iz role se mogu podeliti na dve velike
grupe: novinske i akcidenične rotacije, koje se razlikuju pre svega po tome što tipična novinska rotacija
nema uređaj za sušenje, a akcidenična ima.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 34
4.4.3. Fizička i mehanička svojstva podloge
Izbor postupka štampanja zavisni i od gramature i debljine debljine podloge za štamanje, kao i njene
krutosti. Tako na primer, i hromo karton i table lima se štampaju na tabačnim mašinama za ofset štampu.
Međutim, ove mašine se značano razlikuju po konstrukciji sistema za vođenje podloge i po tome što
mašine koje štampaju lim obavezno imaju sustem za sušenje.
Mašine koje su namenjene za štampanje izuzetno tankih ili izuzetno debelih podloga moraju biti
opremljene posebno konstruisanim sistemima za ulaganje i izlaganje, koji uzimaju u obzir svojstva
podloge.
4.5. Poređenje svojstava postupaka štampanja
Na osnovu kriterijuma koji su predstavljeni u prethodnim tačkama poglavlja 1, teoretski je moguć
velik broj kombinacija pomenutih kriterijuma. Međutim, u praksi nisu zastupljene sve moguće
kombinacije, već samo one koje su dokazale svoju svrsishodnost, funkcionalnost i praktičnost. Većina
takvih kombinacija prikazana je u tabeli 3.1
Karakteristike osnovnih postupaka štampanja u grafičkoj industriji su prikazane u tabeli 1.1.
Tabela 1.1 Obeležja osnovnih postupaka štampanja
Postupak štampanja Visoka štampa Duboka štampa Ravna štampa Propusna štampa
Štam-
parska
forma
Reljefnost Izdignuti štampajući
elementi
Udubljeni štampajući
elementi
Ravna Otvori u situ ili
šablonu
Geometrija Ploča, cilindar Klasična: cilindar
Tampon:ravna
Litografja: ploča
Klasični i bezvodni ofset:
cilindar
Ploča, cilindar
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 35
Postupak štampanja Visoka štampa Duboka štampa Ravna štampa Propusna štampa
Materijal Tipo: Legure olova,
cink, čelik, fotopolimeri
Flekso: guma,
fotopolimeri
Suvi ofset: fotopolimeri
Klasična: Čelično jezgro +
Bakar, sa ili bez hromnog
sloja, ili keramički sloj za
graviranje laserom
Tampon: čelik, polimeri
Litografija: Kamen
Klasični ofset: Aluminijum
(ili PET) + kopirni sloj
Bezvodni ofset: Silikonska
guma, Polimer, Aluminijum
(ili PET)
Mrežica od svile, poli-
mernog materijala ili
metala, razapeta preko
metalnog okvira
Otvori u materijalu
šablona
Štam-
parska
boja
Sastav Pigment, vezivo,
rastvarač, aditivi
Pigment, vezivo, rastvarač,
aditivi
Pigment, vezivo, rastvarač,
aditivi
Pigment, vezivo,
rastvarač, aditivi
Reologija Tipo, suvi ofset: visoko
viskozne
Flekso: nisko viskozne
Klasična: nisko viskozne
Tampon: srednje viskozne
Visoko viskozne Srednje viskozne
Prenoše
nje boje
na
Formu Tipo, suvi ofset: razriba-
vanjem pomoću valjaka
Flekso: indiektno, preko
anilox valjka
Klasična: direktno, potapa-
njem ili nalivanjem boje
pod pritiskom, a zatim
skidanje viška rakelom
Tampon: nalivanjem boje
na formu a zatim skidanje
viška rakelom
Direktno, razribavanjem
pomoću valjaka
Indirektno, preko aniloks
valjka (KBA patent u jednoj
varijanti bezvodnog ofseta)
Nalivanjem u sito
Podlogu Tipo, flekso: direktno
Suvi ofset: indirektno
Klasična: Direktno Litografija: direktno
Klasičan i bezvodni ofset:
indirektno
Direktno
Transfer štampa
Podloge Oblik Tipo, suvi ofset: tabak,
traka
Flekso: tabla, traka,
cilindrični i konusni
predmeti
Tampon: indirektno Litografija: tabak
Klasični i bezvodni ofset:
tabak, traka
Sito štampa: tabak,
traka,proizvoljni oblik
Transfer: proizvoljni
oblik
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 36
Postupak štampanja Visoka štampa Duboka štampa Ravna štampa Propusna štampa
Svojstva Tipo: upojne, savitljive
Flekso: Upojne, neupoj-
ne, savitljive, krute
Klasična: Upojne, neupoj-
ne, savitljive
Tampon: Upojne, neupoj-
ne, savitljive, krute
Upojne, neupojne, savitljive,
krute
Upojne, neupojne,
savitljive, krute
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 37
5. Sistemi štamparske mašine: sistem za vođenje podloge. Štamparska mašina predstavlja skup sistema koji obavljaju funkcije neophodne za dobijanje otiska i
njegovu eventualnu doradu. Rad ovih sistema je međusobno usklađen. U tehnološkom smislu sistemi
obavljaju različite operacije, čija je svrha dobijanje konačnog proizvoda štampanja -otiska. Međutim, rad
ovih sistema je međusobno usaglašen i sinhronizovan zahvaljujući pogonskom mehanizmu, koji
obezbeđuje potrebnu snagu za funkcionisanje mašine. Sistemi su sastavljeni od elemenata koji zajedno
obavljaju određeni zadatak (slika 5.1).
Slika 5.1 Načelna šema sistema u okviru štamparske mašine
Sve štamparske mašine poseduju tri sistema, i to:
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 38
sistem za vođenje podloge; sastoji se od uređaja za ulaganje 1 a), izlaganje 1 c) i transport između
pojedinih štamparskih sekcija 1 b);
sistem za boju (2) i
sistem za štampanje (3).
Kod štamparskih mašina različitih konstrukcija, mogu da budu prisutni i neki drugi sistemi, kao što
su:
sistem za vlaženje (4);
sistem za sušenje otisaka;
sistem za hlađenje papirne trake;
ili modifikovani sistemi, koji istovremeno imaju više funkcija, kao na primer:
sistem za štampanje, koji ima i funkciju transporta i usmeravanja podloge;
sistem za štampanje, koji objedinjuje i funkciju sistema za boju (duboka štampa).
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 39
U zavisnosti od osobina podloge definišu se zahtevi za organe vođenja podloge u štamparskoj
mašini. Na ulazu u organ za vođenje, materijal se nalazi u obliku tabaka ili rolne. Na osnovu toga su
izvedene šeme vođenja materijala (slika 5.2).
Konstrukcija ulaznog i izlaznog uređaja zavisi od oblika materijala (rolna ili tabaci) na početku i na
kraju sistema. Prema tome, na kraju štampanja materijal može biti u istom ili različitom obliku.
Postupak štampanja tabaka na tabačnoj štamparskoj mašini počinje razdvajanjem tabaka i završava
se slaganjem tabaka na stog (log, gomilu). U međuvremenu se odvijaju potrebne radne i kontrolne
operacije. Redosled operacija na tabačnoj mašini, potrebnih za tačno vođenje materijala, prikazana su
šematski na slici 5.3.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 40
Slika 5.3 Protočni dijagram operacija sistema za vođenje materijala pri štampanju na tabačnoj mašini
Vođenje podloge kod mašina za štampanje i z tabaka izvodi se pomoću (slika 5.4):
stola za ulaganje (1);
transportne daske (2);
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 41
marki za ulaganje (prednje i bočne) (3);
zahvatnih sistema, lociranih na štamparskom cilindru (4);
međusekcijskih transportera (lančastih 5, ili sa dobošima i
izlagača (sa usisnim valjcima ili sa potiskivačem).
Slika 5.4 Načelna šema sistema za vođenje podloge u obliku tabaka kroz mašinu za štampanje
Redosled operacija na mašini za štampanje iz rolni, potreban da bi se ostvarilo tačno vođenje
materijala, šematski je prikazan na slici 5.5.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 42
Slika 5.5 Protočni dijagram redosleda operacija pri vođenju podloge za štampanje na mašinama za
štampanje iz rolne
Vođenje podloge kod mašina za štampanje iz rolne (slika 5.6) postavlja drugačije tehničke zahteve i
uslovljava tehnička rešenja vođenja koja se razlikuju od onih kod mašina za štampanje tabaka. Za
razdvajanje materijala služi uređaj za odmotavanje, a za sakupljanje materijala uređaj za namotavanje, na
koji se namotava odštampani materijal.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 43
Slika 5.6 Načelna šema sistema za vođenje podloge u obliku trake kroz mašinu za štampanje iz rolne;
Legenda uz sliku 13: uređaj za odmotavanje (1); štamparski sistem (2); valjci za vođenje i usmeravanje
(3);valjci za povlačenje trake (4); uređaj za namotavanje (5).
Besprekorno vođenje materijala tokom štampanja na mašinama za štampanje iz tabaka i rolni može
se postići:
preciznim razdvajanjem tabaka, odnosno odmotavanjem trake papira;
preciznim vođenjem podloge u obliku tabaka ili trake preko vodećih elemenata;
tačnim postavljanjem odštampanih tabaka na stog;
tačnim namotavanjem slojeva trake na rolnu;
održavanjem dozvoljenih granica tolerancije pri postavljanju podloge u štamparski sistem;
ravnomerim vođenjem podloge kroz sistem uz regulisano zatezanje;
pravilnim sakupljanjem tabaka pri izlaganju, odnosno trake pri ponovnom namotavanju.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 44
Slika 5.7 Šematski prikaz funkcija koje ostvaruje sistem za vođenje podloge u obliku trake kroz mašinu
za štampanje iz rolne: 1) nosač rolne (postolje), 2) papučica kočnice, 3) doboš kočnice, 4) beskonačna
gumena traka za ubrzavanje rolne, 5) amortizer za kompenzovanje naglih promena zategnutosti trake,
6) otprašivač, 7) kondicioner,8) merenje zategnutosti trake dinamometrom
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 45
6.Sistemi štamparske mašine: sistem za boju. (Osnovna podela i funkcija sistema za boju. Opšti deo iz pitanja 5.)
Sistemi za boju prilagođeni su pre svega reološkim karakteristikama boja. Razlikuju se sistemi sa
dugim putem prolaska boje (za viskozne boje, sa većim brojem valjaka u sistemu, tipo i ofset štampa) i si-
stemi sa kratkim putem prolaska boje (za tečljive boje, sa manjim brojem valjaka u sistemu, za flekso i
duboku štampu).
Osnovni zadaci sistema za boju, prikazanog na slici 6.1, sastoje se u:
dugotrajnom lagerovanju boje u bojaniku 1;
doziranju boje, koja se prenosi preko sistema valjaka za boju (duktor 2, prenosni valjak 3) iz
bojanika na metalni prijemni valjak 4;
razribavanju boje i kratkotrajnom zadržavanju boje u sistemu valjaka; gumeni valjci – vezivači 5,
prenose boju od prijemnog valjka ka razribačima i između razribača 6, prema štamparskoj formi;
metalni valjci – razribači, imaju funkciju razribavanja boje; na slici je prikazan najjednostavniji
sistem sa jednim razribačem, međutim kod mašina za kvalitetniju štampu njihov broj je obavezno
veći;
nanošenju boje na štamparsku formu pomoću valjaka za nanošenje boje – premazivača 7, da bi se
nadoknadila utrošena boja koja je sa štamparske forme preneta na podlogu za štampanje.
Ako se posmatra jedno nanošenje boje na štamparsku formu u stabilnom postupku štampanja (u ko-
me nema promene nanosa boje na odštampanim tabacima), tada se može utvrditi da, posle otiskivanja slo-
ja boje na štamparsku podlogu, ostaje mali nanos boje (masa po jedinici površine) prilepljen za štampajuće
elemente. Na slici 6.2 je prikazano nanošenje novog sloja boje (2) pomoću elastičnog valjka (1), preko slo-
ja zaostale boje na štamparskoj formi (3).
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 46
Sloj zaostale boje na štamparskoj formi je tanji od sloja boje na valjku za nanošenje. Boja se sa
duktora prenosi na prenosni valjak, a ovaj je dalje prenosi do valjaka razribača. Kako sistem za boju po-
seduje veliki broj valjaka, to se debljina sloja boje, prelaskom sa jednog valjka na drugi, stalno smanjuje.
U sistemu se tako nalazi sloj boje određene, ali različite debljine na svakom valjku ponaosob (slika 6.1).
Na duktoru je sloj boje najveće debljine, a zaostali sloj boje na štamparskoj formi posle izvedenog
otiskivanja je najtanji. Ovo opadanje debljine sloja u sistemu za boju može se izraziti sledećom
nejednačinom:
h8 < h7 < h6 < h5 < h4 < h3 < h2,
gde je:
h8 - debljina sloja zaostale boje na štamparskoj formi pre nanošenja boje;
h7 - debljina sloja boje na valjku za nanošenje boje (premazivaču);
h6 - debljina sloja boje na metalnom valjku za razribavanje;
h5 - debljina sloja boje na gumenom valjku;
h4 - debljina sloja boje na prijemnom metalnom valjku;
h3 - debljina sloja boje na prenosnom gumenom valjku;
h2 - debljina sloja boje na duktoru.
Kako se od duktora dozirana masa boje unosi u sistem valjaka a određena masa boje prelazi na štam-
parsku formu, jasno je da je "proticanje" boje kroz sistem za boju upravljeno u smeru ka štamparskoj formi.
Nanošenje boje na štamparsku formu, doziranje, razribavanje i proticanje boje se sastoje od brojnih pojedi-
načnih operacija, koje su obuhvaćene složenom konstrukcijom sistema za boju.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 47
Slika 6.3 Klasičan bojanik, nož, vijci za pode-
šavanje, duktor, prenosač i prijemni valjak
Slika 6.4 Sistem za boju u tipo štampi
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 48
Slika 6.5 Sistem za boju u flekso štampi (gumeni valjak
potpoljen u korito sa bojom, aniloks, cilindar forme)
Slika 6.6 Sistem za boju u dubokoj štampi
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 49
7. Sistemi štamparske mašine: štamparski sistem. Osnovna podela i funkcija štamparskog sistema. Zadatak sistema za štampanje u štamparskoj mašini je da boju, koja je iz sistema za boju naneta na
štamparsku formu, prenese na podlogu za štampanje pod dejstvom pritiska (slika 7.1). U većini postupaka
štampanja radi se o direktnom (neposrednom) prenošenju boje (direktno štampanje). Kod postupka ofset
štampe boja se prenosi indirektno (posredno, indirektno štampanje). Ove dve mogućnosti prenošenja boje
na materijal za štampanje prikazane su na slici 7.1, na kojoj je dat raspored i funkcije cilindara (radnih ele-
menata) sistema za štampanje. Primeri sistema za direktno i indirektno štampanje prikazani su na slikama
7.2 a), b), c) d) i e).
Kod direktnog štampanja za otiskivanje štamparske boje na papir, ili uopšteno, na materijal za štam-
panje, potrebno je odrediti silu, svedenu na jedinicu površine, koja se može prikazati kao napon ili pritisak
štampanja, p, N/m2.
Tipični rasponi pritisaka koji se ostvaruju u pojedinim postupcima štampanja su:
Tipo štampa 5 ÷ 15 MPa,
Flekso štampa 0,1 ÷ 0,5 MPa,
Ofset 0,8 ÷ 2 MPa,
Duboka 1,5 ÷ 5 MPa.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 50
Slika 7.1 Sistemi za štampanje (ostvarivanje
pritiska) a) rotacioni, b) cilindrični i v)
zaklopni
Slika 7.2 Princip a) direktnog i b) indirektnog
štampanja; Legenda a): 1 - štamparska forma, 2 -
boja, 3 - papir, b): 1 - štamparski cilindar, 2 - ofset
cilindar, 3 - cilindar forme, 4 - valjci za boju, 5 -
papir, 4 - štamparski cilindar, 5 - cilindar forme, 6 -
valjci za boju.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 51
a)
c)
e) b)
d)
Slika 7.3: a) Direktan postupak visoke (tipo) štampe; b) direktan postupak visoke (flekso) štampe; c)
direktan postupak duboke štampe; d) indirektan postupak ravne (ofset) štampe; e) indirektan postupak
duboke (tampon) štampe
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 52
Pritisak štampanja p nastaje kada radni element izrađen od materijala sa velikim Jungovim modulom
elastičnosti (metalni cilindar, metalna štamparska forma, štamparska forma od nestišljivog polmera za tipo
štampu) sabija radni element izrađen od materijala sa malim Jungovim modulom elastičnosti (elastičnua
pokrivka cilindra, fotopolimern forma za flekso štampu, ofset guma, tampon). Na slici 7.4 je prikazano
sabijanje elastične pokrivke cilindra za veličinu Δd u zoni pritiska širine z. Pritisak štampanja je na taj na-
čin funkcija sabijanja, izraženog preko veličine Δd, odnosno p = f(Δd). Ukoliko su deformacije pokrivke
elastične (povratne, nisu trajne), onda se može primeniti Hukov zakon, po kome se napon (naprezanje)
sabijanja u materijalu, σ, izračunava kao:
σ = E ∙ε,
pri čemu su E, GPa, Jungov moduo elastičnosti i ε, relativna deformacija materijala (apsolutna
deformacija podeljena sa početnom debljinom).
Ako se povećava sabijanje Δd, tada se za istu pokrivku, odgovarajuće uvećava i napon u materijalu,
odnosno pritisak štampanja.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 53
8. Faze postupka štampanja: priprema za štampanje. Štampanje je samo jedan deo ukupnog grafičkog postupka dobijanja štamparskih proizvoda, ali
veoma značajan. Postupak štampanja kao složen postupak može se raščlaniti u sledeće faze:
priprema za štampanje,
podešavanje štamparske mašine,
kontinualno štampanje i
zaustavljanje mašine uz obračun izdanja (tiraža).
S druge strane, ove faze su, svaka za sebe, kompleksne. Da bi se bliže upoznao postupak štampanja,
potrebno je pristupiti njegovom daljem raščlanjivanju. Odgovarajuće radne operacije, određene na osnovu
navedene četiri osnovne faze su prikazane u tabeli 8.1.
Tabela 8.1 Faze postupka štampanja i radne operacije
Faze postupka štampanja
Priprema štampanja Podešavanje štamparske
mašine
Kontinualno
štampanje
Zaustavljanje
Opera-
cije
Preuzimanje i razrada
podataka za rad
Podešavanje sistema za boju Puštanje u rad,
dobijanje probnih
otiska i odobrenja za
početak štampanja
Obračun tiraža
Priprema štamparske
boje
Podešavanje sistema za ulaga-
nje, izlaganje i vođenje podloge
Zaustavljanje mašine
Priprema podloge za
štampanje
Podešavanje štamparskog
sistema
Oslobađanje mašine
(uklanjanje odštam-
panih proizvoda)
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 54
Operacije zavisne od
specifičnosti postupka
Specifičnosti postupka
štampanja
Kontinualno
štampanje
Nega mašine
Ove operacije postoje načelno u svim postupcima štampanja, nezavisno od tipa štampe, tipa primen-
jene mašine i načina nanošenja boje. Svaka operacija se može dalje raščlaniti u podoperacije, grupe
zahvata i u zahvate. Operacije pripreme štampanja mogu se delom izvesti i izvan štamparske mašine. Na-
čin podešavanja mašine je neposredno povezan sa tipom štamparske mašine, iz čega proizilazi karakter
radnih operacija, a odražava se i na kontinulno štampanje.
Po isteku određenog vremena završava se očvršćavanje otiska, tako što sloj boje postaje tvrd po
celoj debljini.
8.1. Priprema za štampanje
Priprema za štampanje obuhvata izvršavanje svih radova koji su vezani za pripremu štamparske
forme, boje, papira i drugih materijala, nezavisno od toga da li ove radove izvršava poslužilac određene
štampaske mašine, ili kvalifikovana pomoćna radna snaga.
Preuzimanje i prorada zadatka za štampanje obuhvata upoznavanje sa celokupnom dokumentacijom
koja sadrži sva uputstva za rad, skale štampanja, merne vrednosti, naloge za trebovanje materijala, kao i
radne dogovore sa saradnicima i poslovođom. Štampar već od preuzimanja zadatka za rad treba da se
priprema za novi zadatak, ne zanemarujući pri tom rad koji je u toku.
Priprema štamparske boje sastoji se u izboru boje, koja odgovara svojstvima podloge za štampanje.
Pri tom je neophodno obezbediti dovoljno boje za izvlačenje celokupnog tiraža. Preporučljivo je da se pri
projektovanju odeljenja za štampanje predvidi posebna prostorija za pripremu boja, u kojoj može da se
izvodi tačno odmeravanje i mešanje, pored ekonomičnog lagerovanja boje i pomoćnih materijala koji
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 55
odgovaraju predviđenom tiražu. U idealnom slučaju radna snaga treba da je kvalifikovana, tako da se ceo
postupak održava na potrebnom nivou. Pri pripremi i mešanju boja izvode se sledeće operacije:
mešanje dve ili više boja, sa ciljem da se dobije željena nijansa;
ubrzavanje procesa sušenja dodavanjem ubrzivača sušenja, da bi se dalja obrada tiraža vremenski
skratila;
dodavanje pomoćnih sredstava radi regulisanja viskoznosti boje, kako bi se ona sa štamparske forme
pod optimalnim uslovima prenosila na papir ili neku drugu podlogu.
Priprema materijala za štampanje obuhvata preuzimanje štamparskih podloga iz magacina u
proračunatoj masi, i njihovo kondicioniranje ili aklimatizovanje pre postavljanja na mašinu. Da bi se
štampanje odvijalo pod optimalnim uslovima papir se mora prilagoditi klimi u radionici, jer inače može
doći do pojave različitih tipova grešaka u štampi, kao što su čupanje vlakana papira, statičko naelektrisanje
podloge ili nepoklapanje otisaka boja. Tehničke mogućnosti pripreme papira za štampanje određene su
visokokapacitetnim uređajima za brojanje, uređajima za vešanje papira (koji mogu biti i poluautomatski),
kao i uređajima za klimatizaciju i vlaženje vazduha.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 56
9. Faze postupka štampanja: podešavanje štamparske mašine. (Uvod kao iz pitanja 8.)
U podešavanje štamparske mašine spadaju svi radovi koji su potrebni da se mašina pripremi za
kontinualno štampanje. U ofset štampi, na primer, ovi radovi počinju sa nameštanjem novih štamparskih
formi za štampanje. Slično se postupa i sa sistemom za boju. Posle završetka štampanja tiraža, mašina i
njeni radni delovi se čiste, podmazuju i pripremaju za izvlačenje novog tiraža u okviru kontinualnog rada.
Podešavanje sistema za boju se sastoji od sledećih operacija:
nameštanja i podešavanja valjaka za boju;
punjenja bojanika sa pripremljenom štamparskom bojom;
regulisanja debljine sloja boje na duktoru podešavanjem vijaka;
podešavanja debljine sloja boje na valjcima za boju pri transportu iz bojanika.
Nanošenje boje na štamparsku formu podešava se valjcima sistema za boju da bi se postigao op-
timalan kvalitet odštampanog tabaka i da prenošenje boje u svim tačkama sistema bude stabilno.
Ovi zadaci tokom podešavanja mašine odgovaraju tipo- i ofset štampi. Međutim, kod duboke, sito i
flekso štampe ovi radni zadaci se obavljaju na nešto drukčiji način, u zavisnosti od konstrukcije sistema za
boju i svojstava boje.
Podešavanje sistema za vođenje tabaka se sastoji od sledećih operacija:
podešavanja stola za ulaganje na odgovarajući format (graničnici, priključak za usisavanje) i
postavljanja tabaka za štampanje tiraža ili jednog njegovog dela na sto za ulaganje;
podešavanja sistema za razdvajanje tabaka (savijanje, transport, duvanje i usisavanje vazduha);
podešavanja organa za vođenje tabaka preko stola za ulaganje;
podešavanja organa za pozicioniranje tabaka u momentu zahvatanja od strane štamparskog cilindra;
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 57
probnog vođenja papira, kontrole i korekcije na organima za vođenje.
Podešavanje sistema za štampanje se sastoji od sledećih operacija:
zamene obloge cilindara, odnosno gumene trake;
postavljanja štamparske forme (ploče ili cilindra) na cilindar forme ili osnovnu ploču;
podešavanja pritiska štampanja;
izrade probnih otisaka za kontrolu nanosa boje, pritiska štampanja i za korekturu.
Ova četiri radna hoda se ponavljaju kod postavljanja svake nove štamparske forme. Ako su oni
temeljito i brižljivo izvedeni, pri kasnijem kontinualnom štampanju neće biti problema ni grešaka.
Utrošak vremena za podešavanje mašine ne sme biti veliki, jer od toga zavisi proizvodnja obračunata
u jedinici vremena. Prema tome, štamparski radnik ima odlučujući uticaj na visoku produktivnost rada ako
stručno, brzo i sigurno, prema odgovarajućem redosledu i sa određenim iskustvom priđe rešavanju
zadatka. Utrošak vremena za pripremu zavisi bitno i od konstrukcije mašine.
Podešavanje organa za vođenje mora da se izvede u nekoliko zahvata. Razumljivo je da utrošak
vremena za podešavanje zavisi i od opremljenosti mašine prikladnim alatima. Ukoliko se u štampariji na
određenoj mašini štampa neko izdanje sa više od jedne štamparske forme, tada se znatno skraćuje vreme
pripreme i podešavanja, jer celokupna priprema za postavljanje svake sledeće forme ne mora da se izvodi
u istom obimu kao za prvu štamparsku formu. Na primer, ako se ne menja format izdanja, pri promeni
štamparske forme često nije potrebno dodatno podešavanje uređaja za ulaganje.
Podešavanje mašine u najvećoj meri zavisi od postupka štampanja i njegovih specifičnosti. Kod ofset
štampe je po izvršenju navedenih radnih zadataka podešavanje uglavnom završeno. Podešavanje sistema za
vlaženje je u radnom i organizacionom smislu povezano sa podešavanjem sistema za bojenje. Takođe,
neophodno je izvršiti pregled mašine, a ako je potrebno, i korekciju štamparske forme. Kod visoke štampe
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 58
podešavanje mašine je radna faza koja uključuje i naknadna podešavanja. Prema postupku štampanja u
pripremi mogu biti potrebni i drugi radni zadaci.
Po pravilu, podešavanje mašine se završava izradom malog broja probnih otisaka, koji služe za finu
korekturu funkcija pojedinih grupa ili dalje tehničko podešavanje (na pr. bočne marke). Broj probnih
otisaka treba da je što manji, odnosno potrebno je u svim fazama smanjiti otpadak papira.
Uzorak (odobreni otisak) predstavlja odštampani tabak iz faze puštanja mašine u rad na kome više
nema označenih nedostataka. On služi za poređenje i praćenje kvaliteta štampe u kontinualnom štampanju,
i zato mora da bude potpisan od strane ovlašćenog lica (poslovođe). Zatim sledi podešavanje brojčanika za
odbrojavanje odštampanih listova prema zadatom tiražu.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 59
10. Faze postupka štampanja: kontinualno štampanje. (Uvod kao iz pitanja 8.)
Pod ovim se podrazumevaju svi oni radovi koji se obavljaju od trenutka kada se dobije odobreni
tabak, pa do završetka izrade potrebnog broja primeraka.
Dobijen probni otisak predstavlja odštampani tabak iz faze podešavanja mašine, na kome više nema
označenih nedostataka. On služi za poređenje i praćenje kvaliteta štampe u kontinualnom štampanju, i zato
mora da bude potpisan od strane ovlašćenog lica (poslovođe). Pre puštanja mašine u kontinualni rad
podesi se brojčanik za odbrojavanje odštampanih listova na nulu.
Puštanje mašine u rad treba obaviti u što je moguće kraćem roku, čime se ostvaruje visok vremenski
učinak.
Kontinualno štampanje može da traje i više dana, u zavisnosti od tiraža. Zato je potrebno da se
izvlačenje tiraža planira tako da se ne prekida kada jednom počne. Zastoji mogu da nastanu samo ako je
potrebno dopremiti novi materijal (tabake ili rolne), i to u slučaju ako nema uređaja za kontinualnu
zamenu i dodavanje materijala. Prekidi u radu su mogući tokom štampanja ako je:
potrebno oprati valjke od prašine nataloženih vlakanaca papira;
došlo do prekida trake ili poremećaja u radu sistema za ulaganje tabaka;
došlo do kvara mašine ili habanja štamparske forme.
Svaki prekid u štampanju treba što pre otkloniti jer neposredno utiče na produktivnost, a novo
puštanje u rad mora da se izvede bez greške koja može da proistekne od naknadnog podešavanja radnih
elemenata mašine. Zato je veoma važno da se mašina kontroliše tokom kontinualnog rada, što se izvodi uz
potrebno tehnološko i tehničko iskustvo.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 60
Kontrolni radovi štampara uključuju i praćenje kvaliteta otisaka, čime se omogućava da se uz
odgovarajući kvalitet održi visok učinak. To zahteva stalno vođenje kontrole rada radnih elemenata mašine
i po potrebi, njihovo podešavanje.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 61
11. Faze postupka štampanja: zaustavljanje mašine. (Uvod kao iz pitanja 8.)
Izvršenje zadatka štampanja i zaustavljanje mašine moraju se planirati još u toku štampanja, da bi do
preuzimanja sledećeg zadataka mašina bila što kraće vreme izvan pogona.
Završetak štampanja uslovljen je odštampanim tiražom. Pored tiraža pojavljuje se i otpadak koji
zavisi od visine tiraža, broja boja, težine zadatka i obima rada u daljoj doradi (prema tabelarnim
podacima). Pristupanjem obračunu tiraža pravi se bilans između potrebnog tiraža i podatka brojčanika,
kada se od njega oduzme otpadak nastao u toku izrade. Obračun se zaključuje sa isporukom tiraža.
Skidanje štamparske forme i nega mašine obuhvataju sledeće radove:
pranje i skidanje štamparske forme (ploče ili cilindra);
pražnjenje bojanika i pranje celog sistema za bojenje;
skidanje obloga ili gumene trake;
čišćenje mašine;
sređivanje radnog mesta.
Negu štamparske mašine i ostalih uređaja i aparata potrebnih za štampanje ne treba mešati sa redov-
nim održavanjem, odnosno tekućim opravkama. Nega obuhvata radove koji omogućavaju da štamparska
mašina u svakom trenutku bude spremna za štampanje tiraža. Za negu mašine zadužen je mašinista, koji u
okviru svog redovnog posla održava čistoću mašine, brine o podmazivanju, vrši zamenu ofset gume,
pokrivke i ostalih delova za čiju je zamenu ovlašćen. Nega može znatno da utiče na vreme i cenu
održavanja i opravke.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 62
Održavanje mašine obavlja se u vremenskim intervalima koje je predvideo proizvođač, ili prema
potrebi, u slučaju kvara. Održavanjem mašine obuhvaćeni su kontrola, zamena i podešavanje radnih
delova mašine.
Redovno održavanje i nega omogućavaju nesmetano kontinualno štampanje. Štampar, pomoćno
osoblje i rukovodeći personal odgovarajućim merama stalno održavaju pogonsku pripremljenost mašine i
produžavaju radni vek i iskorišćenje mašine i uređaja. Kako štamparske mašine spadaju u skupu opremu,
to je neophodno strogo poštovati propise i uputstva za rukovanje koja daju proizvođači mašina.
Na slici 11.1. su hronološkim redom prikazani zadaci, kako ih štampar izvršava. Zadaci pripreme
štamparske boje i podloge za štampanje mogu izvode se i izvan mašine i u vreme dok je mašina još
zauzeta tekućim zadatkom. Ostali zadaci obavljaju se direktno na mašini.
Dati dijagram obuhvata kontrole i ispitivanja, koja su neophodna da bi se utvrdilo da li je svaki
pojedinačni zadatak izveden ispravno. Tek kada je zadatak potpuno završen, može se početi sledeći.
Radni proces za izvršenje zadatka štampanja na štamparskoj mašini je prikazan u idealizovanom
obliku. Uslov za ovakvo ispunjenje zadatka je da je priprema za štampanje već izvedena izvan mašine od
strane kvalifikovanog osoblja.
Pravougaonicima su predstavljeni radni zadaci koji se u određenom trenutku prekidaju ispitivanjima
i kontrolom. Ako potrebni uslovi nisu ispunjeni, mašina se zaustavlja dok se uslovi u potpunosti ne ispune.
Načelno postavljen radni tok na dijagramu, sveden na radne zadatke, važi za sve postupke štampanja i
ponavlja se pri svakom novom zadatku štampanja, koji treba da se izvede na mašini.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 63
Slika 11.1 Protočni dijagram realizacije zadatka pri štampanju na štamparskoj mašini
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 64
12. Štamparski tabak/arak, osnovni elementi. Štamparski tabak se može definisati kao:
pravougaoni komad papira namenjen štampanju ili odštampan pomoću štamparske mašine
tabak od 16 stranica (ova definicija se koristi kao jedinica mere, na primer: »knjiga od 10 tabaka«
znači: »knjiga od 160 stranica«).
Autorski tabak predstavlja jedinicu mere za obračun rukopisa, koji odgovara količini teksta od 16
prosečnih stranica sa 40 redova i prosečno 50 znakova (uključujući i razmaknice i interpukciju) i jednom
redu - ukupno 32000 znakova.
Broj stranica na štamparskom tabaku zavisi od:
odnosa dimenzija tabaka i stranice i
broja i načina savijanja.
Raspored stranica na štamparskom tabaku zavisi od:
načina sakupljanja tabaka (tabak na tabak ili tabak u tabak, slika 12.1);
broja i redosleda savijanja tabaka (unakrsno ili paralelno, jednom, dva, tri ili četiri puta).
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 65
7
a) b)
Slika 12.1 Način sakupljanja tabaka: a) tabak u tabak; b) tabak na tabak
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 66
Tabela 12.1 Veza između broja savijanja i broja stranica na štamparskom tabaku
Broj i način savijanja tabaka Broj stranica
jedno savijanje 4
dva paralelna savijanja na trećinu 6
dva paralelna ili unakrsna savijanja na 1/2 tabaka 8
prvo na 1/3 tabaka
drugo paralelno na 2/3 tabaka
treće unakrsno
12
tri unakrsna 16
prvo na 1/3 tabaka
drugo paralelno na 2/3 tabaka
treće unakrsno
četvrto unakrsno
24
prvo na 1/2 tabaka
drugo paralelno
treće unakrsno
četvrto unakrsno
32
četiri unakrsna savijanja 32
Preporučuje se uvek kad je to moguće primenjivati unakrsno savijanje.
Broj savijanja zavisi i od mehaničkih svojstava papira, a pre svega od debljine ili gramature papira
(tabela 12.2).
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 67
Tabela 12.2 Zavisnost broja savijanja od gramature papira
Gramatura, g/m2 Najveći broj savijanja
do 60 4
70-150 3
preko 150 2 paralelna
Osnovni elementi štamparskog tabaka su:
format
redosled stranica; redosled stranica na štamparskim tabacima zavisi od načina sakupljanja (tabak na
tabak ili tabak u tabak).
U slučaju kada se sakuplja tabak na tabak:
- prvi tabak sadrži stranice od 1 do n,
- drugi od n+1 do 2n,
- treći od 2n+1 do 3n i
- k-ti tabak od (k-1)n+1 do kn itd,
pri čemu je n broj stranica na štamparskom tabaku.
U slučaju kada se sakuplja tabak u tabak, na tabak staje n stranica i cela knjiga ima m tabaka:
- prvi tabak sadrži stranice od
0n/2+1 do 1n/2 i 5n/2+1 do 6n/2,
- drugi tabak od 1n/2+1 do 2n/2 i 4n/2+1 do 5n/2,
- treći tabak od 2n/2+1 do 3n/2 i 3n/2+1 do 4n/2,
- k-ti tabak od (k-1)n/2+1 do kn/2 i (2m-k)n/2+1 do (2m-k+1)n/2
- m-ti tabak od (m-1)n/2+1 do mn/2 i mn/2+1 do (m+1)n/2.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 68
raspored i orijentacija stranica
ugao ulaganja u štamparsku mašinu (grafički ugao); pod grafičkim uglom podrazumeva se ugao
tabaka obrezan na vrednost 90 sa najvećom mogućom tačnošću pre početka štampanja; tabak se
tokom daljeg procesa rada uvek ulaže tim uglom u štamparsku mašinu.
ugao ulaganja u mašinu za savijanje; ugao ulaganja u mašinu za savijanje treba da se poklapa sa
grafičkim uglom; ukoliko se tabak pre ulaganja u mašinu za savijanje raseca, onda se bira ugao
između linije rasecanja i jedne ivice tabaka koja formira grafički ugao.
linije i redosled savijanja; linja savijanja predstavlja mesto na kome se savija tabak; na šemama se
označava dvostrukom punom linijom; u slučaju više savijanja potrebno je rimskim brojem označiti
prvo drugo i treće savijanje.
linija poveza (linija poslednjeg savijanja)
linija rasecanja; linija rasecanja označava mesto na kome se tabak seče na dva dela ili obrezuje; na
šemama se označava isprekidanom linijom.
oznake formata stranice (tzv. cajtne), po kojima se obrezuje gotov proizvod
leđna oznaka predstavlja mali pravougaonik koji se postavlja između prve i poslednje stranice na
svakom tabaku. Međutim, na svakom sledećem tabaku njen položaj je nešto niži, tako da kada se svi
tabaci sakupe, leđne oznake formiraju neprekidnu liniju. Namena leđne oznake je kontrola tačnosti
redosleda sakupljanja tabaka.
signatura (broj tabaka i drugi podaci od značaja za upravljanje i kontrolisanje proizvodnje)
paseri
oznake boja
pojas za grajfer i klin
signalni kontrolni klinovi
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 69
merni kontrolni klinovi
oznake za kontrolu rada bočne marke
Štamparski tabak šematski je prikazan na slici 12.2.
12.2 Šematski prikaz štamparskog tabaka
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 70
13.Kriterijum odabira papira za izradu pojedinih grafičkih proizvoda ili dijelova tih proizvoda. Postoji nekoliko definicija formata:
sirovi format predstavlja dimenzije lista papira ili format neobrezanog knjižnog bloka;
format knjige jednak je veličini korica;
format stranice jednak je veličini lista u knjizi ili novinama; treba ga razlikovati od površine pod
slogom;
uzdužni format (portret) je format lista koji stoji na kraćoj strani;
položeni format (lendskejp) je format lista koji stoji na dužoj strani.
Format papira koji štamparije nabavljaju se, u većini slučajeva, razlikuje od formata izdanja ili
grafičkog proizvoda. Bez obzira da li se štampaju tabaci ili rolne papira, određeni deo papira otpada kao
tehnološki višak.
Pravilan izbor polaznog formata papira je veoma značajan za izbor najpovoljnije varijante izrade
konkretnog izdanja. Pri izboru polaznog formata neophodno je uzeti u obzir racionalnost iskorišćenja
sirovine, opreme i radne snage, kao i tehnološke zahteve.
Tehnološki zahtevi koji utiču na izbor polaznog formata za konkretno izdanje mogu biti:
zahtev da pravac vlakanaca papira u gotovom proizvodu bude u specifičnom položaju; kod knjige
vlakanca treba da budu orijentisana paralelno leđima; kod etiketa, koje se lepe na ambalažu
cilindričnog oblika, vlakanca treba da budu orijentisana paralelno osi cilindra;
zahtev da tabaci koji se štampaju u ofset tehnici dospevaju na štamparsku mašinu vlakancima
orijentisanim paralelno osi cilindra;
zahtevi koji proizilaze iz obima i formata izdanja;
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 71
način dorade odštampanih tabaka (zahtev da na polazni format stane tačno određen broj stranica
gotovog izdanja) na primer, ako se tabaci posle štampanja savijaju tri puta unakrsno, onda na svaki
tabak mora da se smesti po 16 strana.
Ukoliko za određeno izdanje neki od zahteva deluju suprotno, treba proceniti koji zahtev ima veći
značaj. Na primer, ukoliko određeni polazni format daje manji tehnološki otpadak, ali ne obezbeđuje
pravilan pravac vlakanaca papira u gotovom proizvodu, treba utvrditi da li je pravac vlakanaca važan za na-
ručioca, i da li će proizvod uopšte moći da se koristi ukoliko se prednost da ekonomskom kriterijumu.
Izbor polaznog formata papira treba treba pažljivo izvršiti, bez obzira da li se radi o stalnom ili
povremenom poslu. Time se mogu ostvariti znatne uštede u vremenu i materijalu, i postići niža cena
proizvoda, što povećava konkurentnost štamparije.
Kod štampe tabaka izbor optimalnog polaznog formata svodi se na izbor između redova A i B. For-
mati C i D se ređe sreću, i njih bi bilo neophodno posebno poručivati iz fabrike papira, što bi bilo opravdano
samo u slučaju štampanja izdanja formata C, velikog tiraža i obima, ili za periodična izdanja.
Standardno definisanje formata papira zaniva se na sledećim postavkama:
odnos dužina strana pravougaonika svih formata je stalan,
polovljenjem većeg formata dobija se format sa istim odnosom dužine stranica i
mere se zasnivaju na SI sistemu mera.
Konkretno, duža stranica se prema kraćoj odnosi uvek kao:
2
2 =
M
m
Slovo u nazivu formata označava red formata, a broj razred. Razred formata je jednak broju
polovljenja koji je neophodan da bi se od nultog razreda dobio dati. Svaki red počinje formatom standardom
određene površine.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 72
Površina formata A0 iznosi tačno 1 m2. Površina formata B0 predstavlja geometrijsku sredinu površine
A0 i 2A0:
000 AAB P P 2 = P
Površina formata C0 predstavlja geometrijsku sredinu površine formata A0 i B0.
Slika 15.1. Formati papira: a) Dimenzije osnovnih i dopunskih redova; b) Podela osnovnog formata na
razrede
Papir se standardno isporučuje u razredu 1. Razred 0 mora se posebno poručiti. Manji formati dobijaju
se sečenjem papira u samoj štampariji.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 73
Kod štampanja iz rolne izbor polaznog formata svodi se na izbor najpovoljnije širine rolne. Ovaj
podatak se najčešće definiše još tokom projektovanja štamparije, kada je neophodno uskladiti format izdanja,
štamparske mašine i papira. Za štampanje dnevnih novina, na primer, predviđeno je nekoliko varijanti, u
zavisnosti od obima izdanja.
Tako se, na primer, novine od 32 strane mogu odštampati iz dve rolne, čije se trake spajaju, seku i
savijaju. Međutim, ukoliko je potrebno odštampati izdanje od 40 stranica, tada je neophodno da se uz dve
rolne, od kojih svaka nosi po 16 stranica, odštampa još jedna, dvostruko dvostruko uža rolna, koja nosi osam
stranica.
Polaznu osnovu za proračun količine papira neophodne za izradu određenog grafičkog proizvoda
predstavljaju sledeći činioci:
karakteristike izdanja (obim, tiraž, broj boja);
usvojen polazni format i
normativi koji propisuju dozvoljeni tehnološki otpadak za štampanje i doradu određenog broja
primeraka ( prilog: normativi za utrošak papira).
Tehnološki otpadak nije moguće izbeći, ali se primenom savremenih metoda i pažljivim i odgovornim
radom može svesti na najmanju moguću meru. Tehnološki otpadak se javlja u sledećim fazama grafičke
proizvodnje:
pripremi polaznog formata za štampu (sečenje tabaka na manji format, čišćenje rolne papira od
površinskih delova, oštećenih prilikom transportovanja);
pripremi mašine za štampanje; na početku rada neophodno je podestiti veći broj činilaca, kao što su
pritisak štampanja, tačnost registara, ujednačenost nanosa boje, karakteristike boje i pomoćnih
sredstava, izbor optimalnog režima ulaganja i štampanja papira; tokom podešavanja mašine dobijaju
se otisci koji ne zadovoljavaju tražene kriterijume kvaliteta, i zbog toga moraju da se odbace; ovo je
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 74
posebno izražen problem kod starijih višebojnih mašina za štampu iz rolne, kod kojih se tokom
podešavanja utroši više stotina metara papirne trake; najsavremenije štamparske mašine sa
kompjuterskim vođenjem procesa obezbeđuju podešavanje svih parametara u prvih desetak ciklusa;
štampanju tiraža; tokom štampanja može doći do zastoja usled nepravilnosti u radu uređaja za
ulaganje i transport papira, neujednačenih karakteristika papira ili loše pripremljenosti papira (nije
rastresen, klimatizovan i razelektrisan), zaprljanosti forme ili ofset presvlake; otisci na oštećenom
papiru se nikako ne mogu upotrebiti; pored toga, često je, posle zastoja, potrebno određeno vreme
da rad mašine postane stabilan i da se dobiju kvalitetni otisci, pa se i usled ovoga javlja tehnološki
otpadak;
doradi; za mnoge doradne operacije neophodno je predvideti dodatak za pripremu operacije, ili
usled očekivanih zastoja u radu; dodadatak se obavezno mora predvideti za operacije sečenja,
savijanja, šivenja, lepljenja i koričenja.
U tabačnoj štampi najpraktičnije je da se utrošak proračunava i izražava brojem polaznih tabaka. Tek
kada se utvrdi konačan broj potrebnih polaznih tabaka, treba izračunati njihovu masu, i u krajnjem slučaju
cenu.
Za proračun broja tabaka polaznog formata može da se primeni sledeća opšta jednačina:
) k + 1 ( bs
O T = bsti i
n
1=i
gde su T, -, broj kvalitetnih primeraka (tiraž izdanja), O, obim izdanja (broj stranica) i bs, -, broj stranica
izdanja koje je moguće smestiti na polazni tabak. Radi nadoknade tehnološkog otpatka, koji nastaje u i-toj
fazi rada, uzima se u obzir koeficijent dodatka, ki.
U slučaju kada se radi o štampi iz rolne, proračunava se dužina papirne trake određene širine, a zatim
masa papira i broj rolni koje je neophodno pripremiti za štampanje tiraža.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 75
14. Analiza potrošnje boje. Štamparska boja je skupa sirovina, koja znatno utiče na konačan izgled grafičkog proizvoda. Sa
stanovišta tehničko-tehnološke pripreme grafičke proizvodnje, neophodno je proračunati količinu boje koju
treba utrošiti za štampanje određenog izdanja iz sledećih razloga:
da bi se sagledalo učešće boje u ceni sirovina za izradu grafičkog proizvoda;
da bi se obezbedila dovoljna količina iste boje za štampanje čitavog tiraža.
U slučaju kada se koriste boje koje se direktno nabavljaju od proizvođača, prethodni proračun utroška
boje će pokazati da li u skladištu ima dovoljno boje za realizaciju preuzetih poslova, i omogućiće planiranje
dinamike nabavljanja nove količine boje.
Ukoliko se u štampariji koriste naknadno pripremljenje boje, prehodni proračun omogućuje da se
obezbedi dovoljna količina boje za ceo tiraž. Ovo je veoma važno jer, bez obzira na preciznost i pažnju sa
kojima se boja priprema, veoma je teško dva puta postići istu nijansu.
Za tačan proračun boje neophodno je poznavati normative utroška boje u sopstvenoj štampariji, i
pridržavati se propisanog režima štampanja (atmosferski uslovi, kvalitet papira, pritisak štampanja,
zacrnjenje punog tona na otisku, brzina štampanja, dotok boje i tečnosti za vlaženje u ofset štampi, pritisak i
ugao pod kojim je postavljen nož - rakel u dubokoj štampi).
U većim štamparijama poželjno je da postoji posebno odeljenje za pripremu boje. Preporučljivo je da
se u dužem vremenskom periodu koriste štamparske boje jednog proizvođača. Svaki proizvođač isporučuje
određen broj unapred pripremljenih boja, i obezbeđuje recepturu i katalog boja koje se mogu dobiti
mešanjem nekoliko osnovnih. Na osnovu recepture i proračunate ukupne količine boje, proračunava se
količina pojedinih komponenti koje ulaze u njen sastav.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 76
U slučaju kada tražene boje nema u katalogu, a ne primenjuje se autotipijska štampa, u kojoj se sve
boje dobijaju suptraktivnim metodom (cijan, magenta, žuta i crna), neophodno je:
utvrditi ukupnu potrebnu količinu boje;
utvrditi koje komponente ulaze u sastav tražene boje; u ovome može da pomogne katalog boja, u
kome treba pronaći najsličniju boju i videti koje komponente je sačinjavaju i u kojim orijentacionim
udelima;
načiniti manju količinu boje koja odgovara datom uzorku, i što tačnije utvrditi udeo pojedinih
komponenti; ovo se u laboratoriji postiže tako što se odmeri odgovarajuća količina svake
komponente, a zatim se od svake dodaje po malo u jednu posudu, dok se ne postigne tražena boja;
na osnovu merenja mase ostatka, izračunavaju se maseni udeli komponenata.
U ovom proračunu treba predvideti koeficijent sigurnosti, odnosno uvek treba pripremiti nešto veću
količinu boje zbog nepredviđenih situacija.
14.1.Priprema boje prema zadatoj referenci
Boja se može pripremati prema zadatoj referenci na nekoliko načina:
Proizvoljnim formulisanjem, na osnovu vizuelnog poređenja dobijene boje i reference;
Prema recepturi, uz odmeravanje potrebnih masa osnovnih boja pomoću vage.
Prema programu za formulaciju boja, na osnovu poznatih podataka o osnovnim
komponentama; Doziranje boje može biti ručno ili automatsko (dispensing sistem);
Prema programu za formulaciju, uz samostalno određivanje polaznih podataka o osnovnim
komponentama (asortment); Doziranje može biti ručno ili automatsko.
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 77
14.2.Oprema za naprednu formulaciju boje
Za formulaciju boje na najvišem nivou neophodna je sledeća oprema i softver:
Analitička vaga;
Vaga;
Uređaj za izradu laboratorijskog probnog otiska;
Spektrofotometar;
Softver za formulaciju;
Sistem za automatsko doziranje boje (dispensing sistem);
Mešalica;
Štampač i
Laboratorijsko posuđe i instrumenti.
14.3.Procedura napredne formulacije boje
Ukoliko štamparija ima kompletno opremljenu laboratoriju za pripremu boje prema dostavljenoj
referenci (kataloški broj, uzorak), sprovodi se sledeća procedura da bi se pripremila boja za štampanje:
Izmeri se boja papira. Meri se spektrofotometrom, kao rezultat dobijaju se L*a*b* koordinate boje u
CIE L*a*b* bojenom prostoru. Izmerene vrednosti se učitaju u softver za formulaciju.
Utvrde se referentne L*a*b* kordinate (izmeri se uzorak ili se iz tabele uzme podatak o L*a*b*
koordinatama boje po kataloškoj oznaci). Utvrđene vrednosti se učitaju u softver za formulaciju.
U softveru za formulaciju definišu se kriterijumi na osnovu kojih će se dobiti predlog formulacije:
izabere se skup osnovnih boja - asortment, koji se ili dobija od proizvođača boja ili ga sama
štmparija eksperimentalno odredi prema određenoj proceduri, izabere se maksimalan broj
komponenti, definiše se ukoliko želimo da potrošimo neku ranije umešanu boju da je softver
Štampanje i tehnike štampanja / Tisak i tehnike tiska 2013-2014 78
obavezno uzme u obzir prilikom definisanja formulacije, i aktivira se komanda koja daje spisak
recepata.
Izabere se najpovoljniji predlog i umeša se mala količina boje prema izabranoj recepturi.
Načini se laboratorijski probni otisak.
Boja laboratorijskog probnog otiska izmeri se spektrofotometrom, i izmereni podaci se učitaju u
softver za formulaciju.
Ukoliko je iz prvog pokušaja postignuto dobro poklapanje umešane boje sa referencom, priprema se
veća količina boje, dovoljna za štmaanje tiraža.
Ukoliko nismo zadovoljni sličnošću boje koju smo umešali, sa referencom, zadajemo komandu
softveru za formulaciju da na osnovu izmerene vrednosti prvog uzorka, koriguje formulaciju, pa
ponavljamo poslednje četiri tačke, sve dok ne dobijemo zadovoljavajuću sličnost boje koju smo
umešali sa referentnom bojom.