predavanja za recenziju-sa rije enim zadacima.pptx)francuska 10 000 € 100 000 € njema čka 12...

5.3.2018.

1

Predavanja 05.03.2017.

OPOREZIVANJE PODUZEĆA

REGISTAR OBVEZNIKA PDV-A I PDV IDENTIFIKACIJSKI BROJ

� Poreznim obveznicima u RH koji su poslovali, do ulaskau EU s inozemstvom, porezna uprava je automatizmomdodijelila PDV identifikacijski broj. Svim ostalim osobama(pravnim i fizičkim) će PDV broj biti dodijeljen na Zahtjevistih. Ulazak u registar obveznika PDV-a određen je visinomvrijednosti isporuke dobara ili usluga u prethodnomrazdoblju što iznosi 300.000 Kn.

� Prijavu je obvezno napraviti u razdoblju 01.-15. siječnjatekuće godine na Obrascu P-PDV

5.3.2018.

2

Slika 3. Obrazac P-PDV

Izvor: Markota, Lj. et al. (2014) Porez na dodanu vrijednost-primjena u praksi. Zagreb: RRIF Plus d.o.o., str.42


� PDV identifikacijski broj predstavlja broj koji svakazemlja članica dodjeljuje poreznim obveznicima koji obavljajuisporuke dobara i usluga, odnosno stječu dobra i usluge napodručju EU.

� PDV identifikacijski broj se sastoji od oznake državečlanice i brojčanog dijela. PDV identifikacijski broj možeimati maksimalno 13 alfanumeričkih znakova od kojimmaksimalno može 11 biti brojčanih oznaka.

� Hrvatski PDV identifikacijski broj je određen krozoznaku države HR i 11 znamenki OIB-a.

� PDV identifikacijski broj služi za provjeruvjerodostojnosti upisa u registar poreznih obveznika, ali iprovjeru važnosti dodijeljenog PDV identifikacijskog broja.

5.3.2018.

3


� Nakon ulaska u sustav PDV-a, za poreznog obveznika je moguće biti:� mjesečni, odnosno � tromjesečni porezni obveznik

� Ukoliko su isporuke dobara i usluga u prethodnom razdobljuprelazile iznos od 800.000 Kn porezni obveznik mora postatimjesečni obveznik PDV-a te predavati Obrazac PDV do 20.-tog umjesecu za prethodni mjesec, a obvezu koja proizlazi iz navedenograzdoblja platiti najkasnije do kraja tog mjeseca.

� Ukoliko su isporuke dobara i usluga u prethodnom razdobljumanje od 800.000 Kn te ukoliko porezni obveznik neobavlja transakcije unutar EU, razdoblje oporezivanjamože biti i tromjesečje. U protivnom ukoliko porezniobveznik obavlja transakcije unutar EU razdoblje oporezivanja zaistog može biti samo mjesečno.

Slika 4. Informacijski sustav – provjera poreznih obveznika u Republici Hrvatskoj

Izvor: http://pdv-reg.porezna-uprava.hr/RpoProvjeriObveznikaPdvWeb/upit

5.3.2018.

4

Slika 5. Potvrđivanje PDV Identifikacijskog broja

Izvor: http://pdv-reg.porezna-uprava.hr/RpoProvjeriObveznikaPdvWeb/upit


� Elektronička baza podataka postoji u svakoj zemlji članici EU spodacima o osobama koje su registrirane za PDV u toj zemlji članici ikojima su dodijeljeni PDV identifikacijski brojevi.

� Uspostavljene baze podataka u zemljama članicama EU povezane su ubazu podataka na razini EU tzv. VIES bazu podataka (VATInformation Exchange System).

� Moguće je raditi provjeru podataka o obveznicima PDV-a i to naslijedećim stranicama:http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/

� Odgovori koji se mogu dobiti su slijedeći:� Da, broj je važeći� Ne, broj nije važeći� Da, broj ne pripada danom imenu/adresi� Ne, broj ne pripada danom imenu/adresi

5.3.2018.

5

Slika 6. Potvrđivanje VIES PDV Identifikacijskog broja

Izvor: http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/

PRAG ISPORUKE DOBARA� Prag isporuke moguće je propisati od strane članica EU u

rasponu od 35.000 EUR do 100.000 EUR za tzv.isporuke na daljinu, odnosno isporuke koje obaviporezni obveznik iz jedne države članice EUkrajnjim potrošačima u drugoj državi članici EU.

� Ovisno o visini standardne stope PDV-a ovisi određenostpraga isporuke u nekoj zemlji. Navedeno podrazumijeva dazemlje s višom standardnom stopom PDV-a propisuju nižiprag isporuke, a vrijedi i obrnuto. Posljedica oporezivanjaprodaje dobara na daljinu u zemlji otpreme, jer nije pređenprag isporuke koje je propisala zemlja članica u kojoj se nalazikrajnji potrošač, bilo bi povećanje nabave iz zemalja kojeimaju propisane niže stope PDV-a.

� Republika Hrvatska je, čl. 13., st.7. Zakona o PDV-upropisala prag isporuke u vrijednosti od 270.000 Kn (cca.35.000 EUR).

5.3.2018.

6

PRAG ISPORUKE DOBARA� Primjer 1. Prodaju na daljinu (pretpostavka)

� Pretpostavka je da je u Hrvatskoj propisani prag isporuke580.000 Kn te da krajnji kupac iz Hrvatske (standardna poreznastopa 25%) nabavlja „dobra na daljinu“ iz Luksemburga gdje jestandardna stopa PDV-a 15%. Zbog visoko propisanog pragaisporuke u Hrvatskoj i viske stope PDV-a može doći do situacijeda krajnji potrošači iz Hrvatske nabavljaju više dobara izLuksemburga budući da je tamo niža stopa PDV-a, a uzneprijeđeni prag isporuke vrijedi da se „dobra na daljinu“oporezuju prema mjestu otpreme dobara, odnosno oporezuju seluksemburškim PDV-om.

PRAG ISPORUKE DOBARA� Primjer 2. Prodaju na daljinu (stvarni prag isporuke)

� Kupac Luka Lukić iz Požege nabavlja dobra, putem kataloga, uiznosu od 48.000 Kn od poduzetnika iz Poljske. Hrvatski pragisporuke je propisan u iznosu od 270.000 Kn. Budući dapoduzetnik iz Poljske nije prešao prag isporuke (270.000 Kn)propisan u RH, mjesto oporezivanja smatra se mjestom otpremedobara, odnosno Poljska. Stoga će poljski poduzetnikobračunati poljski PDV.

� U ovom slučaju porezni obveznik iz Poljske neće se moratiregistrirati za potrebe PDV-a u RH niti zaračunavati i plaćatihrvatski PDV.

5.3.2018.

7

PRAG STJECANJA DOBARA� Prag stjecanja predstavlja vrijednost (ukupnu)

stečenih dobara iz drugih zemalja članica bez PDV-a, koji treba platiti ili je isti plaćen u zemlji gdje jezapočela otprema ili prijevoz dobara i utvrđuju sesamo za tzv. grupu trojice, odnosno:� porezne obveznike koji obavljaju isporuke dobara i usluga

bez prava na odbitak pretporeza (npr. neprofitne udruge,banke i sl.)

� pravne osobe koji nisu porezni obveznici (tijela lokalnesamouprave)

� male porezne obveznike (nisu u sustavu PDV-a)� Navedeno podrazumijeva kako je isporuka dobara, od strane

poreznih obveznika iz zemalja članica EU stjecateljima iz tzv.grupe trojice, oporeziva prema zemlji porijekla.

PRAG STJECANJA DOBARA� Ukoliko posebni stjecatelji iz RH temeljem stečenih dobarapređu iznos od 77.000,00 Kn, odnosno prag stjecanja,moraju se prijaviti u Poreznu upravu, zahtijevati izdavanjePDV identifikacijskog broja, voditi porezne evidencije ipodnositi porezne prijave. Navedeno ne znači da postajuobveznici PDV-a u smislu da imaju pravo na odbitakpretporeza.

5.3.2018.

8

PRAG STJECANJA DOBARA� Stjecatelji iz tzv. grupe trojice mogu odustati od tzv.praga stjecanja i tada moraju prije stjecanja dobarapotpisati u Poreznoj upravi izjavu da odustaje od tzv.pragastjecanja i za takvu odluku se obvezuje na naredne dvijegodine bez obzira na vrijednost stečenih dobara.

� Stjecatelji u tom slučaju dobiva od Porezne uprave PDVidentifikacijski broj koji će koristiti prilikom nabave dobara izdržava članica EU.

� Postupak odustajanja od tzv. praga stjecanjakarakterističan je za stjecanje dobara iz zemalja članica kojeimaju višu stopu PDV-a nego zemlja u kojoj se dobra stječu.

PRAG STJECANJA DOBARA� Primjer 3. Prag stjecanja (pretpostavka)

� Županija Požeško-slavonska, kao jedinica regionalne samouprave,stječe dobra iz Njemačke za potrebe vlastitog poslovanja u 2014.g. uiznosu od 48.000,00 Kn. Njemački porezni obveznik joj zaračunavaobvezu plaćanja njemačkog PDV-a. Jedinica regionalne samoupravenije porezni obvezni i s ovom nabavkom ne prelazi iznos pragastjecanja te zbog toga nije dužna plaćati PDV u Hrvatskoj.

� Primjer 4. Prag stjecanja (stvarni prag stjecanja)� Županija Požeško-slavonska, kao jedinica regionalne samouprave,

stječe dobra iz Belgije za potrebe vlastitog poslovanja u 2014.g. uiznosu od 40.000,00 Kn. Prije same nabavke dobara jedinica lokalnesamouprave mora provjeriti vrijednost stečenih dobara u 2014.g.Budući da je već imala stjecanje dobara iz zemalja članica EU čijavrijednost zajedno s ovom nabavkom prelazi iznos od 77.000,00 Kn,odnosno prag stjecanja u Hrvatskoj, dužna je se prijaviti u Poreznuupravu, tražiti PDV identifikacijski broj i na stečena dobra platitihrvatski PDV. Hrvatski PDV plaća na ukupan iznos od 40.000,00 Kn,a ne samo na razliku od 11.000,00 Kn (48.000,00 + 40.000,00 =88.000,00 – 77.000,00=11.000,00).

5.3.2018.

9

Zemlja

Prag stjecanja Prag isporuke na daljinu

Nacionalna valuta U EUR-ima Nacionalna valuta U EUR-imaAustrija 11.000 € 35 000 €Belgija 11.200 € 35 000 €Bugarska 20.000 BGN 10 226 € 70 000 BGN €Hrvatska 77.000 KN 10 065 € 270 000 KN 35 293 €Cipar 10 251 € 35 000 €Češka 326 000 CZK 11 872 € 1 140 000 CZK 41 510 €Danska 80 000 DKK 10 717 € 280000 DKK 37 508 €Estonia 10 000 € 35 000 €Finska 10 000 € 35 000 €Francuska 10 000 € 100 000 €Njemačka 12 500 € 100 000 €Grčka 10 000 € 35 000 €Mađarska 35 000 € 35 000 €Irska 41 000 € 35 000 €Italija 10 000 € 35 000€Latvija 10 000 € 35 000€Litva 35 000 LTL 10 137 € 125 000 LTL 36 203 €Luksemburg 10 000 € 100 000 €Malta 10 000 € 35 000 €Nizozemska 10 000 € 100 000 €Poljska 50 000 PLN 11 971 € 160 000 PLN 38 307 €Portugal 10 000 € 35 000 €Rumunjska 34000 RON 7 612 € 118 000 RON 26 419 €Slovačka 13 941 € 35 000 €Slovenija 10 000 € 35 000 €Španjolska 10 000 € 35 000 €Švedska 90 000 SEK 10 107 € 320 000 SEK 35 935 €Velika Britanija 79 000 GBP 95 411 € 70 000 GBP 84 541 €

Tablica 6. Prag stjecanja i prag isporuke u zemljama Europske unije

Izvor: http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/vat/traders/vat_community/vat_in_ec_annexi.pdf:

PREDMET OPOREZIVANJA�Predmet oporezivanja predstavlja [Zakon o PDV-u, čl.

4.]:� Isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezniobveznik,

Primjer 5.: Porezni obveznik XY d.o.o. isporučio je dobra drugom poreznom obvezniku uRH u vrijednosti 175.000,00 (PDV uključen)

� Stjecanje dobara unutar Europske unije koje su u tuzemstvuobavljene uz naknadu

Primjer 6: Porezni obveznik XY d.o.o. nabavio je dobra iz Njemačke od poreznog obveznikaFischer GMBH u vrijednosti od 5.000,00 €

�Obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezniobveznik koji djeluje kao takav

Primjer 7.: Porezni obveznik XY d.o.o. obavio je uslugu ličenja poslovnog prostora drugomporeznom obvezniku u RH u vrijednosti 5.000,00 +PDV

�Uvoz dobaraPrimjer 8.: Porezni obveznik XY d.o.o. nabavio je dobra iz BiH od poreznog obveznikaMiljacka d.d. u vrijednosti od 5.000,00 €

5.3.2018.

10

Slika 7. Predmet oporezivanja prema Zakonu o PDV-u RH

PREDMET OPOREZIVANJA - isporuka dobara u tuzemstvu

� Isporukom dobara u tuzemstvu se smatra [Zakon oPDV-u, čl.7]:� prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu

vlasnika.� isporuka električne energije, plina, grijanja, hlađenja i slično.� prijenos vlasništva nad imovinom uz nadoknadu po nalogu nadležnih

tijela ili u njihovo ime ili na temelju odredbi zakona� stvarna predaja dobara na raspolaganje prema ugovoru o najmu

dobara, odnosno o leasingu na određeno vrijeme ili o prodaji dobarauz odgodu plaćanja, koji određuju da se vlasništvo nad dobrima stječenajkasnije nakon plaćanja zadnjeg obroka

� prijenos dobara na temelju ugovora prema kojem se plaća provizija zakupnju ili prodaju

� korištenje dobrima koji čine dio poslovne imovine poreznogobveznika za njegove privatne potrebe ili za potrebe zaposlenika

5.3.2018.

11


� premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznogobveznika koja je za potrebe svog poslovanja otpremio ili prevezaosam porezni obveznik ili druga osoba za njegov račun u drugu državučlanicu

� isporukom dobara uz naknadu smatra se ako porezni obveznik ilinjegov slijednik zadrži dobra nakon prestanka obavljanja gospodarskedjelatnosti, a pri nabavi tih dobara PDV je u cijelosti ili djelomičnoodbijen.


� Isporukom dobara se ne smatra: � besplatno davanje uzoraka u razumnim količinama kupcima ili

budućim kupcima i davanje poklona male vrijednosti koje obaviporezni obveznik u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uzuvjet da se daju povremeno i ne istim osobama, ne smatra seisporukom dobara uz naknadu. Poklonima male vrijednostismatraju se pokloni čija vrijednost nije veća od 160,00 kuna.

� Ukoliko dođe do prijenosa uz naknadu ili bez naknade, ili uobliku uloga u društvo, ukupne imovine ili njezinog dijela kojičini gospodarsku cjelinu, na drugog poreznog obveznika(primatelja) smatra se da nije došlo do isporuke, a taj porezniobveznik (primatelj) se smatra slijednikom prenositelja.

5.3.2018.

12

PREDMET OPOREZIVANJA -stjecanje dobara

� Stjecanje dobara unutar Europske unije podrazumijevapremještanje odnosno otpremu dobara iz jedne države članice udrugu državu članicu.

� Transakcija pri stjecanju dobara oporeziva je u zemljiodredišta dobra, odnosno u zemlji gdje dobro završava.

� Porezni obveznik PDV-a koji stječe dobra unutar EUtreba:� obračunati PDV tako da na naknadu za stečena dobra primjeniodgovarajuću stopu PDV-a

� obvezu PDV-a iskazati u prijavi PDV-a bez novčanog tijeka� u istoj prijavi priznati pretporez ako su za to zadovoljeni uvjeti� do 20. u mjesecu predati obrazac PDV i prijavu za stjecanje dobara i

primljene usluge iz drugih država članica PDV-S.

PREDMET OPOREZIVANJA - stjecanje dobara

� Stjecanje dobara unutar EU određeno je na slijedeći način [Zakon o PDV-u, čl.9.]� Stjecanje dobara unutar Europske unije je stjecanje prava raspolaganja

pokretnom materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, kojuprodavatelj ili stjecatelj dobara ili druga osoba za njihov računotpremi ili preveze stjecatelju tih dobara u državu članicu koja nijedržava članica u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara.

� Ako je uvoznik dobara pravna osoba koja nije porezni obveznik i obavistjecanje dobara unutar Europske unije u drugoj državi članici, imapravo na povrat PDV-a kojeg je platio u vezi s uvozom dobara utuzemstvo, ako dokaže da je PDV bio obračunan na stjecanje dobaraunutar Europske unije u državi članici u kojoj je završila otprema iliprijevoz tih dobara.

� Stjecanjem dobara unutar Europske unije uz naknadu smatra se kadaoružane snage države članice Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora(NATO) koriste za svoje potrebe ili potrebe pratećeg civilnog osobljadobra koja nisu nabavljena u skladu s općim pravilima oporezivanja utuzemstvu, ako pri uvozu tih dobara ne ispunjavaju uvjete zaoslobođenje iz članka 44. stavka 1. točke 31. Zakona o PDV-u.

5.3.2018.

13


� Stjecanjem dobara unutar Europske unije uz naknadu smatra sekorištenje dobara koja je porezni obveznik za potrebe svog poslovanjaili druga osoba za njegov račun otpremila ili prevezla u tuzemstvo izdruge države članice u kojoj su ta dobra proizvedena, izvađena,obrađena, kupljena ili stečena u smislu članka 4. stavka 1. točke 2.Zakona o PDV-u ili u koju ih je porezni obveznik uvezao za potrebesvog poslovanja.

� Uvjet za postojanje stjecanja dobara unutar EU koje jepredmet oporezivanja jesu:� Stjecatelj je porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni

obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a

� Prodavatelj iz druge države članice je porezni obveznik, registriran zapotreba PDV-a u drugoj državi članici, ali se iz navedenog isključuju:� Mali porezni obveznici


� Porezni obveznici koji obavljaju isporuke na daljinu i pri čemu jepređen prag isporuke

� Porezni obveznik koji isporučuje dobra s instaliranjem – mjestooporezivanje je mjesto gdje se dobro instalira

� Dobra su, iz jedne države članice, isporučena uz naknadu utuzemstvo

� Kod nabave prijevoznih sredstava iz druge države članice,porezni obveznik je svaka osoba koja stječe dobro uključujućipravnu i fizičku osobu i bez obzira na prag stjecanja (dakle, pragstjecanje se ne uzima u obzir)

� U slučaju trošarinskih proizvoda, stjecatelj je porezniobveznik, ali i svaka druga pravna osoba koja nije porezniobveznik i čija ostala stjecanja ne podliježu obračunu PDV-a jernije prijeđen tzv. prag stjecanja

5.3.2018.

14

TROSTRANI POSAO� Trostrani posao predstavlja transakciju između poreznih

obveznika zemalja članica EU i to kada su ista sredstvaprevezena iz zemlje prvog isporučitelja neposrednoposljednjem kupcu.

� Ukoliko su ispunjeni svi uvjeti propisani za primjenuporeznog pojednostavljenja porezna obveza se prenosi nastjecatelja koji je konačni kupac. Ne postoji uvjet kakoporezni obveznik, koji se nalazi u sredini lanca, mora bitiregistriran za potrebe PDV-a.

DČ 1 –HRVATSKI POREZNI

OBVEZNIK ARAČUN

Dč 2 – POREZNI OBVEZNIK B

DČ 3 – POREZNI OBVEZNIK C

Postupanja hrvatskogporeznog obveznika:• Poziva se na porezno

oslobođenje temeljemZakona o PDV-u

• Isporučuje dobra, ponalogu poreznog obveznikaB iz DČ 2, poreznomobveznikuC u DČ 3

• Red.br. I.3. u ObrascuPDV

• Zbirna prijava – red.br. 11

Slika 8. Trostrani posao – hrvatski obveznik DČ 1-isporučitelj

• Isporuka je oslobođena PDV-a• Za hrvatskog poreznog obveznika ne postoji obveza obračuna PDV niti evidentiranja

istog u poslovnim knjigama

5.3.2018.

15

DČ 1 – POREZNI OBVEZNIK A RAČUN

DČ 2 HR –POREZNI

OBVEZNIK B

DČ 3 – POREZNI OBVEZNIK C

Postupanja hrvatskogporeznog obveznika:• Nalaže isporuku dobara

od strane obveznika A premaobvezniku C

• HR poduzetnik izdajeračun poduzetniku C gdjeuz obvezne elemente navodisljedeće:

• odredbu da se radi otzv. trostranom poslu

• prijenos porezneobveze (eng. reversecharge),

• navodi svoj (hrvatski)PDV identifikacijskibroj

• navodi PDVidentifikacijski brojobveznika C

• Red.br. I.3. u ObrascuPDV

• Zbirna prijava – red.br. 13

Slika 9. Trostrani posao – hrvatski obveznik DČ 2 – prvi kupac

• Prijenos porezne obveze• Trostrani posao• Za hrvatskog poreznog obveznika ne postoji obveza obračuna PDV niti evidentiranja

istog u poslovnim knjigama

DČ 1 – POREZNI OBVEZNIK A RAČUN

DČ 2 – POREZNI OBVEZNIK B

HR – POREZNI OBVEZNIK C

Postupanja hrvatskogporeznog obveznika:• Po nalogu poreznog obveznika

iz DČ 2 hrvatski porezniobveznik prima robu odporeznog obveznika iz DČ1

• Porezni obveznik B iz DČ 2stječe dobra (ne mora seregistrirati za potrebe PDV-a uRH), a poreznu obvezuprenosi na hrvatskogporeznog obveznika

• Hrvatski porezni obveznikpopunjava PDV obrazac naslijedeći način:

• Red.br. II.11, II.12 iII.13

• Red.br. III.11, III.12 i III13

• Ne podnosi prijavu zastjecanje dobara iz EU

Slika 10. Trostrani posao – hrvatski obveznik DČ 3 – drugi kupac

• Porezna obveza je prenesena na hrvatskog poreznog obveznika• Hrvatski porezni obveznik ima pravo na pretporez (potraživanje za PDV)• Za hrvatskog poreznog obveznika postoji obveza evidentiranja obveze i pretporeza u poslovnim knjigama

5.3.2018.

16

PREDMET OPOREZIVANJA -obavljanje usluga

� Obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu obuhvaća [Zakon oPDV-u, čl.8.]:� Isporuku usluga, odnosno svaku transakcija koja se ne smatra isporukom

dobara� prijenos prava,� suzdržavanje od neke radnje ili trpljenje neke radnje ili stanja,� obavljanje usluga po nalogu nadležnih državnih tijela ili u njihovo ime ili na

temelju odredbi zakona.

� Obavljanjem usluga uz naknadu smatra se i:� korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za

njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika iliopćenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, zakoja je u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez,

� obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika za njegoveprivatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito udruge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti.

PREDMET OPOREZIVANJA - uvoz dobara

� Uvozom dobara smatra se slijedeće [Zakon o PDV-u,prema čl. 11. st.1. i 2.]:� Uvozom dobara smatra se svaki unos dobara u Europskuuniju koja nisu u slobodnom prometu na područjuEuropske unije, u skladu s carinskim propisima.

� Uvozom dobara smatra se i unos dobara koja su u slobodnomprometu na području Europske unije, a potječu s trećih područjakoja su dio carinskog područja Europske unije u skladu scarinskim propisima.

� Dobra u slobodnom prometu EU-e su dobra:� Koja su proizvedena na području EU� Koja su uvezena iz država ili područja koja nisu u carinskom području

EU-e� Mjesto uvoza dobara je, prema čl. 28. Zakona o PDV-u,država u kojoj se uvezena dobra nalaze pri unosu u Europskuuniju.

5.3.2018.

17


� Dobra nisu u slobodnom prometu EU-e ukoliko se nalazena području EU-e ali su pod tretmanom različitih carinskihodgoda kao što su:� Vanjski tranzit,� Carinska skladišta� Postupak unutarnje kontrole i sl.

� Carinsko područje EU-e je različito od područja EU- ena koje se primjenjuju odredbe Direktive 2006/112/EZ- neko dobro je u slobodnom prometu EU-e, ali premaporeznim propisima se ne smatra da je to područje EU negotreće područje, dok prema carinskim propisima to područjepripada carinskom području EU-e i na njega se ne primjenjujuodredbe vezane za uvoz dobara na područje EU-e.


� Dobra koja su ušla na područje EU-e, koje je jedinstvenocarinsko područje, mogu se kretati iz jedne zemlječlanice u drugu zemlju članicu te preko područja trećedržave i takav promet neće biti oporeziv sve dok senavedena dobra ne stave u slobodan promet na područjuEU-e.

� Za obračun carine i PDV-a prilikom uvoza dobarazadužena je Carinska uprava.

predavanja za recenziju-sa rije enim zadacima.pptx)francuska 10 000 € 100 000 € njema čka 12...

Documents