predavanje br.7 copy
TRANSCRIPT
Predavanje br.7
Ekonomski rast i razvoj
Kako možemo definirati “rast” u nacionalnoj ekonomiji?ekonomiji?
Koja je definicija potencijalne proizvodnje u nacionalnoj ekonomiji?
Rast, u nacionalnoj ekonomiji, možemo označiti kao povećanje količine proizvoda i usluga koje
proizvodi jedna nacionalna ekonomija, odnosno povećanje ukupne proizvodnje tijekom vremena.povećanje ukupne proizvodnje tijekom vremena.
Potencijalna proizvodnja – najviša razina proizvodnje u nacionalnoj ekonomiji koja se
može ostvariti iz postojeće proizvodne funkcije i raspoloživih resursa.
Gospodarski ili ekonomski rast
Gospodarski rast je ekspanzija potencijalnog BDP-a ili proizvodnje neke zemlje.
Do gospodarskog rasta dolazi kad se granica proizvodnih mogućnosti neke zemlje pomiče prema van.
Ekonomski rast se prvenstveno prati kroz promjenu realnog BDP-a.
Prosječna stopa rasta realnog BDP-a za Hrvatsku je od 1993. do 2001. bila oko 2,5% godišnje, a od 2002. do 2007. g. bila
je 4,7%. Od 2007. godine uslijedio je pad BDP-a.
Stopa rasta BDP-a per capitaVrlo blizak pojam gospodarskom rastu je stopa rasta BDP-a po osobi ili stanovniku. Ova stopa prikazuje kojom brzinom rastu
životni standardi neke države, a dobije se tako što se BDP podjeli s brojem stanovnika.
Realni BDP po stanovniku (per capita) je realni BDP podijeljen sa brojem stanovnika. Stopa rasta realnog BDP-a “per capita” se brojem stanovnika. Stopa rasta realnog BDP-a “per capita” se
neznatno razlikuje od stopa rasta realnog BDP-a (kada je riječ o Hrvatskoj). Ove razlike su znatne kod zemalja gdje je stopa rasta
stanovništva visoka.
Rast proizvodnje po glavi stanovnika važan je cilj svake vlade jer je povezan s povećanjem prosječnog realnog dohotka i životnog
standarda.
TOP 10 najbogatijih država na svijetu u 2012. godini BDP po stanovniku;
Zemlja BDP po stanovniku u $ Broj stanovnika
1 Katar 88.222 1.8 milijuna
2 Luksemburg 81.466 500.000
3 Singapur 56.694 4,9 milijuna
4 Norveška 51.959 4,9 milijuna
5 Brunej 48.333 388.000
6 UAE 47.439 8,3 milijuna
7 SAD 46.860 313 milijuna
8 Hong Hong 45.944 7 milijuna
9 Švicarska 41.950 7,7 milijuna
10 Nizozemska 40.973 16 milijuna
www.forbes.com
BDP po stanovniku za 2011.g.„Tamnije veći BDP”„Svjetlije manji BDP”
http://www.wikipedia.org/
BDP po stanovnikukonstantni dolar iz 2005. godine
Zemlja 2008 2009 2010 2011
Luksemburg 72.175 67.962 68.678 68.459
Odredite BDP-a po stanovniku za Hrvatsku od 2008. do 2011. godine.Također, odredite isto za Luksemburg, SAD. Sloveniju, Srbiju i BiH.
SAD 43.069 41.187 42.078 42.485
Slovenija 27.225 24.819 25.052 24.967
Hrvatska 17.286 16.103 15.916 15.954
Srbija 9.772 9.468 9.597 9.830
BiH 7.598 7.389 7.463 7.607
http://www.google.com/publicdata/directory
Stopa rasta BDP-aIzvor Svjetska banka
Zemlja 2008 2009 2010 2011
Luksemburg -2,49% -5,84% 1,05% -0,32%
SAD -1,3% -4,37% 2,16% 0,97%
Odredite rast/pad BDP-a Hrvatske od 2008. do 2011. godine.Također, odredite isto za Luksemburg, SAD. Sloveniju, Srbiju i BiH.
SAD -1,3% -4,37% 2,16% 0,97%
Slovenija 3,43% -8,84% 0,94% -0,34%
Hrvatska 2,13% -6,84% -1,16% 0,24%
Srbija 4,24% -3,11% 1,36% 2,43%
BiH 5,56% -2,74% 1 % 1,93%
http://www.google.com/publicdata/directory
Natalitet
Zemlja 2007 2008 2009 2010
Luksemburg 2.12 2.08 2.05 1,63
Odredite natalitet Hrvatske od 2007. do 2010. godine.Također, natalitet za Luksemburg, SAD. Sloveniju, Srbiju i BiH.
SAD 1.61 1.61 1.59 2,1
Slovenija 1.38 1.53 1.53 1,57
Hrvatska 1.4 1.47 1.50 1,46
Srbija 1.38 1.4 1.44 1,4
BiH 1.18 1.17 1.16 1,15
http://www.google.com/publicdata/directory
Zašto je gospodarski rast svakoj zemlji toliko bitan?
Zato što je gospodarski rast dugoročno najvažniji čimbenik uspjeha nekog
gospodarstva.
Četiri čimbenika „kotača” gospodarskog rasta
Koja su četiri osnovna čimbenika gospodarskog rasta?
Ljudski resursiPrirodna dobra
Akumulacija kapitalaAkumulacija kapitalaTehnologija
Ekonomisti odnose navedenih čimbenika predstavljaju agregatnom funkcijom proizvodnje (APF) koja povezuje
ukupnu proizvodnju s inputima i tehnologijom.
→→→
Algebarski prikaz agregatne funkcije proizvodnje; APF-a
Q = AF (K, L, R)
gdje je:
�Q = proizvodnja;�K = proizvodne usluge kapitala;�R = prirodna dobra korištena u proizvodnji;�A predstavlja razinu tehnologije u gospodarstvu;�F je funkcija proizvodnje.
Ljudski resursi
Rad se sastoji od broja radnika i vještine radne snage.
Mnogi ekonomisti vjeruju da je kvaliteta inputarada (vještine, znanje i disciplina radne snage) rada (vještine, znanje i disciplina radne snage)
najvažniji element gospodarskog rasta.
Gospodarstvo može kupiti brza računala, moderne uređaje itd., no ovim se kapitalnim robama mogu
učinkovito služiti i održavati ih samo vješti i obučeni radnici.
Prirodni resursi
Drugi klasični čimbenik proizvodnje predstavljaju prirodna dobra.
Među važna prirodna dobra spadaju: obradive površine, nafta i plin, šume, voda, mineralni izvori
itd.
Neke su se zemlje razvile ponajprije zahvaljujući obilnim izvorištima prirodnih bogatstava, međutim
prirodna bogatstva nisu nužna za gospodarski uspjeh.
Akumulacija kapitala
Opipljivi kapital uključuje strukture poput cesta i elektrana, opremu poput računala i kamiona, te
zalihe.
Akumuliranje kapitala traži žrtvovanje tekuće Akumuliranje kapitala traži žrtvovanje tekuće potrošnje tijekom dužeg niza godina. Zemlje koje
ubrzano rastu obično mnogo ulažu u nova kapitalna dobra; u gospodarstva s najbržim rastom 10 do 20%
proizvodnje odlazi na akumuliranje kapitala.
Tehnološke promjene i inovacijePovijesno gledano, rast sasvim sigurno nije bio proces
jednostavnog repliciranja u kojem su se tvornice jednostavno redale jedna za drugom. Radilo se prije svega o neprekidnom tijeku inovacija i tehnološkog napretka koji je doveo do ogromnih
poboljšanja u proizvodnim mogućnostima zemalja diljem svijeta.
Danas smo svjedoci eksplozije novih tehnologija, posebice u Danas smo svjedoci eksplozije novih tehnologija, posebice u informatici i komunikacijama.
Tehnološka promjena označava promjene u procesu proizvodnje ili uvođenju novih proizvoda i usluga.
Procesni izumi koji su uvelike povećali proizvodnost; parni stroj, strujni generator, antibiotici, mikroprocesor…
Širenje glavnih tehnologija u kućanstvima po godinama
Mobilni telefoni
Televizori
Automobili
ćan
stva
Godina
Mobilni telefoniElektrična energija
Internetskipriključci
Kućna računala
Pos
tota
k ku
ćan
stva
Ponavljanje čimbenika rasta
Čimbenici gospodarskog rasta Primjeri
Ljudski resursiVeličina radne snage, kvaliteta radnika
(obrazovanje, vještine, disciplina)
Prirodna bogatstva Nafta, plin, minerali, tlo, klima…Prirodna bogatstva Nafta, plin, minerali, tlo, klima…
Akumulacija kapitalaOprema, tvornice, ceste, opći
društveni kapital
Tehnologija i inovacijeKvaliteta znanstvenog i tehničkog
znanja
Teorije ekonomskog rastaKroz ekonomsku povijest iskristalizirale su se tri teorije
ili modela ekonomskog rasta:
�Klasična teorija rasta�Neoklasična teorija rasta�Neoklasična teorija rasta�Nova teorija rasta
Razlike između ovih teorija nalaze se u činjenici da su zagovarači svake od njih preferirali različit izvor,
odnosno faktor rasta kao glavni u procesu dugoročnog ekonomskog rasta određene nacionalne ekonomije.
Klasi čna teorija rasta
Rani ekonomisti, poput Smitha i Malthusa, koje nazivamo klasičnim ekonomistima, naglašavali su ključnu ulogu zemlje u gospodarskom
rastu.
�Smith govori o “zlatnom dobu” i o djelovanju zakona konstantnihprinosa rada, kad je zemlja bila besplatna, a čitav BDP je odlazio nanadnice. Kako je raslo stanovništvo, rasla je i proizvodnja, a realnanadnice. Kako je raslo stanovništvo, rasla je i proizvodnja, a realnanadnica po radniku je bila konstantna.�Malthus se fokusira se na zakon opadajućih prinosa rada, jer“zlatno doba” ne može trajati vječno, a kako je zemlja fiksniproizvodni faktor s vremenom će sva biti zauzeta. Dok je zemljafiksna, zakon opadajućih prinosa će djelovati kako broj stanovnikaraste. Rastući odnos rada i zemlje dovodi do opadanja graničnogproizvoda rada i do opadanja nadnica.
Smithova i Malthusova klasična teorija gospodarskog rasta
(b) Malthus
Pro
izvo
dnja
odj
eć
e
(a) Smith
Pro
izvo
dnja
od
jeć
e
Proizvodnja hrane Proizvodnja hrane
Pro
izvo
dnja
odj
e
Pro
izvo
dnja
Neoklasična teorija ekonomskog rasta
Pokazalo se da su razmišljanja klasičara pogrešna, jer unapređenje tehnologije i kapitalne opremljenosti neutralizira djelovanje zakona opadajućih prinosa rada, što je dokazala neoklasična teorija rasta, a njezin je začetnik Robert Solow,
dobitnik Nobelove nagrade 1987. za doprinose teoriji ekonomskog rasta.ekonomskog rasta.
Pretpostavke neoklasičnog modela rasta:
1) Jedan homogeni proizvod;2) Dvije vrste utrošaka (rad i kapital);3) Ekonomija je na razini pune zaposlenosti i konkurentna je.
Neoklasična teorija ekonomskog rasta
Okrećući se prema procesu rada, ekonomisti naglašavaju potrebu za povećanjem kapitalne opremljenosti; procesom kojim se
količina kapitala po radniku s vremenom povećava.Ako označavamo kapital s “K”, a rad s “L” tada je omjer kapitala i
radnika prikazan kao “K / L”.
Do povećanja kapitalne opremljenosti dolazi kada kapital raste brže od radne snage. Ako nema tehnoloških promjena, povećanje kapitalne opremljenosti dovesti će do rasta proizvodnje po radniku,
rasta graničnog proizvoda rada i realnih nadnica; dovesti će do opadajući prinosa na kapital, a time i do pada stope povrata na
kapital.
Gospodarski rast kroz produbljivanje kapitala ( neoklasi čni model )
Pro
izvo
dnja
po
radn
iku
Pro
izvo
dnja
po
radn
iku
Kapital po radniku
Dugoročna ravnoteža u neoklasičnommodelu rasta
Bez tehnološke promjene proizvodnja po radniku i nadnice stagniraju.
Životni standard će s vremenom prestati Životni standard će s vremenom prestati rasti ako se gospodarski razvoj samo sastoji od akumuliranja kapitala povećanjem broja
tvornica s postojećim metodama proizvodnje.
Nova teorija rastaNova teorija rasta naglašava značaj tehnologije u procesu
ekonomskog rasta u odnosu na neoklasičare koji su naglašavali značaj kapitala.
Tehnologija je rezultat investicija u istraživanje i razvoj. Investicije u tehnologiju povećavaju razinu tehnologije u
nacionalnoj ekonomiji.nacionalnoj ekonomiji.
Nova teorija rasta odvaja investicije u kapital i investicije u tehnologiju.
Poboljšanje tehnologije često ima puno pozitivnih prelijevajući efekata. Tehnološke prednosti jednog sektora
ekonomije vode do prednosti u drugim sektorima ekonomije.
Nova teorija rastaTehnološko unapređenje ima pozitivne eksternalije.
Pozitivne eksternalije – pozitivni efekti koji se prelijevaju na druge koji nisu bili uključeni u proces odlučivanja o tim aktivnostima.
Neka bazična istraživanja zaštićena su patentima.
Patent – zakonsko vlasništvo tehnološke inovacije koje daje vlasniku patenta neka prava u upotrebi i distribuciji patenta
tijekom vremena.
Nova teorija rasta naglašava učenje kroz djelovanje. Učenje kroz djelovanje – poboljšava metode proizvodnje kroz
iskustvo i poboljšava produktivnost rada i stoga nadjačava zakon opadajućih prinosa.
Tehnološka blokada
Tehnološka blokada je primjer kada ekonomija ne koristi najbolju raspoloživu tehnologiju.
Tehnološka blokada se dešava kada stare tehnologije postaju prevladavajuće na tržištu i postaju uključene u postaju prevladavajuće na tržištu i postaju uključene u proizvodnju novih proizvoda bez obzira što su mnogo
efikasnija tehnološka rješenja već pronađena.
Izlazak iz tehnološke blokade ponekad je jako skup (siromašne zemlje za to nemaju novaca), a ponekad je i
nemoguć.
Tehnološki napredak i gospodarski rast
Pro
izvo
dnja
po
radn
iku
Pro
izvo
dnja
po
radn
iku
Kapital po radniku
Mjerenje ekonomskog rasta
Najbolja mjera rasta životnog standarda stanovništva jeBDP
Ekonomski rast se onda mjeri kao:
% rasta BDP-a = ( BDP t – BDP t-1) / BDP t-1 x 100
Ukoliko ekonomija starta sa BDP=100 i raste po stopi “g” Ukoliko ekonomija starta sa BDP=100 i raste po stopi “g” određen broj godina “n”, tada je nakon proteka tog vremena
BDP jednak: (1 + g)n x 100
primjer:
BDP = 100, n = 10, g = 4BDP10 = (1 + 0,04)10 x 100 = 148
Mjerenje ekonomskog rastaStopa rasta proizvodnje se mjeri
% rasta Q = ¾(% rasta L) + ¼(% rasta K) + T.C.
�Q – količina proizvodnje�L – rad�K- kapital�K- kapital�T.C. – tehnološka promjena
Stopa rasta proizvodnje po stanovniku:
% rasta Q/L = ¼(% rasta K/L) + T.C.
Mjerenje utjecaja tehnologije:
T.C. = % rasta Q - ¾ ( %rasta L ) – ¼(% rasta K)
Pravilo 72
Pravilo 72 se koristi za određivanje broja godina koji je potreban da se dohodak udvostruči uz prosječnu stopu ekonomskog rasta.
Broj godina potreban za dupliranje BDP-a računa se tako da se 72 podjeli s stopom ekonomskog rasta.
Dupliranje BDP-a = 72 / stopa ekonomskog rastaDupliranje BDP-a = 72 / stopa ekonomskog rasta
Pravilo 72 može koristiti za izračun broja godina u kojem će se bilo koja varijabla podvostručiti, a ne isključivo stopa ekonomskog
rasta.
Ako bi prosječna godišnja stopa rasta BDP-a iznosila 3%, trebalo bi proći 24 godine da se udvostruči njezin BDP jer je 72 / 3 = 24.
Izazov ekonomskog razvoja
Planet zemlju danas nastanjuju ljudi s vrlo različitim životnim standardima.
Jedna je krajnost bogatstvo Sjeverne Amerike i Zapadne Europe, gdje najbogatijih 1% uživa u oko Zapadne Europe, gdje najbogatijih 1% uživa u oko
20% svjetskog dohotka i potrošnje, a drugu krajnost predstavlja oko milijardu ljudi iz Afrike i Azije koji žive u apsolutnom siromaštvu, a malo
udobnosti i s rijetkom spoznajom o tome od kuda će doći sljedeći obrok.
Siromaštvo - Bogatstvo
Siromaštvo - Bogatstvo
Izazov ekonomskog razvoja
Što se misli pod pojmom “zemlja u razvoju”?
Najvažnija značajka zemlje u razvoju jest to što ona ima nizak dohodak po glavi stanovnika, a ljudi su obično slaboga zdravlja, niske razine pismenosti ,
izražene neuhranjenosti i malo je kapitala s kojim mogu izražene neuhranjenosti i malo je kapitala s kojim mogu raditi.
Preko 75% svjetskog stanovništva živi u zemljama u razvoju. Dohodak po glavi stanovnika u tim zemljama je
oko 500 $. Dohodak u razvijenim zemljama svijeta je blizu 40000 $.
Neki od pokazatelja ekonomskog razvoja
Godine Srbija SAD Slovenija Hrvatska BiH
Udio korisnika interneta
201020092008
43,05%39,91%37,09%
79,34%78,17%74,15%
69,21%63,51%57,91%
60,04%56,04%50,42%
52,00%37,74%34,66%
Stopa smrtnostidjece mlađe od 5 godina
201020092008
7,01%7,04%7,08%
7,5%7,6%7,7%
2,09%2,31%3,40%
5,50%5,70%6,00%
8,40%8,40%8,60%
Očekivani životni vijek
200920082007
73,6973,6473,38
78,0977,9477,84
78,9778,7778,56
76,1775,9175,71
75,2575,1174,97
Izazov ekonomskog razvoja
Kada se vrši komparacija u dostignutom stupnju razvoja između zemalja ekonomisti najčešće koriste podatke o BDP-u, ali ne u dolarima ili
eurima već prema paritetu kupovne moći, koji je prilagođen za devizni tečaj i time se dobiva realnija prilagođen za devizni tečaj i time se dobiva realnija
slika životnog standarda u pojedinim zemljama.
Paritet kupovne moći – metoda usporedbe dohotka u različitim zemljama gledajući domaću kupovnu
moć novca u različitim zemljama.
Rast nasuprot razvojaRazvoj se odnosi na povećanje proizvodnih kapaciteta i outputa
koje donosi promjena u temeljnim institucijama zemlje.
Rast se odnosi na porast outputa nastao povećanjem faktora proizvodnje.
Rast nastaje zbog povećanja faktora proizvodnje uz danu funkciju proizvodnje. Razvoj nastaje kroz promjenu funkcije
proizvodnje.
Nerazvijene zemlje nasuprot razvijenima se razlikuju u pogledu rasta zbog različitosti institucijskih struktura i različitosti prioriteta
u ekonomskim ciljevima.
Različitost ciljeva i institucija
Normativni cilj razvijenih i nerazvijenih se razlikuje uslijed velike razlike u bogatstvima tih dviju skupina
zemalja. Nerazvijene zemlje se susreću sa osnovnim ekonomskim problemima kao što su hrana, odjeća, sklonište, dok su to gotovo nepostojeći problemi u sklonište, dok su to gotovo nepostojeći problemi u
razvijenim zemljama.
Zbog različitih problema sa kojima se te dvije skupine zemalja suočavaju, nacionalne ekonomije na različitom
stupnju ekonomskog razvoja imaju potrebu za različitim institucijama.
INSTITUCIJE U NERAZVIJENIM ZEMLJAMA
Nerazvijene zemlje vrlo često nemaju razvijene institucije za prikupljanje poreza. Većina državne potrošnje je odobrena prema
političkim uvjerenjima.
Nerazvijene zemlje često su suočene sa promjenom režima, i to:
� promjenom cjelokupnog okruženja unutar kojeg djeluju vlada i� promjenom cjelokupnog okruženja unutar kojeg djeluju vlada iekonomija;� promjenom jednog dijela državnih aktivnosti (npr. promjenafiskalne ili monetarne politike).
Financijske institucije u nerazvijenim zemljama se znatno razlikuju od istih u razvijenim nacionalnim ekonomijama
(centralna banka i poslovne banke).
DUALNA EKONOMIJA NERAZVIJENIH ZEMALJA
Istraživanja su pokazala da zemlje u razvoju imaju tkz. dualnu ekonomiju.
Pod tim pojmom se podrazumijeva postojanje dva sektora; tradicionalnog poljoprivrednog sektora i sektora koji je
orijentiran prema svjetskom tržištu.orijentiran prema svjetskom tržištu.
Tradicionalni sektor proizvodi na tradicionalan način i za nacionalno tržište.
Međunarodno orijentiran sektor proizvodi po suvremenim tehnikama proizvodnje za svjetsko tržište.
PROBLEMI NERAZVIJENIH ZEMALJA
• Politička nestabilnost• Korupcija• Nedostatak odgovarajućih institucija• Nedostatak investicija• Nedostatak investicija• Neodgovarajuće obrazovanje• Prevelik broj stanovnika• Zdravstvena zaštita
ZAČARANI KRUG SIROMAŠTVA
Niski prosječni Spora akumulacija
Niska štednja i ulaganja
Niski prosječnidohoci
Spora akumulacijakapitala
Niska produktivnost
ZAKLJUČAKDržava ima ključnu ulogu u uspostavi i održavanju
zdravog ekonomskog okruženja. Ona mora osigurati poštivanje zakona, osnažiti izvršavanje ugovora i
usmjeriti svoje propise prema konkurenciji i inovaciji. Država često igra vodeću ulogu u ulaganju u ljudski Država često igra vodeću ulogu u ulaganju u ljudski kapital kroz obrazovanje, zdravlje i promet, ali bi se trebala osloniti na privatni sektor tamo gdje nema
komparativnu prednost. Država bi trebala usredotočiti svoje napore na područja u kojima postoje jasni znakovi neuspjeha tržišta te bi trebala ukloniti
zakonodavne zapreke privatnom sektoru.