predavanje pharynx

ORGANA RESPIRATORIA

-APPARATUS

RESPIRATORIUS

PHARYNX,LARYNX

Pharynx je šuplji muskulomembranozni organ koji leži između nosne i usne šupljine sa jedne strane i grkljana i jednjaka sa druge strane.

PHARYNX

Pharynx se pomoću svojih mišića veže za os palatinum, pterygoideum i hyale, te za krikoidnu i tireoidnu hrskavicu grkljana.

PHARYNX

PHARYNX

Ždrijelna šupljina - cavum pharyngis predstavlja raskrsnicu dvaju puteva, respiratornog i digestivnog puta, te tako u ždrijelnoj šupljini razlikujemo dva dijela:

dio ždrijelne šupljine kojim za vrijeme disanja prolazi vazduh je pars respiratoria (pars nasalis pharyngis) i

dio kojim prolazi hrana je pars digestoria (pars oralis pharyngis).

PHARYNX

PHARYNX

Granica između ova dva dijela je arcus palatopharyngeus. Arcus palatopharyngeus je nabor sluznice ždrijela koji ide sa slobodnog ruba mekog nepca (arcus palatinus) na lateralne zidove faringealne šupljine prema dorzalnom rubu ulaza u jednjak – aditus oesophagei.

PHARYNXŽdrijelna šupljina ima sedam otvora od kojih su dva u pars digestoria : isthmus faucium i aditus oesophagei,

Otvori u pars respiratora su: - dvije choanae (najveći), smještene dorzalno, a preko kojih ždrijelo ima komunikaciju sa nosnom šupljinom.

PHARYNX

PHARYNX- na lateralnim zidovima ždrijela se nalazi po jedan poput proreza kosi otvor - ostium pharyngeum tubae auditivae koji vodi u Eustahijevu tubu i preko nje u prostor srednjeg uha - cavum tympani u kojem je smješteno srednje uho.

.

Ostium pharyngeum tubae auditivae je okružen naborom sluznice, a kod konja je tu uklopljena hrskavica, koja je nastavak hrskavice tubae auditivae

- aditus laryngis - ulaz u grkljan smješten na kaudoventralnom zidu ždrijela.

PHARYNX

SACCUS AEROFORUS (DIVERTICULUM TUBAE AUDITIVAE) - ZRAČNI MJEHUR

Diverticulum tubae auditivae je ventralno proširenje tubae auditivae. Od domaćih životinja ima je samo konj. Smještena je između baze lobanje i atlasa dorzalno te pharynxa ventralno.

Zračne mjehuri nisu jedinstvene građe, nego se sastoje od lateralnog i medijalnog odjeljka.

Prosječni kapacitet zračnih vreća je oko 300ml, od čega jedna trećina pripada lateralnom odjeljku.



Diverticulum tubae auditive je građen od nježne mukozne membrane koja je labavo povezana sa okolnim strukturama. Kod mladih životinja su prisutni brojni limfni čvorići

Treba napomenuti da ždrijelni otvor tube auditive svojim položajem omogućava izlijevanje nakupljenog sadržaja iz zračnom mjehura u farinks. Zračni mjehuri lijeve i desne strane su vrlo često različite veličine.


Na ulazu u ždrijelnu šupljinu iz usne i nosne šupljine te u zidu mekog nepca se nalazi sloj limforetikularnog tkiva koje oko ulaznih otvora čini limfatični prsten (Waldayerov limfatični prsten). U sluznici respiratornog dijela ždrijela se nalazi:- Tonsilla tubaria na unutrašnjoj strani otvora Eustahijeve

tube, osim kod mesojeda, - brojne žlijezde – gll. pharyngeae - kao i naslaga limforetikularnog tkiva.

Sluznica ovog dijela ždrijela je respiratorna.

PHARYNX

LARYNX - grkljan Larynx je hrskavičava cijev koja spaja ždrijelo i dušnik. Ima vokalnu i respiratornu funkciju. Larynx se smjestio na prelazu glave u vrat između oba ramusa mandibulae.

LARYNX - grkljanU njegovoj građi sudjeluje nekoliko hrskavica a to su:1. Catrilago epiglottica (dišni poklopac)

2. Cartilago arytenoidea (ljevkasta hrskavica)

3. Cartilago cricoidea (prstenasta hrskavica)

4. Cartilago thyreoidea (štitna hrskavica) koja je najveća.

Carilago epiglottica (epiglottis) je građen iz hrskavice elastičnog tipa dok su ostale tri hrskavice hijaline građe.

Međusobno su hrskavice povezane ligamentima, membranama i mišićima, tako da one zatvaraju grkljansku šupljinu - cavum laryngis koja je obložena respiratornom sluznicom.

Cartilago thyreoidea - štitna hrskavica Tireoidna hrskavica (neparna) sastoji se iz ploče -

lamina (dextra et sinistra) cartilago thyreoideae i tijela - corpus. Lamine se ventromedijalno spajaju i formiraju corpus cartilago thyreoideae. Na corpusu se kod muških životinja nalazi ventralno izbočina - prominentia laryngica (pomum adami- adamova jabučica).

Kod konja sa kaudalne strane corpusa cartilago thyroideae je izražena usjeklina - incisura thyreoidea caudalis.

Cartilago thyreoidea - štitna hrskavica

Cartilago thyreoidea Incisura thyreoidea caudalis je kod ostalih životinja daleko manja tj. nejasna, a kod svinje nedostaje. Preživači imaju i kranijalno plitku usjeklinu incisura thyreoidea cranialis

Cartilago thyreoidea

Dorzalni rub obje lamine ima nastavke, orodorzalno- cornu orale (1) i aborodorzalno- cornu aborale(2). Cornu orale je sinhondralno povezan sa thyreohyoidom jezične kosti.

Cartilago thyreoidea Ispod cornu orale je mala pukotina - fissura cartilago thyreoideae (3). Ovu pukotinu nepotpuno premoštava ligamenat tako da je tu ostao mali otvor foramen thyreoidem (4) kroz koji prolazi n. laryngicus cranialis.

Cornu aborale artikulira sa krikoidnom hrskavicom. Na lamini tireoidne hrskavice se uočava još i kosa linija - linea obliqua na kojoj završavaju dva mišića (m. thyreohyoideus i m. thyrepharyngeus).

Cartilago thyreoidea - štitna hrskavica

Cartilago cricoidea - prstenasta hrskavica

Prstenasta krskavica grkljana ima svoju ploču - lamina cartilago cricoideae (a) i ventralno luk - arcus cartilago criciodeae (b). Ova hrskavica ima izgled prstena pečatnjaka. Ploča prstenaste hrskavice dorzalno nosi mišični greben - processus muscularis (c).

Cartilago arytenoidea - ljevkasta hrskavica

Ljevkasta hrskavica (parna) ima oblik trostrane piramide sa svojih tri ugla. (nazodorzalni, kaudodorzalni i ventralni tupi ugao)


Na nazodorzalnom uglu se nalazi izdanak koji nosi naziv cartilago corniculata aritenoidne hrskavice (proc. corniculatus)(18) koji je dobro izražen kod svih životinja, s tim što je kod svinje još i rascjepljen.


Ventralni ugao nosi processus vocalis za koji se prihvata lig. vocale i m. vocalis.


Kaudodorzalni ugao artikulira sa cartilago cricoidea. Facies articularis (15)

Cartilago arytenoideaTakođer, razlikujemo i dvije

površine ove hrskavice - FACIES LATERALIS

podjeljenu processusom muscularisom (a) na manju dorzalnu i lateralnu površinu

- FACIES MEDIALIS koja nosi artikul. površinu za prstenastu hrakavicu (e)

Cartilago epiglottica (epiglottis)

To je jedina hrskavica grkljana elastičnog tipa.

Nalazi se na ulazu u grkljan. Na bazi epiglotisa kod konja se nalaze

lijevi i desni nastavak- processus cuneiformis.

Cartilago epiglottica (epiglottis)

Kod konja je trouglasta, preživača ovalna, kod svinje okruglasta a kod mesojeda četverouglasta.

Ligamenti i membrane koje povezuju hrskavice grkljana

Mišići grkljana – unutrašnji i vanjski

CAVUM LARYNGIS Unutrašnji prostor larinksa je presvučen respiratornom sluznicom isto kao i dušnik i respiratorni dio ždrijela. Sluznica larinksa pravi

tri nabora. Jedan nabor - plica aryepiglottica, se nalazi između postranog ruba epiglotisa i cartilago corniculata aritenoidne hrskavice. Ostala dva nabora (plica ventricularis /plica vestibularis/ i plica vocalis) su sa lijeve i desne strane prave laringealne šupljine (cavum laryngis intermedium).

Unutrašnjost larinksa ima četiri dijela: aditus laryngis (ulaz), vestibulum laryngis (predvorje larinksa), cavum laryngis intermedius (prava laringealna šupljina) i cavum laryngis caudale ( izlaz iz larinksa).

1. Aditus laryngis - ulaz u larinks formira ventralno epiglotis, lateralno plica aryepiglottica i dorzalno catrilago corniculata aritenoidne hrskavice.

2. Vestibulum laryngis - predvorje larinksa se pruža od aditusa laryngis do prvog nabora sluznice - plica ventricularis. U vestibulumu se nalazi slijepi džep - ventriculus laryngis medius smješten mediano na bazi epiglotisa

3. Između obje plike ventrikularis se nalazi pukotina - rima vestibuli koja predstavlja ulaz u cavum laryngis intermedium. Prava laringealna šupljina obuhvata oba nabora sluznice tj. plica ventricularis i plica vocalis. Plica ventricularis prekriva lig. ventriculare (lig vestibulare) i m. ventricularis. Plica vocalis prekriva lig. vocale, a paralelno sa njim je m. vocalis. Plica vocalis zajedno sa lig. vocale i m. vocalis gradi glasnu žicu - labium vocale. Između plicae ventricularis i plicae vocalis, nalazi se procjep - rima ventriculi koja vodi u lateralnu slijepu vreću - ventriculus laryngis lateralis. Između labia vocalia je prostor - rima glottidis (glottis), koja se pruža još i između ljevkastih hrskavica (cartilago arytenoidea). To je ujedno i najuže mjesto u larinksu. Dio glottisa koji se nalazi između labia vocalis je pars intermembranacea i to je prava rima glottidis. Dio glottisa koji se nalazi između aritenoidnih hrskavica je pars intercartilaginea - dišni otvor. Pars intercartilaginea rimae glottidis je široki prostor uvijek otvoren za nesmetan prolaz zraka pa je po funkciji glottis respiratoria, dok je pars intermembranacea po funkciji glottis vocalis, odnosno dio gdje se stvara glas.

Kod goveda nedostaje plica ventricularis, lig. ventriculare i ventriculus laryngis medium. Ventriculus laryngis medium nedostaje kod psa, a lig. ventriculare i ventriculus lateralis nedostaju kod mačke.

4. Cavum laryngis caudale pruža se od labia vocalia sve do prvog trahealnog prstena i predstavlja prelaz iz uske rimae glottidis u širi dušnik. Izlaz iz larinksa ograničava lig. cricotracheale.

Vaskularizacija larinksa - arterijsku krv grkljanu dovode a. laryngica, a. pharyngica ascendens i grane a. maxillaris externa. Vensku krv odvode istoimene vene koje se ulijevaju u v. jugularis.

Inervacija larinksa- inervacija je dvojaka; muskulaturu larinksa inervira n. laryngicus caudalis (motoričan živac) osim za m. cricothyreoideum. Drugi živac je n. laryngicus cranialis (osjetni živac)(n. laryngicus reccurens) i on inervira m. cricothyreoideum i sluznicu larinksa. Oba živca su grane n. vagus-a - živac lutalac.

predavanje pharynx

Health & Medicine