predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology
DESCRIPTION
filiologija srca, arterisjki pritisak, bool presureTRANSCRIPT
![Page 1: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/1.jpg)
Prof. dr Vladimir JakovljeviProf. dr Vladimir Jakovljevićć
Predsednik Društva fiziologa Republike Srbije,Council Member International Atherosclerosis Society
Sreda, 27. 11. 2013. god
FIZIOLOGIJA SRCASRČANI CIKLUS
AUSKULTACIJA SRČANIH TONOVAARTERIJSKI PULS
ARTERIJSKI KRVNI PRITISAK
![Page 2: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/2.jpg)
Kardiovaskularni sistem čoveka čine srce i krvni sudovi ( arterije, arteriole, kapilari, venule i vene)
Srce je organ (pumpa) čija je uloga da pumpa krv u arterije i dalje krvne sudove.
Sastoji se iz dve pumpe:- Desne polovine srca – pumpa krv u pluća (mali krvotok)- Leve polovine srca – pumpa krv kroz periferne organe (veliki krvotok)
Anatomski, srčani mišić ( miokard ) je sastavljen od mišićnih ćelija.
Spolja = fibrozna membrana (perikard)
Iznutra = sloj endotelnih ćelija (endokard)
![Page 3: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/3.jpg)
Građa srca:
1.Dve pretkomore
2.Dve komore
3.Četiri zalistka1. Atrioventrikularni
- trikuspidni ( tri kuspisa)
- mitralni ( dva kuspisa)
2. Semilunarni
- zalistak aorte
- zalistak plućne arterije
![Page 4: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/4.jpg)
Uloga zalistaka
- Atrioventrikularni zalisci (AV) sprečavaju vraćanje krvi za vreme sistole iz komora u pretkomore- Semilunarni zalisci sprečavaju vraćanje krvi za vreme dijastole iz aorte i plućne arterije u komore.
Zalisci se pasivno otvaraju i zatvaraju.
Zatvaranje je prema gradijentu pritiska.
Uloga papilarnih mišića = vuku zaliske u komore da se za vreme sistole komora zalisci ne mogu previše izbočiti u pretkomore
![Page 6: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/6.jpg)
’’AKO SRCE SVAKODNEVNO MOŽE DA OSTVARI OKO 100.000 OTKUCAJA ONDA I MI MOŽEMO DA
NAUČIMO OSNOVE SRČANOG CIKLUSA’’
![Page 7: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/7.jpg)
Srčani ciklus – period od početka jedne kontrakcije do početka druge kontrakcije
Sastoji se od:
sistole (kontrakcije) dijastole (relaksacije)
![Page 8: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/8.jpg)
-period SISTOLE označava kontrakciju komora,
(izbacivanje krvi u pluća/aortu)
- period DIJASTOLE označava relaksaciju komora,
(punjenje komora krvlju iz pretkomora)
Trajanje srčanog ciklusa – oko 0.8 sekundi (frekvenca 70-80/min)sistola komora – 1/3 vremena – 0.3 sekundidijastola komora – 2/3 vremena – 0.5 sekundi
![Page 9: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/9.jpg)
SISTOLA KOMORA (0.3 s):
1. Faza izovolumetrijske kontrakcije (0.05 s)
2. Faza izbacivanja krvi (0.25 s)
- faza brzog izbacivanja
(brze ejekcije)-0.1 s
-faza sporog izbacivanja-0.15 s
![Page 10: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/10.jpg)
• Faza izovolumetrijske kontrakcije:
• Započinje nakon pojave QRS kompleksa (EKG zapis)
• AV zalisci se zatvaraju• Nastanak 1 srčanog
tona• Nagli porast pritiska u
komori
![Page 11: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/11.jpg)
• Faza izbacivanja krvi (ejekciona faza):
• Pritisak u komori dostiže maksimalnu vrednost
• Otvaranje aortne valvule
• Zapremina krvi u komori naglo pada
• Pojava T talasa (EKG zapis)
![Page 12: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/12.jpg)
DIJASTOLA KOMORA (0.5 s):
1. Protodijastolična faza (0.04 s)
2. Faza izovolumetrijske relaksacije (0.08 s)
3. Rana faza brzog punjenja (0.09 s)
4. Faza laganog punjenja ili dijastaza (0.19 s)
5. Presistolična faza - kasna faza brzog punjenja (0.1 s)
![Page 13: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/13.jpg)
• Protodijastolična faza:
• Momenat (40 ms) promene toka krvi iz aorte u levu komoru
• Započinjanje nastanka 2 srčanog tona
![Page 14: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/14.jpg)
• Faza izovolumetrijske relaksacije:
• Zatvaranje semilunarnih valvula, a AV valvule se još nisu otvorile
• Nastanak 2 srčanog tona
• Nagli pad krvnog pritiska u komorama (najmanji pritisak u toku srčanog ciklusa)
• Najmanji volumen krvi u komorama
![Page 15: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/15.jpg)
• Faza naglog punjenja:
• Otvaranje AV valvula
• Krv prelazi iz pretkomora u komore
• Nastanak 3 srčanog tona
![Page 16: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/16.jpg)
• Faza laganog punjenja-dijastaza:
• Najduža faza srčanog ciklusa
• Punjenje komora se nastavlja, ali sporije
• Bitno je uslovljena srčanoim frekvencom
![Page 17: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/17.jpg)
• Presistolična faza - kasna faza brzog punjenja:
• Opisana je P talasom (EKG zapis)
• Pojava a talasa na flebogramu
• Punjenje komore izazvano kontrakcijom pretkomora dovodi do nastanka 4 srčanog tona
![Page 18: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/18.jpg)
MINUTNI VOLUMEN SRCA (MV)(Minutni volumen srca je zapremina krvi koju srce ispumpa tokom jednog minuta
(u miru iznosi 4-6 L/min), jednaka je proizvodu udarnog volumena i frekvencije srca)
Frekvencija srca Preload
KontraktilnostKontraktilnost Afterload
Minutni volumen
![Page 19: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/19.jpg)
Energija srčane kontrakcije: masne kiseline, glukoza, laktati
Efikasnost srčane kontrakcije: Tokom kontrakcije srčanog mišića, najveći deo hemijske energije
se pretvara u toplotu, a mnogo manji u sam rad mišića. Odnos ispoljenog rada i utrošene hemijske energije se zove efikasnost srčane kontrakcije, ili efikasnost srca. Maksimalna efikasnost
normalnog srca je 20-2520-25 %. Kod srčane insuficijencije
efikasnost srca može pasti čak na 5-10 %.
![Page 20: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/20.jpg)
REGULACIJAREGULACIJA RADARADA SRCASRCA
a) Autoregulacija srčanog rada (Frank-Starlingov zakon)
Otto Frank 1865 - 1944 Ernest Henry Starling 1866 –1927
б) Autonomni nervni sistem (simpatički i parasimpatički nervi)
![Page 21: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/21.jpg)
Autoregulacija srčanog rada Frank-Starlingov zakon:
U fiziološkim granicama srce će ispumpati svu krv koja u njega dođe, ne dozvoljavajući da se prevelika količina krvi nakuplja u venama.
-Kod povećanog dotoka krvi mišić se više istegne a istegnuti mišić (u fiziološkim granicama) će se kontrahovati jačom silom, zato što su onda aktinski i miozinski filamenti u optimalnom stepenu preklapanja za razvoj kontrakcije.
-Istezanje zida desne pretkomore povećava srčanu frekvenciju čak za 10-20%.
Autonomni nervni sistem (simpatički i parasimpatički nervi) - kontrola frekvencije i snage srčane kontrakcije
![Page 22: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/22.jpg)
AUSKULTACIJA SRČANIH TONOVA
• Auscultatio – osluškivanje• Način fizičkog pregleda naročito kod bolesti
respiratornog i KVS• U početku se vršilo direktno, oslanjanjem uha
na telo – direktna auskultacija• Kasnije – stetoskop – indirektna auskultacija• Mirna prostorija, prijatno zagrejana• Osoba stoji, leži ili sedi
![Page 23: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/23.jpg)
ISTORIJAT
Rene Teofil Laenek 1781.-1826.
• Francuski lekar
• Problem??? Mlada pacijentkinja sa srčanim problemima
• Inspiracija!!! Deca koja se igraju sa dugačkom drvenom cevi
• 1816. godine prvi drveni stetoskop
![Page 24: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/24.jpg)
ŠTA SE ČUJE?
• SRČANI TONОVI
• SRČANI ŠUMOVI
![Page 25: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/25.jpg)
ČIME SE SLUŠA?
• Stetoskop (slušalice)
• Zvono – tonovi i šumovi niže frekvencije
• Membrana – viša frekvencija
![Page 26: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/26.jpg)
GDE SE SLUŠA?
• Grudni koš – prekordijum
• Auskultacijske tačke
![Page 27: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/27.jpg)
Srčani tonovi
• Prvi srčani ton (S1)
• Drugi srčani ton (S2)
• Treći srčani ton (S3)
• Četvrti srčani ton (S4)
![Page 28: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/28.jpg)
Prvi srčani ton – sistolni ton (S1)
• Mišićno-valvularnog porekla• Nastaje na početku kontrakcije komora-
signal je početka sistole komora• U njegovoj manifestaciji particira:
a. Zatvaranje AV valvula-glavna komponenta
b. Vibracije zida komora i krvi
c. Zatezanje horda tendinea i kontrakcija papilarnih mišića
![Page 29: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/29.jpg)
Drugi srčani ton – dijastolni ton (S2)
• Valvularnog porekla• Formira se naglim zatvaranjem
semilunarnih valvula• Nastaje na samom početku dijastole
komora-signal je kraja sistole i početka dijastole
• Fenomen ‘rascepljenosti S2’ – usled ne istovremenog zatvaranja aortne i pulmonalne valvule
![Page 30: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/30.jpg)
Treći srčani ton (S3)
• Nastaje u fazi ranog punjenja- dijastola• Nastaje vibracijom zida komora usled naglog i
brzog ulaske krvi u njih• Kod odraslih se normalno ne čuje• Može se čuti u dece koja imaju tanak zid
grudnog koša
Četvrti srčani ton (S4)
• Nastaje u fazi sistole atrija- dijastola• Uzrokovan je oscilacijama krvi i zidova
komora
![Page 31: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/31.jpg)
Auskultacija i registrovanje srčanih tonova
• Pri auskultaciji srca čuju se (uglavnom) dva srčana tona: S1 (‘lab’) i S2 (‘dab’)
• Veoma retko se može čuti i S3
• Nastaju prenošenjem zvučnih vibracija srca, velikih krvnih sudova, kroz okolna tkiva do zida grudnog koša
• Auskultacija srčanih tonova se vrši na auskultacijskim tačkama ili mestima auskultacije srčanih tonova
![Page 32: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/32.jpg)
Auskultacija i registrovanje srčanih tonova
1. Mitralno ušće se prvo sluša na iktusu srca, u petom interkostalnom prostoru na 1 cm medijalno od medioklavikularne linije (projeksija vrha srca)
2. Aortno ušće se sluša u drugom desnom interkostalnom prostoru, parasternalno
3. Pulmonalno ušće se auskultuje u drugom levom interkostalnom prostoru, parasternalno
4. Trikuspidalno ušće se na kraju sluša na anatomskoj projekciji u visini spoja petog desnog rebra za sternum i/ili na ksifoidnom nastavku sternuma
5. Erbova tačka-spoj trećeg rebra za levu ivicu sternuma; važno pri analizi sistolnih i dijastolnih šumova baze srca
![Page 33: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/33.jpg)
VEŽBA: ARTERIJSKI PULS
ARTERIJSKI KRVNI PRITISAK
![Page 34: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/34.jpg)
Arterijski puls
Arterijski puls = ritmičke oscilacije zida arterija prouzrokovane ritmičkim oscilacijama pritiska u tim
arterijama.
Pulsne oscilacije arterijskog zida započinju u početnom delu aorte , kako se pritisak širi dalje uzrokuje oscilacije distalnih
krvnih sudova (puls)
Zbog elastičnosti i rastegljivosti k. sudova pritisak se ne prenosi trenutno na kapilare.
Brzina širenja oscilacija:Aorta 3-5 m/s
Velike arterije 7-10 m/s
Manje arterije 15-35 m/s
![Page 35: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/35.jpg)
Pulsne oscilacije pritiska u arterijama mogu se izučavati:
- DIREKTNO – uvlačenjem šuplje igle u arteriju, a ritmičke promene se registruju pomoću transdjusera-INDIREKTNO – palpacijom arterija na različitim (tipičnim) mestima
-A carotis communis – ispod donjeg kraja tireoidne hrskavice,na medijalnoj ivici m. sternokleidomastoideus -a-A. Brachialis – sulcus bicipitalis medialis u sredini nadlaktice -A. Radialis – sulcus a.radialis-A. Femoralis – ispod lig.inguinale,na sredini između spinae iliaca – e i simfize -A. Poplitea – fossa poplitea-A. Tibialis posterior – na sredini između maleolus medialis tibiae i Ahilove tetive-A. Dorsalis pedis – na grebenu stopala
![Page 36: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/36.jpg)
![Page 37: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/37.jpg)
Fiziološki opseg pulsa 60 -100 / minut
< 60 – bradikardija
>100 – tahikardija
Kvaliteti pulsa:
1.Frekvenca ( pulsus rarus / frequentum)
2.Ritam ( p. irregularis / regularis)
3.Veličina ( p. magnus / parvus)
4.Tvrdoća ( p. durus / mollis)
5.Brzina ( p. celer / tardus)
Klinički značaj!!!
![Page 38: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/38.jpg)
Arterijski krvni pritisak (TA)
Arterijski krvni pritisak = sila kojom krv deluje na jedinicu površine zida arterije (mmHg ili Pa)
Krv se kreće kroz sistem krvnih sudova pod uticajem pritiska kojim srce kao pumpa istiskuje krv u cirkulaciju
Pritisak je najveći u aorti i opada do arteriola, kapilara, dok je u venama skoro jednak nuli ili negativan.
![Page 39: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/39.jpg)
Arterijski krvni pritisak (TA)
Dva glavna faktora uzrokuju arterijski krvni pritisak:
1.Mehanička aktivnost leve komore srca,čiji je učinak MINUTNI VOLUMEN SRCA (MV)
2.PERIFERNI OTPOR proticanju krvi, naročito otpor arteriola (PO)
TA = MV* x PO* Potrebna je normalna količina krvi u cirkulacijskom sistemu
![Page 40: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/40.jpg)
Za određivanje MV potrebna je:-Normalna pumpna sposobnost srca-Normalna količina krvi-FIZIOLOŠKA VREDNOST MV – oko 5 L/min
Za određivanje normalnog PO potrebni su:-Normalan nervni vazokonstriktorni tonus arteriola-Normalna viskoznost krvi
Promena bilo kog faktora dovodi dopromena TA (hipotenzija / hipertenzija)
![Page 41: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/41.jpg)
Sistolni pritisak – vrednost krvnog pritiska koja nastaje u arterijama u trenutku sistole, prilikom izbacivanja udarnog volumena iz leve komore u cirkulaciju (vrednost pritiska pri kojoj se pojavljuje prvi ton nad brahijalnom arterijom tokom merenja krvnog pritiska)
Dijastolni pritisak –
krvni pritisak u arterijama tokom dijastole (vrednost pritiska pri kojoj iščezavaju tonovi nad brahijalnom arterijom)
Povećanje dijastolnog pritiska je (skoro) uvek posledica povećanja PO.
![Page 42: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/42.jpg)
Kategorija Sistolni pritisak (mmHg)
Dijastolni pritisak (mmHg)
Normalan krvni pritisak < 130 < 85
Visok normalan krvni pritisak
130-139 85-89
Hipertenzija
Prvi stadijum 140-159 90-99
Drugi stadijum 160-179 100-109
Treći stadijum 180-209 110-119
Četvrti stadijum ≥ 210 ≥ 120
Tabela 1. Klasifikacija krvnog pritiska za odrasle osobe (od 18 godina i starije)
![Page 43: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/43.jpg)
Merenje arterijskog pritiska
1. Direktno
2. Indirektno:
- Sfingmomanometar sa manžetnom
- Palpacioni metod
- Auskultacioni metod- Korotkovljevi tonovi (1905. g.)
![Page 44: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/44.jpg)
![Page 45: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/45.jpg)
![Page 46: Predavanje_9 fiziologija srca, heart fiziology](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081419/55cf9a0a550346d033a03aad/html5/thumbnails/46.jpg)
HVALA NA PAŽNJI HVALA NA PAŽNJI !!