1

PREGLEDNACIONALNESITUACIJEUPOGLEDUENERGETSKOGSIROMAŠTVA

UBOSNIIHERCEGOVINI

Tuzla,mart/ožujak2016.Partneri:Projektseizvodisafinansijskompodrškom:

2

Izdavač: Centarzaekologijuienergiju FilipaKljajića22,75000Tuzla,BiH tel:+38735249311www.ekologija.baAutori: Mr.sc.DžemilaAgić,dipl.ing.tehn. Mr.sc.VanjaRizvić,dipl.ing.tehn. Mr.sc.SejfudinAgić,dipl.ing.elektr.Projekat: “Smanjenjepotrošnjeenergijeipromjenanavika–REACH“

Ovaj dokument je rezultat aktivnosti projekta: “Smanjenje potrošnjeenergije i promjena navika – REACH“ čiji je cilj motivirati energetskisiromašnadomaćinstvadapreduzmumjerekojimaćesmanjitipotrošnjuenergijeipromijenitisvojenavike,kaoipokazatidapitanjeenergetskogsiromaštvazahtijevaodlučnepolitikeimjere.ProjekatpartnerskirealizirajuOCD-i:CentarzaekologijuienergijuizBosneiHercegovinewww.ekologija.ba,FocusizSlovenijewww.focus.si,GreenHomeizCrneGorewww.greenhome.co.meFractalizSrbijewww.ngofractal.org.Projekat je finansiran od strane Centralno Evropske Inicijative (CentralEuropean Initiative- CEI) i Austrijske agencije za razvoj i saradnju(AustrianDevelopmentCooperation).

3

SADRŽAJ

1. UVOD...................................................................................................................... 4

2. DEFINIRANJESTAMBENEJEDINICE,DOMAĆINSTVAIENERGETSKOGSIROMAŠTVA. 4

2.1. Definiranjestambenejediniceidomaćinstva...................................................... 4 2.2. Definiranjeenergetskogsiromaštva.................................................................... 5

3. UOPĆENOOPOTROŠNJIENERGIJEUBIH................................................................. 7

4.PRELIMINARNIREZULTATIANKETEOPOTROŠNJIENERGIJEUDOMAĆINSTVIMANATERITORIJIBOSNEIHERCEGOVINE..................................................................... 8

4.1. Podaciodomaćinstvuijedinicizastanovanje..................................................... 9 4.2. Karakteristikepotrošnjeenergijeudomaćinstvimazapotrebegrijanja............. 9

4.3.Karakteristikepotrošnjeenergijeudomaćinstvimazapotrebekuhanjaipripremetoplevode............................................................................................ 11

4.4. Godišnjaenergetskapotrošnja............................................................................ 14

5. ENERGETSKOSIROMAŠTVOUBIH........................................................................... 15

5.1. Siromaštvoprematipudomaćinstva................................................................... 15 5.2. Uzroci,znakoviiposljediceenergetskogsiromaštva........................................... 15 5.3. PodacioenergetskomsiromaštvuuBosniiHercegovini.................................... 16

6. MOGUĆIODGOVORINAPROBLEMRJEŠAVANJAENERGETSKOGSIROMAŠTVA....... 16

7. LITERATURA............................................................................................................ 20

1.UVOD

4

U ciklusu proizvodnje, distribucije i potrošnje energije u Bosni i Hercegovini se ostvaruju velikigubici.IstakoličinaenergijeostvaruječetiriputamanjenacionalnogproizvodanegouprosječnojzemljiEU,aduplovišezagađenja.Neproporcionalnaeksploatacijaugljaprouzrokujevelikistepenzagađenja iostvarujeekonomskigubitak,distribucijaenergijezagrijanjebilježidodatnigubitak ikonačno,korištenjeenergijeudomaćinstvimaijavnomsektorujeizuzetnoneefikasno.Cijeliovajciklus gubitaka u energetskom sektoru plaćaju građani. Cijena grijanja i električne energijepredstavljasamofrakcijutroškova.Velik broj domaćinstava se suočava sa poteškoćama u podmirivanju troškova za energiju ienergente.Kadadomaćinstvotrošineproporcionalnovelikprocenatukupnihprihoda(iliizdataka)napodmirivanjetroškovazaenergijuilikadauopćenijeumogućnostipodmiritisvetroškovedabisvojdomodržalitoplim,kaoizadržatiukupankvalitetstanovanjauslovljenpotrošnjomenergije,zatomožemorećidajeenergetskisiromašno.Energetski siromašna domaćinstva često nemaju dovoljno sredstava niti znanja da zadovoljeosnovneenergetskepotrebetesudruštvenoizoliranaibezikogadaimpomogne.Glavna svrha ovog dokumenta je da se prezentiraju dostupne informacije i podaci o problemuenergetskog siromaštva u Bosni i Hercegovini. U dokumentu su date definicije energetskogsiromaštva,informacijeopotrošnjienergijeuBiH,rezultatidobivenianketiranjemgrađanaBiHopotrošnjienergijeudomaćinstvimaiinformacijeoenergetskomsiromaštvuuBiH.

2.DEFINIRANJESTAMBENEJEDINICE,DOMAĆINSTVAIENERGETSKOGSIROMAŠTVA 2.1.DEFINIRANJESTAMBENEJEDINICEIDOMAĆINSTVAUPopisustanovništva,domaćinstavaistanovauBosniiHercegovini2013,jedinicazastanovanjesedefinirakaograđevinskipovezanacjelinanamijenjenazastanovanje,kojasesastojiodjedneilivišesobasodgovarajućimpomoćnimprostorijama(kuhinjom,ostavom,predsobljem,kupatilom,toaletomisl.)ilibezpomoćnihprostorija,teimasvojzasebniulaz.Ukupnapovršinastambenejedinicejepodnapovršinamjerenaunutarzidovastana,ipredstavljazbir površina soba, kuhinje, kupatila, toaleta, ostave, hodnika ostalih pomoćnih prostorija usastavu stambene jedinice, uključujući jednim dijelom površinu lođe (75% ukupne površine),pokrivenihterasa(50%ukupnepovršine),balkonaiotvorenihterasa(25%ukupnepovršine).Uukupnupovršinustambenejedinicenisuuračunati(npr.uobiteljskimkućama):podrumiitavaniukojimanemastambenihprostorija,stubištakojimasedolazidoglavnogulazaustan,posebneprostorijesuređajimazacentralnogrijanje,spremište,drvarniceigaraže.Domaćinstvomsesmatrasvakaobiteljskailidrugazajednicaosobakojeseizjasnedazajednostanujuizajedničkitrošesvojeprihodezapodmirivanjeosnovnihživotnihpotreba.

5

2.1.DEFINIRANJEENERGETSKOGSIROMAŠTVAOsmišljavanje radne definicije energetskog siromaštva, prema mišljenju Stefana Bouzarovskog(StefanBuzar),profesorasaSveučilištauManchesteru, jejedanodnajtežihzadatakaizahtijevaobimno istraživanje. Upotrijebivši relativnu definiciju siromaštva kao pomoć u definicijienergetskog siromaštva Buzar definira energetsko siromaštvo kao nemogućnost zagrijavanjadomadodruštvenoimaterijalnopotrebnognivoa.Prvu mjerljivu definiciju, a možda i najpoznatiju definiciju energetskog siromaštva (siromaštvoogrjevom)usvojila jeBrendaBordman (1991/2009)koja jeutvrdilada se zadomaćinstvomožerećida je siromašnoogrjevom (energijom)akomorapotrošiti višeod10%svojegdohotkanaogrjev kako bi održavalo odgovarajući nivo topline. Ta je definicija donedavno korištena uUjedinjenomKraljevstvuzamjerenjenivoaenergetskogsiromaštva.Usmjerenajenazagrijavanjedoma, aliuključuje i troškovezavoduzazagrijavanje,osvjetljenje iupotrebukućanskihuređajakaoitroškovezakuhanje.Ujedinjeno Kraljevstvo koristilo je Bordmaninu definiciju do donošenja Zakona o energiji 2013.kojim su položeni temelji za novi pravni okvir pomoću pokazatelja Niskih prihoda i visokihtroškova (LIHC) prema prijedlogu Hilla. Prema definiciji Niskih prihoda i visokih troškova,domaćinstvosesmatraenergetskisiromašnimakojeimalotroškovegorivakojisuiznadprosjeka(nacionalnog prosjeka) i ako bi prihod koji bi im preostao da su taj iznos potrošili bio ispodslužbenegranicesiromaštva.

Slika1.EnergetskosiromaštvonatemeljupokazateljaNiskihprihodaivisokihtroškova

Glavnarazlika izmeđutogpristupa iprethodnogpokazateljauUjedinjenomKraljevstvu(potrebazapotrošnjomvišeod10%dohotka) jestu tomedaLIHCuspoređujedržavniprosjek troškova iprihoda uzimajući u obzir broj domaćinstava koja imaju i niske prihode i visoke troškove zaenergijuidubinuenergetskogsiromaštvautimdomaćinstvima(Slika1).Schuessler ispitujeskupinepokazateljakojesusedosadpovezivalesenergetskimsiromaštvomirazmatraleuprethodnimempirijskimistraživanjimaširomEurope:

6

- Subjektivne kvalitativne procjene ugroženih osoba (npr. „Ne mogu sebi priuštiti dazagrijusobedopotrebnognivoa”);

- Subjektivnekvalitativneprocjenedrugihosoba(npr.socijalnihradnika);- Objektivni pokazatelji koji sene temeljena rashodima (npr. vlažnost, pojavaplijesni u

kući,epidemiološkipodaci);- Pokazateljitemeljeninarashodima(npr.udiotroškovazaenergijuuprihodima).

Schuesslersmatradabisvitipokazateljitrebaliimatiuloguuprocjenienergetskogsiromaštva.Budućidaproblemenergetskogsiromaštvapostajesveizraženiji,ibudućidajošnepostojijasanokvir za njegovo rješavanje, Europska komisija uspostavila je Radnu skupinu za ugroženepotrošače (VCWG) u cilju utvrđivanja kvalitativnog i kvantitativnog pregleda raznih aspekataugroženosti i davanja preporuka za definiranje ugroženih potrošača u energetskom sektoru.2013. radna skupina VCWG izradila je Dokument sa smjernicama za ugrožene potrošače. Ta jeradna skupina zaključila da nije moguće imati jedinstvenu definiciju koncepta ugroženihpotrošačaprimjenjivunacijeliEU.Utvrđenesučetiriglavneskupinepokretača:1)Tržišniuvjeti,2)Individualneokolnosti,3)Organizacijaživota,i4)Društveniiliprirodniokoliš.UizvještajuVCWG-adetaljnosurazrađenadvapitanja:skupnaregulacijacijenaisocijalnetarife,kaoiudaljenapodručjairuralnipotrošači.Općenito,dobrociljanesocijalnetarife-zarazlikuodreguliranih cijena - korisne su onim potrošačima kojima je potrebno najviše pomoći amanjenegativnoutječunafunkcioniranjetržišta.Glavnialati za smanjenjeenergetskogsiromaštvakoji su sedosadkoristiliu različitimdržavamačlanicama,uskladusanalizomkojujeprovelaradnaskupinaVCWGsu:

− Energetskaučinkovitostdomaćinstva(zadomoveugroženihpotrošača)− Financijska opće i moguće) osmisliti univerzalnu definiciju energetskog siromaštva, u

Socijalnojstrategijienergetskezajednicepredlažesesljedećadefinicijazaregiju1:Socijalnougroženipotrošačjestpotrošačelektričneenergijekoji:

− Koristienergijuzaopskrbusvojegtrajnogprebivališta;− Ne premašuje najveću potrošnju energije po osobi: pri definiranju nivoa potrošnje

električne energije po osobi, Ugovorne strane uzimaju u obzir ukupnu potrošnju od200kWh/mjesečnozaobiteljod4članaisezonskevarijacije;

− Pripada kategoriji građana najnižeg dohotka: pri definiranju niskog dohotka, osimprihoda,uzimaseuobzirsvadostupnaimovina;

− Opskrbljujeseelektričnomenergijomkrozjednofaznibrojačspriključkomkojineprelazinajvećusnagu.PridefiniranjusnagejednofaznogbrojačaUgovornesnageuzimajuuobzirsnaguod16Ampera.

1Energetskazajednicajestmeđunarodnaorganizacijakojasebavienergetskompolitikom.Energetskazajednicatrenutačnoima8ugovornihstrana:Albaniju,BosnuiHercegovinu,Kosovo*,BivšuJugoslavenskuRepublikuMakedoniju,Moldovu,CrnuGoru,SrbijuiUkrajinu.

7

Definicijom ne može biti obuhvaćeno više od manjine stanovništva. Tržišne cijene električneenergije trebaju odražavati troškove, a potrošnja ugroženih potrošača treba se financirati izsocijalnepomoći.Socijalnougroženipotrošačjestipotrošačplinakoji:

- koristiplinzaopskrbusvojegtrajnogprebivališta;- nepremašujenajvećupotrošnjuplinapoosobi:pridefiniranjunivoapotrošnjeplinapo

osobi,Ugovornestraneuzimajuuobzirukupnupotrošnjuod70m3/mjesečnozaobiteljod4članaisezonskevarijacije.

- pripada kategoriji građana najnižeg dohotka: pri definiranju niskog dohotka, osimprihoda,uzimaseuobzirsvadostupnaimovina;

Definicijomnemožebitiobuhvaćenovišeodmanjinepotrošača.Sobziromnatodaodražavajumogućnostprebacivanja sopskrbeplinomnaopskrbuelektričnomenergijom,programipomoćiodobrenisocijalnougroženimpotrošačimaplinaneprimjenjujuseuslučajudaistipotrošačkoristimehanizampomoćizasocijalnougroženepotrošačeelektričneenergije.3.UOPĆENOOPOTROŠNJIENERGIJEUBIHU ciklusu proizvodnje, distribucije i potrošnje energije u Bosni i Hercegovini se ostvaruju velikigubici.IstakoličinaenergijeostvaruječetiriputamanjenacionalnogproizvodanegouprosječnojzemljiEU,aduplovišezagađenja.Neproporcionalnaeksploatacijaugljaprouzrokujevelikistepenzagađenja iostvarujeekonomskigubitak,distribucijaenergijezagrijanjebilježidodatnigubitak ikonačno,korištenjeenergijeudomaćinstvimaijavnomsektorujeizuzetnoneefikasno.Cijeliovajciklus gubitaka u energetskom sektoru plaćaju građani. Cijena grijanja i električne energijepredstavljasamofrakcijutroškova.Skriveni troškovi nalaze se u izdvajanju sredstava za subvencije energetskim postrojenjima,pokrivanjetroškovakojeostvarujutoplaneilošimuslovimaživotauvelikombrojudomaćinstavatokomzimskihmjeseci.Kadadruštvoplatisvetetroškove,ostanemanjesredstavazaprehranu,odjeću, obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu i investicije u poboljšanje energetske efikasnosti.Niska potrošačka cijena električne energije demotivira privatne investicije u obnovljive izvoreenergije,azemljatimezaostajeiutehnološkomrazvoju.Lošeupravljanjeenergetskimsektoromodražavasenegativnoinapoljoprivredu,okoliš,turizamidrugegraneprivrede.PredBosnomiHecegovinomnalaziseključnarazvojnadilema:nastavitisapraksomkaodosadaigarantovati siromaštvo budućim generacijama ili promijeniti politiku upravljanja energetskimsektorom, okrećući se postepeno prema racionalizaciji proizvodnje i distribucije, obnovljivimizvorima energije i ulaganju u energetsku efikasnost, odnosno pravljenjem iskoraka u razvoju.Postoji indicija da je sada pravo vrijeme za promjenu paradigme u energetskom sektoru. Prvo,politika subvencija i ulaganja u prevaziđene vidove proizvodnje dosegla je stepen ekonomskeneodrživosti. Drugo, proces evropskih integracija i menunarodno potpisani sporazumipredstavljaju šansu da se BiH priključi trendovima koji vladaju u Evropskoj uniji i time prigrabišansuzareformekojećegarantovatiodrživirazvoj.Trendovi koji su aktuelni u EU po pitanju ulaganja u obnovljive izvore energije zapravo sukomplementarni sa održivim razvojem, a ulaganje u energetsku efikasnost u BiH proizvela bivišestruka korist s obzirom na trenutno stanje, te obezbijedilo veliki povrat na investicije u

8

relativno kratkom roku. Ključ uspjeha nalazi se u promjeni načina kojim se upravlja javnimdobrima.Bezstukturnereforme,premakojojsejavnasredstvaulažutransparentnoiodgovorno,nijemogućedizajniratiiimplementiratipolitikuenergetskogsektoraukoristgrađana.SmjerniceidirektiveEvropskeunijepotompitanjupredstavljajusvojevrsnumapuputazaBiHiodključnesuvažnostizapoboljšanjestandardastanovništva.

4.PRELIMINARNIREZULTATIANKETEOPOTROŠNJIENERGIJEUDOMAĆINSTVIMANATERITORIJIBOSNEIHERCEGOVINEDabiseizvršilaanalizaenergetskihkarakteristikadomaćinstavaidabisedobilipodaciopotrošnjipojedinihenergenataudomaćinstvima,AgencijazastatistikuBosne iHercegovine,usuradnjisaFederalnim zavodom za statistiku BiH i Republičkim zavodom za statistiku RS, je od 25.05. do07.06. 2015. provela je istraživanje putem Anketa o potrošnji energije u domaćinstvima nateritorijuBosne iHercegovine -APED2015. Statističkiobrazac za istraživanje jepratio standardEurostatovogPriručnikazastatistikupotrošnjeenergijeudomaćinstvima(Manualforstatisticsonenergyconsumptioninhouseholds,Eurostat,2013).Statističko istraživanje Anketa o potrošnji energije u domaćinstvima u Bosni i Hercegovini seodnosilo na prikupljanje podataka o potrošnji pojedinačnih energenata za grijanje, kuhanje,pripremu tople vode, hlađenje, te upotrebu kućanskih uređaja, kao i energetsku potrošnju itroškoveenergetskepotrošnjedomaćinstavauposljednjihdvanaestmjeseci.Ukupno je ispitano 7.083 domaćinstava i to 3.554 domaćinstva u Federaciji BiH, 2.369domaćinstava u Republici Srpskoj i 1.160 domaćinstava u Brčko distriktu BiH. Stopa odzivaiznosilaje85%.Tabela1.Definiranjeuzorkadomaćinstava

9

4.1.PODACIODOMAĆINSTVUIJEDINICIZASTANOVANJETabela2.Prosječanbrojčlanovadomaćinstava

Rezultati Ankete o potrošnji energije u domaćinstvima u Bosni i Hercegovini (BiH) pokazuju daprosječan broj članova domaćinstva u BiH iznosi 3,1; u Federaciji BiH (FBiH) 3,2; u RepubliciSrpskoj(RS)3,0;uBrčkodistriktuBiH(BDBiH)3,0.BiHprosjeksvihurbanihcentaraiznosi3,0,aruralnihipoluurbanihpodručja3,2članapodomaćinstvu.Tabela3.Prosječnapovršinastambenejedinicekojasegrije/hladi,m2

U prosjeku grijana površina stambene jedinice u Bosni i Hercegovini iznosi 51,2 m2. Prosječnagrijana površina u urbanim centrima je za oko 13% veća u odnosu na ruralna i poluurbanapodručjaBiH.ProsječnagrijanapovršinauFBiHjezaoko30%većaodprosječnegrijanepovršineuRS.Prosječna površina stambenih jedinica u Bosni i Hercegovini koje se hlade tijekom ljeta iznosi39,8m2.Prosječnapovršinastambenihjedinicakojesehlade,poentitetimaiBrčkodistriktu,bitnosenerazlikujuodprosjekaBiH.4.2.KARAKTERISTIKEPOTROŠNJEENERGIJEUDOMAĆINSTVIMAZAPOTREBEGRIJANJATabela4.Načinnakojisepretežnozagrijavastambenajedinica,%

10

UčešćedomaćinstavauBiHkojesepretežnosobnogrijuiznosioko73%,učešćedomaćinstavasavlastitim etažnim/centralnim grijanjem domaćinstava iznosi 19% i učešće domaćinstava sacentralnimgrijanjemiztoplana je7,9%.Učešćedomaćinstavakojanegrijustambenejedinice jeneznatno i iznosi 0,2%. Pod sobnim grijanjem podrazumijeva se zagrijavanje sa pojedinačnimpećimai„splitsustavima“.

Dijagram1.Učešćenačinanakojisezagrijavastambenajedinica(etažnovlastitocentralnogrijanje),%

Dijagram2.Učešćenačinanakojisezagrijavastambenajedinica(sobnogrijanje),%Tabela5.Energentikojiseuglavnomkoristezapretežnoetažno/vlastitocentralnogrijanje,%

Kod pretežno etažnog/vlastitog centralnog grijanja domaćinstava u BiH dominantna jezastupljanost ogrijevnog drva sa 54,5%, zatim slijedi ugljen sa 31,4%, dok je prirodni plinzastupljen sa 9,1% domaćinstava, električna energija je zastupljena sa 3,4%, a lož ulje i ostaliderivatinaftesuneznatnozastupljenisa1,6%.Ukoliko se promatra potrošnja krutih goriva u BiH, u Federaciji BiH i Brčko distriktu je znatnijezastupljeno korištenje ugljena. Električna energija za vlastito centralno grijanje se koristi uRepubliciSrpskoj,dokseuFederacijiBiHkoristiuvrlomalomudjelu.

11

Tabela6.Energentikojiseuglavnomkoristezapretežnosobnogrijanje,%

Kodpretežnosobnogrijanihbh.domaćinstavadominantnojedrvosa88,3%zastupljenosti.Zatimslijedi zastupljenost električne energije i ugljena sa nešto više od 5% posto. Učešće ostalihenergenatajezanemarivo.Prosječno učešće drveta za sobno grijanje u svim urbanim centrima iznosi 31,9%, a ruralnim ipoluurbanim područjima 68,1%. Drvo obuhvata ogrijevno drvo, drvne pelete, drvne brikete,drvnusječkuipoljoprivredniotpad.Omjerkorištenjadrvetazaurbana/ruralnapodručjauobaentitetajepribližan.Podložuljemsepodrazumjevaekstralakoložuljeitečninaftniplin.Ugljenobuhvatalignit,mrkiugljen,ugljenebriketeidrveniugljen.4.3.KARAKTERISTIKEPOTROŠNJEENERGIJEUDOMAĆINSTVIMAZAPOTREBEKUHANJAIPRIPREMETOPLEVODETabela7.Učešćedomaćinstavapremabrojukorištenihenergenatazakuhanje,%

NanivouBosne iHercegovine35,5%domaćinstvakoriste samo jedanenergent zakuhanje,dok64,5%domaćinstavakoristidvailivišeenergenatazakuhanje.U svimurbanim središtima je korištenje samo jednogenergenta za kuhanje veće za oko20%upoređenjusaruralnimipoluurbanimpodručjima.

12

Tabela8.Učešćepojedinihenergenataudomaćinstvimakojakoristesamojedanenergentzakuhanje,%

Najvišekorištenienergentzakuhanjejeelektričnaenergija,65,8%.Visokajeizastupljenostdrvetazakuhanjeiiznosi27,2%.Ukapljeninaftniplinzastupljenjesa4,5%,prirodniplinsa2,4%,dokjenajmanjezastupljenugljensasvega0,1%.Ugljenobuhvatalignit,mrkiugljen,ugljenebriketeidrveniugljen.Drvoobuhvataogrijevnodrvo,drvnepelete,drvnebrikete,drvnusječkuipoljoprivredniotpad.

Grafikon2.Učešćepojedinihenergenataudomaćinstvimakojakoristesamojedanenergentzakuhanje,%

Dijagram3.Korištenjesamoelektričneenergijezakuhanje,%

13

Dijagram4.Korištenjesamodrvazakuhanje,%

Dijagram5.Korištenjesamotečnognaftnogplinazakuhanje,%Tabela9.Učešćepojedinihinstalacija/opremezapripremutoplevode,%

14

Električnaenergijajedominantnaustrukturikorišteneenergijezapripremutoplevode,gotovo90%. „Ostalo“ sudjeluje u strukturi korištenja sa 7,8%. Pod ovom kategorijom se podrazumjevajuinstalacijeikombinacijeinstalacijakojenisuobuhvaćeneuostalimkolonamaTabele9.4.4.GODIŠNJAENERGETSKAPOTROŠNJATabela10.Prosječnagodišnjapotrošnjaenergenata,podomaćinstvu

Prosječna godišnja potrošnja električne energije po domaćinstvu u BiH iznosi oko 4500 kWh.Nema većih razlika u potrošnji bh. domaćinstava u urbanim centrima i ruralnim i poluurbanimpodručjima.Ukolikosepromatraprosječnagodišnjapotrošnjaelektričneenergijepoentitetima,potrošnjauurbanimsredištimapodomaćinstvuuRSjeoko15%većaupoređenjusaFBiH,dokjeprosječnapotrošnjaururalnimipoluurbanimpodručjimaizjednačena.Prosječna potrošnja ogrjevnog drveta u bh. domaćinstvima kreće se oko 7,7 m3 godišnje.Potrošnjaogrijevnogdrvetaubh.ruralnimipoluurbanimpodručjima jevećaoko15%uodnosunapotrošnjuuurbanimcentrima.Prosječnapotrošnjaogrjevnogdrveta jeznatnonižauFBiHuodnosunapotrošnjuuRSiBD.Prosječnapotrošnjadrvnihsortimenataipoljoprivrednogotpadapobh.domaćinstvuiznosioko3tone godišnje. Potrošnja ovog energenta u bh. domaćinstvima u urbanim centrima i ruralnim ipoluurbanimpodručjimajegotovoizjednačena.ProsječnapotrošnjadrvnihsortimenataipoljoprivrednogotpadadomaćinstavauFBiHjeza67%većauodnosunapotrošnjudomaćinstavauRS.Prosječna potrošnja ugljena u bh. domaćinstvima iznosi oko 4 tone. Nešto veću prosječnupotrošnjuimajudomaćinstvauBDBiH.Prosječna potrošnja finalne toplotne energije u bh. domaćinstvima kreće se oko 7900 kWhgodišnje.ProsjecipoentitetimasebitnonerazlikujuodprosjekaBiH.

15

5.ENERGETSKOSIROMAŠTVOUBIH5.1. SIROMAŠTVOPREMATIPUDOMAĆINSTVANe postoji jednoznačna definicija energetskog siromaštva koja je primjenjiva u cijelome svijetu.Prvobitnadefinicijaenergetskogsiromaštva,kojajekorištenauEngleskojtesejošuvijekkoristiunekimzemljama, jestda je to situacijaukojoj senađudomaćinstvakada izdvajaju višeod10%svojih prihoda za račune za energiju. Međutim, iz ove definicije teško je bilo napraviti razlikuizmeđuenergetskogsiromaštvaisiromaštvaopćenito.Premaprocjeni Europske komisije u Europi živi između50 i 125miliona ljudi koji su energetskisiromašni.ProcjenesudajeuEuropienergetskisiromašanvećsvakisedmistanovnik.Izloženostrizicimaodsiromaštvapojedinacazavisiiodtogaukakvimdomaćinstvimažive.Podaciovisini rizikaodsiromaštvaprema tipudomaćinstvaukazujudasu sljedeći tipovidomaćinstavanajugroženiji:

- Osobe iz samačkih domaćinstava (i to posebnopenzioneri) izložene su većim rizicimodosobakoježiveudomaćinstvimasavišečlanova;

- Osobestarijeod65godina;- Domaćinstvasamohranihroditeljasajednimilivišeizdržavanedjece;- Domaćinstvakojaseprihodovnovežunapenzijuisocijalnupomoć;- Domaćinstvasvećimbrojemdjece.

5.2. UZROCI,ZNAKOVIIPOSLJEDICEENERGETSKOGSIROMAŠTVASiromašna domaćinstva su najviše pogođena energetskim siromaštvom, jer nisu u mogućnostiinvestirati u održavanje doma, popravke i izolaciju, što znači da je njihove stanove i kućevjerojatnojošskupljeadekvatnozagijavati.Tri glavna uzroka energetskog siromaštva su nizak novčani prihod domaćinstva, visoke cijeneenergenatainekvalitetnsmještaj(niskinivoenergetskeefikasnosti).Znakovikojiukazujudaudomaćinstvupostojiproblemsaenergetskimsiromaštvomsu:

- nizakprihod(penzije,socijalnapomoć);- nemogućnostadekvatnogzagrijavanjadoma;- starijekućeizgrade(lošijaenergetskaefikasnost);- kašnjenjeilinepodmirenikomunalniračunizaenergiju;- vlaganazidovimaipodovima;- truliprozorskiokviri;- nedostatakcentralnoggrijanja;- visokestambenitroškoviuodnosunaprimanja;- prebivanjeunekvalitetnimstambenimprostorima.

Posljedicestanjaenergetskogsiromaštvasufinansijskepoteškoće,lošijiživotniusloviiposljedicezazdravlje.

16

Finansijskeposljedice:- korištenjesocijalnepomoćiidrugihmehanizamapomoći;- dugoviikrediti;- korištenje novca za račune za energiju koji bi se inače koristio za stanovanje, hranu,

obrazovanjeisl.;- otvaranjeračunakojisuzaštićeniodnovčanihzaplijena.

Životniusloviuprostorijamaukojimaseboravi:

- negrijaneineventiliraneprostorijesuvlažneinezdrave;- vlaga koja se javlja u prostoriji omogućava razvoj plijesni i vodi prema nehigijenskim

uslovima.Posljedicezazdravlje:Hladnoćanijesamaposebifaktoroboljenja,alimožepotaknutinekolikonegativnihposljedica.Naprimjer,dabizadržaloodgovarajućutemperaturu,tijelotrebaraditiviše,štopostajeuzroknapora.Kihanje,promuklostibolugrluutičunaprenospatogenihvirusa.Svetomožedovestidorazličitihvrstabolestikaoštojebolestidisajnogsistema,bolestisrcaikrvnihžila(kardiovaskularnebolesti),artritisailidepresije.Dodatno,uređajikojigrijutopluvoduikojisekoristezagrijanjeprostorija(osobitooninanaftu)akosustariineispravnimoguuzrokovatipovećanekoličineugljenmonoksidakojiizazivatrovanjaiopasanjezazdravlje.Ugljenmonoksidjebezbojniplinibezmirisa.Njegovoprisustvojerezultatnepotpunogizgaranjagorivakojesekoristi,aplinsebrzoširiprostorom.5.3.PODACIOENERGETSKOMSIROMAŠTVUUBOSNIIHERCEGOVINIPrema popisu iz 2013. godine, broj stanovnika u BiH je 3.791.662. Registrirana nezaposlenostzabilježenaumjesecujanuaru2016.iznosi539.098nezaposlenihosoba.Premapodacima iz 2015. godine, ukupanbroj zaposlenih je 448.806, a penzionera 392.873. Toznačidaovajomjeriznosi1,14:1,štojepogubnozaekonomijuvećegbh.entiteta.Usporedberadi,u zemljama EU na svakog penzionera idu četiri zaposlena. Prosječna penzija iznosi 365KM, apostojipodatakdaseuposljednjih10godinapotrošačkakorpauodnosunarastpenzijapovećalaza20puta,takodaje80%penzionerauzonigladi.Višeodpolovinepenzionera,tačnije235.000njih,imapenzijudo326KM,štojepremalozanormalanživot.Samohranemajkese,premapodacimanevladinihorganizacija,nalazeunajtežempoložajuuBiH.Čak58%samohranihmajkitokomproteklihgodinanisumogleplaćatiračunezastanikomunalije,a42%jeizjavilodajepovremenonagranicigladijerimsedogađadanemajunovcazahranu.

6. MOGUĆIODGOVORINAPROBLEMRJEŠAVANJAENERGETSKOGSIROMAŠTVA

17

Jasno je da je energetsko siromaštvo gorući problem u Bosni i Hercegovini iako još uvijeknedostajepunopodatakaimetodologijazadefiniranjekriterijaugroženosti.Drugovažnopitanjejest način na koji i finansijski mehanizmi kroz koje bi se pomoć pružala nakon utvrđivanjaugroženihpotrošača.Jedan odmogućih odgovora jest analiza na državnom nivou različitih pokazatelja koji semogupripisati energetskom siromaštvu (dohodak, rashodi, potrošnja energije, stanje objekta,zdravstveniisocijalnikriteriji).Budućidajetodugotrajanproces,mogućisudrugačiji,kratkoročnidosrednjoročnipristupi.Prvi ključan korak jest uspostava međusektorske energetsko-socijalne skupine, uključujućipredstavnike civilnog društva i istraživačkih ustanova koji će voditi proces usklađivanjanacionalnogzakonodavstva, inadzornapretkaradanaterenurazličitih inicijativapoputprojektaREACHatimeiosiguravanjesredišnjegprikupljanjapodataka.Natemeljudostupnihpodatakaiprovedenihanaliza,mogućipristupmogaobisesastojatiod:

- Izradalisteprioritetazaenergetskuobnovu;- Poticanjejedinicalokalnesamoupravenapodizanjeenergetskeefikasnostiniskihtroškova

u siromašnim domaćinstvima, čime bi se kroz jednostavna ulaganja u njihovimzajednicama(mogućnostpilotskihpodručja)moglapreraspodijelitisredstvakojabi inačedavalazapokrivanjetroškovaenergijeutimdomaćinstvima;

- Povećanje udjela državnog proračuna dodijeljenog za pokrivanje osnovnih energetskihpotreba.Trebarazvitimodelzaidentificiranjekorisnika.

Dodatni problem za građane u BiH bi mogao biti porast cijena električne energije prilikomliberalizacijetržištaipraktičnogusvajanjadirektivaEUoslobodnomtržištuelektričneenergijejefenomensakojimsuse zemljenovečlaniceEUveć susreleuprošlosti.Tako iuBiH, rast cijenaelektrične energije (uz postojeće oscilacije cijena drugih energenata, gasa, uglja pa i drveta zagrijanje)najtežejepogodiosiromašneslojevestanovništva.Socijalnougroženekategorijepremastandardima Indeksa ljudskograzvojaUN(HumanDevelopment Index,HDI)suonadomaćinstvakoja izdvajaju više od 10% mjesečnih primanja na troškove energije (struja i grijanje). PremaprocjenamaSvjetskebanke, velikibrojdomaćinstavau regionu, kako zbog slabihprihoda tako izbog izuzetno lošeg kvaliteta kuća i zgrada (loše izolacije), izdvajaju i do 30% svojihmjesečnihprihoda na energiju, posebno u zimskim mjesecima. Ovo dovodi do znatnog smanjenjaraspoloživihsredstavaprosječnogdomaćinstvazadrugepotrebe(zdravstvo,obrazovanje,hrana,transport, itd.), lošeg kvaliteta stanovanja u zimskimmjesecima (grije se u prosjeku svega 20%stambenogprostora)iznatnogzagađenjaokolinegrozupotrebušporetanadrvazagrijanje.Primjeri socijalnih politika pomoći socijalno ugroženim segmentima stanovništva iz drugihtranzicionih zemalja mogu pomoći pri uspostavi sličnih kratkoročnih ili dugoročnih programapomoći,kakobiseublažiošokizazvanrastomcijenaelektričneenrgije.Prviodgovornanagliporastcijenagasaielektričneenergijeod50%uMađarskojuperioduprijeulaskauEvropskuunijubiojeuspostavaprivremenogsocijalnogfondasaograničenimperiodomtrajanjaodgodinuipodanakojijebiodizajnirandanivelišerastcijenagasaielektričneenergijeurezidencijalnom sektoru. Za razliku od drugih bivših komunističkih država ovaj fond je bio

18

jedinstvenpotomeštojediofondafinansiranizbudžetaenergetskihkompanija(elektroprivrede),a dio iz privatnih energetskih kompanija. Motiv za ovakav program nije bila samo pomoćugroženimslojevimastanovništvavećizabilježenpaduizmirivanjudugovaiplaćanjaračunakojijemogaodadovedeidosmanjenjaprihodaelektroprivredebezobziranarastcijena.Inicijalno,energetskekompanijezaproizvodnjuidistribucijuelektričneenergijeučestvovalesusasredstvima od oko 2 miliona eura, dok su državne i lokalne vlasti zajedno učestvovale sasredstvima od oko 4 miliona eura. Upravni odbor Fonda činili su, izmenu ostalih, predstavnicienergetskihkompanija,teministarstvaenergijeisocijalnepolitike.Modalitetraspodjelesredstavaimaojetrioblika:

1. Asistencijasiromašnimaugotovinizaračunegasaielektričneenergijeukolikomjesečniračun prelazi određenu definiranu sumu (u slučajuMađarske uglavnom ukoliko ukupnitroškovi za energiju iznose preko 35%mjesečnih primanja – s tim da su lokalne vlastiimale autoritet da odrede procente za podobnost) ili prosjek ukupnih primanja (opet,lokalnevlastisuodlučivaleomodeluklasifikacije)–Fondplaćado40%iznosaračuna;

2. Direktno plaćanje dijela troškova toplanama (kada se radi o rastu cijena električneenergije,namirivanjaračunasiromašnihzadrugerežijsketroškovetakonerpredstavljavidsocijalneasistencije);

3. Direktnadostavaprocijenjenekoličineugljaidrvetasiromašnimdomaćinstvima.Model procjene podobnosti za ovaj program sastojao se od aplikacija koje su siromašnadomaćinstva upućivala lokalnim vlastima, lokalne vlasti su potom vršile procjenu aplikacija naosnovunekihilisvihdolenavedenihkriterija:-Postojećesocijalneasistencijeinaknade;-Brojčlanovaporodice;-Status(nezaposleni/penzioneri);-Uslovistanovanja;-Visinamjesečnihprimanjaitroškovazaenergiju,teihupućivalaFondunaodobravanje.Oko400000aplikanatauperiodutrajanjafondadobilisuasistenciju u iznosu od 10 do 100 eura godišnje, u zavisnosti od procjene socijalnih potreba, asličanmetodprocjenepodobnostikorištenjeizaasistencijuprilikomplaćanjaračunazagas.Evaluacija uspješnosti programa po njegovom okončanju prema procjenama Svjetske bankedovela je do zaključka da je oko 25% asistencija otišlo na račune za grijanje, a 75% na ostalepotrebeod kojihne svena troškove računa za električnuenergiju.Oko45%beneficija jeotišlodomaćinstvimasadokazanoniskimprimanjima,dokjeoko55%asistencijeotišlodomaćinstvimanaosnovumjesečnih troškovaodpreko35%naenergiju.Kao što je zapretpostaviti,nepostojistatistikaputemkojebiseprocijenilokolikojetačnosredstavaotišlonajsiromašnijima,akolikojebilozloupotrebe.Kapacitetiadministracijesubilinedovoljnizatakvuprocjenuiprikupljanjedokumentacije(štobibio slučaj i u BiH), no ovaj program je ocijenjen kao najinovativniji model od svih tranzicionihzemalja.

19

Bitan preduslov za realizaciju ovakvog programa u FBiH putem lokalne zajednice je uvezivanjeopćina u jedinstven sistem trezora kako bi se vršio monitoring alokacije sredstava i spriječilazloupotreba novca iz eventualnog Fonda od strane lokalnih vlasti, kao i jačanje prikupljanjastatističkihpodatakaievidencijeokorištenjuenergijeudomaćinstvima.Drugi primjeri modela socijalne asistencije siromašnima iz prakse zemalja novih članica EUprilikomliberalizacijetržištapredstavljaju:-PorezneolakšicezaprivatnekompanijekojedonirajusredstvausličanFond;-Privremenikreditsiromašnimaponultojkamatnojstopiodstraneelektroenergetskihkompanija;-Sezonskiprogram–ovajprogramciljanosubvencioniratroškovegrijanja ielektričneenergijeuzimskimmjesecima(Bugarska);- Program „blokova“ tarifa električne energije (Rumunija). Prema ovom programu potrošnjaelektričneenergijedoodrenenognivoa(prviblok)imanajnižucijenuiračunzadomaćinstvakojane potroše više električne energije nego što spada u okvir prvog bloka plaćaju znatno manjuprosječnutafiruoddrugogbloka.Alternativno, domaćinstvamogupotpisati privremeni ugovordaplaćaju fiksnu cijenuelektričneenergijeizmenuprvogbloka(subvencioniranatarifa)idrugogbloka(liberaliziranatarifa)kojiseporevizijiobnavljanakonodrenenogperioda.Ovaj program ocijenjen je pozitivno od strane Svjetske banke kao program koji najbolje ciljasiromašne kategorije stanovništva, ali otežava uslove srednjem sloju jer je cijena u računu zastrujuumarginalnojrazlicizapotrošnjuizmenuprvoginižegnivoadrugogblokavelika;-Program„limitiranogtereta“(Slovačka,Latvia).Ukolikoukupantrošakspecifičnogdomaćinstvanastrujuigrijanjeiznosipredefinisaniznosodstranecentralnevlastikaodiopotrošačkekorpe–tajiznosdržavnavlastplaćaenergetskimkompanijama;-Gotovinski transferi za pokriće računa za struju i grijanje (Poljska) premamodeluopisanomuslučajuManarske,aliputemcentralneadministracije.Procjena održivosti ovih privremenih mjera varira od države do države, a uglavnom zavisi odprocesa privatizacije (reforma sistema subvencija i liberalizacija dala je bolje rezultate prijeprivatizacijeelektro–kompanija),odnosaizmenulokalneupraveivišegnivoavlasti(lokalnaupravajeuboljojpoziciji da selektira lokalneaplikacije iprocijenipotrebe stanovništva,alipostoji većirizikvezanzaalokacijusredstava),iodsnagenezavisnogregulatora.Druge mjere koje imaju komponentu socijalnog programa proizilaze iz obaveze primjene EUDirektive o velikim ložištima2017. Kadabi se ova direktiva uzimala ozbiljno, ne bi se ulagalo uprojekte tipa Kongora. Ne samo zbog netransparentne tenderske procedure, već i zbog većobjašnjeneekonomskenesvrsishodnostitakvihprojekata.Neophodnesuznačajneinvesticijekakobiseusloviovedirektivemogliispunitido2017.godine.To podrazumijeva povećanje proizvodnje u najkvalitetnijim rudnicima i zatvaranje rudnika kojiproizvode poslovni i ekološki gubitak. U tu svrhu vlasti bi morale bez odlaganja da osmisle

20

programzapomoćrudarimakojićeostatibezposla(ranopenzionisanje,treningusvrhusticanjenovestrukeilisamozapošljavanjaitd).

7.LITERATURA

- UPRAVLJANJEENERGETSKIMSEKTOROMISIROMAŠTVOUBOSNIIHERCEGOVINI,Centarzapolitikeiupravljanje,Sarajevo,August2011.

- STATISTIKAENERGIJE-PRELIMINARNIREZULTATIANKETEOPOTROŠNJIENERGIJEUKUĆANSTVIMA,AgencijazastatistikuBosneiHercegovine,Sarajevo,decembar,2015.

- ANKETAOPOTROŠNJIENERGIJEUKUĆANSTVIMAUBIH2015,AgencijazastatistikuBosneiHercegovine,Sarajevo2015.

- PREGLEDNACIONALNESITUACIJEUPOGLEDUENERGETSKOGSIROMAŠTVA–HRVATSKA,DOOR,Zagreb,2014.

- UZROCI, VRSTE I MJERENJE SIROMAŠTVA U SRBIJI (Nino Vesković- seminarski rad),UniverzitetSingidunum,PoslovnifakultetuBeogradu,Beograd,2012.

- http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf

- http://www.bhas.ba/saopstenja/2016/NEZ_2016M1_001_01_BS.pdf

- http://www.avaz.ba/clanak/190961/alarmantno-na-jednog-penzionera-u-fbih-ide-1-14-zaposlenih?url=clanak/190961/alarmantno-na-jednog-penzionera-u-fbih-ide-1-14-zaposlenih

- http://www.vecernji.ba/samohrane-majke-na-rubu-gladi-u-bih-ovise-o-socijalnoj-pomoci-1003999