prethodna procjena utjecaja na okoliŠ istraŽivanja i ... · namjena lokacije je izvršiti...

PRETHODNA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE

NALAZIŠTA GIPSA „SOVIĆI“, OPĆINA JABLANICA

Mostar, veljača/februar 2007.

Prethodna procjena utjecaja na okoliš istraživanja i eksploatacije nalazišta gipsa „Sovići“, Jablanica

88.000 MOSTAR, Bišće polje bb, tel. 036/449-880, fax 036/449-888 , e-mail: [email protected], www.igh-mostar.ba 2

NARUČITELJ:

„BH RIGIPS“ d.o.o. Jablanica

PREDMET:

PRETHODNA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE NALAZIŠTA GIPSA

„SOVIĆI“, OPĆINA JABLANICA

LOKACIJA:

SOVIĆI, OPĆINA JABLANICA

IZVRŠITELJ:

„IGH-MOSTAR“ d.o.o. MOSTAR

OBRADILI:

- Mr. sc. Krešimir ŠARAVANJA, dipl. ing. građ. – koordinator; - Mr. sc. Ivan ANTUNOVIĆ, dipl. ing. geol. - Doc. dr. sc. Zrinka KNEZOVIĆ, dipl. ing. agr. - Mirko PANDŽA, dipl. ing. geod. - Mr. sc. Davorka ŠARAVANJA, dipl. ing. stroj. - Ivan KNEZOVIĆ, dipl. ing. građ. INTERNA KONTROLA:

- Mirko PANDŽA, d. i. g KONZULTANT NARUČITELJA:

- Magister Eike BERGER, savjetnik za projekte u BiH

Direktor:

Mr. sc. Krešimir ŠARAVANJA. d. i g.



SADRŽAJ UVOD …………………………………………………………………………………….… 5 1. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUČJA …………………… 6 2. OPIS PROJEKTA S INFORMACIJAMA O LOKACIJI NAMJENI I

VELIČINI POGONA I POSTROJENJA ……………………………………….. 9 2.1. Informacije o lokaciji ……………………………………………………………. 9 2.2. Namjena lokacije ………………………………………………………………… 9 2.3. Opis okoliša ………………………………………..……………………………. 9 2.4. Stanovništvo ……………………………………..…………………….……….. 10 2.5. Osnovne karakteristike prirodnih uvjeta …………………………………. 10 2.5.1. Klima područja Općine Jablanica ……………………………….………………. 11 2.5.2. Karakteristike zemljišta i tla ……………………………………………………… 12 2.5.3. Geološke karakteristike …………………..……………………………………... 14 2.5.4. Hidrološke karakteristike ………………………………………………………… 14 2.5.5. Flora (bilne zajednice) ..………………………………………………………….. 15 2.5.6. Fauna (životinjske zajednice) ….………………………………………………… 17 2.5.7. Pejzažne vrijednosti ……………………………………………………………… 17 2.5.8. Arheološko nasljeđe ……………………………………………………………… 18 2.6. Općenito o gipsu ………………….…………………………………………….. 18 2.7. Istražni radovi ……………..……………………….…………………………….. 19 2.8. Rješenja tehnološkog procesa dobivanja rovnog gipsa i

klasiranje u sirovi gips …………………………………………………………. 21 2.9. Rudarska oprema predložena od firme Rigips Austria …………………. 22 2.9.1. Oprema za kamenolom …………………………….……………………………. 22 2.9.2. Oprema za bušenje ………………………………………………………………. 22 2.9.3. Oprema za utovar ………………………………………………………………… 23 2.9.4. Kamion …………………………………………………………………………….. 23 2.9.5. Bager za uklanjanje površinskog otkopa ………………………………………. 24 2.9.6. Drobljenje …………………………………………………………………………. 24 2.10. Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije

koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje …………………….. 24 3. PODACI POTREBNI ZA IDENTIFICIRANJE I PROCJENU TEMELJNIH

UTJECAJA NA OKOLIŠ ………………………………………………………… 25 3.1. Utjecaji otvaranja eksploatacijskih polja …………………………………… 25 3.2. Utjecaji tijekom rada površinskog kopa ……………………………………. 25 3.2.1. Utjecaji na pejzaž (krajobraz) …………………………………………………… 26 3.2.2. Utjecaj na klimatska obilježja prostora ………………………………………… 26 3.2.3. Utjecaji na na tlo …………………………………………………………………. 26 3.2.4. Utjecaj na faunu (životinjske zajednice) ……………………………………….. 27 3.2.5. Utjecaj na floru (biljne zajednice) ………………………………………………. 27 3.2.6. Utjecaj na prirodne kulturno-povijesne vrijednosti ……………………………. 28 3.2.7. Utjecaj na šume ………………………………………………….……………….. 28 3.2.8. Utjecaj na vode …………………………………………………………………… 28 3.2.9. Utjecaji na kvalitetu zraka ……………………………………………………….. 29 3.2.10.Utjecaj bukom ……………………………………………………………………. 30 3.2.11.Emisija seizmičkih potresa (Utjecaji minerskih radova) ……………………… 32 3.2.12.Utjecaji na infrastrukturni sustav ……………..………………………………… 32



3.3. Utjecaj mogućih ekoloških nezgoda ………………………………………… 32 3.3.1. Slučajne nezgode ………………………………………………………………… 32 3.3.2. Procjena rizika …………………………………………………………………….. 32 3.4. Utjecaj nakon prestanka iskorištavanja …………..………………………… 33 4. OPIS MJERA PREDVIĐENIH ZA SPRJEČAVANJE, SMANJIVANJE ILI

UKOLIKO JE MOGUĆE SANIRANJE NEPOVOLJNIH POSLJEDICA …… 34 4.1. Zaštita tijekom otvaranja eksploatacijskog polja i iskorištavanja kopa . 34 4.1.1. Mjere zaštite pejzaža (krajobraza) ……………………………………………… 34 4.1.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih dobara ………………………………………. 34 4.1.3. Mjere zaštite voda ………………………………………………………………… 34 4.1.4. Mjere zaštite zraka ………………………………………….……………………. 35 4.1.5. Mjere zaštite tla i poljodjelstva …………………………………………………... 35 4.1.6. Mjere zaštite faune (životinjskih zajednica) ……………………………………. 36 4.1.7. Mjere zaštite flore (biljnih zajednica) …………………………………………… 36 4.1.8. Mjere zaštite šuma ……………………………………………………………….. 36 4.1.9. Mjere zaštite od miniranja ……………………………………………………….. 36 4.1.10.Mjere zaštite od buke …………………………………………………………….. 36 4.1.11.Mjere zaštite infrastrukture ………………………………………….…………… 36 4.1.12.Mjere zaštite za postupanje s otpadom …………………………….………….. 37 4.2. Zaštitne mjere u slučaju mogućih nezgoda ……………..…….…………… 37 4.3. Zaštitne mjere nakon prestanka korištenja ………………....……………… 37 5. OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING EMISIJA UNUTAR

PODRUČJA I/ILI NJIHOV UTJECAJ ………………………………………….. 38 5.1. Program motrenja zraka ……………………………………………………….. 38 5.2. Motrenje razine buke ………………………..…………………………………. 38 5.3. Kontrola kakvoće površinskih voda ………………………………………… 38 5.4. Motrenje flore i faune …………………………………………………………… 38 5.5. Praćenje utjecaja seizmičkih potresa na stambene objekte …………….. 38 6. OPIS ALTERNATIVNIH RJEŠENJA I IZABRANE ALTERNATIVE ……….. 39 7. NETEHNIČKI REZIME …………………………………………………………… 40 8. POPIS KORIŠTENIH IZVORA PODATAKA I PODLOGA …..……….……... 42 9. PRILOZI ……………………………………………………..……………………. 44 Ukupno: - 60 stranica - 26 slika - 11 priloga



UVOD Projekt je zasnovan na temelju dosadašnjih, preliminarnih saznanja o značajnim rezervama mineralne sirovine gipsa na lokaciji Sovići, Općina Jablanica. Detaljnija geološka istraživanja ležišta gipsa tek predstoje. Cilj je istražiti mogućnost i opravdanost otvaranja površinskog kopa za eksploataciju gipsa, koji bi bio jedini izvor dobivanja sirovine za buduću tvornicu gipsanih ploča. Koncern BPB sa sjedištem u Engleskoj, u čijem sastavu je i tvrtka „Rigips Austria“, posjeduje preko 180 tvornica gipsa širom svijeta. Osnovna djelatnost tvrtke „Rigips Austria“ je oplemenjivanje prirodnog gipsa i industrijska proizvodnja različitih proizvoda na bazi gipsa: gipsane ploče, izolacijski materijali, profili i praškasti gips. Vlada Hercegovačko-neretvanske županije-kantona je 28.09.2006. godine donijela Odluku o davanju koncesije za istražne i eksploatacijske radove za proizvodnju gipsa na lokalitetu „Sovići“ koncesionaru „BH RIGIPS“ d.o.o. Jablanica.



1. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUČJA Za izradu ove Prethodne procjene utjecaja na okoliš korištena je postojeća prostorno-planska dokumentacija:

- (1981): „Prostorni plan BiH 1981-2000“, Sarajevo, 1981. - (1997): „Strategija prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine“, Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša, Sarajevo, 1997. - (1986): „Prostorni plan Općine Jablanica“, Sarajevo, 1986. - (2006): „Izmjene prostornog plana Općine Jablanica za područje Sovići i Risovac“, Urbanistički zavod BiH, Sarajevo, 2006. - (1995): „Prostorni plan „Park prirode Blidinje“, Zavod za urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“, Zagreb, 1995. Uvidom u prostorno-plankse dokumente može se konstatirati da koncesijsko područje pripada K.O. Sovići, površine 30,74 km2, u sjeverozapadnom dijelu Općine Jablanica, te da graniči s općinom Prozor-Rama. Naselje Sovići nalazi se uz asfaltiranu regionalnu cestu R419 Jablanica – Doljani –Sovići – Blidinje jezero - Posušje, koja ide desnom obalom rijeke Doljanke. Od Jablanice, kao općinskog središta, udaljeno je oko 18 km. Kroz općinu Jablanica prolazi magistralna cesta M-17, kao dio europske ceste E-73 Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče odnosno koridora Vc, čija trasa je u završnoj fazi definiranja, s predviđenim priključkom za grad Jablanicu. Budućom izgradnjom autoceste očekuje se prekategorizacija regionalne ceste Jablanica-Tomislavgrad u magistralnu. Kroz Jablanicu prolazi i željeznička pruga koja od Ploča vodi prema Sarajevu, Zagrebu i dalje, povezujući ovu regiju s cijelom Europom, Jadranskim morem i šire, što je značajno za buduću realizaciju ovog Projekta.

Slika 1. Geoprometni položaj šireg područja sa lokacijom Jablanice i Sovića Odobreno koncesijsko područje se nalazi izvan obuhvata „Parka prirode Blidinje“ (1995), kao i izvan granica „Nacionalnog parka Prenj, Čvrsnica i Čabulja“ (Slika 2.) – vidjeti postavke Prostornog plana BiH (Poglavlje 2.5. Kulturno-istorijsko nasljeđe i kartografski prikaz „Prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti“).



Slika 2. Položaj Sovića u odnosu na PP Blidinje i NP Prenj, Čvrsnica i Čabulja



Izmjenom prostornog plana Općine Jablanica za područje Sovići i Risovac dati su prikazi korištenja prostora K.O. Sovići – sadašnje stanje, te projekcija razvoja, u kojoj je predviđeno eksploatacijsko polje (EP) gipsa i anhidrita, kao zona njegovog utjecaja (Slike 3. i 4.).

Slika 3.-4. Prikaz korištenja prostora K.O. Sovići – sadašnje stanje (lijevo) i projekcija razvoja (desno)

LEGENDA: - zona stanovanja - individualna gradnja (2 – lijevo, 4b - desno) - eksploatacijsko polje (EP) gipsa i anhidrita (10a – desno) - zona utjecaja EP (10b - desno) - radna zona (7 – desno) - posebno zaštićene šumske površine (15a)



2. OPIS PROJEKTA S INFORMACIJAMA O LOKACIJI NAMJENI I VELIČINI POGONA I POSTROJENJA

2.1. Informacije o lokaciji Koncesijsko područje prati desnu stranu puta (iz pravca Jablanice) od Donje Mahale do Gornje Mahale, ima dužinu oko 1.800 m i prosječnu širinu oko 420 m. Ograničeno je s 11 točaka koje zatvaraju površinu od P=75,355 ha. Naselje Sovići ostalo je izvan koncesijskog prostora, mada neposredno graniče zahvaćajući nekoliko devastiranih stambenih objekata (Prilog 1 - Situacijska karta predloženog koncesijskog područja ležišta gipsa u Sovićima, R=1:5.000). Tablica 1. - Koordinate točaka odobrenog koncesijskog prostora

Prijelomne točke Y X 1. 6467896.701 4841835.874 2. 6468573.044 4841188.770 3. 6469118.966 4840573.488 4. 6468991.933 4840345.910 5. 6468731.961 4840576.855 6. 6468472.307 4840668.445 7. 6468207.099 484092 9.588 8. 6468066.946 4841085.239 9. 6467825.330 4841191.184 10 6467587.483 4841445.037 11. 6467649.517 4841678.989

2.2. Namjena lokacije Namjena lokacije je izvršiti detaljno istraživanje ležišta gipsa, kao početna faza na pripremi za otvaranje kamenoloma, odnosno površinskog kopa za eksploataciju mineralne sirovine gipsa. Procjenjuje se da bi eksploatacijski prostor u početnoj fazi imao dimenzije cca 200 x 200 m (4 ha), sa planom daljnjeg razvoja po dužini do 600 m, a po širini do 250 m, čime bi ukupna površina eksploatacijskog polja iznosila 15 ha. Dubina otkopnog polja nije još uvijek precizirana (rješit će se Glavnim rudarskim projektom), ali je procijenjena da iznosi između 10 i 20 m. Planirani godišnji kapacitet površinskog kopa od cca 130.000 m³ rovne mase radom u jednoj smjeni osigurao bi dnevnu proizvodnju oko 600 t /dan. U slijedećoj fazi bila bi izgrađena tvornica gipsanih ploča, kapaciteta cca 13 milijuna m², sa suvremenom tehnologijom koju posjeduje firma „Rigips Austria“. 2.3. Opis okoliša

U razmatranje su uzeti prirodni uvjeti komponenti okoliša i naseljenost područja na lokalitetu Sovića, koje bi moglo biti pod utjecajem planirane djelatnosti.



U značajnije prirodne uvjete spadaju: reljef, klimatske karakteristike, karakteristike zemljišta, hidrološke karakteristike, vegetaciju, pejzažne vrijednosti, izgrađena dobra i arheološko naslijeđe. 2.4. Stanovništvo Naselje Sovići je prema raspoloživim podacima u razdoblju od popisa 1948. godine do popisa 1971. godine bilježilo rast za cca 25 % (658-820 stanovnika u 135, odnosno 137 kućanstava), da bi se u narednih 20 godina taj broj smanjio na vrijednost iz 1948. godine (659 stanovnika u 141 kućanstvu). Zbog ratnih djelovanja stanovništvo Sovića je raseljeno, a kuće dobrim dijelom uništene. Prema procjenama danas u 40-tak obnovljenih objekata stanuje oko 250 stanovnika.

Slika 5. Obnovljeni objekt sa okućnicom Najveći dio naselja Sovići je izvan granica predloženog koncesijskog prostora, ali se nalazi u neposrednoj blizini, na 50 do 100 m. Unutar eksplotacijskog prostora je mali broj stambenih objekata, uglavnom popaljene kuće, bez naznaka povratka na ta ognjišta. Kraj je u ekonomskom smislu vrlo slabo razvijen. Stanovništvo naselja Sovići, tradicionalno se bavilo poljoprivredom i stočarstvom i druge djelatnosti nisu bile zastupljene. Povratnici u Soviće ni sada nemaju mogućnost za pokretanje drugih djelatnosti, osim tradicionalnog načina održavanja egzistencije, jer su resursi za značajnije bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom vrlo niskog potencijala. Stoga bi otvaranje rudnika gipsa omogućilo zapošljavanje i opstanak lokalnog stanovništva. 2.5. Osnovne karakteristike prirodnih uvjeta Sjeverozapadni dio općine Jablanica (K.O. Sovići i K.O. Risovac je brdsko-planskog karaktera, zatvoren sa sjevera, zapada i istoka planinama Baćina (1.441 m n.v.), Vran (2.074 m n.v.) i Čvrsnica (2.228 m n.v.).



Naseljeno mjesto Sovići nalazi se u dolini rijeke Doljanke, u nešto nižem brdskom području, na oko 800-900 m n.v. (najniža točka 775 m n.v.). To je kraško područje, razuđenog reljefa, složenih formi, koje čine kraške depresije, uvale i polja, strme padine i teško pristupačni dijelovi terena zahvaćeni procesom dubinske erozije. Cijelo ležište gipsa u Sovićima je smješteno na vrlo strmom terenu, koji je pod utjecajem padalina, izbrazdan velikim jarugama (najmanje četiri), koje su prekinule prirodnu povezanost između susjednih brda i razdvojile ih. Ove jaruge predstavljaju vodotoke povremenog karaktera, u vrijeme velikih padalina.

Slika 6. Prikaz aktualnog stanja terena s jarugom

Generalno, teren gravitira jugoistoku prema dolini rijeke Doljanke, koja drenira čitavo područje. Na temelju stanja na terenu može se zaključiti da se kroz vrlo dugo vremensko razdoblje odvijala antropogenizacija ovog područja, te su prirodni morfološki uvjeti postali složeniji. 2.5.1. Klima područja Općine Jablanica Metereološka postaja u Jablanici, nalazi se na puno manjoj nadmorskoj visini (192 m n.v.) u odnosu na Soviće (cca 800 m n.v.), pa vrijednosti klimatoloških podataka ni približno ne odražavaju klimu brdskog područja na predmetnom lokalitetu Sovića. Zbog izrazito velike nadmorske visine, šire područje obuhvata pripada kontinentalnom tipu planinske klime, s dugim, hladnim, snježnim zimama i kratkim, svježim ljetima. Vjetrovitost je značajan klimatski element. Svojstvena su okomita strujanja i vjetrovi fenskog tipa. Zbog utjecaja obližnje submediteranske klime česte su i nagle vremenske promjene. Najizraženiji vjetrovi su sjeverac ili bura i jugo. Pušu tijekom cijele godine. Zbog složenosti reljefa na predmetnom lokalitetu ne postižu velike brzine u odnosu na obližnji plato Risovca. S planine Čvrsnice pušu lokalni vjetrovi: danjik (puše iz kotlina uz planinske strane) i noćnik (puše s planine prema nizini). Zbog inverzija temperature zraka na ovom području se javlja i magla po kotlinama. Temperaturna inverzija je češća u doba vedrih i sušnih dana, a rijeđa u doba kišnih dana (47-106 dana).



2.5.2. Karakteristike tla Područje K.O. Sovići, kao što je već rečeno, je brdsko-planinskog karaktera, uz približno dvostruko više šumskog nego poljoprivrednog zemljišta. Teren ne obiluje vegetacijom. Mjestimice se javljaju slabije šume koje više sliče na škare. Na temelju geološkog supstrata, na području K.O. Sovići, mogu se izdvojiti dvije pedosekvence:

- (1) pedosekvenca na pijesku, šljunku i ilovači riječnih dolina (uže područje naselja Sovići) i - (4a) pedosekvenca na jedrim vapnencima i dolomitima. Na širem području zastupljene su samo tri kategorije poljoprivrednog zemljišta, najslabije uporabne vrijednosti:

- VI. kategorija je zastupljena na 2 manja lokaliteta unutar K.O. Sovići (jedan na užem lokalitetu naselja Sovići). Riječ je uglavnom o pašnjacima i livadama sa slabijom travom. Tlo je manje dubine (do 25 cm) – rendzine; - VII. kategorija (najslabije poljoprivredno zemljište) je najviše zastupljena, sa oskudnom travom i niskim grmolikim trnjem. Tlo su rendzine i sirodemi; - VIII. kategorija je točkasto zastupljena (neplodne površine i kamenjari), bez mogućnosti poljoprivredne proizvodnje.

Slika 7. Poljoprivredno i šumsko zemljište sa uporabnom vrijednošću K.O. Sovići Na širem području zastupljene su samo dvije kategorije šumskog zemljišta, najslabije uporabne vrijednosti:

- VII. kategorija je površinski zastupljenija, slabih je proizvodnih mogućnosti, pa ova zemljišta treba tretirati kao zaštićena u cilju očuvanja postojećih loših šumskih zemljišta; - VIII. kategorija je točkasto zastupljena unutar VII. kategorije.



Na užem predmetnom lokalitetu gips se često javlja pri samoj površini, pa je veća površina ovog ležišta ogoljena, neplodna i ima karakter slabih pašnjaka, te je kao takva potpuno neprihvatljiva za biljnu proizvodnju, pogotovo iz razloga što teren svojim strminama onemogućava bilo kakvo korištenje mehanizacije. Glavna karakteristika kraških područja je da su na njima nastala plitka i vrlo plitka tla. Pored matičnog supstrata, na to su utjecali i drugi pedogenetski faktori: klima, reljef, organizmi i vrijeme. Sve češće se uključuje i čovjek kao pedogenetski faktor, jer je njegov utjecaj na sve komponente okoliša veliki, naročito na zemljište i tlo. U području Sovića matični supstrat čine vapnenci i dolomiti u alternaciji sa laporcima (Prilog 2.). Tla nastala na ovim supstratima predstavljaju tip tla koji se naziva vapnenačko-dolomitna crnica (Kalkomelanosol). Ovaj tip tla najčešće se nalazi u planinskoj zoni iznad 900 m n.v., ali i na strmim padinama i liticama nižih terena. Prisutna su i koluvijalna tla, koja su nastala premještanjem i transportom niz padinu i njihovim nakupljanjem na nižim terenima, a takva tla su jako skeletna. Pod utjecajem navedenih faktora i pedogenetskih procesa u tlu, u nekim dijelovima je došlo je do ispiranja glinene komponente, te su nastala ilimerizirana tla, tla siromašna aktivnom komponentom. To su plitka, dobro aerirana, suha i topla tla, dubine 30-tak cm, ali mogu biti i znatno plića. Ukoliko su skeletna tla, mogu biti i dublja, ali tada sadrže preko 50 % skeleta. Vapnenačko-dolomitne crnice imaju više podtipova i varijeteta, što je uvjetovano mnogim činiocima u procesu pedogeneze. Na terenu se manifestira pedogenetska mozaičnost ili zastupljenost na malom prostoru različitih podtipova i varijeteta. Zbog toga ova tla nisu prikladna za intenzivnu biljnu proizvodnju, niti u obzir dolaze intenzivnije melioracije. Koriste se najčešće za vegetaciju prilagođenu prirodnim ekološkim uvjetima. To su travne zajednice i suvati koje čine najkserotermnije trave. U vlažnijim predjelima mogu biti dobri planinski pašnjaci.

Slika 8. Detalj brdskog pašnjaka Tlo ograničeno za potencijalnu eksploataciju gipsa je slabih produktivnih svojstava, degradirano i zahvaćeno procesima destrukcije. To su suvremeni procesi koji idu u negativnom smjeru, što je veoma ograničavajući razvojni faktor lokalnom stanovništvu.



Najvjerojatnije da su ovi procesi pokrenuti u dalekoj prošlosti i da se odvijaju u dugom vremenskom razdoblju. Ipak, treba uvažiti činjenicu, da se približno polovina koncesijske površine, zvanično knjiži kao poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu. Na južnim ekspozicijama ležišta, prema naseljenim mjestima, su voćnjaci sa stablima kruške, jabuke i šljive, uz neofitne zajednice (pridošlice).

Slika 9. Poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu 2.5.3. Geološke karakteristike Jedna od zajedničkih regionalnih karakteristika svih ležišta gipsa i anhidrita je isti geotektonski princip pojavljivanja. Ležišta se nalaze samo po tektonskim zonama višeg reda gdje su do površine tektonikom dovedeni permski ili donjotrijaski sedimenti u koje se gips probio dijaporskim kretanjem. Ovo znači da je pojavljivanje gips-anhidritskih naslaga na površini istodbno indikator postojanja tektonske zone višeg reda. U tom smislu, tektonska zona koja ide kroz Soviće dolinom rijeke Doljanke produžava se obodom Raduše sve do Kupreškog polja, gdje se također javljaju značajne gips-anhidritske naslage. Inženjesko-geološke osobine ležišta u Sovićima vrlo su povoljne za eksploataciju. Slabo vezana krovina i u većem dijelu ležišta male debljine vrlo je pogodna za otkrivanje bagerima. Čvrsta podina omogućuje kretanje teških strojeva. Morfološki je ležište vrlo pogodno za etažnu eksploataciju. 2.5.4. Hidrološke karakteristike Općina Jablanica je situirana uz rijeku Neretvu, koja pokriva cca 19 % Jadranskog sliva i čini treću slivnu površinu u BiH. Desna pritoka rijeke Neretve je mala rijeka Doljanka koja protiče kroz Soviće iz pravca sjeverozapada prema jugoistoku i zajedno s pritokama i povremenim potocima bujičnog tipa drenira cijelo područje. Voda iz Doljanke može se koristiti kao industrijska voda. Koncesijsko područje se nalazi s lijeve strane rijeke, na udaljenosti od 50 do 300 m.



Potok Cvitanj je lijeva pritoka rijeke Doljanke i čini stalni vodotok. Protiče izvan koncesijskog prostora, sa jugoistočne strane. Ostali vodni tokovi su povremenog-bujičnog karaktera. Na koncesijskom prostoru nema registriranih izvora vode. Hidrološke osobine ležišta u Sovićima su također vrlo povoljne za eksploataciju. Ležište ima takav položaj u hidrološkom pogledu da ne može doći do nikakvih smetnji od vode prilikom eksploatacije.

Slika 10. Potok Cvitanj 2.5.5. Flora (biljne zajednice) Karakteristike zemljišta i tla, dobrim dijelom su produkt i antropogenog utjecaja. To se odnosi i na vegetaciju, zbog čega su primarnu vegetaciju zamijenile sekundarna vegetacija, koju čine travne zajednice brdsko-planinskih pašnjaka, i tercijarna vegetacija. Šumske površine ovog kvaliteta i sastojine ne predstavljaju značajan šumski resurs. Prirodnu vegetaciju ovakvih terena (literaturni podaci) u humidnim područjima čine zajednice Pinetum mughi, Fagetum subalpinum i picetum excelsae arctostaphilletosum. Karakteristično je smjenjivanje pojaseva šumske i travne vegetacije s nadmorskom visinom. U nižim zonama i na južnim stranama, tereni su najčešće obrasli šumama i šikarama bijelog graba i hrasta medunca (Querco-Fukescentio-Carpentum) i šikarama crnog graba (Querco-Ostyetum i Orno-Ostryetum), a na sjevernim stranama nižih pojaseva uspijevaju brdske bukove šume (Fagetum montanum illypicum). U višim vlažnijim pojasevima prostire se pojas šuma bukve i jele. Najviši obronci okolnih planina na stranama vrtača, obrasli su klekovinom (Pinus montana i Juniperus sabina). Nekontrolirana sječa na prostoru Sovića dovela je do degradacije vegetacijskog pokrivača, izuzev sjeverno i sjeveroistočno od Sovićkih vrata. Posljedica toga je povećanje erozijskih procesa, uz postupan gubitak preostalih malih obradivih površina, te ugrožavanje prostora izvorišta rijeke Doljanke, kao izvora budućeg vodosnadbjevanja za naselje Sovići. Stoga, ogoljele površine, te šikare treba nastojati privesti u zaštitne šume uzgojnim radovima, radi očuvanja ionako loših šumskih zemljišta.



Slika 11. Degradirane biološki i ekonomski manje značajne šume na obodu koncesijskog područja

Slika 12. Vegetacijska karta šuma K.O. Sovići

2.5.6. Fauna (životinjske zajednice) Šire područje predmetne lokacije bogato je raznovrsnom faunom. Od registriranih 95 vrsta ptica (Aves) neke vrste su relikti: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus) i planinska ševa (Eremophilia alpestris), a neke su zaštićene, kao na pr. orao kostober, bradan (Gipaetus barbatus), bjeloglavi sup (prema zadnjim podatcima



ova zaštićena vrsta broji ukupno 25 jedinki na prostorima cijele BiH), mrki strvinar, bijela kanja, surio orao, sivi soko i mnogobrojne ptice pjevice. Od divljači registrirane su divokoza, srna, zec, kuna bjelica, smeđi medvjed, lisica, divlja svinja, jazavac, divlja mačka, lasica i vjeverica. 2.5.7. Pejzažne vrijednosti Na širem području predmetne lokacije, u okviru nacionalnog parka i parka prirode, ističe se šumska, te livadsko-pašnjačka vegetacija, a posebne pejzažne vrijednosti su dio vršne zone Čvrsnice (Pločno-Vilinac), kao impozantan visokoplaninski reljef, te sjeverni Vran, kao lijepo razvijena šuma jele i smreke.

Slika 13. Pogled na opozitnu stranu prostora PP Blidinje (šire područje predmetne lokacije)

2.5.8. Arheološko nasljeđe Na koncesijskom prostoru nema objekata kulturno-povijesnog značenja. Izvan ovog područja nalazi se skupina stećaka Sovići. Na širem području značajnije zone spomenika kulture su i zona stećaka na križanju ceste za Kedžaru i Sovićka vrata u Dugom polju, te udaljena zona groblja s grobom Dive Grabovčeve na Kedžari.



Slika 14. Grupa stećaka uz cestu 2.6. Općenito o gipsu Naziv gips nosi prema grčkoj riječi „gypsos“, što znači kreda. Brojni su sinonimi: naziv selenit je mineralu dao grčki liječnik Dioskrid (grčki „selentes“- mjesečev kamen) jer se pretpostavljalo da gips „raste“ i „opada“ slično kao mjesec; Alabaster prema egipatskom gradu Alabastron ili pak prema arapskom olub astar, što upućuje na zid, jer su pravilno oblikovani primjerci umetani u zidove. Bezbojne, prozirne i čiste poput stakla oblike gipsa zovemo Gospino ili Marijino staklo, odnosno Gospin led. Za gips kod nas postoji riječ sadra. Gips je mineral male tvrdoće 1,5-2 po Mohs-ovoj skali, zbog čega se može zaparati već noktom. U prirodi se javlja često kao stijena neugledne boje zbog raznih primjesa. Može biti siv, smeđ ili crn od ugljevite ili bituminozne tvari. Pri udaranju čekićem zaudara, pa ga zovu smrdljivi gips. Neugodne boje potječu od primiješane gline, željeznih oksida i hidrata, kalcita, anhidrita, itd. Gips se najčešće koristi u građevinarstvu, u industriji cementa, pri izradi opeke, porculana, itd. To je za naše prilike još uvijek relativno nova industrija, mada se za gips znalo već prije 120 godina (Pilar 1882; Bittner 1980).

Slike 15.-16. Primjeri stijene gipsa



U Bosni i Hercegovini gips se javlja na brojnim područjima i lokalitetima. U nalazištima ga redovno prati anhidrit, iz kojeg obično nastaje hidratacijom. Spomenuti minerali tvore gipsno-anhidritne stijene (keijski sedimenti – evaporiti). Gipsno-anhidritne naslage imaju regionalno rasprostranjenje. Nalazimo ih u zapadnoj i sjevrozapadnoj Bosni, odakle se nastavljaju u susjednu Republiku Hrvatsku (Lika, Dalmatinska zagora, Ravni kotari). Debele naslage ovih stijena nalazimo i u srednjebosanskim škriljastim planinama, naročito u njihovim jugozapadnim dijelovima (Donji i Gornji Vakuf-Uskoplje). Gipsne i anhidritne stijene susrećemo i u široj okolici Jajca i Mrkonjić-Grada (Volari), zatim na području jugoistočne Bosne, u okolici Foče. I u Hercegovini (Katzer 1920, 1924. i 1926; Petković i Koch 1926; Pamić 1955. i 1961; Čelebić 1967; Gaković J. 1963) nalazimo značajne pojave gipsa i anhidrita na brojnim lokalitetima i područjuma (Jablanica, Prozor-Rama, Mostar, Bradina, Ivan-tunel, Parsovići). Prema Podubsky-om (1965), u BiH ima preko 70 ležišta i pojava gipsa i anhidrita. Prema istim izvorima, u području između Sovića i Doljana kemijski sedimenti sadrže pretežno gips, dok je anhidrita dvostruko manje. Stijene su bijele boje i kristalnozrnaste strukture. Naslage gipsa i anhidrita obično su vezane za gornje dijelove paleozoika (perm) ili za permo-trijas, odnosno trijas. Gipsno-anhidritne stijene predstavljaju tipične kemijske kristalnozrnaste do kristalnobjeličaste strukture, različite veličine mineralnih zrna i stupnja čistoće. Mjestimično su vrlo čisti, gotovo monomineralni gipsni, agregati. Gipsnoanhidritni sedimenti obično su onečišćeni terigenim klastičnim materijalom finog zrna (gline), a mjestimično sadrže i promjenljivu količinu karbonatnih minerala. U nalazištima gips redovito zauzima gornje partije ležišta, a anhidrit se javlja u dijelovima naslagama. Gips CaSO4 . 2 H2O pri zagrijavanju gubi vodu. Na temperaturi od 120-130 oC gips otpušta tri četvrtine kristalne vode i prelazi iz dihidrata u poluhidrat CaSO4 . ½ H2O. Tako ispržen i u prah samljeven, gips pokazuje svojstvo da pomiješan s vodom naglo stvrdne, a da pri tom ne mijenja svoj volumen. Zbog toga se u kiparstvu upotrebljava za izradu kalupa za odljeve, za izradu imitacija vjernih originalu, u zubarstvu – za otiske pri izradi proteza, u ortopediji – za obloge prigodom namještanja slomljenih kostiju, itd. Od sasvim čistog prženog gipsa pravi se snježnobijeli štuk za dekorativne radove, plastične ukrase i reljefe na zidovima, stropivima i svodovima (primjenjivao se u antičko vrijeme u Egiptu, Mezopotamiji, Perziji i Europi, kasnije u baroku i rokokou, itd.). Peče li se gips na temperaturi iznad 190 oC otpustiće i preostalu vodu (CaSO4). Prah od takvog gipsa izmiješan s vodom treba dosta vremena da se stvrdne, ali se odlikuje visokom čvrstoćom. To je tzv. estrih gips ili pariška žbuka u trgovačkom žargonu. 2.7. Istražni radovi Projekt je zasnovan na temelju postojećih saznanja o ležištu mineralne sirovine gipsa na lokalitetu Sovići, općina Jablanica (Bittner, Katzer, Pavlović, Pamić i Orelj). Izdanci gipsa protežu se pravcem sjeverozapad-jugoistok, duljinom od oko 2,5 km i širinom oko 0,5 km, u Sovićima u izvorišnom dijelu rijeke Doljanke.



Istraživanja su započela davne 1961. godine – „Zavod za rudarska i geološka istraživanja“ iz Mostara, kao regionalna istraživanja (prospekcijska i opća geološka istraživanja), koja su utvrdila „moguće i vjerojatne resurese gipsa. Nakon toga, 1971.-1972. godine Institut za geološka istraživanja iz Sarajeva izvršio je za potrebe tvrtke HIT iz Mostara i Skupštine općine Jablanica, kao investitore, detaljna geološka istraživanja u cilju utvrđivanja „sigurnih resursa. Istraženo je ležište Kamen koje se nalazi u Gornjoj Mahali (zaseok Sovića) uz samu strmu lijevu obalu rijeke Doljanke. Krovinske naslage su deblje u središnjem dijelu ležišta. Podina nije nigdje otkrivena. Analizirajući geološki položaj brojnih izdanaka gipsa u Sovićima došlo se do uvjerenja da mu je podina izgrađena od tamnosivih škriljavih i silikatnih vapnenaca i dolomita. Krovinu predstavljaju crne, smeđe i sive glinovito-laporovite naslage. Tržišni gips mora sadržati najmanje 90-92 % CaSO4 . 2 H2O. Zahtjevi se obično iskazuju i podrazumjevaju u odnosu na gips kao tržišni artikl, a ne na gips iz samog ležišta, sirovi gips ili „gipsani kamen“. Međutim, iz sastava sirovog gipsa može se zaključiti o njegovoj kvaliteti i mogućnostima za krajnju upotrebu. Najčešće se traži da gipsani kamen sadrži preko 70 % CaSO4 . 2 H2O, uz minimalne količine primjese. Zbog visokog sadržaja CaSO4 . 2 H2O gips iz Sovića ima visoku kvalitetu i široke mogućnosti upotrebe, te zadovoljava stroge zahtjeve pojedinih industrijskih grana. Detaljnija geološka istraživanja ležišta gipsa tek predstoje. Predlaže se bušenje na 6 bušotina kako bi se izradio nacrt rezervi u Kategoriji 3 u koncesijskom području (vidjeti Prilog 3). Projekt geoloških istraživanja koncipiran je tako da se dokažu količine i kvaliteta rude, odredi točan pravac i način pružanja sloja gipsa, struktura i način zalijeganja istog, da se definira mogućnost sloja, sastav, kemijska i mineralna svojstva, te mogućnost primjene ove rude, prvenstveno kao materijala za građevinarstvo (izrada rigips ploča). Prema Elaboratu o načinu istraživanja ležišta gipsa u Sovićima sa tehničkim opisom i pokazateljima ekonomske opravdanosti izvođenja istražnih radova u cilju dokazivanja rezervi i kvaliteta gipsa u Sovićima, Općina Jablanica, primjenit će se sljedeći istražni radovi: - geodetski - geološki, - rudarski, - laboratorijski, - kabinetski. Geodetskim radovima predviđena je izrada geodetskog plana M 1:1.000, koji treba poslužiti za prikazivanje rezultata istraživanja (izrada detaljne geološke karte ležišta i unošenje izvedenih istražnih radova), te instrumentalno lociranje istražnih radova (bušotina, zasjeka, raskopa i sl.). Geodetska osnova M 1:1.000 služit će za sva daljnja projektiranja, a osobito kod izrade Glavnog rudarskog projekta ekploatacije gipsa. U okviru geoloških radova uradit će se geološka prospekcija terena sa uzorkovanjem, izvođenje većeg broja geoloških istražnih bušotina sa kontinuiranim jezgrovanjem nabušenog materijala, izrada detaljne geološke karte M 1:1.000,



geološko kartiranje izvedenih istražnih radova, izrada geoloških profila i uzimanje uzoraka iz istražnih radova za laboratorijska ispitivanja. Poslije izvedenih istraživanja predviđena je izrada Elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi gipsa na ovom lokalitetu. Sa aspekta zaštite okoliša važno je istaći da ovi radovi na terenu izazivaju minimalne štete. Bušaći stroj se kreće vlastitim pogonom i na vlastitim sankama (par skija širine oko 15 cm), ostavljajući plitke tragove koje vegetacija uništi za par dana. Stroj buši sondažnu bušotinu promjera 130 mm i određene dubine. Nakon bušenja bušotina se zatrpa zemljom. Pošto je na ovom ležištu izgradnja ceste otkrila ležište, uz prirodne pojave gipsa na površini, broj i veličina rudarskih raskopa će biti minimalan. Isti će se raditi najmanjim bagerom, kojim će nakon završetka kartiranja biti izvršeno i zatrpavanje, odnosno vraćanje u početno stanje. U okviru rudarskih istražnih radova planira se izrada više raskopa i zasjeka, kao dodatni način definiranja osobina ležišta. Ova vrsta radova koristit će se tamo gdje ima indicija da se sloj pojavljuje na površini ili blizu nje. Dimenzije raskopa i zasjeka bit će u okviru 10 m x 1 m x 1 m. Ukupna količina iskopanog i nazad vraćenog materijala kroz ove radove bit će do 50 m3. Iz svakog raskopa uzima se po oko 1 kg materijala – rude gipsa za laboratorijska ispitivanja. Laboratorijska ispitivanja poslužit će za upoznavanje kvalitete gipsa kao sirovine, a obim ispitivanja bit će sukladan pravilnicima i normama. Predviđene su sljedeće vrste ispitivanja:

- mineraloško-petrografska ispitivanja (mineraloške, petrografske, DTA, TGA, rendgenske, mikroskopske i druge analize),

- kompletne kemijske analize, - parcijalne kemijske analize, - oprobavanje za tehnološka ispitivanja. Kabinetskim radovima obradit će se i objediniti sva prethodna istraživanja i pokušati pronaći i obraditi u što većoj mjeri rezultate prethodnih istraživanja na ovom lokalitetu. U vidu elaborata rezultati istraživanja će se prezentirati nadležnim ministarstvima, zatražiti verificiranje istih, kao i podnijeti novi zahtjevi za nastavak aktivnosti, sukladno zakonskim propisima iz ove oblasti. 2.8. Rješenja tehnološkog procesa dobivanja rovnog gipsa i

klasiranje u sirovi gips Trenutačno nisu raspoložive točne informacije o debljini površinskog otkopa. Metoda iskopavanja bit će sigurno površinski kop, dok će metoda vađenja biti bušenje i miniranje. Visina etaže nije postavljena, ali će biti između 10 i 15 m. Proizvodni procesi će biti sljedeći:

- Bušenje, - Miniranje, - Utovar rovnog materijala u utovarivače, - Transport rovnog materijala do suhe klasirnice s drobilanom, pakirnicom i utovarnim uređajem,



- Utovar u drobilicu, - Drobljenje, - Suho klasiranje rovnog gipsa, - Utovar u prijevozna sredstva, odnosno pakiranje u vreće.

Slika 17. Situacijski prikaz faza razvoja 1, 2 i 3 ekploatacijskog polja, s pristupnom cestom (Access Road)

2.9. Rudarska oprema predložena od firme „Rigips Austria“

2.9.1. Oprema za kamenolom Predložena oprema za kamenolom je standardna oprema koja se koristi u nekoliko kamenoloma gipsa u okviru BPB-a širom svijeta. Specifikacija opreme s osnovnim karakteristikama je data u Tablici 2.

Tablica 2.

No Naziv opreme Radne operacije Kom.1. Sandvik Böhler Titon 200 sa DHD Bušenje Ø 89 – 102 mm 1 2. Utovarivač CAT 980 H Utovar rovnog materijala 1

3. Damper CAT 769, ili Komatsu HD 325, ili Damper Volvo A 40

Transport rovnog materijala, V = 36 t 1

4. Bager CAT 325 (s hidrauličnim čekićem) Otkopavanje i utovar i razbijanje većih komada 1

5. Čeljusna drobilica sa ekscentrom Drobljenje, Q = 150 t/h 1 Energent za pogon potrebne rudarske opreme je dizel gorivo, zbog čega je planirano instaliranje naftne stanice nominalnog kapaciteta 10 t. U Glavnom rudarskom projektu dat će se projektno rješenje za pomoćne objekte: radionicu, restoran, sanitarne prostorije.



2.9.2. Oprema za bušenje Predlaže se korištenje Sandvik Böhler Titon 200 s promjerom bušenja od 89-115 mm, motorom snage 186 kW i kompresorom od 17 bara.

Slika 18. Garnitura za bušenje Sandvik Böhler Titon 200

2.9.3. Oprema za utovar

Utovar će se vršiti pomoću utovarivača od 32 t. Predložena oprema je CAT 980 H.

Slika 19. Utovarivač CAT 980 H

2.9.4. Kamion

Predlaže se tegljač od 36 t. U ovisnosti od količine površinskog otkopa, planirano je koristiti damper poput CAT 769 ili Komatsu HD 325 za manje količine otkopa. U slučaju da je otkop veći od očekivanog u danom momentu, predlaže se zglobni damper poput Volvo A 40. Troškovi investiranja ovih strojeva su približno slični.

Slike 20.-21. Damperi CAT 769 i Komatsu HD 325



2.9.5. Bager za uklanjanje površinskog otkopa

Planirano je korištenje hidrauličnog bagera, radne težine od 25 do 30 t - CAT 325. Alternativno se mogu koristiti Komatsu ili Volvo. Bager će biti opremljen hidrauličnim čekićem za razbijanje većih komada stijene.

Slika 22. Bager CAT 325

2.9.6. Drobljenje Planira se koristiti polu-pokretna čeljusna drobilica s ekscentrom čiji je otvor 108 x 75 cm, a težina oko 24 t (samo drobilica). Ljevak će biti čelični kapaciteta 25 m3

uključujući i vibracijski dozator. Utovar na kamione vršit će se utovarivačem.

Slike 23.-24. Postrojenje za drobljenje 2.10. Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se

koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje Pored male zgrade s objektima za radnike na strojevima planira se izgraditi i radionica, te mali spremnik goriva kapaciteta 10.000 l. Radi zaštite podzemnih voda od procjeđivanja bit će asfaltirani radni prostori oko radionica, spremnika i pretakališta goriva, asfalt omeđen rubnjacima, uz usmjerenje oborinskih voda prema mastolovu. U Sovićima postoji električna energija, što znači da neće biti problema sa napajanjem na mjestu radova.



3. PODACI POTREBNI ZA IDENTIFICIRANJE I PROCJENU TEMELJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Površinska eksploatacija bilo koje mineralne sirovine ima najznačajniji utjecaj na zemljište, promjenom namjene njegovog korištenja, izmjenom morfoloških karakteristika lokalnog terena i degradacijom bioprodukcije. Slijedeći, potencijalno značajan utjecaj može biti od emisije prašine i polutanata u zrak u vrijeme odvijanja radnog procesa. Površinski kop nema značajan utjecaj na vode, jer se radi o suhoj eksploataciji, ukoliko nema izvorišta pitke vode ili vodotok koji se mora djelomično izmjestiti. Takav slučaj nije u Sovićima, što je povoljna činjenica. Mogući neželjeni utjecaji na okoliš će nastati:

• otvaranjem eksploatacijskih polja; • tijekom eksploatacije gipsa; • zbog mogućih ekoloških nezgoda i eventualno • nakon prestanka iskorištavanja. 3.1. Utjecaji otvaranja eksploatacijskih polja Prvi utjecaji pojavljuje se zbog odstranjivanja biljnog pokrova, što posredno/ neposredno utječe na promjene u ekosustavu. Mijenjaju se uvjeti staništa i uništavaju se postojeće biljne i životinjske zajednice na lokaciji na kojoj se obavlja ova djelatnost. Otvaranjem površinskog kopa u prvoj fazi uklanja se jalovina, koju je nužno odložiti, najčešće u neposrednoj blizini jer su tada i troškovi rada manji. Utjecaj odlaganja jalovine uvjetuje promjenu reljefa bliže okolice kamenoloma, što dalje može poremetiti odvodnju površinskih voda. Kod strmih padina, bujice mogu odnositi odloženu jalovinu i zatrpavati prirodne vodotoke. Utjecaji objekata za boravak i prehranu radnika proizvest će otpadne vode koje treba odgovarajuće odstraniti. Ostali utjecaji su identični utjecajima tijekom rada kopa. 3.2. Utjecaji tijekom rada površinskog kopa U Tablici 3. dat je pregled radnih mjesta ili postupaka i mogućih neželjenih utjecaja u okolišu. Tablica 3. Pregled mogućih utjecaja radova na površinskom kopu na okoliš

Radno mjesto/postupak Mogući utjecaj na okoliš Bušenje minskih bušotina Prašina, buka Miniranje stijenske mase Seizmički efekti, prašina, zvučni udarni val Utovar i transport do stacionarnog oplemenjivačkog uređaja Prašina, buka

Proces oplemenjivanja stijene, drobljenje i klasiranje Prašina, buka

Oplemenjivanje, presipna mjesta Prašina Izlaz iz uređaja za otprašivanje Prašina Deponije i utovar Prašina



Radionice za održavanje vozila U slučaju havarije (razlijevanje masti i ulja i požar)

Rezervoari goriva U slučaju havarije (izlijevanje ili požar) Prilazne ceste i interne prometnice Prašina

Navoz za pranje vozila Eventualno izlijevanje masti i ulja 3.2.1. Utjecaji na pejzaž (krajobraz) Najznačajnije su promjene u topografiji i nestanku vegetacije. Kopovi mogu između ostalih učinaka utjecati na oblikovnu kakvoću prostora, koja proizlazi iz vizualnog doživljavanja i raspoznavanja prostora. Iz vizualne degradacije područja proizlaze i ostale negativne pojave na estetiku prostora, što se očituje u sljedećem: • izmijenjena je cjelovita slika užeg područja i izgled prirodnog okoliša (skladnost s entitetom prirode); • smanjena je reprezentativnost područja i istovjetnost s identitetom šireg područja; • promijenjen je kontinuitet razvoja u odnosu prema postojećoj strukturi prostora; • smanjena je privlačnost, atraktivnost i simbolična vrijednost prostora: površinski kop poistovjećuje se s negativnim. Površinski iskopi jalovine (otkrivke) na otkopnom polju Sovići bit će u početnom razdoblju izloženi pogledima mještana i prolaznika formirajući vrlo uočljiv reljefni kontrast u prostoru u odnosu na okolni pejzaž (krajobraz). Kasnije, zbog usijecanja kod iskopa gipsa, formirat će se određene nove reljefne forme u vidu određenih ravnijih ploha i strmih kosina. Planirana površinska eksploatacija gipsa imat će srednje veliki utjecaj na pejzaž (krajobraz), a devastacija prostora će se dijelom sanirati odlaganjem jalovine, dok kasnije slijedi završno oblikovanje i biološko oplemenjivanje. 3.2.2. Utjecaj na klimatska obilježja prostora U prizemnom sloju atmosfere nastat će promjene zbog rada rudarskih strojeva, te vozila, odnosno emisije ispušnih plinova koji djeluju na stvaranje „efekta staklenika“. Međutim, zbog relativno malog područja obuhvata, planirana eksploatacija neće bitnije utjecati na promjenu klimatskih obilježja užeg, a pogotovo šireg područja.

3.2.3. Utjecaji na na tlo Utjecaji na tlo tijekom buduće eksploatacije gipsa mogu biti izravni i neizravni. Izravan utjecaj ogleda se u destrukciji prirodnog tla (skidanje, odnošenje i premještanje zemljišnih i stijenskih masa) na otkopnom polju i stvaranje novih formi reljefa. Otvaranjem površinskog kopa izvan istog će se formirati privremeno deponija ili odlagalište jalovine (otkrivke), što se tretira kao privremena promjena namjene zemljišta (šumsko, poljoprivredno ili naseljeno). U početnoj fazi eksploatacije gipsa na lokaciji Sovići, na površini cca P= 4 ha, teren će sukcesivno biti čišćen od vegetacije, a nakon toga pristupa se skidanju materijala koji se nalazi iznad mineralne sirovine gipsa tzv. otkrivka.



Daljnjim nastavkom radova, jalovina će se odlagati u otkopane površine, pa će nastati nove obradive površine, a nakon završene eksploatacije potrebno je tehnički i biološki urediti, izvršiti rekultivaciju u funkciji namjene daljnjeg korištenja tog područja, što se treba usuglasiti s prostorno-planskom dokumentacijom i interesom lokalne zajednice. Kao što je ranije rečeno, neizravni utjecaj površinske eksploatacije gipsa na tlo ogleda se i u emisiji prašine i njezinom taloženju na površinama koje se koriste u za uzgoj poljodjelnih kultura, što može uzrokovati smetnje u obradi tla na okolnim površinama. Iako su na široj lokaciji zahvata tla dosta zapuštena i trenutačno relativno malo iskorištena u poljodjelstvu, ovaj zahvat će ipak imati određeni negativni utjecaj na pedološke sustave. S druge strane, planirana rekultivacija, odnosno tehnička i biološka sanacija otklonit će negativne utjecaje na tlo i poljoprivredu. Na tlo štetno mogu djelovati i eventualno nekontrolirano ispušteni naftni derivati, na što treba obratiti posebnu pažnju. 3.2.4. Utjecaj na faunu (životinjske zajednice) Također, tijekom eksploatacije, prvenstveno zbog nastale buke i prašine, ali i oštećenja biljnog pokrova, privremeno će doći do migracije određenih životinjskih vrsta, koje će potražiti nova staništa. Također, provođenjem planiranih mjera zaštite rijeke Doljanke i njene pritoke, potoka Cvitnja, od ispuštanja otpadnih voda, ne očekuje se utjecaj na na riblju populaciju u ovim vodotocima. Nakon završetka eksploatacije očekuje se i povratak životinjskih vrsta na prvotna staništa. 4.1.10. Utjecaj na floru (biljne zajednice) Zbog skidanja površinskog sloja tla na ležištu, te nastale prašine koja će se taložiti, na nadzemnim organima biljaka, na kojima se stvara sloj koji smanjuje fotosintezu, što rezultira smanjenjem količine sintetizirane organske tvari i smanjenim prirastom biomase drveća i prizemnog rašća (usporenog rasta), ali i ugibanja pojednih biljnih vrsta. Ipak, planirani zahvat neće bitnije utjecati na bioraznolikost i opstanak biljnih zajednica pošto neće bitnije uništavati šume, a biljna zajednica „šikara“ koja će biti uništena eksploatacijom gipsa bit će rekultivirana (hrast i bijeli grab). Postojanje šumskog pojasa sjeveroistočno od koncesijskog područja je povoljno jer smanjuje područje na koje se nastala prašina može taložiti pošto drveće i grmlje smanjuju brzinu vjetra. Na koncu, ta prašina će uglavnom završiti na tlu i to tako što jedan dio te prašine odmah dospije na tlo, a drugi dio koji se zadrži u vegetaciji biva kiom spran na zemlju. Iako će planirana eksploatacija gipsa utjecati na floru i faunu eksploatacijskog polja Sovići, očekuje se da neće značajno utjecati na biljne i životinjske zajednice u širem okruženju ležišta.



3.2.6. Utjecaj na prirodne kulturno-povijesne vrijednosti Lokacija budućeg eksploatacijskog polja nalazi se izvan obuhvata „Parka prirode Blidinje“, kao i izvan granica „Nacionalnog parka Prenj, Čvrsnica i Čabulja“ iz postavke Prostornog plana BiH. Uzimajući u obzir njihovu udaljenost od eksploatacijskog polja, kao i dinamiku i obuhvat planiranog zahvata, ne očekuju se izravni utjecaji na njihove prirodne vrijednosti. S druge strane, unutar samog eksploatacijskog polja Sovići nisu evidentirane prirodne rijetkosti, pa nema zapreka za eksploataciju sa stanovišta zaštite prirode. Kao što je već rečeno, unutar šireg područja predmetnog lokaliteta nalazi se nekoliko skupina stećaka, a tu su i ambijentalne vrijednosti ruralne sredine (etno sela), te grob Dive Grabovčeve, kao arheološki lokalitet, na koje se zbog postojećih udaljenosti ne očekuje izloženost nikakvim štetnim utjecajima, uključujući seizmičke. 3.2.7. Utjecaj na šume Tijekom eksploatacije nastupit će u izvjesnom smislu nepoželjni utjecaji prašine i ispušnih plinova, kao i onečišćenja otpadom, ne samo na razne manje biljne zajednice, već i na biljne zajednice „šikara“ i degradiranih šuma. Tijekom eksploatacije prostor između granica rudarskih radova, koji je užeg obuhvata, i granica dodjeljenog koncesijskog prostora može biti očuvan autohtonom šumskom zajednicom „šikara“, koja tijekom biološke sanacije može biti zamijenjena autohtonim vrstama drveća i grmlja (zaštitne šume) radi očuvanja ionako loših šumskih zemljišta. 3.2.8. Utjecaj na vode Eksploatacijom stijena, odnosno otvaranjem ležišta dolazi do propusnosti stijenske mase zbog raspucalosti, ali taj utjecaj vađenja stijene na kakvoću podzemne vode neće biti velik. Općenito gledajući, područje zahvaćeno eksploatacijom zbog svoje ograničenosti neće bitno utjecati na režim površinskih i podzemnih voda. Utjecaj na površinsku vodu mogao bi se očitovati donošenjem sitnih čestica za intenzivnih oborina. Moguć utjecaj na kakvoću podzemne vode može nastati uslijed ispusta otpadnih voda iz zgrade s objektima za radnike, radionice i sanitarnog čvora. Oborinske vode koje ispiru radne i prometne površine također mogu nepovoljno utjecati na postojeće prirodne vodne sustave, na bujicu koja će morati prihvatiti veće količine oborinske vode s područja kopa. Oborinske vode mogu u taložnik donijeti i veće količine nanosa, što bi također imalo neželjene posljedice u vodotoku. Očekuje se da površinski kop Sovići neće imati značajan utjecaj na vode, jer se radi o suhoj eksploataciji, bez izvorišta pitke vode ili vodotoka koji bi se morao djelomično izmjestiti sa eksploatacijskog polja. Takav slučaj nije u Sovićima, što je povoljno. Jalovina koja se odlaže jest rastresit materijal, koji sadrži i određene količine zemlje koja može biti isprana oborinama i donijeta kao mulj u bujice i kanale, a može smanjiti njihovu protočnost i izazvati plavljenje okolnoga nizinskog područja



3.2.9. Utjecaji na kvalitetu zraka U svim fazama tehnološkog procesa eksploatacije mineralnih sirovina, pa tako i gipsa, dolazi do destrukcije stjenske mase, pri čemu se stvara, podiže i raznosi (emitira) sitnež-prašina u okoliš:

- Uzdizanjem iz minskih bušotina, kada se stijenska masa razara bušećom krunom i pretvara u prašinu; - Pri miniranju stijenskog materijala; - Za vrijeme utovara (utovarivači ili bageri) i prijevoza (kamiona, utovarivača, buldozera i drugih vozila) internim prometnicama u ljetnom (toplom i suhom) razdoblju, kada utjecaj na floru može biti nepovoljan; - Na drobilani i klasirnici; - Pri presipavanju; - S odlagališta materijala. Udaljenost do koje se prašina može taložiti ovisi o brzini vjetra i o postojanju prepreka poput vegetacije. Količina čestica opada eksponencijalno s porastom udaljenosti. Tako je za aerosolne čestice, koje su mnogo sitnije od čestica kamene prašine te su sposobne prevaliti veće udaljenosti, utvrđeno da daleko najveći dio biva istaložen unutar 100 m od izvora bez postojanja fizičkih prepreka. Procjena emisije prašine s kopa, na osnovi EPA (Environmental Protection Agency, USA) dokumenata pokazuje da su izvori prašine najveći na mjestima utovara, transportnim koridorima i drobilici (Tablica 4). Tablica 4. Procjena ukupne emisije prašine

TSP PM 10 Ukupna emisija prašine g/h g/h Bušenje 180 150 Utovar 6.000 3.000 Transport kamionom unutar kamenoloma 6.500 3.000 Istovar u drobilicu 1.200 440 Dobilica 1.200 440 Istovar u separaciju 500 300 Erozija vjetra 1.000 280 Transport kamionom na postrojenje 1.600 360 UKUPNO 18.180 7.970

LEGENDA: TSP (Total suspended praticles) – ukupna količina čestica PM 10 (Particulate matters 10 µ) – čestice manje od 10 µ Ove vrijednosti se odnose na stanje kada se ne vrši smanjenje količine (obaranje) čestica prašine metodom prskanja (koje se u praksi obavezno provodi, sa visokim stupnjem učinkovitosti), filtera za prašinu na droblici i td. Prskanjem 1 l/m2 h smanjuje se emisija prašine za oko 80 %. Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (SN FBiH, broj 12/05), granične vrijednosti kvaliteta zraka u cilju zaštite zdravlja ljudi date su u Tablici 5.



Tablica 5.

Zagađujuća tvar Razdoblje uzorkovanja

Prosječna godišnja vrijed. (µg/m³)

Visoka vrijednost (µg/m³)

TSP (g/h) 24 sata 150 350 PM 10 (g/h) 24 sata 50 100

Nastala prašina ne sadrži štetne komponente, ali vjetrom može biti raznesena na veće daljine. Provedeni proračuni Invetitora pokazuju da emisija prašine neće utjecati na površine dalje od oko 150 m od granice kamenoloma. Ako se budu poštivale mjere zaštite, na otvorenim prostorima unutar i okolo eksploatacijskog polja vrlo teško mogu nastati koncentracije prašine veće od preporučenih ili propisanih (dopuštenih) vrijednosti. Pored moguće emisije prašine, na kvalitetu zraka u izvjesnoj mjeri može utjecati i emisija polutanata kod sagorijevanja energenta D-2, kao i emisija plinovitih produkata u vrijeme izvođenja miniranja stijenskog masiva. Miniranje se izvodi 1-2 puta u mjesecu, te se radi o kratkotrajnom utjecaju, koji ne utječe značajno na kvalitetu zraka. Specifična potrošnja eksploziva se procjenjuje na oko 150 - 200 g/m³ stijenske mase. U cilju minimiziranja utjecaja ispušnih plinova, planirano je opremanje najsuvremenijim dizel motorima Euro 3 i Euro 4, koji predstavljaju najčišće motore u Europi. Tablica 6. Dnevna emisija uzrokovana strojevima prema proračunu Investitora

Energent P O L U T A N T I CO

kg/dan NOx

kg/dan

HC kg/dan

Čađ kg/dan

5,812 28,149 1,487 0,834 CO

kg/god NOx

kg/god

HC kg/god

Čađ kg/god

dizel gorivo

1277,95 6190,93 326,71 183,45 Zbog relativno male koncentracije strojeva, kratkoće radnog vremena tijekom dana (radit će samo dnevna smjena) i tijekom godine (cca 250 dana), uvažavajući dobivene iskustvene podatke o vjetrovitosti ovog područja, možemo procijeniti da količina proizvedenih štetnih plinova neće imati štetne posljedice po kvalitetu zraka. 3.2.10. Utjecaj bukom Buka je nepoželjan oblik zvuka koji ometa rad i odmor, izazivajući neugodne, a nekada i za zdravlje opasne pojave. Ako su ljudi izloženi dugotrajnom djelovanju buke dolazi do zamaranja slušnog živca i bez odmora u tihom prostoru oštećenje postaje trajno, pojavljuju se neuroze, bolesti srca i krvotoka te povišeni tlak, nemogućnost koncentracije i smanjenje imuniteta organizma prema zaraznim bolestima. Utjecaji buke na čovjeka ovise o jačini buke, odnosno korištene energije. Prema međunarodnim normama buka u stambenim prostorijama ne bi smjela prelaziti 45 dB. Zvuk se mjeri instrumentima, koji su prilagođeni frekvencijskoj



karakteristici i osjetljivosti ljudskog uha. Ti instrumenti, među ostalim, mjere i filtrom A vrednovanu razinu zvuka u jedinicama dB. Pri mjerenju buke na radnome mjestu uzimaju se u obzir sve razine koje na tom mjestu djeluju, tj. buka pojedinih izvora (npr. strojeva) i osnovna buka okoliša. Prema sadašnjim normama najveća dopuštena razina buke u okolišu smije biti danju 60 dB, a noću 50 dB. U procesima eksploatacije kamena, drobljenja, mljevenja i pri prijevozu koriste se mnogi strojevi i vozila koji proizvode buku. Stoga će intenzitet ukupne buke varirati ovisno od etape tehnološkog procesa eksploatacije gipsa, kao zbroj buke izazvane od stalnih izvora buke (rudarski strojevi, utovarna i prijevozna sredstva na unutarnjem prijevozu jalovine i vanjskom prijevozu gipsa) i povremenih izvora buke (bušenje minskih bušotina i miniranje). Stalni izvori buke su raspoređeni u prostoru na različitim pozicijama i bit će u tijeku radnog dijela dana prekidani samo prije i tijekom miniranja. Na primjer, horizontalna distribucija strojeva može biti od 100 do 300 m i više, a visinska po radnim etažama (ovisno od broja etaža), od 15 do 30 i više metara. Kod relativno većih udaljenosti rudarskih radova od naselja buka neće prelaziti dopuštene vrijednosti za rad danom (kao što je već rečeno, planiran je rad u jednoj smjeni). Predviđeno je korištenje suvremene opreme. Emisija buke ograničena je Pravilnikom Europske zajednice EG/2000/14:

- Bušilica Lwa = 113 dB(a) - Hidraulični bager Lwa = 103 dB(a) - Utovarivač na kotačima Lwa = 111 dB(a) - Kamion damper Lwa = 109 dB(a) - Postrojenje za drobljenje Lwa = 119 dB(a) Pošto je drobilica najbučnija, odluke na glavna pitanja - gdje staviti dobilicu i da li koristiti zatvorenu drobilicu mogu biti donešene vodeći računa o udaljenosti od najbližih kuća. Najizraženiji utjecaj buka će imati na djelatnike (rukovatelje strojeva), koji trebaju koristiti osobna zaštitna sredstva, ali i na okolno stanovništvo i životinje. Ovaj negativni utjecaj bit će značajnije izražen u početnom razdoblju, a kasnije će biti sve manji i manji zbog prilagodbe životinja i ljudi. Emisija buke i utjecaj buke ovisi od konfiguracije terena, dispozicije strojeva u radu, udaljenosti od naseljenih objekata i drugih faktora. Negativan utjecaj buke može se očekivati u užem djelokrugu rada rudarskih strojeva i pri prijevozu gipsa kroz naselja (ne i u širem području) i u nekim razdobljima eksploatacije, ali njezine izmjerene vrijednosti se ne očekuju preko 85 dB. U vrijeme sanacije buka neće prelaziti dopuštene granične vrijednosti.



3.2.11. Emisija seizmičkih potresa (Utjecaji minerskih radova) Minerski radovi štetno utječu na okoliš ne samo kroz razbacivanje komada stijena (koje može biti opasno za ljude i životinje, te za stambene i infrastrukturne objekte) i emisijom sitnih prašinastih čestica u okoliš, već i kroz širenje seizmičkih potresa (valova) i zračnog udarnog vala od miniranja. Zbog opasnosti od atmosferskog pražnjenja, miniranje treba izbjegavati kod lošijeg vremena. Provedena istraživanja pokazala su da emisija seizmičkih djelovanja na stambene i infrastrukturne objekte na udaljenosti preko 200 m od minskih bušotina ne uzrokuju posljedice po stabilnost objekata. Međutim, zbog niza bitnih specifičnosti, mjerenja seizmičkih efekata od miniranja treba izvršiti na konkretnom lokalitetu mjerenjem intenziteta oscilacija na najbližim stambenim objektima, nakon čega će se dati preporuke za daljnji rad. U novije vrijeme kod istraživanja ovih utjecaja, koristi se suvremena digitalna oprema (na pr. Seizmograf INSTANTEL). 3.2.12. Utjecaji na infrastrukturni sustav Na objekte infrastrukture u bližoj okolici kopa utjecaji su uglavnom pozitivni jer se postojeće prometnice radi povećanog prometa moraju odgovarajuće održavati, često i rekonstruirati. Ostale komunalne instalacije zbog organizacije rada u kopu dovode se u bolje stanje i usklađuju s važećim zakonskim propisima. 3.3. Utjecaj mogućih ekoloških nezgoda

3.3.1. Slučajne nezgode Tijekom rada kamenoloma moguće su povremene, nepredvidive ili slučajne nezgode. Uzroci mogu biti "viša sila" odnosno razorni potresi jačine veće od proračunskih, zatim ratna razaranja. Tijekom rada može nepažnjom doći do pojave požara na elektroinstalacijama ili elektrostrojevima. Požari koji mogu nastati su manjih razmjera s obzirom na okolnosti koje su prisutne u kamenolomu. Potom, tijekom prijevoza kamenog materijala ili jalovine može doći do prevrtanja vozila. Pri pretakanju i prijevozu dizelskoga goriva može nepažnjom doći do izlijevanja sadržaja i onečišćenja tla ili vode. 3.3.2. Procjena rizika Na temelju navedenog u prethodnim točkama može se zaključiti da rad u kamenolomu ne predstavlja značajan rizik za okoliš zbog nepoželjnog događaja ili nezgode. Od mogućih nesreća koje mogu nastati jesu nezgode na radu, ili nesreće poradi "više sile" (požar, potres, poplava), a pri kojim nezgodama treba postupiti sukladno mjerama zaštite na radu i važećim zakonskim propisima. 3.4. Utjecaj nakon prestanka iskorištavanja Nakon prestanka iskorištavanja kamenoloma, prestaju nepoželjni utjecaji buke, prašine, onečišćenja flore.



Za rekultiviranje napuštenih kopova u prošlosti nije se izdvajalo novac, već se stvar prepuštala prirodnoj rekultivaciji čiji proces je tekao jako sporo i trajao desetljećima, a nije ni bio moguć na svakoj lokaciji zbog nepovoljnih klimatskih prilika. Da bi se područje ponovno vratilo u prihvatljiv estetski i ekološki okoliš nužno se provodi biološka sanacija i područje privodi prvotnoj namjeni (šuma, livada i sl.) ili se predviđa druga namjena iskorištavanja za što se izrađuje odgovarajuća projektna dokumentacija.



4. OPIS MJERA PREDVIĐENIH ZA SPRJEČAVANJE, SMANJIVANJE ILI UKOLIKO JE MOGUĆE SANIRANJE NEPOVOLJNIH POSLJEDICA

Rad u površinskom kopu gipsa, ovisno o njegovoj tehničko-tehnološkoj opremljenosti, izazvat će određene utjecaje u okolišu za koje je nužno unaprijed predvidjeti zaštitne mjere. 4.1. Zaštita tijekom otvaranja eksploatacijskog polja i iskorištavanja kopa

4.1.1. Mjere zaštite pejzaža (krajobraza): - Radove otvaranja otkopnog polja pokrenuti uz odlaganje jalovinskog materijala na vanjsko odlagalište, dok se ne stvore potrebni preduvjeti za unutarnje odlaganje; - Unutarnje odlaganje jalovine pozicionirati tako da se dobije zaravan s blagim padom; - Sve površine zasaditi travnim vrstama, kao i autohtonim biljnim vrstama drveća i grmlja (zaštitne šume) radi učvršćenja tla i estetskog izgleda, zašto je potrebno izraditi projekt pejzažnog (krajobraznog) uređenja; 4.1.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih dobara - Ako se tijekom iskopa ili drugih radova naiđe na arheološke nalaze, radove treba odmah obustaviti i obavjestiti nadležni Zavod za zaštitu spomenika, koji će propisati daljnji postupak; 4.1.3. Mjere zaštite voda - Za zaštitu podzemnih voda od procjeđivanja asfaltirati radne prostore oko radionica, spremnika i pretakališta goriva. Asfaltirani prostor omeđiti rubnjacima, a oborinske vode s tih prostora usmjeriti prema mastolovu; - Oborinske vode s otkopnog polja kontroliranim sustavom zatvorene kanalske mreže prije ispusta provesti kroz taložnik; - Otpadne vode iz sanitarnih prostorija, te radionice sustavom zatvorene kanalske mreže prikupiti u sabirnu jamu, koja će se prema potrebi prazniti cisternom nadležnog komunalnog poduzeća; - Otpadne tvari moraju se prema vrstama prikupljati u zatvorene posude te svaki dan ili svaki tjedan ovisno o količini odvoziti na najbliže odlagalište otpada od strane nadležnog komunalnog poduzeća; - Ulja i masti prikupljeni u mastolovu, te zauljene krpe iz radionica također treba skupljati u zatvorene spremnike i odvoziti na spaljivanje od strane nadležnog komunalnog poduzeća; - Odlagališta jalovine urediti i zatraviti, radi zaštite od ispiranja oborinskim vodama; - U otkopanim prostorima treba što prije odložiti 2-3 m jalovine (ekološka barijera) radi onemogućenja kontakta vode s gipsnom formacijom i smanjenja intenziteta otapanja sulfata u vodi, te manjeg priljeva sulfata u rijeku Doljanku; - U cilju zaštite voda mehanizaciju (bušaća garnitura, bager, buldožer, …) treba puniti gorivom pomoću specijalne mobilne crpke, a motorno ulje mijenjati sustavom za sprječavanje izlijevanja, uz isisavanje iskorištenog ulja u poseban spremnik za staro ulje. Kao dodatno osiguranje, kod dolijevanja goriva ili ulja ispod mjesta pretakanja postaviti posudu za skupljanje slučajno prolivenog goriva ili ulja;



4.1.4. Mjere zaštite zraka - Za bušenje minskih bušotina, preporuča se bušilica s mehaničkim otprašivačem; - Miniranje vršiti za vrijeme slabog vjetra radi što bržeg taloženja prašine od minerskog udara; - Istovar gipsa u prihvatni bunker drobilišnog postrojenja izvesti u zatvorenom prostoru; - Sustav otprašivanja na postrojenju za sitnjenje i klasiranje mora besprijekorno raditi; - Brzo i efikasno smanjenje zaprašenosti na mjestu utovara sa privremenih depoa i na internim prometnicama postići polijevanjem vodom radi smanjenja zaprašivanja, posebno kod sitnih frakcija. Polijevanje vršiti cisternom s vodom na kojoj je montirana perforirana cijev. U sušnom, ljetnom razdoblju provoditi prskanje više puta na dan (najmanje dva puta), kako bi se spriječilo podizanje prašine i njezino sedimentiranje u okolišu. Izvore emisije prašine na pretovarnim mjestima klasirnice ublažavati stvaranjem tzv. vlažne zavjese, dovodeći vodu pod tlakom u cjevovod na čijem se kraju nalazi rasprskivač vode (u vodenu maglu), koja veže čestice prašine i obara ih; - Za površinske kopove mogu se primijeniti i biološke metode, kao na pr. podizanje brzorastućeg drveća s velikom lisnom masom, po obodu eksploatacijskog polja, što doprinosi zadržavanju znatnog dijela prašine uzvitlane vjetrom. Ovisno od reljefa, klimatskih i meteoroloških uvjeta, ovakav zasad može imati i funkciju vjetrozaštite; - Osigurati prijevoz gipsanog materijala pod nadzorom, odnosno spriječiti prekomjerno punjenje vozila; - Nadzorom i održavanjem strojeva i vozila osigurati koncentracije ispušnih plinova u dopuštenim vrijednostima; 4.1.5. Mjere zaštite tla - Uklanjanje (degradaciju) gornjeg humusnog sloja tla postupno izvoditi kako napreduje front otkopa (na udaljenosti od max. 10-20 m ispred gornjeg ruba iskopa). Sloj plodnog tla, ukoliko je deblji od 20 cm, skidati selektivno, zgrtati buldožerom i odlagati na prethodno pripremljeno mjesto za deponiranje unutar eksploatacijskog polja radi što lakšeg korištenja za rekultivaciju unutarnjeg odlagališta. Novonastale otkopne površine nastojati što brže rekultivirati tako da se iskop popuni jalovinom, poravna i navuče gornji humusni sloj, te biološki oplemeniti; - Jalovinu (pokrivku) koja ne predstavlja mineralnu sirovinu, niti plodni sloj tla, odlagati na prethodno izabrani i uređeni deponij/odlagalište jalovine. Ako jalovinu čine vapnenci ili dolomiti, koji spadaju u građevinske materijale, moguće je njihovo korištenje u izgradnji i rekonstrukciji lokalne cestovne mreže; - Otpad s lokacije zahvata ugovorom povjeriti nadležnom komunalnom poduzeću; - Prikupljanjem, odvodnjom i pročišćavanjem sanitarnih otpadnih voda i zagađenih oborinskih voda spriječiti procjeđivanje štetnih tvari u tlo; - Višak mulja iz biološkog prečistača vode prije odlaganja po degradiranom okolnom zemljištu kondicionirati s CaO (6-10 %), te ostaviti na odležavanje mjesec dana; - Tijekom otkopavanja poduzeti mjere suzbijanja nastanka, podizanje i raznošenja gipsne prašine po tlu. Preporuča se korištenje bušilica s mehaničkim otprašivačima, prskanje odminiranog materijala vodom, uz polijevanje internih prometnica i druge mjere; - Nakon završene eksploatacije (i ranije ako tehničko-tehnološki uvjeti omoguće), izvršiti rekultiviranje odlagališta i otkopnog prostora prema rudarskom projektu rekultivacije. Postoji realna mogućnost da prostor nakon izvršene rekultivacije dobije kvalitetnije karakteristike od postojećih na terenu, koji je zahvaćen destrukcijom;



4.1.6. Mjere zaštite faune (životinjskih zajednica) - Ukoliko je moguće početak radova planirati sredinom ljeta, a ne krajem zime ili u proljeće; - Izbjegavati promet rano ujutro i navečer, naročito u kasnu zimu i proljeće; - Zaštitu faune postići vodeći računa o emisijama buke i prašine. Oko radnog prostora osigurati ogradu kako bi se spriječio ulazak divljači; 4.1.7. Mjere zaštite flore (biljnih zajednica) - Odstranjivanje površinskog sloja pri otkopavanju vršiti postupno i to samo 10-20 m ispred gornjeg ruba iskopa, radi što duljeg očuvanja postojeće flore; - Unutarnjim odlaganjem jalovine što brže formirati završne forme reljefa i tehnički rekultivirane površine biološki sukcesivno oplemenjivati; - Sve površine završno otkopanih prostora biološki oplemeniti, tj. zasaditi travnim vrstama, kao i autohtonim vrstama drveća i grmlja (zaštitne šume) radi učvršćenja tla i estetskog izgleda, zašto je potrebno izraditi projekt ozeljenjavanja. Autohtone vrste su prikladne jer se vizualno uklapaju u okoliš, a i najbolje su prilagođene prilikama toga područja; 4.1.8. Mjere zaštite šuma - Šume osigurati od požara temeljem odredbi Zakona o zaštiti od požara; - Zabraniti odlaganje otpadnih ulja, ambalaže i drugog krutog otpada na šumsko zemljište oko lokacije zahvata; 4.1.9. Mjere zaštite od miniranja - Miniranje provoditi prema propisanim uvjetima; - Glavnim rudarskim projektom dati detaljan proračun miniranja, kao i potrebne mjere zaštite od miniranja, koje se moraju strogo poštivati u praksi; - Ne vršiti miniranje u zoni dalekovoda (160 m), već primjenjivati mehanizirano dobivanje gipsa (hidraulični čekić, freza, riper); - Prije početka radova izvršiti probna miniranja i inžinjersko-seizmička opažanja radi provjere zone utjecaja miniranja (zaštitni koridor od 160 m). Provjeriti utjecaj seizmičkog udarnog vala na objekte i dalekovodne stupove, pa u tom cilju ventualno povećati širinu zaštitnog koridora ili smanjiti količinu eksploziva po jednom miniranju; - Za skladištenje eksploziva dobiti potrebna odobrenja, te skladištiti dopuštene količine eksplozivnih sredstava; 4.1.10. Mjere zaštite od buke - Radi smanjenja buke izabrati strojeve i postrojenja koji stvaraju manju buku (prema Direktivi EU za smanjenje emitirane zvučne snage), te ih redovito održavati; - Izraditi projekt zaštite od buke, odnosno osigurati razinu buke u dopuštenim granicama; 4.1.11. Mjere zaštite infrastrukture - Prije početka otkopnih radova priključke na regionalnu cestu R419 Jablanica-Doljani-Sovići-Jezero Blidinje-Posušje izvesti u skladu s projektnom dokumentacijom, vodeći računa da se ne naruši postojeći režim odvodnje voda u koridoru ceste;



4.1.12. Mjere zaštite za postupanje s otpadom - Otpadne tvari prema vrstama prikupljati u zatvorene posude, a odvoz na najbliže odlagalište otpada ugovorom povjeriti nadležnom komunalnom poduzeću; - Ulja i masti prikupljeni u mastolovu, te zauljene krpe iz radionica skupljati u zatvorene spremnike, a zbrinjavanje otpada povjeriti nadležnom komunalnom poduzeću; - Različita otpadna ulja ne smiju se miješati već svako od ulja odvojeno sakupljati, te skladištiti u specijalne spremnike za tu namjeru, te zbrinjavanje povjeriti nadležnom komunalnom poduzeću; 4.2. Zaštitne mjere u slučaju mogućih nezgoda - U slučaju zagađenja tla motornim uljem zagađeni materijal pokupiti u posebne bačve i predati nadležnom komunalnom poduzeću radi daljnjeg zbrinjavanja; - U slučaju zagađenja tla naftom/naftnim derivatima postupiti sukladno Operativnom planu interventnih mjera u zaštiti okoliša i Operativnom planu za provedbu mjera izvanrednog zagađenja; - U slučaju akcidenta većih razmjera odmah izvijestiti nadležne ustanove o opsegu akcidenta, poduzetim mjerama i mogućem utjecaju na okoliš; - Tijekom eksploatacije svi zaposlenici se moraju pridržavati propisa i uvjeta koje tehnički rukovoditelj izdaje za svaku radnju i za svaki stroj posebno; - Na gradilištu moraju biti postavljeni ormarići prve pomoći, a svi zaposlenici moraju biti stručno osposobljeni za pružanje prve pomoći; - Protupožarnu zaštitu izvesti sukladno protupožarnim uvjetima i propisima (na odgovarajućim mjestima predvidjeti protupožarne aparate za gašenje požara, a na području kopa izgraditi vanjsku hidrantsku mrežu za gašenje požara; 4.3. Zaštitne mjere nakon prestanka korištenja - Prema posebnom projektu sanacije područja napuštenih dijelova kopa provoditi mjere vraćanja prostora prvotnoj autohtonoj namjeni.

Slike 25.-26. Odlagalište u Češkoj neuređeno (gore) i nakon rekultivacije (dolje)



5. OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING EMISIJA UNUTAR PODRUČJA I/ILI NJIHOV UTJECAJ

Tijekom rada na površinskom kopu potrebno je motriti i opažati stanje okoliša, kako bi se mogli utvrditi možebitni nepovoljni ili neželjeni utjecaji. Ishodi mjerenja koristit će se za moguće dodatne mjere zaštite okoliša u slučaju povećanih zahtjeva za razinu kakvoće dijelova okoliša ili neučinkovitosti predviđenih mjera zaštite. 5.1. Program motrenja zraka

- Utjecaji rada površinskog kopa gipsa na kakvoću okolnog zraka pratiti na barem jednoj postaji smještenoj uz granice prostora eksploatacijskog polja. Programom praćenja utjecaja rada kopa na kakvoću zraka predvidjeti opažanje sljedećih pokazatelja: smjer i brzinu vjetra (m/s), temperaturu zraka (°C), vlagu u zraku (%), oborine (mm/min), prašinu. Ispitivanje obavljati standardnim metodama, uzimajući uzorke više puta godišnje. 5.2. Motrenje razine buke

- Izmjeriti emisiju buke u dB na početku rada (tijekom radnog dana), te u slučaju povećane emisije buke poduzeti mjere sadnje drveća; - Mjerenj emisije buke vršiti više puta godišnje; 5.3. Kontrola kakvoće površinskih voda

- Kontrolirati ispravnost i protok vode na izlazu iz uređaja na prečišćavanje više puta godišnje; - Ne predviđaju se druga posebna mjerenja, već su ona u nadležnosti vodopravne inspekcije; 5.4. Motrenje flore i faune

- U cilju izbjegavanja naknadnih rasprava o "opasnostima" za okolni živi svijet zbog rada površinskog kopa gipsa, pripremiti poseban program motrenja, startujući od početka eksploatacije, jer će se promijeniti fizički uvjeti staništa, a isto tako doći će i do promjene životnih zajednica. Stvorit će se novi uvjeti staništa, te nove životne zajednice, ili će postojeće nestati. Program motrenja treba obuhvatiti ispitivanje rasta i razvoja biljaka oko prostora kopa; - Pratiti stanje oštećenosti šume oko lokacije zahvata prema metodi propisanoj od ICP FORESTES; 5.5. Praćenje utjecaja seizmičkih potresa na stambene objekte

- Stambene objekte najbliže području izvođenja miniranja obuhvatiti programom snimanja nultog stanja tih objekata i praćenja eventualnog utjecaja miniranja na te objekte, kako bi se dokumentirali stvarni utjecaji seizmičkih potresa.



6. OPIS ALTERNATIVNIH RJEŠENJA I IZABRANE ALTERNATIVE Nisu potrebna pošto su inženjersko-geološke osobine ležišta u Sovićima vrlo povoljne za eksploataciju. Slabo vezana krovina, u većem dijelu ležišta male debljine, vrlo je pogodna za otkrivanje bagerima. Čvrsta podina omogućuje kretanje teških strojeva. Morfološki je ležište vrlo pogodno za etažnu eksploataciju. Hidrološke osobine ležišta u Jablanici su također vrlo povoljne za eksploataciju. Ležište ima takav položaj u hidrološkom pogledu da ne može doći do nikakvih smetnji od vode prilikom eksploatacije.



7. NETEHNIČKI REZIME Prema „Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini FBiH“ (SN FBiH, broj 2/06), u sklopu procedure za izdavanje urbanističke suglasnosti, investitor za čiji se projekt smatra da ima ili može imati negativan utjecaj na okoliš dužan je prethodno pribaviti okolišno dopuštenje (okolinsku dozvolu), kao integralni dokument kojim se propisuju mjere zaštite svih aspekata okoliša uključujući vodu, zrak i tlo. Tvrtka „BH Rigips“ d.o.o.Jablanica je naručila izradu ove Prethodne procjene utjecaja na okoliš površinskog kopa gipsa istražnih radova i površinske eksploatacije na lokalitetu Sovići u Općini Jablanica, pošto svaki površinski zahvat na tlu i u tlo ostavlja otvorene ″rane″ u prirodnom okolišu. Utjecaji na okoliš na mjestu eksploatacije jesu opterećenje okolnog područja bukom i prašinom, te gradnjom pristupnih i radnih cesta te drugom pratećom infrastrukturom. Na temelju dobivenih podloga, informacija i podataka o ležištu, kvaliteti mineralne sirovine, prirodnim uvjetima lokaliteta, naseljenosti područja i tehničko-tehnološkim karakteristikama budućeg površinskog kopa gipsa, elaborirani su i procijenjeni mogući utjecaji ovog objekta na okoliš i njegove komponente. Izvršen je i obilazak terena, zabilježena zapažanja i napravljena foto-dokumentacija zatečenog stanja. Ukupna površina dobivenog koncesijskog područja iznosi oko 75 ha (dimenzija 1800 m x prosječno 420 m). Planirani površinski kop gipsa, u početnoj fazi bi zahvaćao cca 4 ha eksploatacijskog prostora (dimenzija 200 m x 200 m), sa trendom razvoja do 15 ha (dimenzija 600 m x 250 m). Planirana godišnja proizvodnja od cca 130.000 m³ rovne mase, osigurala bi dnevnu proizvodnju oko 600 t, s radom u jednoj smjeni. Kada se utvrde rezerve i kvaliteta sirovine, pristupilo bi se otvaranju površinskog kopa, a nakon toga i tvornice gipsanih ploča, kapaciteta cca 13 milijuna m², sa suvremenom tehnologijom koju posjeduje firma „Rigips Austria“, čiji proizvodni program predviđa proizvodnju gipsanih ploča, praškastog gipsa, profila i izolacijskih materijala, što će ovisiti od kvalitete sirovine, a za ležište Sovići to tek treba utvrditi. Na temelju dosadašnjih istraživanja ležišta (geološke i strukturne građe, hidroloških i inženjersko-geoloških osobina, kao i kvalitete i količine) može se dati vrlo dobra ekonomsko-tehnička ocjena. Ležište je vrlo povoljno za eksploataciju mehanizacijom, što znatno smanjuje troškove ekploatacije. Iz rečenog proizilazi da je ležište u Sovićima bogato, ekonomski zanimljivo i da ima šire gospodarsko značenje. Očekuje se zapošljavanje lokalnog stanovništva (ukupno oko 20 radnika lokalnih i stranih). Na ovaj segment treba gledati dugoročno. Naime, razvojem ove djelatnosti lokalno stanovništvo bi se osposobljavalo za uključivanje u proizvodni proces eksploatacije i prerade u budućoj tvornici. To može postati dio strateškog planiranja razvoja lokalne zajednice. Jačanje ekonomske moći lokalne zajednice, omogućit će otvaranje novih, sekundarnih djelatnosti na lokaciji Sovića, zašto će biti potrebne ideje, dobra volja predstavnika lokalne samouprave i razumno vremensko razdoblje. Nakon završene eksploatacije (i ranije, ako dozvole tehničko-tehnološki uvjeti), obveza je izvršiti tehničku i biološko rekultiviranje oštećenog područja, te mu odrediti najprihvatljiviju buduću namjenu. To se mora uraditi na temelju Rudarskog projekta rekultiviranja.



S aspekta zaštite okoliša, što je prioritetni zadatak ove Prethodne procjene utjecaja na okoliš, analizom prikupljene građe i informacija, došlo se do procjene da budući površinski kop na lokalitetu Sovića ne bi imao nepovoljniji utjecaj na okoliš i njegove komponente, u usporedbi s površinskom eksploatacijom na drugim lokalitetima u BiH. Najznačajniji utjecaj površinske eksploatacije manifestira se kroz promjenu namjene korištenja tog prostora. Od ukupnih oko 75 ha koncesijskog područja, skoro 50 % čine parcele u privatnom vlasništvu, većim dijelom s poljodjelnom namjenom, vrlo slabih proizvodnih svojstava, degradirana, zahvaćena procesom vodne erozije, sa širokim i vrlo dubokim jarugama, pri čemu taj proces traje duže razdoblje, s trendom pogoršanja stanja. To znači, da i bez površinskog kopa na ovim prostorima, poljodjelna proizvodnja gubi značenje jer se resursni potencijal sukcesivno smanjuje. Naime, lokalno stanovništvo koje trenutno broji cca 250 povratnika (prije rata živjelo 658 st.), tradicionalno i isključivo se bavilo poljodjelstvom, odnosno stočarstvom. Druge djelatnosti nisu bile, niti su sada prisutne.



8. POPIS KORIŠTENIH IZVORA PODATAKA I PODLOGA: - (2006): „Elaborat o prethodnoj procjeni uticaja na okolinu površinske eksploatacije gipsa na lokaciji Sovići, Općina Jablanica“, Agencija „BIOS trend Q“, Tuzla, V. 2006. - Wutscher, O. (2006): „Elaborat o načinu istraživanja ležišta gipsa u Sovićima sa tehničkim opisom i pokazateljima ekonomske opravdanosti izvođenja istražnih radova u cilju dokazivanja rezervi i kvaliteta gipsa u Sovićima, Opština Jablanica“, V. 2006. - Dämon, M. (2006): „Sovici Gypsum Quarry. Quarry Setup. Proposal“, BPB Gypsum, Altaussee, IV. 2006. - (1981): „Prostorni plan BiH 1981-2000“, Sarajevo, 1981. - (1997): „Strategija prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine“, Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša, Sarajevo, 1997. - (1986): „Prostorni plan Općine Jablanica“, Sarajevo, 1986. - (2006): „Izmjene prostornog plana Općine Jablanica za područje Sovići i Risovac“, Urbanistički zavod BiH, Sarajevo, 2006. - (1995): „Prostorni plan „Park prirode Blidinje“, Zavod za urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“, Zagreb, 1995. - (1984): „Program zaštite i pregled stećaka na Jablaničkom području“, Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Mostar, 1984. - (2006): „Studija utjecaja na okoliš ekploatacije gipsa na eksploatacijskom polju „Kosovo“ kod Knina – Sažetak za javni uvid“, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb, 2006. - (2005): „Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije gipsa na eksploatacijskom polju „Ružići“ – Sažetak za javni uvid, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb, 2005. - Tušar, B. (2002): „Kamenolomi i okoliš“, Časopis „Građevinar“, Vol. 42, VI. 2002. - Barić, Lj., Trubelja, F. (1984): „Minerali Bosne i Hercegovine; Knjiga II – Nesilikati“, „Svjetlost“ Sarajevo, 1984. - Kennedy (1990): „Handbook of Surface Mining“, 2nd edition, 1990. - Nichols, D.: „Moving the Earth, Handbook of Exavation“, 4th edition - Vujec, S. (1998): „Rudarstvo i zaštita okoliša u Hrvatskoj“, Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa „Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina“, Varaždin, IX. 1996.



- Mraz, J. (1996): „Eksploatacija mineralnih sirovina u Zakonu o rudarstvu“, Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa „Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina“, Varaždin, IX. 1996. - Šilić, Č.: «Atlas drveća i grmlja», IP «Svjetlost», Sarajevo - Lakušić, R. (1980): «Ekologija biljaka», «Svjetlost», Sarajevo - Šilić, Č., Abadžić, S.: « Prilog poznavanju neofitske flore Bosne i Hercegovine» - Škorić, A. (1986): „Postanak, razvoj i sistematika tla“, Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 1986. - (1995): „Zelene promeny černeho severu“, Severočeske doly a.s. Chomutov, Kveten, 1995. ZAKONSKI I PODZAKONSKI PROPISI - „Zakon o zaštiti okoliša“ (Službene novine FBiH, br. 33/03) - „Zakon o zaštiti okoliša Hercegovačko-neretvanske županije“ (Službene novine HNŽ, br. 7/04) - „Zakon o zaštiti prirode“ (Službene novine FBiH, br. 33/03) - „Zakon o zaštiti zraka“ (Službene novine FBiH, br. 33/03) - „Zakon o zaštiti voda“ (Službene novine FBiH, br. 33/03) „Zakon o upravljanju otpadom“ (Službene novine FBiH, br. 33/03) - „Zakon o šumama“ (Službene novine FBiH, br. 20/02) - „Zakon o poljoprivrednom zemljištu“ (Službene novine FBiH, br. 2/98) - „Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu“ (Sl. novine FBiH, br. 19/04) - „Pravilnik o monitoringu kvalitete zraka“ (Sl. novine FBiH, br. 12/05) - „Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak“ (Sl. novine FBiH, br. 12/05) - „Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak“ (Sl. novine FBiH, br. 12/05) - „Uputstvo o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja“ (Službene novine FBiH, br. 11/99)



9. PRILOZI Prilog 1 – Situacioni plan predloženog koncesionog područja Prilog 2 – Geološka karta okoline ležišta gipsa Sovići kod Doljana R 1:25.000 Prilog 3 – Geološka karta sa projektiranim istražnim radovima M 1:25.000 Prilog 4 - Stav Oćinskog vijeća Jablanica broj: 01-20-1186/06 od 12.05.2006. godine Prilog 5 - Zaključak Općinskog vijeća broj: 02-02-1855-4/05 od 19.10.2005. godine Prilog 6 - Zahtjev „BH RIGIPS“ d.o.o. Jablanica za izdavanje saglasnosti za izvođenje geoloških istražnih radova na lokalitetu sela Sovići od 05.06.2006. godine Prilog 7 – Odluka o davanju koncesije za istražne i ekploatacijske radove za proizvodnju gipsa na lokalitetu „Sovići“ na području Općine Jablanica koncesionaru „BH RIGIPS“ d.o.o. Jablanica broj: 01-1-02-1622/06 od 28.09.2006. godine Prilog 8 – Kopija katastarskog plana K.O. Sovići R 1:5.000 Prilog 9 – Izmjene Prostornog plana Općine Jablanica za područje Sovići i Risovac – Nacrt plana - Prikaz režima izgradnje po prostornim cjelinama M 1:25.000 Prilog 10 – Izmjene Prostornog plana Općine Jablanica za područje Sovići i Risovac – Nacrt plana – Prikaz korištenja prostora – postojeće stanje M 1:25.000 Prilog 11 – Izmjene Prostornog plana Općine Jablanica za područje Sovići i Risovac – Nacrt plana – Prikaz korištenja prostora – projekcija razvoja M 1:25.000

prethodna procjena utjecaja na okoliŠ istraŽivanja i ... · namjena lokacije je izvršiti...

Documents