Fakultet za javnu upravuFakultet za javnu upravuSARAJEVOSARAJEVO

Ustavno pravoUstavno pravo

Prof.dr. Kasim TrnkaProf.dr. Kasim Trnka

Sažetak predavanja do 9.marta 2007 god.Sažetak predavanja do 9.marta 2007 god.

Izrada : asistentica MERIMA TALOVIĆIzrada : asistentica MERIMA TALOVIĆ

1. UVODNA TEORIJSKA PITANJA USTAVNOG PRAVA1. UVODNA TEORIJSKA PITANJA USTAVNOG PRAVA

POJAM USTAVNOG PRAVA podrazumijevaPOJAM USTAVNOG PRAVA podrazumijeva : : Ustavno pravo kao Ustavno pravo kao naučnu disciplinunaučnu disciplinu , sa značajnim , sa značajnim

mjestom u sistemu društvenih naukamjestom u sistemu društvenih nauka Ustavno pravo kao Ustavno pravo kao najvažniju granu pozitivnog prava , najvažniju granu pozitivnog prava , koja koja

uređuje odnos čovjeka prema državnoj vlasti , oblast javnog uređuje odnos čovjeka prema državnoj vlasti , oblast javnog prava kojoj je smisao - balans između slobode i autoritetaprava kojoj je smisao - balans između slobode i autoriteta

PREDMET USTAVNOG PRAVA – ključna pitanja u svakoj PREDMET USTAVNOG PRAVA – ključna pitanja u svakoj državnoj zajednici čine državnoj zajednici čine materiu constitutionis materiu constitutionis i to :i to :

slobode i prava čovjeka i građaninaslobode i prava čovjeka i građanina Ostvarivanje narodnog suvereniteta i legitimacija državne Ostvarivanje narodnog suvereniteta i legitimacija državne

vlastivlasti Neposredno učešće građana u vršenju državne vlastiNeposredno učešće građana u vršenju državne vlasti Političko predstavništvo , političke stranke , izborni sistemPolitičko predstavništvo , političke stranke , izborni sistem Principi organizacije i struktura državne vlastiPrincipi organizacije i struktura državne vlasti Struktura političkih institucija Struktura političkih institucija

Funkcioniranje političkih institucijaFunkcioniranje političkih institucija poremećaji u odnosima političkih institucijaporemećaji u odnosima političkih institucija Pravna država , vladavina prava ,ostvarivanje principa Pravna država , vladavina prava ,ostvarivanje principa

ustavnosti i zakonitostiustavnosti i zakonitostiNAZIV USTAVNOG PRAVA – naziv ustavno ili državno pravo , NAZIV USTAVNOG PRAVA – naziv ustavno ili državno pravo ,

nije sam terminološkonije sam terminološko , već ideološko i praktično pitanje, već ideološko i praktično pitanje naziv ustavno pravo - izraz liberalne građanske koncepcije , naziv ustavno pravo - izraz liberalne građanske koncepcije ,

demokratskog odnosa čovjeka i vlasti , narodnog suverenitetademokratskog odnosa čovjeka i vlasti , narodnog suvereniteta Naziv državno pravo - izraz državnog apsolutizma i uloge Naziv državno pravo - izraz državnog apsolutizma i uloge

države koja je sama sebi cilj , svojstven njemačkoj pravnoj države koja je sama sebi cilj , svojstven njemačkoj pravnoj tradiciji , ideološki neprihvatljiv naziv ; neadekvatno označava tradiciji , ideološki neprihvatljiv naziv ; neadekvatno označava ovu pravnu granu ; s jedne strane preširok-pored ustavnih ovu pravnu granu ; s jedne strane preširok-pored ustavnih propisa obuhvata i upravne ,sudske propise ; s druge strane propisa obuhvata i upravne ,sudske propise ; s druge strane preuzak-ne obuhvata korpus ljudskih prava i slobodapreuzak-ne obuhvata korpus ljudskih prava i sloboda

NAUKA USTAVNOG PRAVA – konstitucionalizam se NAUKA USTAVNOG PRAVA – konstitucionalizam se izdiferencirao i razvio krajem XVIII , početkom XIX st.izdiferencirao i razvio krajem XVIII , početkom XIX st.

Ključna pitanja nauke ustavnog prava su : legitimitet , Ključna pitanja nauke ustavnog prava su : legitimitet , legalitet drž.vlasti , narodni suverenitet , politička i pravna legalitet drž.vlasti , narodni suverenitet , politička i pravna osnova države , ljudska prava i slobode , ustav , ustavnost , osnova države , ljudska prava i slobode , ustav , ustavnost , zakonitost itd.zakonitost itd.

METOD USTAVNOG PRAVAMETOD USTAVNOG PRAVA Opći metodi društvenih nauka – historijski , sociološki , Opći metodi društvenih nauka – historijski , sociološki ,

politokološki itd . politokološki itd . Egzegetski metod –metod koji se dominantno primjenjuje , Egzegetski metod –metod koji se dominantno primjenjuje ,

sastoji se u doslovnom obašnjavanju teksta ustavasastoji se u doslovnom obašnjavanju teksta ustava

ZNAČAJ USTAVNOG PRAVA I ODNOS PREMA DRUGIM ZNAČAJ USTAVNOG PRAVA I ODNOS PREMA DRUGIM GRANAMA PRAVA GRANAMA PRAVA

Ustavno pravo je najznačajnija grana prava , ne samo Ustavno pravo je najznačajnija grana prava , ne samo unutrašnjeg javnog , već i privatnog pravaunutrašnjeg javnog , već i privatnog prava

Značaj i veza sa drugim granama prava proizilazi iz Značaj i veza sa drugim granama prava proizilazi iz hijerarhije pravnih akata , a ustav je najviši pravni akt , te hijerarhije pravnih akata , a ustav je najviši pravni akt , te su sve ostale grane prava subordinirane ustavnom pravusu sve ostale grane prava subordinirane ustavnom pravu

IZVORI USTAVNOG PRAVAIZVORI USTAVNOG PRAVA

Izvori ustavnog prava u materijalnom smislu –Izvori ustavnog prava u materijalnom smislu – skup odnosa skup odnosa i utjecaja koji opredjeljuju sadržaj pravai utjecaja koji opredjeljuju sadržaj prava

Izvori ustavnog prava u formalnom smislu –Izvori ustavnog prava u formalnom smislu – oblici u kojima oblici u kojima se izražava realan sadržaj pravase izražava realan sadržaj prava

Sistem izvora ustavnog prava uopće čine :Sistem izvora ustavnog prava uopće čine :-USTAV-USTAV-USTAVNI I ORGANSKI ZAKONI-USTAVNI I ORGANSKI ZAKONI-ZAKONI , koji uređuju ustavnu materiju-ZAKONI , koji uređuju ustavnu materiju-UREDBE SA ZAKONSKOM SNAGOM , kada uređuju ustavnu -UREDBE SA ZAKONSKOM SNAGOM , kada uređuju ustavnu

materiju , izuzetno jer su delegirano zakonodavstvomateriju , izuzetno jer su delegirano zakonodavstvo-ODLUKE USTAVNIH SUDOVA-ODLUKE USTAVNIH SUDOVA-POSLOVNICI , opći akti kolegijalnih organa -POSLOVNICI , opći akti kolegijalnih organa -PRESUDE DRUGIH SUDOVA , u zemljama koje imaju ustav u -PRESUDE DRUGIH SUDOVA , u zemljama koje imaju ustav u

materijalnom smislu , ne u formalnom ( Engleska , Novi materijalnom smislu , ne u formalnom ( Engleska , Novi Zeland , Izrael ) i zemljama precedentnog pravaZeland , Izrael ) i zemljama precedentnog prava

- MEĐUNARODNI UGOVORI , u monističkim sistemima u mjeri u MEĐUNARODNI UGOVORI , u monističkim sistemima u mjeri u kojoj uređuju ustavnu materijukojoj uređuju ustavnu materiju

- -OBIČAJNO PRAVO , u zemljama sa ustavom u materijalnom -OBIČAJNO PRAVO , u zemljama sa ustavom u materijalnom smislusmislu

IZVORI USTAVNOG PRAVA U BIH su :IZVORI USTAVNOG PRAVA U BIH su :

USTAV BIHUSTAV BIH , Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u , Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ( Dejtonskog sporazuma ) parafiranog Bosni i Hercegovini ( Dejtonskog sporazuma ) parafiranog 25.11.1995 god. u Deytonu , potpisanog 14.12.1995 god. u 25.11.1995 god. u Deytonu , potpisanog 14.12.1995 god. u ParizuParizu

USTAVI ENTITETA – USTAV FBIH I USTAV RSUSTAVI ENTITETA – USTAV FBIH I USTAV RS

USTAVI KANTONAUSTAVI KANTONA

MEĐUNARODNI UGOVORIMEĐUNARODNI UGOVORI , međunarodni dokumenti o , međunarodni dokumenti o ljudskim pravima ; naročito Evropska konvencija o zaštiti ljudskim pravima ; naročito Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950 god. , opća pravila ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950 god. , opća pravila međunarodnog prava kao sastavni dio pravnog poretka BIH , međunarodnog prava kao sastavni dio pravnog poretka BIH , 15 međunarodnih sporazuma iz Aneksa I Ustava BIH , 22 15 međunarodnih sporazuma iz Aneksa I Ustava BIH , 22 međunarodna sporazuma iz Aneksa Ustava FBIHmeđunarodna sporazuma iz Aneksa Ustava FBIH

ZAKONI BIH , ZAKONI ENTITETA , ZAKONI KANTONAZAKONI BIH , ZAKONI ENTITETA , ZAKONI KANTONA , u , u mjeri mjeri

U kojoj uređuju ustavnu materijuU kojoj uređuju ustavnu materiju

ODLUKE USTAVNOG SUDA BIH I USTAVNIH SUDOVA ODLUKE USTAVNOG SUDA BIH I USTAVNIH SUDOVA ENTITETAENTITETA

POSLOVNICI PARLAMENATA I NJIHOVIH DOMOVA I VLADAPOSLOVNICI PARLAMENATA I NJIHOVIH DOMOVA I VLADA

2. USTAV2. USTAV

POJAM USTAVA POJAM USTAVA U U materijalnom smislu – materijalnom smislu – je sve ono što se ostvaruje je sve ono što se ostvaruje

irelevantno je da li je zapisano , u jednom aktu ili ne , čak i irelevantno je da li je zapisano , u jednom aktu ili ne , čak i niže pravne snage , ali je jasno kako se uspostavljaju odnosi niže pravne snage , ali je jasno kako se uspostavljaju odnosi između drž.organa i koja su prava građana. Ustav u između drž.organa i koja su prava građana. Ustav u materijalnom smislu imaju Engleska , Izrael , Novi Zeland .materijalnom smislu imaju Engleska , Izrael , Novi Zeland .

U U formalnom smislu - formalnom smislu - je uvijek pisani ustav , pravni akt je uvijek pisani ustav , pravni akt najviše pravne snage donesen po postupku složenijem od najviše pravne snage donesen po postupku složenijem od zakonodavnog , često i od ustavotvornog tijela.zakonodavnog , često i od ustavotvornog tijela.

PrednostiPrednosti ovog ustava su što stvara pretpostavke pravne ovog ustava su što stvara pretpostavke pravne sigurnosti , stabilnosti poretka i pravnog sistema , na sigurnosti , stabilnosti poretka i pravnog sistema , na jednom mjestu sadrži odredbe ustavno-pravnog značaja.jednom mjestu sadrži odredbe ustavno-pravnog značaja.

KLASIFIKACIJA USTAVA KLASIFIKACIJA USTAVA

1 . Prema 1 . Prema kriteriju forme kriteriju forme ustavi se dijele na PISANE I NEPISANE ustavi se dijele na PISANE I NEPISANE

2. Prema 2. Prema postupku po kome se donose ,odnosno mijenjaju postupku po kome se donose ,odnosno mijenjaju ustavi ustavi se dijele na ČVRSTE ( krute , rigidne ) i MEHKE ( fleksibilne )se dijele na ČVRSTE ( krute , rigidne ) i MEHKE ( fleksibilne )

3.Prema 3.Prema organu koji je donio ustavorganu koji je donio ustav dijele se na NARODNE USTAVE dijele se na NARODNE USTAVE , USTAVE PAKTOVE I OKTROISANE ( NAMETNUTE ) USTAVE, USTAVE PAKTOVE I OKTROISANE ( NAMETNUTE ) USTAVE

4.Prema tome 4.Prema tome da li su u jednom aktu sadržane sve ustavne da li su u jednom aktu sadržane sve ustavne odredbe , odredbe , govorimo o KODIFIKOVANOM USTAVU , govorimo o KODIFIKOVANOM USTAVU , ili su one ili su one sadržane u više akata , sadržane u više akata , kada je riječ o NEKODIFIKOVANOM kada je riječ o NEKODIFIKOVANOM ( HETEROGENOM ) USTAVU.( HETEROGENOM ) USTAVU.

5.Prema 5.Prema stepenu stvarne primjene ustava stepenu stvarne primjene ustava ustavi se dijele na ustavi se dijele na REALNE, DEKLARATIVNE I FIKTIVNE USTAVEREALNE, DEKLARATIVNE I FIKTIVNE USTAVE

6. Druge klasifikacije : 6. Druge klasifikacije : prema obliku vladavine prema obliku vladavine ( REPUBLIKANSKI I MONARHIJSKI USTAVI) ( REPUBLIKANSKI I MONARHIJSKI USTAVI) prema državnom prema državnom uređenju (uređenju ( USTAVI UNITARNIH I SLOŽENIH DRŽAVA ) USTAVI UNITARNIH I SLOŽENIH DRŽAVA ) prema prema političkom režimu političkom režimu ( DEMOKRATSKI I NEDEMOKRATSKI ( DEMOKRATSKI I NEDEMOKRATSKI USTAVI ) USTAVI )

DONOŠENJE I PROMJENA USTAVADONOŠENJE I PROMJENA USTAVA

Odnose se na donošenje prvog ustava , donošenje novog Odnose se na donošenje prvog ustava , donošenje novog ustava tj. potpunu izmjenu prethodnog gdje je bitan ustavni ustava tj. potpunu izmjenu prethodnog gdje je bitan ustavni kontinuitet , te na djelimičnu promjenu ustava ( ustavnim kontinuitet , te na djelimičnu promjenu ustava ( ustavnim zakonima ili amandmanima ) zakonima ili amandmanima )

Revizioni sistemi , odnosno postupci za promjenu ustava se Revizioni sistemi , odnosno postupci za promjenu ustava se dijele uopće na dvije grupe :dijele uopće na dvije grupe :

Ustave koji predviđaju neposredno učešće građana Ustave koji predviđaju neposredno učešće građana ( ustavotvorni referendum )( ustavotvorni referendum )

Ustave koji revizioni postupak povjeravaju predstavničkom Ustave koji revizioni postupak povjeravaju predstavničkom tijelu –tijelu –

Ustavotvornoj skupštini , redovnom zakonodavnom organu ali po Ustavotvornoj skupštini , redovnom zakonodavnom organu ali po složenijem postupku , parlamentu kao jedinstvenom tijelu složenijem postupku , parlamentu kao jedinstvenom tijelu spajanjem domova spajanjem domova

POSTUPAK PROMJENE USTAVA BIH , USTAVA FBIH , USTAVA RSPOSTUPAK PROMJENE USTAVA BIH , USTAVA FBIH , USTAVA RS

Ustav BIH čl. X Izmjene i dopune predviđa demokratsku Ustav BIH čl. X Izmjene i dopune predviđa demokratsku amandmansku proceduru za svoju izmjenu sa slijedećim amandmansku proceduru za svoju izmjenu sa slijedećim karakteristikama :karakteristikama :

Odredbe o ljudskim pravima i slobodama ne mogu biti Odredbe o ljudskim pravima i slobodama ne mogu biti eliminisane niti umanjene , postupak promjene ustava eliminisane niti umanjene , postupak promjene ustava povjerava se Parlamentarnoj skupštini , promjene ustava povjerava se Parlamentarnoj skupštini , promjene ustava moraju biti u istovjetnom textu usvojene u Predstavničkom moraju biti u istovjetnom textu usvojene u Predstavničkom domu ( 42 poslanika , predstavništvo građana ) i Domu domu ( 42 poslanika , predstavništvo građana ) i Domu naroda ( 15 delegata –predstavništvo konstitutivnih naroda ( 15 delegata –predstavništvo konstitutivnih naroda ) , mora biti postignut kvorum prisutnih u naroda ) , mora biti postignut kvorum prisutnih u Predstavničkom domu , i konačno za izmjene mora glasati Predstavničkom domu , i konačno za izmjene mora glasati kvalifikovana ( 2/3 ) većina u Predstavničkom domu i većina kvalifikovana ( 2/3 ) većina u Predstavničkom domu i većina u Domu naroda ( nacionalni konsenzus )u Domu naroda ( nacionalni konsenzus )

USTAV FBIH predviđa gotovo identičan postupak promjene USTAV FBIH predviđa gotovo identičan postupak promjene ustava sa specifičnostimaustava sa specifičnostima

USTAV RS – o promjenama odlučuje Narodna Skupština RS , USTAV RS – o promjenama odlučuje Narodna Skupština RS , 2/3 većinom , postupak uključuje javnu raspravu2/3 većinom , postupak uključuje javnu raspravu

SADRŽAJ I FORMA USTAVASADRŽAJ I FORMA USTAVA

P strukturi i formi ustavi mogu imati sve ili neke od slijedećih P strukturi i formi ustavi mogu imati sve ili neke od slijedećih dijelova :dijelova :

1. PREAMBULU ili uvodni dio ustava , koji prethodi 1. PREAMBULU ili uvodni dio ustava , koji prethodi normativnom dijelunormativnom dijelu

2. OPĆA NAČELA ili posebni dio ustava , 2. OPĆA NAČELA ili posebni dio ustava , 3. NORMATIVNI DIO USTAVA – kao najznačajniji , najobimniji dio 3. NORMATIVNI DIO USTAVA – kao najznačajniji , najobimniji dio

sa sopstvenom sistematikom , sadrži ustavne normesa sopstvenom sistematikom , sadrži ustavne norme 4. AMANDMANE – kojima se mijenja ili dopunjava ustav i koji su 4. AMANDMANE – kojima se mijenja ili dopunjava ustav i koji su

obično dati kao sastavni dio normativnog dijela obično dati kao sastavni dio normativnog dijela 5. ANEKSE ili dodatke ustavu 5. ANEKSE ili dodatke ustavu

SADRŽAJ I SISTEMATIKA USTAVA BIH , USTAVA FBIH I USTAVA SADRŽAJ I SISTEMATIKA USTAVA BIH , USTAVA FBIH I USTAVA RSRS

Ustav BIH – tri dijela – preambula ( obavezujuće ustavno Ustav BIH – tri dijela – preambula ( obavezujuće ustavno pravne snage ) , normativni dio ( 12 članova ) , aneksi ( aneks I pravne snage ) , normativni dio ( 12 članova ) , aneksi ( aneks I – 15 međunarodnih sporazuma , aneks II - prelazne odredbe )– 15 međunarodnih sporazuma , aneks II - prelazne odredbe )

Ustav FBIH – četiri dijela – preambula ( obavezujuće Ustav FBIH – četiri dijela – preambula ( obavezujuće ustavnopravne snage ), normativni dio , aneks ( 22 ustavnopravne snage ), normativni dio , aneks ( 22 međunarodna dokumenta ) , amandmani ( do februara 2004 međunarodna dokumenta ) , amandmani ( do februara 2004 god. – 102 amandmana )god. – 102 amandmana )

Ustav RS – tri dijela – preambula ( ali u vidu osnovnih odredbi ) Ustav RS – tri dijela – preambula ( ali u vidu osnovnih odredbi ) , normativni dio , amandmani ( 113 amandmana ), normativni dio , amandmani ( 113 amandmana )

3. USTAVNI SISTEMI KOJI SU SNAŽNIJE UTJECALI NA 3. USTAVNI SISTEMI KOJI SU SNAŽNIJE UTJECALI NA RAZVOJ USTAVNOSTI U SVIJETURAZVOJ USTAVNOSTI U SVIJETU

NASTANAK I RAZVOJ IDEJE USTAVNE VLADAVINENASTANAK I RAZVOJ IDEJE USTAVNE VLADAVINE

Ustavnost prije pojave prvih pisanih ustava –začeci ideje Ustavnost prije pojave prvih pisanih ustava –začeci ideje konstitucionalizma u antičkom periodu koji još ne poznaje konstitucionalizma u antičkom periodu koji još ne poznaje pojam ustavpojam ustav

Razvoj , ekspanzija ustavne vladavine posmatra se kroz 3 Razvoj , ekspanzija ustavne vladavine posmatra se kroz 3 faze :faze :

1. Faza – od prvog pisanog ustava do I svjetskog rata – 1. Faza – od prvog pisanog ustava do I svjetskog rata – građanska klasa , građanska demokratija , prirodnopravna građanska klasa , građanska demokratija , prirodnopravna shvatanja , teorija ugovora , liberalnodemokratske ideje i shvatanja , teorija ugovora , liberalnodemokratske ideje i ustavi , teorija narodnog suvereniteta ustavi , teorija narodnog suvereniteta

2 . Faza – Razvoj ustavnosti između I i II svjetskog rata – 2 . Faza – Razvoj ustavnosti između I i II svjetskog rata – socijalnoekonomska prava , novi tip socijalističke ustavnosti socijalnoekonomska prava , novi tip socijalističke ustavnosti , ozbiljna kriza ustavnosti nastupanjem fašističkih režima, ozbiljna kriza ustavnosti nastupanjem fašističkih režima

3. Faza – Savremene tendencije u razvoju ustavne vladavine 3. Faza – Savremene tendencije u razvoju ustavne vladavine od II svjetskog rata do danas –od II svjetskog rata do danas –

Ustavnost zapadnih demokratija , razvoj i slom socijalističke Ustavnost zapadnih demokratija , razvoj i slom socijalističke ustavnosti , ustavnost zemalja trećeg svijeta ustavnosti , ustavnost zemalja trećeg svijeta

USTAVNI SISTEM SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA ( SAD )USTAVNI SISTEM SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA ( SAD )

Donošenje prvog pisanog ustava 1787 god . , izraz ideje Donošenje prvog pisanog ustava 1787 god . , izraz ideje liberalizma , kruti ustav , samo 26 amandmana , liberalizma , kruti ustav , samo 26 amandmana , dugovječnost zbog zadržavanja samo na principima , kratak dugovječnost zbog zadržavanja samo na principima , kratak – 7 članova , 84 odredbe – 7 članova , 84 odredbe

Princip podjele vlasti na zakonodavnu ( Kongres- Princip podjele vlasti na zakonodavnu ( Kongres- Predstavnički dom i Senat ) izvršnu ( jaka institucija Predstavnički dom i Senat ) izvršnu ( jaka institucija predsjednika ) i sudsku vlast ( Vrhovni sud SAD ) sa predsjednika ) i sudsku vlast ( Vrhovni sud SAD ) sa ovlaštejima na principu “ kočnice i ravnoteže” ovlaštejima na principu “ kočnice i ravnoteže”

( Check and balances )( Check and balances )

Federalizam – prva , najstarija federacija , nije zasnovana Federalizam – prva , najstarija federacija , nije zasnovana na nacionalnom principu , 5o federalnih jedinica koje su na nacionalnom principu , 5o federalnih jedinica koje su ravnopravne i u korist kojih važi pretpostavka nadležnosti , ravnopravne i u korist kojih važi pretpostavka nadležnosti , kooperativni federalizam kooperativni federalizam

Bipartizam , dvopartijski politički sistem – Republikanci Bipartizam , dvopartijski politički sistem – Republikanci ( nastali od ranijih federalista ) i Demokrati ( nastali od ( nastali od ranijih federalista ) i Demokrati ( nastali od konfederalista )konfederalista )

USTAVNI SISTEM UJEDINJENOG KRALJEVSTVA VELIKE USTAVNI SISTEM UJEDINJENOG KRALJEVSTVA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKEBRITANIJE I SJEVERNE IRSKE

Čvrsta ustavnost bez ustava – evolutivnost i kontinuitet , Čvrsta ustavnost bez ustava – evolutivnost i kontinuitet , najduža tradicija ustavne vladavine bitno oblikovana sudskom najduža tradicija ustavne vladavine bitno oblikovana sudskom praksom i običajimapraksom i običajima

Monarh – oblik vladavine do danas monarhija , od Monarh – oblik vladavine do danas monarhija , od neograničenog nosioca državne vlasti kralj je postao neograničenog nosioca državne vlasti kralj je postao nominalni šef države sa skromnim prerogativima , simbol nominalni šef države sa skromnim prerogativima , simbol tradicije i državne moći tradicije i državne moći

Parlament – nosilac najviše zakonodavne vlasti i Parlament – nosilac najviše zakonodavne vlasti i suvereniteta , princip narodnog suvereniteta uz teoriju suvereniteta , princip narodnog suvereniteta uz teoriju mandata , čine ga Dom komuna ili Donji dom i Dom lordova ili mandata , čine ga Dom komuna ili Donji dom i Dom lordova ili Gornji domGornji dom

Zakonodavnu inicijativu imaju vlada i poslanici Donjeg Zakonodavnu inicijativu imaju vlada i poslanici Donjeg domadoma

Vlada ( kabinet ) –formira je većinska partija ,stabilna , Vlada ( kabinet ) –formira je većinska partija ,stabilna , jednopartijska , princip kočnice i balansa , lider pobjedničke jednopartijska , princip kočnice i balansa , lider pobjedničke partije je Prvi ministar ( prime minister ) koji sastavlja vladu partije je Prvi ministar ( prime minister ) koji sastavlja vladu i koji je ključna ,najjača ličnost ukupnog ustavnog sistema , i koji je ključna ,najjača ličnost ukupnog ustavnog sistema , vlada ima tri kruga članovavlada ima tri kruga članova

Bipartizam , dvostranački politički sistem , Laburistička Bipartizam , dvostranački politički sistem , Laburistička ( ranije vigovci i liberali ) I Konzervativna stranka ( ranije ( ranije vigovci i liberali ) I Konzervativna stranka ( ranije torijevci )torijevci )

USTAVNI SISTEM FRANCUSKEUSTAVNI SISTEM FRANCUSKE

Ustav Pete republike iz 1958 god. , rezultat burne historije i Ustav Pete republike iz 1958 god. , rezultat burne historije i konačne ustavnosti , danas na snazi , kontinuitet i tradicija konačne ustavnosti , danas na snazi , kontinuitet i tradicija poštivanja najšireg korpusa ljudskih prava i sloboda i poštivanja najšireg korpusa ljudskih prava i sloboda i suvereniteta narodasuvereniteta naroda

Predsjednik Republike i Vlada – dijele izvršnu vlast , Predsjednik Republike i Vlada – dijele izvršnu vlast , predsjednika Republike biraju građani neposredno što je predsjednika Republike biraju građani neposredno što je proizvelo Polupredsjednički ili mješoviti predsjedničko-proizvelo Polupredsjednički ili mješoviti predsjedničko-parlamentarni sistem,parlamentarni sistem,

Predsjednik vlade dobija mandat od Predsjednika Republike za Predsjednik vlade dobija mandat od Predsjednika Republike za sastav vladesastav vlade

Parlament – dvodomni : Nacionalna skupština I Senat , Parlament – dvodomni : Nacionalna skupština I Senat , nosilac zakonodavne vlasti ali druge ovlastinosilac zakonodavne vlasti ali druge ovlasti

Ustavno vijeće – predsjednik i devet članova ,funkcija slična Ustavno vijeće – predsjednik i devet članova ,funkcija slična funkciji ustavnog suda , specifičnost je prethodna funkciji ustavnog suda , specifičnost je prethodna kontrola ,zaštita ustavnosti prije promulgacije i stupanja na kontrola ,zaštita ustavnosti prije promulgacije i stupanja na snagu , značajna uloga u osiguravanju regularnosti izborasnagu , značajna uloga u osiguravanju regularnosti izbora

Političke stranke- tipičan sistem polipartizma , ustavna Političke stranke- tipičan sistem polipartizma , ustavna rješenja stimulišu koalicije rješenja stimulišu koalicije

USTAVNI SISTEM ŠVAJCARSKEUSTAVNI SISTEM ŠVAJCARSKE

Ustav iz 1874 god. sa kasnijim izmjenama i dopunama – Ustav iz 1874 god. sa kasnijim izmjenama i dopunama – stvorio konfederaciju švajcarskih kantona koji danas čine stvorio konfederaciju švajcarskih kantona koji danas čine federaciju ,federaciju ,

Proklamovao najznačajnija ljudska prava i slobode u svim Proklamovao najznačajnija ljudska prava i slobode u svim kantonimakantonima

Federalizam – Švajcarska ima 20 kantona i 6 polukantona , Federalizam – Švajcarska ima 20 kantona i 6 polukantona , federalizam nema za osnovu nacionalne razlike , kantoni su federalizam nema za osnovu nacionalne razlike , kantoni su suvereni, pretpostavka nadležnosti u njihovu korist ,ali važi suvereni, pretpostavka nadležnosti u njihovu korist ,ali važi supremacija saveznih propisa supremacija saveznih propisa

Savezna skupština – ima vrhovnu vlast , zakonodavnu ali i Savezna skupština – ima vrhovnu vlast , zakonodavnu ali i ostale ovlasti , dovodomnost : Nacionalno vijeće ( donji dom ) i ostale ovlasti , dovodomnost : Nacionalno vijeće ( donji dom ) i Vijeće država ( gornji dom ), oba doma ravnopravna Vijeće država ( gornji dom ), oba doma ravnopravna

Savezno vijeće – najviša izvršna vlast , kao kolektivna Savezno vijeće – najviša izvršna vlast , kao kolektivna savezna vlada , izvršni organ Savezne skupštine , savezna vlada , izvršni organ Savezne skupštine , svojevrsna koaliciona vlada najjačih stranaka-socijalističke , svojevrsna koaliciona vlada najjačih stranaka-socijalističke , radikalne , konzervativne , ovo vijeće je i kolektivni šef radikalne , konzervativne , ovo vijeće je i kolektivni šef države , primjenjen sistem demokratskog jedinstva vlasti : države , primjenjen sistem demokratskog jedinstva vlasti : Savezna skupština je nosilac zakonodavne i izvršne vlasti i Savezna skupština je nosilac zakonodavne i izvršne vlasti i bira svoj izvršni organ iako je težište na egzekutivibira svoj izvršni organ iako je težište na egzekutivi

Oblici neposredne demokratije –najznačajnije obilježje ovog Oblici neposredne demokratije –najznačajnije obilježje ovog ustavnog sistema , najveći izraz demokratije i suvereniteta ustavnog sistema , najveći izraz demokratije i suvereniteta naroda primjenjeni kao : neposredno odlučivanje na naroda primjenjeni kao : neposredno odlučivanje na skupovima građana , tzv. zemaljska zajednica , narodna skupovima građana , tzv. zemaljska zajednica , narodna inicijativa i referendum inicijativa i referendum

( ustavotvorni i zakonodavni )( ustavotvorni i zakonodavni )