ISSN 1333-879X

GLAS 1

IZ SVEG GLASA

2 GLAS

SADRÆAJ

6

1317

22

26

29

3133

35

39

41

43

4647

48

49

5051

52

53

54

IZ SVEG GLASA• PEDAGO©KI ASPEKTI I PREGLED IZLOÆBE ”USPOMENE /NA/ JEDNOG BANA - OSTAV©TINA

JELA»IΔ U HRVATSKOM POVIJESNOM MUZEJU” /Jelena Hotko, Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu/

• ARHEOLO©KI PARK ANDAUTONIJA /Dora Kuπan ©palj, Arheoloπki muzej u Zagrebu/

• POGLED U NAJNOVIJE SLIKOVNICE HRVATSKOGA MUZEJSKOG NAKLADNI©TVA /Snjeæana Radovanlija MileusniÊ, Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb/

• CRAFTATTRACTTRADICIJSKI OBRTI - NOVE ATRAKCIJE ZA KULTURNI TURIZAM /Branka ©prem LovriÊ, Mu-zej ”Staro selo“ Kumrovec/

• MALA ©KOLA BA©TINE /Marijan BogatiÊ, Gradski muzej Sisak/

GLASNO I JASNO• BLANKA OTKRIΔE BOGATOG ÆENSKOG GROBA NA TURSKOJ KOSI KOD TOPUSKOG /Lazo

»uËkoviÊ/

• ARHEOLO©KO REKOGNOSCIRANJE POKUPLJA (PRVI DIO) /Zoran »uËkoviÊ/

• STARI GRAD DUBOVAC - ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA 2009/2010. /Tatjana TkalËec, insti-tut za arheologiju/

• NACRTI IZ KARLOVA»KOG GRA–EVINSKOG PODUZEΔA ”ING. NIKOLA MARIΔ” - PROZOR U MODERNISTI»KU IZGRADNJU IZME–U DVA SVJETSKA RATA /Igor »ulig/

• RESTAURACIJA PORTRETA ALOISA DUQUENOISA /Zoran DurbiÊ i Silvija Huljina/

• AKVIZICIJE GALERIJSKOG ODJELA 2009. - 2010. GODINE /Silvija Huljina/

• NOVE AKVIZICIJE ODJELA DOMOVINSKOG RATA /Ruæica StjepanoviÊ/

• IVANA OÆETSKI, PARALLEL TRIPP /Aleksandra Goreta/

• IRANSKI UMJETNICI U KARLOVCU /Aleksandra Goreta/

• ©TO JE NOVO NA KARLOVA»KOJ LIKOVNOJ SCENI? /Aleksandra Goreta/

• VESNA PAVLAKOVIΔ, SUZVU»JA 2009. /Silvija Huljina/

• MARIO KU»ERA, SOBE /Silvija Huljina

• STIPE GOLAC, KAMENI CVJETOVI /Silvija Huljina/

• PAINTING FOR JOY: NEW JAPANESE PAINTING IN 1990S /Aleksandra Goreta/

• BORIS KUGLER, IZLOÆBA SLIKA /Silvija Huljina/

• IVANA PULJIΔ, IZLOÆBA SLIKA /Silvija Huljina/

PROGLAS5

GLAS 3

5556

57

78

59

64

66

68

7072

73

77

78

82

86

87

88

90

• POSUDBA DJELA IZ GALERIJSKOG ODJELA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC /Silvija Huljina/

• IZLOÆBA ZLATNO TELE 2 U GRADSKOM MUZEJU SISAK /Lazo »uËkoviÊ/

• AUTOR O POSTAVU - ZLATNO TELE 2 /Zdenko DuboveËak/

• REFLEKSIJE NA “REFLEKSIJE IDOLA” /Goran MajetiÊ/

• ARHITEKTONIKA STOLARSKE OPREME KARLOVA»KE FRANJEVA»KE CRKVE PRESVETOG TROJSTVA I SAMOSTANA /Igor »ulig/

• CIKLUS PREDAVANJA O DOMOVINSKOM RATU I NOVIJOJ HRVATSKOJ POVIJESTI /Ruæica StjepanoviÊ/

• MULTIMEDIJALNA PREZENTACIJA ZBIRKE RAZGLEDNICA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC /Sanda KoËevar/

• PREDSTAVLJANJE KARLOVCA U PRAGU NA 19. GENERALNOJ SKUP©TINI ME–UNAROD-NOG VIJEΔA ZA UTVRDE /Igor »ulig/

• NOΔ MUZEJA 2010. /Viπnja LasiÊ i Lana Bede/

• STRIP ”POGLEDALOVE KRONIKE” EPIZODA: IZGUBLJENO ÆEZLO /Lazo »uËkoviÊ/

SUGLASJA• ZBIRKA DR. IVANA RIBARA I CATE DUJ©IN-RIBAR /Vesna Vrabec, Muzej grada Zagreba/

• 50 GODINA DRÆAVNOG ARHIVA U KARLOVCU /Davorka JankoviÊ-©krtiÊ, DAKA/

• URE–ENJE DOMOBRANSKE VOJARNE U KARLOVCU - KONZERVATORSKI OSVRT /Sonja JakπiÊ, Konzervatorski odjel u Karlovcu/

• ROZGANJE - POSEBNOST TRADICIJSKE KULTURE KARLOVA»KOG POKUPLJA /Grozdana MaroπeviÊ, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu/

S RAZGLASA• UMJETNOST BEZ GRANICA /Aleksandra Goreta/

GLASONO©A

GLASPAPIR

OGLASI PRODAJE

4 GLAS

GLASGodina IX, broj 7, 2010.

IzdavaË:

Gradski muzej Karlovac

Za izdavaËa:

Viπnja LasiÊ

Glavne i odgovorne urednice:

Lana Bede, Silvija Huljina

Uredniπtvo:

Lana Bede, Lazo »uËkoviÊ, Igor »ulig, Aleksandra Goreta, Silvija Huljina, Sanda KoËevar, Viπnja LasiÊ, Jana MihaliÊ, Ruæica StjepanoviÊ, Antonija ©krtiÊ

Lektura:

Draæenka PoloviÊ

Grafi Ëko oblikovanje i tisak:

Tiskara ”PeËariÊ & RadoËaj” Karlovac

Naklada:

600 primjeraka

Suradnici u ovom broju:

Marijan BogatiÊ, Zoran »uËkoviÊ, Zdenko DuboveËak, Zoran DurbiÊ, Jelena Hotko, Sonja JakπiÊ, Davorka JankoviÊ-©krtiÊ, Dora Kuπan ©palj, Goran MajetiÊ, Grozdana MaroπeviÊ, Neven MihajloviÊ Cetinjanin, Snjeæana Radovanlija MileusniÊ, Branka ©prem LovriÊ, Tatjana TkalËec, Vesna Vrabec

Fotografi je:

Lana Bede; Marijan BogatiÊ (GMS); Igor »epurkovski; Matija DronjiÊ; Zoran DurbiÊ; Zvonimr Gerber; Miljenko Gregl (MGZ); Sonja JakπiÊ; Mario KuËera; Ivana Mora AsiÊ (HPM); Dinko Neskusil; Sran PetroviÊ; Ivana PuljiÊ; Tatjana TkalËec; Goran VraniÊ; Fototeke: Arheoloπki muzej, Zagreb; Gradski muzej Karlovac, Karlovac; Gradski muzej Sisak, Sisak; Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb; Muzeji Hrvatskog zagorja - Muzej ”Staro selo”, Kumrovec; Fotoarhiva: ”Studio 23”, Karlovac

Adresa uredniπtva:

Gradski muzej KarlovacStrossmayerov trg 7, 47 000 Karlovactel. 047/ 615 980, tel./fax. 047/615 981e-mail: gradski-muzej@ka.t-com.hr

»asopis izlazi jednom godiπnje. »asopis je besplatan.

Tekstovi se ne honoriraju.

Ovaj broj Ëasopisa zakljuËen je 15. travnja 2010. godine.

Izdavanje Ëasopisa potpomogao je Grad Karlovac.

ISSN 1333-879X

GLAS 5

PROGLASDragi Ëitatelji,

u ovogodiπnjem, sedmom po redu broju Glasa okupili smo

veÊi broj suradnika kako bismo za vas pripremili πto viπe

raznolikih i kvalitetnih sadræaja, a uz to smo nastojali da

se uz glasove karlovaËkih muzealaca, Ëuju i glasovi kole-

ga iz drugih sredina i srodnih baπtinskih ustanova. »aso-

pis otvara tematski blok posveÊen muzejskoj pedagogiji

koja posljednjih godina postaje sve vaænijim aspektom

muzejske djelatnosti. U njemu donosimo izabrane primje-

re dobre muzejske prakse kolega iz drugih muzeja, ko-

jima æelimo prikazati raznolikost i multidisciplinarnost u

moguÊim naËinima i oblicima odgojno-obrazovnog rada

s posjetiteljima i pokazati kako muzeji mogu uspjeπno

sudjelovati u æivotu zajednice. PovjesniËarka Jelena Hot-

ko iz zagrebaËkog Hrvatskog povijesnog muzeja piπe o

pedagoπkim aspektima izloæbe posveÊene banu Josipu

JelaËiÊu, od upotrebe multimedije do popularne metode

kostimiranog vodstva. Dora Kuπan ©palj upoznaje nas s

Arheoloπkim parkom Andautonija u blizini Zagreba gdje

posjetitelji kroz radionice „oæivljene povijesti“ uËe i su-

djeluju u svakodnevnom æivotu nekadaπnjeg rimskog

grada. Iz Muzeja „Staro selo“ Kumrovec, jedinstvenog in

situ etnografskog muzeja na otvorenom u Hrvatskoj, mr.

sc. Branka ©prem LovriÊ donosi prikaz nagraenog hrvat-

sko-slovenskog muzeoloπkog projekta kulturnog turizma

u kojem su edukativne radionice posveÊene tradicijskim

obrtima jedan od kljuËnih segmenata. Iz Gradskog muzeja

Sisak stiæe nam zanimljiv primjer neformalnog oblika mu-

zejske edukacije izvan muzeja, a mr. sc. Snjeæana Rado-

vanlija MileusniÊ predstavlja najnovija izdanja edukativnih

muzejskih slikovnica.

U duhu otvorenosti muzeja prema publici, osmislili smo

ovogodiπnju naslovnicu Glasa. Njome vas æelimo podsje-

titi da ustanova Gradskog muzeja Karlovac djeluje u dvije

zgrade na dvije lokacije, te vam omoguÊiti da, otvaranjem

Ëasopisa, ujedno otvorite unutraπnjost Muzeja i Galerije,

i razgledate ne samo naπe izloæbene, nego i radne pro-

store, sa svim muzejskim djelatnicima i stalnim vanjskim

suradnicima.

U naπim redovitim rubrikama slijedi pregled muzejskih dje-

latnosti i dogaanja u GMK u proteklih godinu dana - od

arheoloπkih istraæivanja, novih akvizicija, restauracije slika

i kronoloπkog pregleda izloæbi, do odræanih predavanja i

prezentacija. IstiËemo Ëlanak arheologa Laze »uËkoviÊa o

vrijednim nalazima japodskog nakita na Turskoj kosi koji

se trenutno nalaze na laboratoriskoj analizi u Mainzu, te

Ëlanak mr. sc. Tatjane TkalËec o najnovijim istraæivanjima

na Dubovcu, koja su iznijela na svjetlo dana materijalne

dokaze o naseljenosti ovog podruËja u kasno bronËano

doba, prije tri tisuÊe godina.

PovjesniËar umjetnosti Igor »ulig piπe o graevinskoj dje-

latnosti ing. Nikole MariÊa 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeÊa

u Karlovcu, a donosimo i Ëlanak istog autora posveÊen

stolarskoj opremi naπeg franjevaËkog samostana i crkve,

praÊen izvrsnim fotografijama Zvonimira Gerbera.

Ujedno koristimo prigodu da Ëestitamo 50. roendan ko-

legama u Dræavnom arhivu u Karlovcu, kao i 20. roendan

Konzervatorskom odjelu u Karlovcu. Konzervatorica Sonja

JakπiÊ predstavlja nedavno dovrπen projekt obnove vojarne

u Domobranskoj ulici s izvornim arhivskim nacrtima prema

kojima su proËelja obnovljena, a koji se ovdje objavljuju

po prvi puta. Vesna Vrabec iz Muzeja grada Zagreba piπe

o memorijalnoj zbirci dr. Ivana Ribara i Cate Dujπin-Ribar

u Zagrebu, otvorenoj proπle godine, u kojoj su izloæena

i dva portreta Vjekoslava Karasa iz Ribarove obiteljske

ostavπtine iz VukmaniÊa. Posebno nas raduje da je no-

vom suradnicom Glasa postala etnomuzikologinja dr. sc.

Grozdana MaroπeviÊ koja donosi prilog o rozganju, speci-

fiËnom naËinu pjevanja, dosad nedovoljno vrednovanom

obliku glazbene tradicijske kulture KarlovaËkog Pokuplja.

Do slijedeÊeg broja æelimo Vam ugodno Ëitanje,

glavne urednice

IZ SVEG GLASA

6 GLAS

PEDAGO©KI ASPEKTI I PREGLED IZLOÆBE

”USPOMENE /NA/ JEDNOG BANA - OSTAV©TINA

JELA»IΔ U HRVATSKOM POVIJESNOM MUZEJU”

JELENA HOTKO, HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ U ZAGREBU

skih predmeta (koji prema vremenu nastanka datiraju

od kraja 18. do poËetka 20. stoljeÊa), Ostavπtina se

formirala postupno i to najprije darovima same obitelji

JelaËiÊ. Stoga osnovu Ostavπtine Ëine predmeti koje

su Ëlanovi obitelji za æivota darovali ili kao cjelinu na-

mijenili Arheoloπko-historiËkom narodnom muzeju u

Zagrebu. NajveÊi je dio izloæenih predmeta pristigao

u muzej 1937. godine otkupom ostavine Anke JelaËiÊ,

kÊerke banovog mlaeg brata Jure i posljednje nasljed-

nice obiteljskog imanja Novih Dvora kraj ZapreπiÊa. Ti

predmeti su na izloæbi posebno oznaËeni.

Kao prvi predmet iz Ostavπtine treba izdvojiti dar sa-

moga bana JelaËiÊa. Ban je Narodnom muzeju 1856.

godine osobno poklonio svoj portret, kojega je poslije

1849. naslikao Martin Herle, a prikazuje bana u vojnoj

odori generala topniπtva. Poklonivπi svoj portret Na-

rodnom muzeju, JelaËiÊ ne samo πto je vlastitim pri-

mjerom æelio ukazati na vaænost oËuvanja baπtine veÊ

je na neki naËin inicirao i buduÊe formiranje Ostavπtine

OSTAV©TINA JELA»IΔ - PREGLED

IZLOÆBE

U studenom 2009. godine otvorena je izloæba „Us-

pomene /na/ jednog bana - Ostavπtina JelaËiÊ

u Hrvatskom povijesnom muzeju“. RijeË je o

povijesnoj izloæbi - o izloæbi Ostavπtine JelaËiÊ koja

se Ëuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu.

Ostavπtina je zbog raznovrsnosti grae rasporeena

u nekoliko zbirki - Zbirku predmeta iz svakodnevnog

æivota, Zbirku slika, grafika i skulptura, Dokumentarnu

zbirku I., Zbirku oruæja, Zbirku odlikovanja, medalja,

plaketa i znaËaka, Zbirku heraldike i sfragistike, Zbirku

vojnih odora i opreme, Zbirku zastava i zastavnih vrp-

ci, Sakralnu zbirku i knjiænicu muzeja. NajveÊi se broj

predmeta ipak nalazi unutar Zbirke predmeta iz sva-

kodnevnog æivota, Ëija je kustosica, Andreja Smetko,

autorica izloæbe i prateÊeg kataloga. Kustosica izloæbe

je Matea Brstilo Reπetar, a autorica likovnog postava

Nikolina JelaviÊ MitroviÊ. Publikacije koje prate izloæbu

su dvojeziËni katalog i deplijan na hrvatskom i engle-

skom jeziku te plakat.

Izloæba je otvorena povodom 150. obljetnice smrti

bana Josipa JelaËiÊa, s namjerom da se javnosti pred-

stavi brojem najveÊa i jedna od najznaËajnijih obi-

teljskih ostavπtina koja se Ëuva u zbirkama muzeja.

Ostavπtina plemiÊke, barunske i grofovske grane druge

loze JelaËiÊ svoj muzejski æivot zapoËinje sredinom 19.

stoljeÊa, u prvim godinama djelovanja Narodnog muze-

ja u Zagrebu (Ëiji je Hrvatski povijesni muzej jedan od

slijednika) i svojim najveÊim dijelom svjedoËi o æivotu

i ulozi bana Josipa JelaËiÊa. Iako je nastajala kroz duæe

razdoblje i danas sadræi oko 700 raznovrsnih muzej-Prikaz postava izloæbe „Uspomene /na/ jednog bana“ u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu

GLAS 7

IZ SVEG GLASA

JelaËiÊ. Drugi predmet koji je u muzej pristigao usko-

ro nakon smrti bana, bio je banov husarski kalpak

s perjanicom. Njega je 1859. godine muzeju poklonio

Antun JelaËiÊ, banov mlai brat. Ta dva predmeta su

nukleus oko kojega se kasnije postepeno formirala

Ostavπtina JelaËiÊ, koja ni danas nije zatvoreni sustav,

veÊ se razvija i prati razvoj muzeja i njegovih zbirki. O

tome svjedoËi maleno bronËano poprsje bana JelaËiÊa

koje je oko 1860. godine u BeËu izradio Anton Dominik

Fernkorn, a u muzej je pristiglo tek nedavno, 2008.

godine. Iako nije bilo u vlasniπtvu bana niti je dio nje-

govih uspomena, poprsje jasno svjedoËi o banovoj pri-

sutnosti i znaËaju, koji u hrvatskom druπtvu traje do

danaπnjih dana.

Iako je jedan od glavnih ciljeva izloæbe bilo predstav-

ljanje Ostavπtine u njenoj ukupnosti sa svih 700-tinjak

predmeta, zbog prostornih ograniËenja izloæbenog pro-

stora u baroknoj palaËi VojkoviÊ - OrπiÊ - Kulmer - Ra-

uch na Gornjem gradu taj broj izloæaka nije mogao biti

ostvaren. Ipak, glavnina Ostavπtine s oko 350 predme-

ta (na izloæbi prezentiranih u originalu, reprodukcijama

i multimedijalnim putem) je po prvi puta hrvatskoj i

πiroj javnosti prezentirana u jedinstvenom prostoru

palaËe, u ambijentalnom razmjeπtaju, πto posjetitelju

pruæa priliku da ove vrijedne predmete, svjedoËanstva

i dokumente proπlosti razgleda u njihovom prirodnom

razmjeπtaju, kao πto ih je Ëuvala sama obitelj JelaËiÊ.

Kroz nekoliko cjelina izloæba prati æivot i djelo hrvat-

skoga bana Josipa JelaËiÊa. Josip JelaËiÊ (Petrovaradin,

16. listopada 1801 - Zagreb, 20. svibnja 1859), krajiπki

Ëasnik, zapovjednik banskih pukovnija i ban Kraljevine

Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, djelovao je u vreme-

nu nacionalnih pokreta i revolucionarnih previranja te

poËetaka oblikovanja modernoga graanskog druπtva.

Kao ban Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ci-

vilni upravitelj Dalmacije i Rijeke i zapovjednik krajiπkih

Portret Josipa JelaËiÊa u odori generala topniπtva, kojega je ban osobno darovao Muzeju 1856., zatim banov husarski kalpak - dar brata Antuna iz 1859., te bronËano Fernkornovo poprsje iz 1860., nabavljeno za Hrvatski povjesni muzej 2008.

IZ SVEG GLASA

8 GLAS

pukovnija nakratko je 1848. formalno ujedinio sve hr-

vatske zemlje unutar Habsburπke Monarhije. U narodu

je, pak, ostao upamÊen kao narodni ban i ban koji je

ukinuo kmetstvo.

U kronoloπko-tematskoj strukturi izloæbe Ostavπtina je

predstavljena biografski s teænjom da bude sveobu-

hvatna u prikazu banova æivota, sudbine Novih Dvora

nakon njegove smrti te banove prisutnosti u hrvatskom

druπtvu do danaπnjih dana.

Izloæbene cjeline su: I. Ban Josip JelaËiÊ: Ëovjek, vojnik

i politiËar, JelaËiÊ narodni ban; II. SvjedoËanstva ba-

nova ugleda i popularnosti; III. Obiteljski æivot: Sofija

JelaËiÊ i æivot u Novim Dvorima; IV. Banove posljednje

godine æivota, pogreb bana JelaËiÊa; V. Baπtinici Novih

Dvora i Ostavπtina JelaËiÊ; Ban nakon bana - reminis-

cencije na bana.

PEDAGO©KI PRISTUP IZLOÆBI

S obzirom na dvojaku ulogu muzeja, kao mjesta

susreta muzejskih predmeta i posjetitelja, i na nje-

govo edukativno poslanje, izloæba zahtijeva aktivan

pristup i prilagodbu sadræaja πirokom spektru kori-

snika. Kako bi se u najveÊoj moguÊoj mjeri iskori-

stio edukativni potencijal muzeja i izloæbe te izloæeni

sadræaj pribliæio πto veÊem broju korisnika, muzejski

Spomen-pokal s pladnjem, dar karlovaËkih domorotkinja banu JelaËiÊu, izraen je u BeËu 1849., a u Muzej je pristigao 1937. otku-pom Ostavine Anke JelaËiÊ

Koriπtenje pokretnih ladica sa ”skrivenim” predmetima - izloπcima posjetitelje potiËe na aktivno sudjelovanje u otkrivanju i razgleda-vanju izloæbe

ZaruËni prsten Sofije Stockau i bana Josipa JelaËiÊaLinz, Austrija, sredina 19. stoljeÊa - natpis na njemaËkom: Willst Du Dich trennen // Musst Du mich brechen // Lienz

GLAS 9

IZ SVEG GLASA

pedagog pristupa izloæbi kroz primjenu raznih teh-

nika i sredstava komunikacije, koristeÊi se raznim

pedagoπkim metodama s ciljem uspjeπne realizacije

zamiπljenih programa.

OD PRIPREME DO REALIZACIJE

BuduÊi da je profil korisnika muzeja izuzetno hetero-

gen (prema uzrastu, interesu, prethodnom znanju ili

porijeklu), pred muzejskim pedagogom se Ëesto nala-

zi kompleksan zadatak da muzej i izloæeni sadræaj na

najbolji naËin prilagodi i predstavi πirokom krugu kori-

snika. Pritom su mu na raspolaganju razne pedagoπke

metode, sadræaji i naËini pristupanja grai i njezinoj

interpretaciji. Kako bi se najviπe postiglo u radu s ko-

risnicima muzeja, najËeπÊe djecom πkolskoga uzrasta,

sadræaj tih programa mora biti predstavljen na njima

zanimljiv i prilagoen naËin. Djeca Ëesto pozitivno re-

agiraju na uËenje kroz igru i vlastito iskustvo, stoga

je od velike vaænosti da takav pristup bude sadræan u

radu muzejskog pedagoga. Kako bi se ostvario, Ëesto

je u fazi pripreme i u fazi realizacije potrebna surad-

nja sa πirokim profilom muzejskih djelatnika (kustosi-

ma, preparatorima, vodiËima, Ëuvarima), ali ponekad i

vanjskim suradnicima. Da bismo zorno prikazali opseg,

problematiku, zahtjevnost i konaËni rezultat takvoga

rada, koristit Êemo se iskustvom sa spomenute izloæbe

Ostavπtine JelaËiÊ.

Tematska i povijesna izloæba ili izloæba postava ima

najπiri krug korisnika i stoga mora biti postavljena na

naËin da bude svima dostupna i jasna. Komunikacija

izmeu izloæaka i korisnika ne smije biti uvjetovana

treÊom osobom, ali je Ëesto za bolje razumijevanje i

prijem poruka dobrodoπla pomoÊ struËne osobe - mu-

zejskog pedagoga. Na ovome mjestu bi valjalo spome-

nuti podatak koji se ne susreÊe tako Ëesto u praksi,

a to je da je autorica izloæbe, Andreja Smetko, bila

dugogodiπnji muzejski pedagog Hrvatskog povijesnog

muzeja, a iskustvo rada na tom podruËju imala je i

kustosica izloæbe, Matea Brstilo Reπetar, πto je uvelike

doprinijelo komunikacijsko-animacijskom i edukativ-

nom aspektu izloæbe te se o tome unaprijed vodilo

raËuna pri osmiπljavanju postava.

Odgojno-obrazovna uloga izloæbe vizualizirana je veÊ

u samom postavu, putem razliËitih oblika prezentacije

- od lako razumljivih tematskih i predmetnih legendi

na hrvatskom i engleskom jeziku, koriπtenja pokret-

nih ladica sa „skrivenim“ izloπcima, preko popratnih

zvuËnih sadræaja i prateÊih efekata do multimedi-

jalne prezentacije - audio i video zapisa te prikaza

dokumenata i fotografija uz koriπtenje foto-uveÊanja.

Takva prezentacija sadræaja u sluæbi je pribliæavanja

predmeta i dokumenata πirem krugu posjetitelja, ali

i njihovom animiranju i poticanju na sagledavanje

predmeta s raznih aspekata. Tako audio zapis „JelaËiÊ

marπa“ Johanna Straussa starijeg, posjetiteljima pruæa

moguÊnost potpunijeg doæivljaja vremena iz sredine

19. stoljeÊa i daje uvid u πiri kulturno-povijesni kon-

tekst. Upotreba informacijske tehnologije odraz je

danaπnjeg druπtva i svakodnevnice, a na izloæbi je u

funkciji interpretacije i kontekstualizacije sadræaja te

animiranja posjetitelja pri razgledavanju. Na taj naËin

predstavljeni su i neπto kompleksniji sadræaji, poput

video zapisa i dokumentarnih snimki koji prikazuju

sudbinu spomenika bana JelaËiÊa na glavnom zagre-

baËkom trgu. PomoÊu kratkih, ali jasnih snimki iz 20.

stoljeÊa nastojalo se posjetiteljima pribliæiti proble-

matiku postavljanja i uklanjanja spomenika banu,

promjena u druπtvu od druge polovice 20. stoljeÊa

Multimedijalni prikaz video zapisa i dokumentarnih snimki koji pri-kazuju sudbinu spomenika bana JelaËiÊa na glavnom zagrebaËkom trgu, s ciljem potpunije interpretacije i kontekstualizacije komplek-snijih sadræaja

IZ SVEG GLASA

10 GLAS

do danaπnjih dana te dalekoseæne utjecaje bana na

hrvatsku povijest.

KlasiËni naËin izlaganja upotpunjen je ambijentalnim

razmjeπtajem predmeta - prema saËuvanim fotografija-

ma snimljenim u Novim Dvorima 1920-ih. Na taj naËin

predstavljena blagovaonica obitelji JelaËiÊ svjedoËi o

uporabnoj funkciji predmeta prije nego πto su pristi-

gli u muzej i postali uspomene. Takav postav pruæa

velike moguÊnosti interpretacije i pristupa grai u

pedagoπkim programima. Jedan od njih je prikaz ko-

munikacije i ponaπanja plemstva 19. stoljeÊa putem

radionica, izrada kopija predmeta prema predloπku -

originalu izloæenom u muzeju i sliËno. Djeca tako upo-

znaju svijet i obiËaje proπlih vremena te kroz iskustvo

(radionice), dodatna pojaπnjenja (vodstva, predavanja)

i igru uspjeπno savladavaju razne, Ëak i kompleksnije

sadræaje i teme.

Pedagoπki programi su najveÊim dijelom namijenjeni

najavljenim skupinama posjetitelja i πkolskim grupa-

ma, πto je najËeπÊe organizirano u obliku struËnog

vodstva popraÊenog radionicom ili radnim zadacima

kojima se potiËe samostalno razgledavanje izloæbe.

Osim likovnih radionica i tematskih predavanja nudi

se moguÊnost predstavljanja grae u prvom licu. U

Hrvatskom povijesnom muzeju s tim ciljem je izraena

kopija instalacijske odore bana JelaËiÊa, koja se Ëuva

u muzeju. Takav pristup omoguÊuje posjetiteljima da

se „osobno upoznaju s banom“, popriËaju o njegovoj

proπlosti, saznaju zanimljivosti iz proπlog vremena, ali

i na drugaËiji naËin doæive muzejski predmet/izloæak

kao uporabni predmet, nekada aktivnog sudionika u

razvoju svakodnevnice i æivotu bana. Tako uËenje u

muzeju nudi drugaËiji pristup i iskustveno usvajanje

gradiva, za razliku od institucionalnog obrazovanja, pa

djeca nuæno na novi naËin usvajaju gradivo vezano uz

vrijeme u kojemu je æivio i djelovao ban JelaËiÊ. Kako

je to gradivo ujedno dio redovnog nastavnog progra-

ma 7. razreda osnovne πkole, te 3. razreda gimnazije

i 2. razreda strukovnih πkola, pedagoπki programi su

najveÊim dijelom prilagoeni ovoj ciljanoj skupini po-

sjetitelja.

Kod kostimiranog vodstva i metode oæivljene povijesti

svaki detalj je bitan. Zato je izuzetno vaæno projekt

realizirati s punom paænjom i promiπljanjem - od izbora

Predstavljanje muzejske grae upotrebom metode ”oæivljene povi-jesti” omoguÊuje posjetiteljima da se ”osobno upoznaju s banom”, popriËaju o njegovoj proπlosti i saznaju zanimljivosti ”iz prve ruke” (Na slici gore: ”ban” pokazuje na proglas kojim je 1848. ukinuto kmetstvo). Posjetitelje se potiËe na postavljanje pitanja te aktivno sudjelovanje u razgledavanju izloæbe

GLAS 11

IZ SVEG GLASA

kvalificiranog osoblja za prezentaciju u prvom licu do

izrade kostima. Treba posebno naglasiti da ovakav

projekt zahtijeva temeljitu pripremu, financijska sred-

stva, uspjeπnu suradnju osoba raznih profila te vrije-

me. Naπi suradnici na izradi instalacijske odore bili su

πarolikog profila - od struËnog kadra (kustosa i muzej-

skih preparatora - specijaliziranih za metal, papir i drvo,

vodiËa) do kvalificiranih kostimografa i krojaËa, posto-

lara, krznara, zlatara, tvornica tekstila i pozamenterije,

fotografa i dr. Niz je gotovo nepregledan, a zahtijeva

dobru koordinaciju i suradnju, πto ponovno naglaπava

ulogu i vaænost muzejskog pedagoga kao koordinatora

i autora projekta. Ovakvim pristupom naglaπavaju se

komunikacijska i edukativna uloga muzeja, πto za so-

bom povlaËi jaËanje interesa publike i jaËanje svijesti

o vaænosti oËuvanja baπtine. Dakako, ovakve metode

privlaËe posjetitelje te se nuæno odraæavaju na njihovo

zadovoljstvo i poveÊani broj posjeta.

RAZVOJ PEDAGO©KOG DJELOVANJA

UNUTAR OKVIRA ZADANOG TEMOM

Radionice i pedagoπki pristupi mogu biti raznoliki u

obradi zadane teme. Djeca izloπcima i grai pristupa-

ju Ëesto s likovne strane - od izrade crteæa, predmeta

od gline, materijala, kolaæa, slaganja puzzli. Kroz igru

i zabavu obraÊaju viπe paænje detaljima i samim pred-

metima te ih promiπljaju na novi naËin. Radionice se

povremeno izvode uz powerpoint prezentaciju, koja na

zanimljiv naËin daje uvod u temu i πiri kontekst pred-

metima i povijesnim dogaajima, nakon Ëega sudionici

provjeravaju usvojeno znanje ispunjavajuÊi radne za-

datke. Veliki je uspjeh postigla igra „Uokviri detalj“, u

kojoj su djeca pomoÊu pripremljenih karata s detaljima

traæila odgovarajuÊe predmete, a koristeÊi se izloπcima,

uËili su o tehnikama izrade i ukraπavanja predmeta (in-

Interaktivna radionica uz powerpoint prezentaciju i predstavljanje originalnih predmeta iz fundusa Muzeja daje uvod u temu, nakon Ëega sudionici provjeravaju usvojeno znanje ispunjavajuÊi radne zadatke, Ëesto odgovarajuÊi na pitanja kroz igru

IZ SVEG GLASA

12 GLAS

krustacija, intarzija, tauπiranje, filigran,...), πto je kom-

pleksna i zahtjevna tema, gledana sama za sebe.

Kad govorimo o dodatnim sadræajima, moæda je potreb-

no prisjetiti se uspjeπnih akcija koje organizira Hrvatsko

muzejsko druπtvo u sijeËnju - akcije NoÊ muzeja. Sudje-

lovanjem u takvim akcijama muzeji πirom otvaraju vrata

velikom broju posjetitelja. Tom prigodom Ëesto se orga-

niziraju dodatni sadræaji, poput koncerata, gostovanja,

izloæbi, happeninga, predstava ili revija. Takve sadræaje

osmiπljava muzejski pedagog uz pomoÊ struËnog muzej-

skog osoblja, koristeÊi se temama vezanim uz instituciju

koju predstavlja. Iz tog razloga Hrvatski povijesni muzej

je povodom ovogodiπnje NoÊi muzeja ugostio mjeπoviti

pjevaËki zbor „Ban Josip JelaËiÊ“ KUD-a iz ZapreπiÊa, koji

je svojim repertoarom domoljubnih pjesama posjetitelji-

ma pruæio nezaboravan koncert „Banu u Ëast“ i sve pri-

sutne „vratio“ u doba hrvatskog narodnog preporoda,

1848. i vremena neposredno nakon smrti bana JelaËiÊa.

BuduÊi da je izloæba „Uspomene /na/ jednog bana“ joπ

uvijek u tijeku (do kraja rujna 2010.), pred nama su joπ

brojne moguÊnosti predstavljanja ove vrijedne obiteljske

ostavπtine posjetiteljima. Bliæi se i mjesec pedagoπkih

akcija povodom obiljeæavanja Meunarodnog dana mu-

zeja, 18. svibnja. Hrvatski povijesni muzej je vjeran su-

dionik navedene akcije te je i ove godine organizirao

poseban program za posjetitelje. Naglasak je na posjeti-

teljima πkolskog uzrasta za koje se organiziraju radioni-

ce, pripremaju zanimljive igre i radni zadaci, zagonetke

i nagrade, uz mnoπtvo informacija i sadræaja. Stoga ovoj

priËi o Ostavπtini i moguÊnostima njezine prezentacije i

pribliæavanja posjetiteljima ovdje nije kraj.

Ostavπtina obitelji JelaËiÊ Êe znaËenjem i sadræajem u

skoroj buduÊnosti imati istaknuto mjesto unutar prvog

stalnog postava Hrvatskog povijesnog muzeja na novoj

lokaciji, u bivπoj Tvornici duhana Zagreb. Uzevπi u obzir

njezinu raznovrsnost, dugotrajnost sabiranja i ponajviπe

njezinu izvornost, dokumentarnost i baπtinsku vrijed-

nost, Ostavπtina JelaËiÊ Êe nastaviti svoj æivot i rast unu-

tar institucije muzeja, a uz pomoÊ dodatnih sadræaja i

pedagoπkih pristupa grai Ostavπtina Êe zasigurno na-

staviti uspjeπno komunicirati s posjetiteljima, korisni-

cima informacija koje pruæa. Na taj naËin ispunit Êe se

posljednja æelja bana, upuÊena njegovim nasljednicima,

da: „...Moji predmeti od vrijednosti, diplome, zatim sve

uspomene iz sudbonosnih godina 1848. i 1849., zasta-

ve, oruæje, srebrni πtit, te svi predmeti koji se nalaze

na tamnosmeem stolu u mojoj sobi u Zagrebu, ... a

isto tako i moja paradna narodna odora πto sam je

nosio prigodom sveËanog ustoliËenja u Zagrebu... treba

da budu sigurno pohranjeni u jednoj od soba u Novim

Dvorima...“, te privesti konaËnom cilju namjera banovih

nasljednika, brata Jure i neÊakinja Vere i Anke, da se

uspomena na bana trajno saËuva u Hrvatskom povije-

snom muzeju za buduÊe naraπtaje.

Literatura:

Smetko, A. Uspomene /na/ jednog bana, katalog izloæbe, Hr-

vatski povijesni muzej, Zagreb, 2009.

Smetko, A. Pedagoπki aspekti izloæbe Dadoh zlato za æeljezo

Hrvatskoga povijesnog muzeja, „Glas“, god. VII, Gradski mu-

zej Karlovac, Karlovac, 2008.Djecu se kroz igru i likovne radionice potiËe da obraÊaju viπe paænje na detalje i same predmete izloæene u Muzeju

GLAS 13

IZ SVEG GLASA

ARHEOLO©KI PARK

ANDAUTONIJA

DORA KU©AN ©PALJ, ARHEOLO©KI MUZEJ U

ZAGREBU

grada Andautonije te obiljeæja pojedinih graevinskih

struktura, ali i pojedine teme iz svakodnevnog æivota na

ovom prostoru prije 2 000 godina.

Prema projektu “Arheoloπki park Andautonija-Ekomuzej

©ËitarjevaËke Posavine” iz 2001. godine (autori projekta:

Dorica Nemeth Ehrlich, Dora Kuπan ©palj) predvien je

daljnji razvoj Arheoloπkog parka kao Ekomuzeja u ko-

jem bi arheologija bila glavni sadræaj, ali povezana i s

drugim prirodnim, etnografskim i kulturno-povijesnim

sadræajima πireg podruËja. Ekomuzej πËitarjevaËke Posa-

vine bio bi muzej bez zidova i krova, bez tradicionalne

zbirke, smjeπten na prostoru ©Ëitarjeva i okolnih sela, ve-

liËine oko 16 km2, koje je u Prostornom planu ZagrebaËke

æupanije odreeno za arheoloπko podruËje. Njegovu zbir-

ku Ëinile bi sve graevne strukture, vode, pejsaæ, biljke

i æivotinje, kao i sve ljudske aktivnosti koje svjedoËe o

æivotu na ovom prostoru. Tako bi se u okviru glavnih te-

matskih cjelina (arheologija, etnologija, povijest, kultura,

priroda) prezentirala kulturna i prirodna baπtina te razna

dogaanja, kao i edukacijski i turistiËki programi.

U rimsko vrijeme, od 1. do 4. stoljeÊa poslije Kri-

sta, srediπte danaπnjeg zagrebaËkog podruËja bio

je grad Andautonija. SaËuvani dijelovi tog grada

mogu se i danas razgledati u selu ©Ëitarjevu, svega 10-

ak km jugoistoËno od Zagreba, gdje je od 1994. godi-

ne otvoren Arheoloπki park. U samom srediπtu sela, na

povrπini od oko 5 000 m2, muzeoloπki je prezentirana,

istraæena i konzervirana rimska arhitektura. Obilaskom

saËuvanih dijelova rimskih zgrada, uz koje su postavljene

informativne ploËe, posjetitelji mogu upoznati povijest

Arheoloπki park Andautonija: muzeoloπki prezentiran dio nekadaπnjeg rimskog grada nadomak Zagreba. U prostoru parka odræava se radio-nica „Mali Rimljani u πkoli“

IZ SVEG GLASA

14 GLAS

Kako bi se ovaj projekt realizirao, od 2002. godine

raznim se dogaanjima i sadræajima nastoji proπiriti

ponuda Arheoloπkog parka, a u suradnji s Likovnim

studijem iz Zagreba kontinuirano se radi i na projektu

vizualnog identiteta. U tu su svrhu nastali i likovi Mar-

kusa i Juliusa, stvarnih stanovnika Andautonije (Markus Juencije Primigenije i Julius Victorinus), Ëija su imena

saËuvana na kamenim spomenicima iz 2. stoljeÊa. Kao

maskote Arheoloπkog parka, ovi se likovi pojavljuju na

razliËitim suvenirima, informativnim ploËama i u pu-

blikacijama, te iz ”prve ruke” priËaju o æivotu u ovom

rimskom gradu.

MANIFESTACIJE I DOGA–ANJA U

ARHEOLO©KOM PARKU ANDAUTONIJA

Kako bi se potaknuo interes posjetitelja i medi-

ja te predstavili novi sadræaji Arheoloπkog parka i

moguÊnosti razvoja ovog prostora kao znaËajne de-

stinacije kulturnog turizma, veÊ se osam godina uz

otvorenje sezone poËetkom svibnja (Park je otvoren

od 1. svibnja do 31. listopada) prireuje manifestacija

Dani Andautonije. Tijekom dva dana posjetiteljima se

kroz edukativne i zabavne sadræaje nastoji pribliæiti

naËin æivota u rimsko vrijeme, te tako kroz ”oæivljenu

povijest” popularizirati arheoloπki lokalitet i arheolo-

giju opÊenito, kao i druge prirodne i kulturne vrijed-

nosti ovog prostora. Pod zajedniËkim nazivom DE AN-DAUTONIA..., svake se godine prireuje ”æiva” izloæba

na otvorenom, u kojoj se obrauje pojedina tema iz

svakodnevnog æivota rimskoga grada. Tijekom izloæbe

kostimirani ”Rimljani” (danaπnji obrtnici, umjetnici)

pokazuju naËin proizvodnje razliËitih autentiËnih pred-

meta koji su naeni u istraæivanjima u ©Ëitarjevu (na-

kit, uljanice, keramiËke posude i dr.), a na popratnim

informativnim panoima Markus i Julius daju dodatna

objaπnjenja uz fotografije originalnih predmeta. Na taj

su naËin predstavljene i razliËite faze gradnje i opreme

zgrada (obrada kamena, gradnja kamenih i zemljanih

zidova, izrada mozaika, fresaka i podova i dr.). Posje-

titelji mogu sudjelovati u svim fazama proizvodnje,

ali isto tako vidjeti i isprobati naËin na koji su se ti

predmeti koristili. Uvijek je najveÊi interes posjetitelja

za rimsku hranu koja se priprema prema rimskim re-

ceptima (kruh-libum, jeËmena kaπa-puls fabata, koba-

sice - Lucanicae, okruglice s makom - globi i dr.), te

za oblaËenje u rimsku odjeÊu.

Svake godine glavna tema najavljuje se i odgovarajuÊom

latinskom poslovicom, koja se oblikovana u prepo-

znatljivom vizualnom identitetu Parka, pojavljuje na

plakatima, pozivnicama, suvenirima i popratnim ma-

terijalima.

Do sada je obraeno viπe tema, pa je tako npr. glavna

tema 2004. godine predstavljena naslovom PANEM ET CIRCENSES (Kruha i igara), a prikazan je proces proi-

zvodnje kruha od uzgoja i obrade æitarica do peËenja

te razliËite igre. Tema ”Kako se gradilo u Andauto-

niji...”, 2006.godine najavljena je poslovicom HOMO MENSURA (»ovjek je mjerilo) koja vrlo dobro odraæava

duh i bit rimskog graditeljstva, dok je 2009. godine

tema bila rimska muzika - VINUM ET MUSICA LAETIFI-CANT COR (Vino i glazba razveseljuje srce).

Ulaz u Arheoloπki park tijekom Dana Andautonije je be-

splatan, a manifestaciju svake godine posjeti oko 2 500

posjetitelja. Dosadaπnja iskustva su pokazala da ljudi

izuzetno dobro prihvaÊaju informacije koje stjeËu na

temelju vlastitih iskustava, odnosno kada im se pruæi

”oæivljena povijest” u kojoj i sami mogu sudjelovati.

U akciji ”TuristiËki cvijet-Kvaliteta za Hrvatsku 2005.”

koju provodi Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Hr-

vatskom gospodarskom komorom Dani Andautonije

izabrani su za najuspjeπniju kulturno-turistiËku mani-

festaciju ”oæivljene povijesti” kontinentalne Hrvatske

za godinu 2005.

U sklopu igraonice u Arheoloπkom parku dje-ca se odijevaju u rimsku odjeÊu

GLAS 15

IZ SVEG GLASA

U nastojanju da manifestacija Dani Andautonije ne

bude jedino dogaanje tijekom godine, u 2009. godi-

ni, povodom 15. godiπnjice Arheoloπkog parka organi-

zirana je akcija „Rujan u Andautoniji - Andautonija za

djecu“, koja se odræavala svake nedjelje tijekom rujna.

Svi posjetitelji mogli su besplatno sudjelovati u pro-

gramu radionica i igraonica, a izabrani su i nagraeni

najljepπi crteæi na temu „Jedan dan u rimskom gradu

Andautoniji“. Ovisno o financijskim sredstvima, nasto-

jat Êe se i u buduÊe organizirati raznovrsna dogaanja

tijekom godine, buduÊi da je taj oblik interpretacije

lokaliteta vrlo dobro prihvaÊen kod posjetitelja.

”ANDAUTONIJA ZA DJECU”:

RADIONICE I IGRAONICE U

ARHEOLO©KOM PARKU

Meu aktivnostima koje se odræavaju tijekom cijele

sezone u Arheoloπkom parku posebno treba istaknuti

projekt „Andautonija za djecu“. Programom radionica

i igraonica namijenjenih djeci predπkolske i πkolske

dobi æeli se potaknuti njihov interes za povijest i arhe-

ologiju, a time i razviti briga za kulturnu baπtinu, kao

i navika posjeÊivanja kulturno-turistiËkih destinacija. U

tu je svrhu dio Parka ureen za igru i radionice, a tu se

nalaze i informativne ploËe sa sadræajima prilagoenim

djeËjem uzrastu. Mali posjetitelji mogu igrati rimske

igre s loptom, æetonima, kockama i orasima, oblaËiti

se u rimsku odjeÊu, iskopavati, tj. igrati se arheolo-

ga, lijepiti naenu keramiku, izraivati uljanice i bule,

uËiti rimske poslovice igrajuÊi memory itd. U ovom se

prostoru odræavaju i proslave djeËjih roendana, a za

predπkolske grupe prireuju se i posebni programi u

kojima se æivot u rimskom gradu predstavlja kroz priËu

s lutkama Markusa i Juliusa. U veÊini zagrebaËkih i ve-

likogoriËkih πkola, posjet ©Ëitarjevu dio je nastavnog

programa, a osim struËnog vodstva po lokalitetu svim

je acima omoguÊeno sudjelovanje u spomenutim ra-

dionicama i igraonicama. O dobrim rezultatima ovoga

projekta najbolje govori broj od nekoliko tisuÊa djece

koja svake godine organizirano, sa πkolom ili vrtiÊem,

posjete Arheoloπki park, a joπ viπe Ëinjenica da mnogi

od njih za vikend dovedu svoje roditelje i ponosno im

pokazuju πto sve znaju o æivotu u Andautoniji.

Dosadaπnja iskustva u Arheoloπkom parku u ©Ëitarjevu

pokazala su da su, osim organiziranih grupa πkolske

djece, najËeπÊi posjetioci roditelji s djecom, koji park

posjeÊuju vikendom i æele aktivno sudjelovati u razliËi-

tim aktivnostima. Zbog toga su, u prostoru za igru i ra-

dionice, postavljene informativne ploËe s objaπnjenjima

za razliËite igre i aktivnosti, tako da roditelji mogu sami

„voditi“ djecu, odnosno zajedno mogu „istraæivati“

kako su se nekada Rimljani igrali, oblaËili, pisali ili

kako arheolozi iskopavaju i obrauju nalaze.

Osnovna ideja cijelog projekta je predstaviti predmete

i nalaze pronaene u ©Ëitarjevu, a koji su vezani uz

rimski grad Andautoniju. Preko tih predmeta obrauje

se potom neka πira tema iz æivota u rimsko vrijeme.

Tako su npr. u istraæivanjima naene æeljezne pisaljke,

a iz drugih izvora poznato je kako su izgledale drvene

ploËice s voskom na kojima se pisalo. Na informativnoj

ploËi prikazana je originalna pisaljka i objaπnjena njena

funkcija, a pored toga se nalazi kopija pisaljke i drvena

ploËica s voskom na kojoj djeca mogu isprobati kako

se s jednom stranom pisaljke pisalo, a s drugom brisalo.

Komplet pisaljke s ploËicom moguÊe je kupiti u suve-

nirnici u Parku, upakirano u kutiju s osnovnim podaci-

marcus iuentiusprimigenius

iulius victorinus

julije viktorin bio je vijeänikandautonijskog municipija,

ii. – iii. st.njegovo ime saöuvano je na

natpisu u donjem dijelu ploöe sreljefnim prikazom nemeze, koju

je posvetio ovoj bo#ici iispunio zavjet

za primljeno dobroöinstvo(votum solvit libens merito).

Iulius Victorinus was a senatorat the Andautonian Municipium

(2nd–3rd century). His name ispreserved in the inscription on

the lower part of the boardwith a relief illustration of

Nemesis, which he dedicated tothis goddess, thereby fulfillinghis pledge for the act of charity

received (votum solvit libensmerito).

marko juencije primigenije #ivioje u andautoniji krajem ii.

stoljeäa. njegovo ime saöuvanoje na #rtveniku koji je (zajedno s

drugovima –et socii) posvetio rijeönom

bo#anstvu savu (savus).

Marcus Iuentius Primigeniuslived in Andautonia at the endof the 2nd century. His name ispreserved on the altar which he

and his associates (et socii)dedicated to the river divinity

Savus.

Magarac Pepi #ivi u Arheoloükomparku •Andautonija• u üöitarjevuod 2005. godine. Vrlo je umiljat,svojeglav i nestaüan. Voli üeäer,

mrkvu i jabuke.

Donkey Pepi has been living inthe •Andautonia• ArchæologicalPark in üöitarjevo, since 2005. Heis very lovable, heady and playful.

He likes sugar, carrots andapples.

asinus pepius

design: likovni studio < www.list.hr

Maskote Arheoloπkog parka Andautonija Marcus i Julius, te Asinus Pepius

IZ SVEG GLASA

16 GLAS

ma o Andautoniji, a usklaeno s vizualnim identitetom

Arheoloπkog parka. Na sliËan se naËin, kao suveniri i

materijal za radionice, koriste i druge kopije predme-

ta naenih u ©Ëitarjevu (keramika, staklo, nakit), a sve

kako bi se posjetitelji upoznali s naËinom njihove upo-

trebe i aspektima svakodnevnog æivota u rimskom gra-

du. Kroz projekt vizualnog identiteta obraeni su i neki

edukativni sadræaji kojima se æeli na zabavan i suvremen

naËin pribliæiti tekovine rimske civilizacija. U tom je smi-

slu vrlo dobro prihvaÊen naËin na koji su prezentirane

latinske poslovice „oæivljene“ likovima Markusa i Juliusa.

Tako predstavljene poslovice postaju zabavan sadræaj s

edukativnom porukom koji se koristi na informativnim

ploËama, suvenirima i kalendarima, a istovremeno po-

staju duhoviti komentar teme koja se obrauje.

U cjelokupnom osmiπljavanju muzeoloπke prezentacije

i interpretacije lokaliteta nastoji se predstaviti nalaze

u njihovom πirem kontekstu, odnosno ispriËati njihovu

„priËu“, od samog procesa nastanka, upotrebe, pa sve

do arheoloπkog konteksta i konzervatorsko-restaura-

torskih radova, a sve usklaeno s jedinstvenim vizu-

alnim identitetom. Ovaj se princip nastoji primijeniti

ne samo u sadræajima namijenjenim djeci veÊ i u svim

ostalim elementima interpretacije lokaliteta (informa-

tivne ploËe, publikacije, suveniri, dogaanja, izloæbe i

dr.), a s ciljem da se realizira ideja kulturno-turistiËke

destinacije prepoznatljivog i zanimljivog sadræaja, koja

na edukativan i zabavan naËin danaπnjim posjetitelji-

ma svjedoËi o povijesti jednog rimskog grada.

Radionica izrade fresaka odræava su u sklopu manifestacije Dani Andautonije svakoga svibnja povodom otvorenja parka

Radionica pisanja na drvenim ploËicama s voskom kao πto su to nekada radili Rimljani u πkolama

Latinske poslovice s likovima Marcusa i Juliusa - dio vizualnog iden-titeta Arheoloπkog parka (dizajn Likovni studio)

GLAS 17

IZ SVEG GLASA

POGLED U NAJNOVIJE SLIKOVNICE HRVATSKOGA

MUZEJSKOG NAKLADNI©TVA

SNJEÆANA RADOVANLIJA MILEUSNIΔ

MUZEJSKI DOKUMENTACIJSKI CENTAR, ZAGREB

muzeja, zamiπljenoj kao niz ilustriranih pripovijedaka

namijenjenih djeci za upoznavanje dostignuÊa znanosti

i tehnike. Prvom slikovnicom opisan je æivot pËela u

oglednim pËelinjim koπnicama i Apisarij Muzeja.

Anica RibiËiÊ-ÆupaniÊ u svojoj je muzejskoj slikovnici O sagu i staklu4 predstavila Zbirku stakla i Zbirku orijen-

talnih sagova Muzeja Mimara u Zagrebu. Za muzejsku

edukativnu priËu iskoristila je djeci znane motive iz

bajki o leteÊem sagu i duhu iz boce.

Vrijeme 2000-ih bilo je razdoblje ponovnog snaænijeg

buenja muzejskog izdavaπtva za djecu. U nizu razliËi-

tih formi i oblika tiskanih i elektroniËkih edukativnih

publikacija za djecu, sve ËeπÊe se, iako joπ uvijek rijet-

ko i sporadiËno, pojavljuju i slikovnice. Neke od njih

imaju i svoje stalne junake, poput Arhimira koji je,

zahvaljujuÊi muzejskoj pedagoginji Mili ©kariÊ, postao

maskota Arheoloπkog muzeja u Zagrebu5.

Posljednjih je godina objavljeno nekoliko vrlo vrijednih

i kvalitetnih muzejskih slikovnica6.

LackoviÊ, Damir; Vedriπ, Trpimir. KAPLJICA I KAMEN. Za-greb: Hrvatski prirodoslovni muzej, 2008.

Hrvatski prirodoslovni muzej (HPM) u Zagrebu slikov-

nicom Kapljica i kamen pridruæio se za sada joπ uvijek

malobrojnim hrvatskim muzejskim ustanovama koje

slikovnicama nastoje pribliæiti svoje fondove najmlaim

posjetiteljima. Autor teksta te pouËne slikovnice o

krπkim fenomenima i kruæenju vode u prirodi je viπi

kustos i voditelj Zbirke Speleotemi (sige) HPM-a Damir

LackoviÊ. To je “priËa o kapljicama vode i kristaliÊima

kalcita koji zajedniËki stvaraju neobiËni krajolik - krπ ili

kras - iz kamena vapnenca”. Tu jednostavnu, ali i poet-

Slikovnice su prve djetetove knjige, uglavnom

sadræe slike ili se sastoje samo od slika i crteæa.

Kod djece potiËu uoËavanje, razmiπljanje i verbal-

no izraæavanje, razvijaju maπtu, utjeËu na emocionalni

razvoj i usvajanje estetskih stavova ukoliko sadræe do-

bro odabrane i usklaene ilustracije i tekst.

U korpusu muzejskoga nakladniπtva one su vrsta

muzejsko-edukativnih publikacija namijenjenih djeci

predπkolskog i πkolskog uzrasta. Muzeji ih odabiru kao

knjiæevnu vrstu sa æeljom da najmlaim posjetiteljima

poπalju poruke vezane za muzejske sadræaje na njima

prihvatljiv i razumljiv te zabavan naËin. Pritom se trude

da njihove slikovnice budu kvalitetne, da tekst bude

prilagoen djeËjim spoznajnim sposobnostima, a ilu-

stracije jednostavne, razumljive, maπtovite i duhovite

te visokih estetskih vrijednosti.

Slikovnice su u hrvatskom muzejskome izdavaπtvu

javljaju relativno kasno. Nakon slikovnice Drage Hedla

Æuti vrtuljak1 koja je objavljena krajem 1980-ih, proÊi

Êe desetak godina da se ta knjiæevna forma opet poja-

vi u muzejskom nakladniËkom korpusu.

Marija ©ercar odluËiti Êe se za formu stripa kako bi

pojednostavljeno opisala povijest zagrebaËkih cehova2

i dugo Êe ostati usamljena u odabiru knjiæevne forme

za prenoπenje muzejskih tema i sadræaja.

Kasnih 1990-ih dva Êe se velika zagrebaËka muzeja od-

luËiti za slikovnicu kao pomagalo za pojednostavljeno

i djeËjem uzrastu razumljivo tumaËenje i opis pojedinih

muzejskih zbirki.

TehniËki muzej 1997. objavljuje slikovnicu PriËa iz pËeli-njeg grada Ljubice Koren-Æeljkove3 s ilustracijama Ivice

AntolËiÊa, kao prvu u ediciji Mala biblioteka TehniËkog

IZ SVEG GLASA

18 GLAS

ski intoniranu pouËnu prirodoslovnu priËu za najmlae

vrlo jednostavnim crteæima ilustrirao je Trpimir Vedriπ.

Slikovnica je objavljena na hrvatskom, talijanskom,

njemaËkom i engleskom jeziku, u zasebnim svescima.

RoviËanac, Dubravka; Kastrapeli, Dubravko. FRANJO ÆUΔAK I ZBIRKA KUKACA. Varaædin: Gradski muzej Varaædin, 2008.

RoviËanac, Dubravka; Kastrapeli, Dubravko. FRANJO ÆUΔAK U VARAÆDINSKOM STAROM GRADU. Varaædin: Gradski muzej Varaædin, 2009.

Gradski muzej Varaædin u 2009. objavio je slikovnicu

Franjo ÆuÊak u varaædinskom Starom gradu. Autor ilu-

stracija je Dubravko Kastrapeli, akademski slikar, koji

je likovno opremio brojne knjige, πkolske udæbenike

i slikovnice, a autorica teksta je Dubravka RoviËa-

nac, profesorica hrvatskoga jezika i knjiæevnosti, Ëije

su priËe za djecu objavljene u Ëasopisima „Radost“

i ”Modra lasta“. To je veÊ druga slikovnica koju je

varaædinski muzej namijenio najmlaim posjetiteljima

muzeja. I u njoj je glavni junak Franjo ÆuÊak, simpatiËni

Ëuvar Entomoloπke zbirke Gradskoga muzeja Varaædin

koji je prezime dobio po vrsti maloga domaÊega lep-

tira - æuÊka, a ime po prirodoslovcu Franji KoπÊecu. Sa

sadræajem Entomoloπke zbirke i radom njezina uteme-

ljitelja Franje KoπÊeca najmlaa se publika veÊ upo-

znala 2008. u slikovnici Franjo ÆuÊak i zbirka kukaca,

objavljenoj u sklopu projekta Franjo KoπÊec i njegovo

djelo.

Najnovija slikovnica mnoπtvom maπtovitih slika sklad-

nih boja te kratkim i jasnim tekstom pomaæe najmlaim

posjetiteljima muzeja upoznavanje sedam zlatnih pra-

vila muzejskog bon-tona.

AgaËeviÊ, Ibrahim. PRI»A O GAJU LABERIJU. Trilj: Muzej triljskog kraja, 2009.

Jedan od najmlaih muzeja u Hrvatskoj, Muzej triljsko-

ga kraja, objavio je slikovnicu o Gaju Laberiju, rim-

skom djeËaku koji je æivio i meu prvima igrao no-

gomet u okolici Trilja. Naime, tomu svjedoËi djeËakov

nadgrobni spomenik iz 1. st. pr. Kr. s likom mladiÊa koji

je prigrlio nogometnu loptu. Spomenik je pronaen i

iskopan na brdu Gardun kod Trilja polovicom 19. st.,

a nalazi se uzidan na kamenoj fasadi kuÊe u Sinju.

To je, naime, materijalni dokaz da se prvi nogomet

igrao na prostoru danaπnje Hrvatske, i to u gradu Tri-

GLAS 19

IZ SVEG GLASA

lju. Ta je zanimljiva priËa ispriËana tekstom Ibrahima

AgaËeviÊa uz struËnu pomoÊ kustosice triljskoga muze-

ja Angele Tabak te ilustrirana crteæima Zorana PerdiÊa

LukaËeviÊa. Tekst je objavljen usporedno na hrvatskom

i engleskom jeziku, a u prilogu donosi i mali leksikon

s tumaËenjima desetak rijeËi i pojmova iz antiËkoga

doba. Ta slikovnica izborom teme kao i kompozicijom

teksta te strip-ilustracijom, kod djece πkolskog uzrasta

pobuuje interes za lokalne znamenitosti i specifiËno-

sti te tako ljubav i poπtovanje za svoj zaviËaj.

Kaniæaj, Pajo. NAIVKU SLIKU UZ HAIKU: PROPJEVA-LE SLIKE. Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2007.

Isaac, Salih. VJEDRO NA IZVORU. Zagreb : Hrvatski mu-zej naivne umjetnosti, 2008.

Paljetak, Luko. PJESME ZA SLIKE. Zagreb: Hrvatski mu-zej naivne umjetnosti, 2009.

Hrvatski muzej naivne umjetnosti objavio je posljednjih

godina nekoliko izdanja za djecu u tiskanome i elektro-

niËkome obliku7. Posebnu pozornost privlaËe njihove

umjetniËke slikovnice-pjesmarice koje kod djece nasto-

je razviti osjeÊaj za lijepu knjigu, sliku i tekst. Izborom i

reprodukcijom nekih od remek-djela iz svojega fundusa

te slikovnice imaju za zadaÊu kod djece razviti senzi-

bilitet prema ljepoti hrvatskoga naivnoga slikarstva, a

izbor renomiranih hrvatskih pjesnika i njihovih stihova

kod djece razvijaju ljubav prema lijepoj knjiæevnoj ri-

jeËi. Te slikovnice donose i najuspjeπnije djeËje likovne

radove nastale u sklopu edukativnih aktivnosti muzeja

i kreativnih radionica, a rezultat su djeËjega poimanja

likovne i pjesniËke teme. Projekt je zapoËet 2007. kada

je deset vrhunskih djela hrvatske naive stihovima po-

pratio Pajo Kaniæaj. Uz njih je objavljeno i 18 djeËjih

radova inspiriranih navedenim slikama nastalih u li-

kovnim radionicama pedagoπke djelatnosti muzeja. U

2008. godini objavljena je pjesmarica Saliha Isaaca, a

najnovija iz 2009. donosi stihove Luke Paljetka.

IZ SVEG GLASA

20 GLAS

PJETLIΔ bake Argije = Il galletto di nonna Argia / au-torica i voditeljica projekta Denise Zlobec - Novigrad: Muzej/Museo Lapidarium, 2008.

Muzej/Museo Lapidarium u Novigradu objavio je sli-

kovnicu PjetliÊ bake Argije / Il galletto di nonna Argia

u ediciji Bakine biljeænice / I quaderni della nonna. Au-

torica i voditeljica projekta je Denise Zlobec, odgojite-

ljica i pjesnikinja za djecu, a autori ilustracija su djeca

predπkolskog uzrasta (Eric Visintin, Toni Fabbris, Sani

Stabile, Elena MacinkoviÊ, Leila Ravalico, Gabriela Du-

jak, Lia Ravalico i Nicole Moraca). Slikovnica je rezultat

suradnje skupine djece Talijanskoga vrtiÊa i korisnika

StaraËkoga doma u Novigradu. PriËe i sjeÊanja stari-

jih Novigraana bili su inspiracija i poticaj za likovno

stvaralaπtvo djece. Tako prva slikovnica donosi kratku

pouËnu priËu o pjetliÊu s moralnom poukom o pravu i

pravdi. Osim πto je ilustrirana djeËjim crteæom, pisana

usporedno na hrvatskome i talijanskome jeziku, novi-

gradsku slikovnicu odlikuje i njezina interaktivna kom-

ponenta - razliËiti zadaci prate tekst i aktivno ukljuËuju

male ËitaËe na usvajanje moralnih vrijednosti i huma-

nih poruka kroz igru.

Kaniæaj, Pajo. PRAKRAPINCI I PRAPI©PILINCI / ilustraci-je Niko Barun, Kreπimir ©oπtarko. Krapina: Muzeji Hr-vatskog zagorja, Muzej evolucije i nalaziπte praËovjeka “Huπnjakovo”; Zagreb: Art Studio, 2006.

Pajo Kaniæaj, hrvatski knjiæevnik i autor niza knjiga za

djecu, suraivao je i s Muzejom evolucije i nalaziπte

praËovjeka “Huπnjakovo”. Pajo Kaniæaj duhovitim je

stihovima na kajkavskome narjeËju, uz pomoÊ ilustra-

cija Nike Baruna i Kreπimira ©oπtarka, ispriËao priËu

o “prakrapincima” otkrivenima 1899. na Huπnjakovom

brdu u Krapini.

Æivot krapinskoga praËovjeka svojim je slikovnicama

djeci mlaega uzrasta nastojao pribliæiti i Ivan Pelina

Pele8 maπtovitim i pouËnim priËama o lovu i pripito-

mljavanju æivotinja, otkriÊu vatre i pripremi hrane naπih

davnih predaka.

MarijanoviÊ, Stanislav. »UDOVI©TA U MUZEJU: ILITI 1. TVR–AVSKI RAT ZA MUZEJ PROTIV DOSADA NEPOZNA-TIH »UDOVI©TA. Osijek: Muzej Slavonije, 2010.

Nedavno je, tijekom NoÊi muzeja 2010, u osjeËkome

GLAS 21

IZ SVEG GLASA

Muzeju Slavonije promovirana najnovija slikovnica ilu-

stratora i pisca Stanislava MarijanoviÊa »udoviπta u

muzeju: iliti 1. tvravski rat za muzej protiv dosada ne-

poznatih Ëudoviπta, dok su sa zidova, sa stropova, kroz

prozore, iza izloæaka, promatrali likovi iz predstavljene

knjige - Ëudoviπta. MarijanoviÊ se, naime, veÊ duæe vri-

jeme bavi Ëudoviπtima o kojima je objavio nekoliko

djeËjih knjiga od kojih je Enciklopedija Ëudoviπta ovje-

nËana, kao najbolja knjiga 2009. godine, nagradama

“Grigor Vitez” i “Mali princ”. Maπtovitost teme, nagra-

de za kvalitetnu djeËju knjigu, MarijanoviÊev autori-

tet uglednog slikara i knjiæevnika, kao i brand vrsnog

poznavatelja Ëudoviπta (πto je djeËjem Ëitateljstvu po-

sebice vaæno!), bili su garancija za novu uspjeπnu i du-

hovitu strip-slikovnicu s muzejskom tematikom, nami-

jenjenu djeci, ali i odraslima. »udoviπta su se, naime,

nastanila u Muzeju Slavonije kao jednome od slabije

posjeÊenih mjesta pronaπavπi tamo svoju sigurnost,

mir i tiπinu. No, nakon sukoba njihove mlade „Repatice

sreÊe“ i djeËaka Ivana Kedera, izbio je rat graanstva

i novih stanovnika Muzeja. PriËa, naravno, ima sretan

kraj, ali i nekoliko problemskih pitanja i upozorenja.

Jedno od njih namijenjeno je samim muzealcima i gla-

si: „Zaπto su muzeji prazni, kome oni sluæe, i kako?“

Drugo vaæno pitanje veæe se za ekoloπku problema-

tiku i ljudsku nebrigu pa i okrutnost prema prirod-

nim dobrima (πto je i natjeralo Ëudoviπta da skloniπte

pronau u muzeju). I u toj je slikovnici, kao i u sli-

kovnici Paje Kaniæaja o Krapinekima, koriπten lokalni

govor ispunjen æargonizmima, πto doprinosi snaænijem

intimiziranju malih ËitaËa s prezentiranom tematikom.

Kratkim prikazom najnovijih muzejskih slikovnica na-

stojalo se ponajprije ukazati na njihovu prisutnost u

novijem muzejskom nakladniπtvu. Naæalost, joπ uvijek

je vrlo skroman broj muzeja koji su se odluËili za for-

mu slikovnice, ali oni koji jesu, sa zadovoljstvom se

moæe zakljuËiti, proizveli su vrsna ostvarenja.

1 HEDL, Drago. Æuti vrtuljak. Osijek: Galerija likovnih umjetnosti, 1986.2 ©ERCER, Marija. Martin iz Zagreba, Martin u Zagreb: iz povijesti zagrebaËkih cehova. Zagreb: Hrvatski povijesni muzej, 1991.3 KOREN-ÆELJKOVA, Ljubica. PriËa iz pËelinjeg grada. Zagreb: TehniËki muzej, 1997 .4 RIBI»IΔ-ÆUPANIΔ, Anica. O sagu i staklu: muzejska poËetnica. Zagreb: MGC - Muzej Mimara, 1998 .5 Ta edicija publikacija za djecu obuhvaÊa: ©KARIΔ, Mila. Odjeni Arhimira, veseli lik koji te vodi kroz proπlost. Zagreb: Arheoloπki muzej u

Zagrebu, 1996.; ©KARIΔ, Mila. Fabula o fi buli. Zagreb: Arheoloπki muzej u Zagrebu, 2004.; ©KARIΔ, Mila. KuÊa za svagda. Zagreb: Arheoloπki

muzej u Zagrebu, 2004.; ©KARIΔ, Mila. Igrom do znanja. Zagreb: Arheoloπki muzej u Zagrebu, 2005.; ©KARIΔ, Mila. Moj vodiË s Arhimirom

kroz NumizmatiËku, Pretpovijesnu i Egipatsku zbirku te po Lapidariju Arheoloπkog muzeja u Zagrebu, 2008.6 LACKOVIΔ, Damir; Vedriπ, Trpimir. Der Tropfen und der Stein. Zagreb: Kroatisches Naturkundemuseum, 2008.; LACKOVIΔ, Damir; Vedriπ,

Trpimir. Droplets and the stone. Zagreb: Croatian Natural History Museum, 2008.; LACKOVIΔ, Damir; Vedriπ, Trpimir. La goccia e la roccia.

Zagreb: Museo delle scienze naturali croato, 2008.7 FRANCETIΔ, Mira. Vrata u svijet naive [ElektroniËka graa]: muzejsko-edukativna djelatnost / crteæ Manuela VladiÊ Maπtruko. Zagreb: Hrvat-

ski muzej naivne umjetnosti, 2005., FRANCETIÊ, Mira. Slike i kipovi naive u zvukovima [CD-ROM]. Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti,

2006.8 Slikovnice je objavilo krapinsko Narodno sveuËiliπte u Ediciji Krapineki: PELIN, Ivan Pela. PeËenje. Krapina: Narodno sveuËiliπte, 1997.;

PELIN, Ivan Pela. Prijatelj. Krapina: Narodno sveuËiliπte, 1997.; PELIN, Ivan Pela. Vatra. Krapina: Narodno sveuËiliπte, 1997.

IZ SVEG GLASA

22 GLAS

CRAFTATTRACT

TRADICIJSKI OBRTI - NOVE ATRAKCIJE ZA

KULTURNI TURIZAM

BRANKA ©PREM LOVRIΔ, MUZEJ ”STARO SELO“ KUMROVEC

nog turizma. Brojni tradicijski obrti, znanja i vjeπtine

bogatog povijesnog naslijea ubrzano nestaju. Kako

bi ih spasili od zaborava, osmiπljen je model koji na

rastuÊem træiπtu kulturnog turizma moæe predstavljati

relevantan segment.

NOSITELJI PROJEKTA

Nositelji projekta s hrvatske strane su Muzeji Hrvatsko-

ga zagorja - Muzej „Staro selo“ Kumrovec, a nacionalni

partner je Krapinsko - zagorska æupanija. Nositelj pro-

jekta sa slovenske strane je Znanstveno istraæivaËki in-

stitut Bistra iz Ptuja, a slovenski partneri su Pokrajinski

muzej Murska Sobota i Pokrajinski muzej Ptuj.

CILJEVI

Osnovni ciljevi projekta:

a) Stvaranje sinergije izmeu tradicijskih obrta, vjeπtina

i nematerijalne baπtine sa sektorom turizma stvarajuÊi

nove atrakcije i nove kulturno - turistiËke sadræaje u

prekograniËnom podruËju.

b) Transfer znanja - prijenos znanja o tradicijskim obr-

tima, znanjima i vjeπtinama na mlae generacije kroz

organizaciju edukativnih radionica.

c) Osnivanje Centra za tradicijske obrte i vjeπtine s

bazom podataka o tradicijskim obrtima, znanjima,

vjeπtinama i majstorima s obje strane granice, a koja

Êe se koristiti za izradu novih kulturno-turistiËkih

sadræaja u pograniËnom prostoru.

O PROJEKTU

ObrtniËka baπtina sinonim je za individualno

stvaralaπtvo s prepoznatljivim lokalnim poseb-

nostima i regionalnim karakteristikama. Upravo

te posebnosti i lokalne karakteristike obuhvaÊene su

meunarodnim projektom pod nazivom: TRADICIJSKI OBRTI - nove atrakcije za kulturni turizam. Projekt, za-

poËet 1. kolovoza 2007. i zavrπen 31. kolovoza 2008.

godine, sufinancirala je Europska Unija u okviru progra-

ma INTERREG III A, u podruËju prekograniËne suradnje

(SLOVENIJA - MA–ARSKA - HRVATSKA), u okviru mjere

koja promiËe zajedniËki prostor kulture i turizma, a na

temu koriπtenja tradicijskih resursa za potrebe kultur-

Otvaranje Centra za tradicijske obrte i vjeπtine u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec

GLAS 23

IZ SVEG GLASA

AKTIVNOSTI TIJEKOM TRAJANJA PROJEKTA

U pograniËnom prostoru Republike Hrvatske i Republike

Slovenije realizirana su intenzivna terenska istraæivanja

koja su provodili etnolozi Centara za tradicijske obrte

i vjeπtine u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec (Hrvatska) i

Pokrajinskom muzeju Ptuj (Slovenija).

U Centru za tradicijske obrte i vjeπtine zapoËeo je upis

tradicijskih obrta i vjeπtina te nematerijalne baπtine u

bazu podataka, koja Êe posluæiti kao osnova za daljnji

rad struËnjaka iz podruËja baπtine i kulturnog turizma.

Tijekom trajanja projekta odræana je meunarodna

konferencija na temu Tradicijski obrti - izazov za kul-turni turizam, u kojoj su svojim izlaganjima sudjelovali

mnogi struËnjaci iz podruËja baπtine i kulturnog turiz-

ma iz Hrvatske i Slovenije. Svi radovi objavljeni su u

Zborniku istog naslova. UËesnici konferencije su nakon

okruglog stola posjetili potencijalne turistiËke lokalite-

te vezane uz tradicijske obrte, a koji se mogu ugradi-

ti u kulturno-turistiËku ponudu Krapinsko - zagorske

æupanije (Republika Hrvatska).

Projekt Tradicijski obrti - izazov za kulturni turizam pred-

stavljen je na meunarodnim turistiËkim sajmovima u

Sloveniji, gdje su turistiËkim agencijama predloæene i

nove turistiËke ture kao πto su:

Doæivimo Hrvatsko zagorje

Medenjaci, fuÊke i ævegle na dar

Po lijepom stubiËkom kraju

Suveniri Zlatara

Ispijmo kapljicu za Mariju JuriÊ Zagorku

Stazama starih lonËara

EDUKATIVNE AKTIVNOSTI

U Muzeju „Staro selo“ Kumrovec odræane su eduka-

tivne radionice preko kojih su majstori i poznavatelji

tradicijskih obrta nastojali prenijeti znanje na mlae

generacije: kovaËka radionica, izrada tradicijskog

nakita od krep papira, slame i tekstila, tradicijska

stolarska radionica, lonËarska radionica i krovopokri-

vaËka radionica - prekrivanje krovova raæenom sla-

mom- πopom.

Paralelno su se odræavale edukativne radionice u po-

graniËnom prostoru Pomurja i Podravja u Republici

Sloveniji s temom: izrada cvijeÊa od krep papira, izra-

da predmeta od liπÊa kukuruza, radionica vezenja.

Realizirane su meunarodne izloæbe tradicijskih suveni-

ra nastalih radom majstora i polaznika radionica, a koji

pokazuju kako tradicijski proizvodi danas mogu pronaÊi

novo mjesto u sklopu turistiËke ponude, a mogu se ko-

ristiti u organizaciji dogaanja i opremanja prostora po-

radi stvaranja ugoaja tradicijskog ambijenta. Tiskan je

katalog izloæbe pod nazivom: Proizvodi tradicijskih obrta kao suveniri, kao i „Knjiga majstora“ pod naslovom: Pu-tovima tradicijskih obrta uz hrvatsko-slovensku granicu.

KovaËka radionica

IZ SVEG GLASA

24 GLAS

SUDIONICI I KORISNICI PROJEKTA TRADICIJSKI OBRTI - NOVE ATRAKCIJE ZA KULTURNI TURIZAM

SUDIONICI:

❏ Obrtnici i poznavatelji tradicijskih obrta, znanja i

vjeπtina

❏ Polaznici radionica

❏ StruËnjaci u podruËju baπtine

❏ StruËnjaci u podruËju kulturnog turizma

PRIMARNI KORISNICI:

❏ Sudionici projekta

❏ Kulturne institucije i parkovi

❏ TuristiËka industrija (agencije, tour operatori, spa centri, event manageri itd.)

❏ Lokalne zajednice (æupanije, obrtniËke komore, mali

i srednji poduzetnici)

ZAKLJU»AK - REZULTATI

Radom i aktivnostima kroz projekt Craftattract stvoreni su

novi i kvalitetniji preduvjeti rada u Muzeju „Staro selo“

Kumrovec. ZahvaljujuÊi terenskom istraæivanju na prosto-

ru Krapinsko - zagorske æupanije, prikupljene su informa-

cije koje su od iznimnog znaËaja za oËuvanje tradicijskog

znanja i oËuvanja nematerijalne baπtine. Kroz projekt su

uspostavljene nove dimenzije meusobne suradnje hrvat-

skih i slovenskih muzejskih institucija te je stvorena vrlo

dobra podloga za buduÊe zajedniËke programe.

Radionica izrade tradicijskog nakita od krep papira, slame i tekstila

GLAS 25

IZ SVEG GLASA

Uspostavljena je kvalitetna suradnja Muzeja i

srednjoπkolskih obrazovnih ustanova koje su izrazile

æelju za nastavkom ovakvog oblika suradnje i obrazo-

vanja uËenika.

Majstori, nositelji tradicijskih znanja i vjeπtina, s po-

hvalama su pozdravili ovaj projekt Muzeja Hrvatskoga

zagorja - Muzeja „Staro selo“ Kumrovec, uspostavljeni

su novi i kvalitetniji odnosi i stvorene su nove povezni-

ce suradnje upravo kroz novoosnovani Centar za tradi-

cijske obrte i vjeπtine.

Odjeci projekta u javnosti i medijima bili su izrazito po-

zitivni. Na konferencijama za tisak, osim predstavljanja

projekta, promovirane su publikacije nastale tijekom

trajanja projekta. To su: „Knjiga majstora“ - Putovima tradicijskih obrta i vjeπtina uz hrvatsko- slovensku gra-nicu u nakladniπtvu Znanstvenoraziskovalnog srediπËa

Bistra, Ptuj; Zbornik radova sa meunarodne konfe-rencije - Tradicijski obrti - izazov za kulturni turizam, katalog izloæbe XI. Trijenale zagorskog suvenira - Pro-izvodi tradicijskih obrta kao suveniri, DVD - Tradicijski obrti, znanja, vjeπtine i obiËaji, kao i potencijalne turi-

stiËke rute na prostoru Krapinsko- zagorske æupanije, u

nakladniπtvu Muzeja Hrvatskoga zagorja.

Populariziranjem kroz medije, uskom suradnjom s po-

znavateljima tradicijskih znanja, vjeπtina i obiËaja,

uvaæavanjem njihovog rada i, prije svega, brigom za

oËuvanjem kako materijalne tako i nematerijalne kul-

turne baπtine, muzejska struka je stvorila nove pret-

postavke za daljnju suradnju. Pobudila je joπ veÊi in-

teres majstora i poznavatelja tradicijskih obrta, znanja

i vjeπtina za demonstracijom i prezentacijom obrta na

prostoru Muzeja „Staro selo“ Kumrovec. Stalni izloæbeni

prostori Muzeja „Staro selo“ Kumrovec oplemenjeni su

kontinuiranim demonstracijama tradicijskih obrta, zna-

nja, vjeπtina i obiËaja.

Takav naËin suradnje muzeja i prezentatora i poznava-

telja tradicijskih obrta, znanja i vjeπtina stvorio je pret-

postavke za nove projekte, nove muzejske sadræaje kao

πto su projekti pod nazivom: Majstori u radionici; Radi-onice nematerijalne baπtine i mnoge druge.

U oËuvanju i promociji nematerijalne kulturne baπtine

postignuti su hvalevrijedni rezultati koji su prepoznati

od domaÊih i stranih struËnjaka u podruËju baπtine i

kulturnog turizma, a projekt je pohvaljen kao odliËan

primjer rada na promociji muzejske struke i kulturno-tu-

ristiËkog sektora, te je kao takav 2009. dobio i godiπnju

nagradu Hrvatskog muzejskog druπtva za najbolji pro-

jekt realiziran u 2008. godini. Nagradu su primili: Go-

ranka Horjan, idejna autorica projekta, Branka ©prem

LovriÊ, viπi konzultant, Tihana LovriÊ, voditeljica baze

podataka i Mladen Kuhar, asistent - etnolog.

Knjiga majstora: Putovima tradicijskih obrta uz hrvatsko-slovensku granicu, izdavaË je nositelj projekta sa slovenske strane

IZ SVEG GLASA

26 GLAS

MALA ©KOLA BA©TINEEDUKATIVNO - KREATIVNA RADIONICA ZA ONE KOJI ÆELE, A NE MORAJU!

MARIJAN BOGATIΔ, GRADSKI MUZEJ SISAK, SISAK

EDUKATIVNA AKTIVNOST GRADSKOG

MUZEJA SISAKUËenje i shvaÊanje vaænosti uËenja posjetitelja u mu-

zeju postalo je neophodno za opstanak muzeja. Da bi

posjet muzeju bio πto korisniji, potrebno je djecu, ali

i odrasle posjetitelje, upoznati s muzejskim svijetom,

muzejskim vrijednostima, prostorom muzeja i poslom

muzejskih djelatnika (©KARIΔ 2002, Muzejska pedago-

gija u Hrvatskoj) .

Aktivnosti kojima se posjetitelju, odnosno grupama

posjetitelja, predoËavaju informacije u muzeju, moraju

biti prilagoene njihovoj dobi, ali i stupnju obrazova-

nja. KoliËina informacija koja Êe se ponuditi korisni-

ku i naËin prezentacije treba biti detaljno isplaniran i

prilagoen njegovim interesima i potrebama. Odgaja-

nje, odnosno stvaranje stalne publike muzeja, jedan je

od najvaænijih zadataka muzejskog pedagoga.

U razdoblju od 1990., kada je zaposlen prvi muzejski

pedagog u Gradskom muzeju Sisak, do 2007., veÊina

edukativnih aktivnosti bile su usmjerene organizira-

nom voenju grupa uËenika, dok je provoenje radi-

onica svedeno na svega nekoliko projekata, veÊinom

s djecom iz DjeËjeg doma Vrbina, koji se nalazi u ne-

posrednoj blizini zgrade Muzeja. Kontinuirani eduka-

cijski rad je onemoguÊen odlascima muzejskih peda-

goga iz Gradskog muzeja Sisak, odnosno prelascima

na nova radna mjesta, te se aktivno kreÊe s planira-

njem i provoenjem edukacijskih projekata tek 2007.

godine. Od tada se kontinuirano provode anketna

istraæivanja o potrebama korisnika u sklopu programa

obiljeæavanja Meunarodnog dana muzeja. Pokrenuti

su razliËiti pedagoπki programi i muzejske radionice

O GRADSKOM MUZEJU SISAK

ZahvaljujuÊi bogatoj povijesti i baπtini grada Siska

u vremenu njegova napretka u drugoj polovici 19.

stoljeÊa, javlja se i potreba za oËuvanjem baπtine,

te za osnivanjem gradskog muzeja. No, prethodilo mu

je osnivanje ArkeologiËkog druπtva Siscia, a pravi po-

mak je napravljen tek u drugoj polovici 20. stoljeÊa.

Prvi korak ka osnivanju muzeja u Sisku napravljen je

29. oæujka 1942. godine kada je osnovano druπtvo pod

nazivom Muzej i knjiænica grada Siska. »lanovi druπtva

postavljali su izloæbe u prostorijama hotela „Turist“

(danaπnji Veliki kaptol) i u Starom gradu, a nakon Dru-

gog svjetskog rata, 1. svibnja 1951. godine osnovan je

Gradski muzej Sisak. U Sisku je 1957. godine osnovan

i Muzej i arhiv narodne revolucije za podruËje Siska,

Petrinje, Gline, Kostajnice i Dvora te poËinje intenziv-

no prikupljanje i obraivanje grae u obje instituci-

je. Rjeπenjem Skupπtine opÊine Sisak od 15. prosinca

1964. godine, dolazi do spajanja Gradskog muzeja i

Muzeja i arhiva revolucije u jedinstvenu muzejsku in-

stituciju - Muzej Sisak. Ova institucija, kao integrirana

ustanova, djeluje od 1. sijeËnja 1965. godine i obavlja

muzejsku djelatnost na podruËju opÊina Sisak, Petri-

nja, Glina, Kostajnica i Dvor. Novim Statutom i Pravil-

nikom o unutraπnjem ustrojstvu i radu Muzeja, 1995.

godine promijenjen je njegov naziv u Gradski muzej

Sisak, Ëime je utvreno i novo podruËje djelovanja.

Danas je muzej opÊeg tipa koji obavlja muzejsku dje-

latnost na podruËju grada Siska. Izloæbeni prostori

Muzeja nalaze se na dvije lokacije u gradu Sisku i to

u ulici kralja Tomislava 10, gdje se nalazi i upravna

zgrada te u Utvrdi Stari grad, ulica Tome BakaËa b.b.

GLAS 27

IZ SVEG GLASA

koji su se pokazali uspjeπnima pa se vijest o njima

proπirila usmenim putem, tako da se sada sve viπe

nastavnika sa svojim uËenicima ukljuËuje u edukativne

programe Muzeja.

MALA ©KOLA BA©TINEIdeja za projekt edukativne radionice Mala πkola

baπtine postoji veÊ sedam godina, ali je pokrenuta

tek krajem 2006. godine u Klubu mladih Skwhat u

Sisku. Prvo se provodila kao projekt Gradske udruge

mladih aktivista iz Siska, da bi kasnije Muzej prihva-

tio ideju i radionica se poËela provoditi kao muzejski

projekt. Osnovni cilj Male πkole baπtine je baπtinsko

opismenjavanje graana grada Siska, a namijenjena je

srednjoπkolcima, studentima i starijim osobama koje

zanima rad baπtinskih institucija i baπtinska ostavπtina

grada Siska. Dosadaπnji produkti radionice bile su

dvije izloæbe: izloæba plakata (2007) na kojima je bio

predstavljen mali dio baπtinske ostavπtine grada Si-

ska, dok je drugom izloæbom (2008) bila predstavljena

koncertna aktivnost Kluba mladih Skwhat. Ova izloæba

je postavljena na naËin da smo se koristili privatnom

kolekcijom gitarskih trzalica jednog od polaznika ra-

dionice. Svrha izloæbe je bila pribliæiti posjetiteljima

pojam privatnog kolekcionara jer su oni u pravilu jedni

od najvaænijih osoba u lancu prikupljanja predmeta za

muzej.

Mala πkola baπtine je zamiπljena tako da se u razdo-

blju od πest mjeseci polaznicima predstave pojmovi

baπtina, baπtinske institucije, crtice iz sisaËke povijesti,

osnovne muzejske funkcije. Na kraju radionice pola-

znici pripremaju i postavljaju izloæbu po svom odabi-

ru. Osim spomenutih izloæbi vezanih za Meunarodni

dan muzeja, polaznici radionice su postavili nekoliko

izloæaba fotografija, etnografske baπtine, skulptura i

slika mladih, neafirmiranih, ali i afirmiranih umjetnika

s podruËja grada Siska i Zagreba.

Plan i program izvoenja radionice usklaen je sa

sadræajem skripte koja je napisana uz pomoÊ literature

i biljeπki sa svih predavanja na studiju muzeologije na

Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulte-

ta u Zagrebu.

Plakat za Malu πkolu baπtine u Sisku 2010.

SADRÆAJ 1

OSNOVNI POJMOVI 2

MDC 4

SAKUPLJANJE 5

OBRADA 7

ZA©TITA 10

OPΔE OBVEZE ZA©TITE KULTURNE BA©TINE

U MUZEJU 11

ETI»KI KODEKSI 11

UVJETI U MUZEJSKOM PROSTORU (KRIPTOKLIMA) 12

TEMPERATURA 14

MJERENJE I REGULIRANJE UVJETA 14

SVJETLOST 16

ONE»I©ΔENJE ZRAKA 17

PREZENTACIJA 18

KORI©TENI MATERIJALI 21

Sadræaj skripte za Malu πkolu baπtine, autor Marijan BogatiÊ, muzej-ski pedagog Gradskog muzeja Sisak

IZ SVEG GLASA

28 GLAS

Do sada je radionicu pohaalo ukupno tri-

desetak redovitih polaznika. Od godine do

godine broj varira, tako da godiπnje na ra-

dionici sudjeluje od pet do osam osoba. Na

gostujuÊa predavanja, sluπaonice i projek-

cije filmova u sklopu radionice pojavljuje se

i do tridesetak osoba. Polaznici su veÊinom

srednjoπkolci i studenti, ali ima i nezaposlenih

osoba od dvadeset do Ëetrdeset godina staro-

sti. Afiniteti polaznika su usmjereni k upozna-

vanju povijesti grada Siska, naËinima obrade,

sakupljanja i prezentacije grae u baπtinskim

institucijama, Ëak je bilo i studenata muzeo-

logije koji su radionicu prihvatili kao ponav-

ljanje, odnosno utvrivanje gradiva. Bitno je

napomenuti da se veÊina polaznika pretvorila

u stalne posjetitelje i korisnike Muzeja, koji

na razne naËine koriste muzejske kapacitete.

Napredak se vidi i u posjeËenosti muzejske

knjiænice: sve viπe posjetitelja, na preporuku

polaznika radionice, dolazi i posuuje literatu-

ru vezanu za pisanje seminarskih, maturalnih

i diplomskih radova. NajveÊi uspjeh zabiljeæen

je proπle godine kada su polaznici Male πkole

baπtine kao volonteri sudjelovali u postavlja-

nju muzejske izloæbe (U)OKVIR(I). Na taj smo

naËin uspostavili jednu od najkvalitetnijih

veza izmeu muzeja i publike.

Iskustvo proteklih godina ostavlja mjesta za

napredak, pogotovo u porastu broja polazni-

ka, meutim ovom radionicom je ostvaren

najvaæniji cilj - vidljivi pomak u baπtinskom

opismenjavanju svih generacija graana gra-

da Siska.

ORIJENTACIJSKI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

EDUKATIVNU RADIONICU MALA �KOLA BA�TINE

Mje

sec

Redni bro

j sa

ta

NASTAVNA CJELINA; NASTAVNA TEMA; NASTAVNA

JEDINICA U

vod

Obra

da

Ponavljanje

Pra

kti�n

i ra

d

I

II

III

IV

V

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.-

25.

Teoretski dio radionice Uvod u radionicu

Osnovni pojmovi

Upoznavanje s povije��u grada Siska

(gledanje dokumentarnog filma

Fragmenti)

Posjet Gradskom muzeju Sisak

Gost predava� i slu�aonica

Sakupljanje muzejskih predmeta

Gost arheolog

Posjet arheolo�kom terenu

Obrada muzejskih predmeta

Za�tita

Izlaganje muzejskih predmeta

Posjet Muzeju

Posjet Knji�nici ili Arhivu

Izlo�be

Prakti�ni dio radionice

Izrada plana i realizacija izlo�be

23.01.2008.

30.01.2008.

6.02.2008.

13.02.2008.

20.02.2008.

27.02.2008.

5.03.2008.

12.03.2008.

19.03.2008.

26.03.2008.

2.04.2008.

9.04.2008.

16.04.2008.

23.04.2008.

30.04.-

18.05.2008.

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

10

UKUPNO 1 8 5 10

Primjer izvedbenog plana i programa Male πkole baπtine iz 2008. godine

Polaznici Male πkole baπtine u Sisku na predavanju Ivana Zagorca, zaposlenika Konzervatorskog odjela Ministar-stva kulture u Sisku

GLAS 29

GLASNO I JASNO

BLANKA

OTKRIΔE BOGATOG ÆENSKOG GROBA NA

TURSKOJ KOSI KOD TOPUSKOG

LAZO »U»KOVIΔ

tu i paljevinskih i skeletnih ukopa. Zbog kiselosti tla,

nisu se saËuvale kosti pokojnika, πto znatno oteæava

istraæivanja. Meutim, kako je kod skeletnog ukopa

bio obiËaj da se s pokojnikom ukapa i nakit, bilo je

moguÊe utvrditi grobne cjeline. Posebno je zanimljiv

grob broj 13, jer je jedini imao bogat nakit na predjelu

Gradski muzej Karlovac veÊ gotovo tri desetljeÊa,

od 1981. godine, istraæuje lokalitet Turska Kosa

u selu Velika Vranovina nedaleko Topuskog.

Prva spominjanja lokaliteta datiraju iz 1960-ih godina.

Odluku o istraæivanju ovog lokaliteta nije bilo teπko

donijeti jer se u bivπoj Muzejskoj zbirci Topusko, koja

je danas u sastavu Gradskog muzeja Karlovac, nala-

zilo nekoliko zanimljivih glinenih figurica, idola, koji

su privukli paænju struËne javnosti. Kasnija arheoloπka

iskapanja potvrdila su da je to najznaËajnije nalaziπte

predpovijesnih idola, odnosno predpovijesne skulptu-

re u Hrvatskoj. Tu, na samo jednom ilirskom svetiπtu,

prikupljeno je preko 500 idola, za usporedbu, na pre-

ostalom dijelu Hrvatske do sada je pronaeno svega

pedesetak.

Dugogodiπnja sustavna istraæivanja dala su odgovore

na mnoga pitanja. Utvrena je starost i namjena veÊ

spomenutih idola. Sada znamo da su se idoli u starijem

æeljeznom dobu koristili u vaæne obredne svrhe. Jedan

od obreda najvjerojatnije je bio vezan i uz proizvod-

nju æeljeza. Naime, da bi se udobrovoljile mraËne pod-

zemne sile i dopustile proizvodnju æeljeza, trebalo ih

je posebnim kultnim radnjama udobrovoljiti. U blizini

svetiπta pronaeni su i dokazi o postojanju utvrenog

naselja. Po rubu malog platoa, gdje su se nalazile

kuÊe, otkopano je nekoliko peÊi za koje se pretpo-

stavlja da su sluæile upravo za proizvodnju æeljeza. Na

navedenim svetiπtima obavljali su se i drugi obredi.

NajveÊi broj dokaza upuÊuje na obavljanje pogrebnih

rituala. Tu su se, izmeu ostalog, spaljivali pokojnici te

obavljala sveËana gozba u Ëast pokojnika.

Uokolo svetiπta pokapali su se umrli pripadnici zajed-

nice. Do sada je istraæeno ukupno 14 grobova. Bilo je Turska kosa kraj Topuskog: grob br. 13

ISTRAÆIVANJA

GLASNO I JASNO

30 GLAS

Turska kosa kraj Topuskog: arheolozi na terenu

glave. RijeË je o nekoj vrsti oglavlja s puno bronËa-

nih privjesaka. Nalaz je izvaen zajedno sa zemljom

tako da je prerano govoriti o njemu prije nego se oËi-

sti i konzervira. Za sada pretpostavljamo da se radi o

japodskoj kapi. Nekoliko saËuvanih zuba upuÊuju na

mlau æensku osobu. Ovaj vrijedan nalaz otkriven je

21. kolovoza 2009., a arheolozi su joj dali ime Blanka,

u Ëast rekorda u skoku u vis koji je Blanka VlaπiÊ, hr-

vatska atletiËarka, postigla dan prije otkrivanja „Blan-

ke na Turskoj Kosi“.

Dakle, iz svega navedenoga, moæemo pretpostaviti da

je u pitanju bio ukop japodske princeze, a kako i zaπto

je dospjela ovamo i od Ëega je umrla vjerovatno nika-

da neÊemo saznati.

ISTRAÆIVANJA

GLAS 31

GLASNO I JASNO

ARHEOLO©KO

REKOGNOSCIRANJE

POKUPLJA (PRVI DIO)

ZORAN »U»KOVIΔ

Projekt arheoloπkog rekognosciranja Pokuplja

proveden je u studenom i prosincu 2009. go-

dine na viπe lokacija u blizini Petrinje i Gvozda.

Cilj projekta je bio topografsko dokumentiranje i

probno sondiranje arheoloπkih nalaziπta. Takoer su

zabiljeæeni pedo-geoloπki Ëimbenici na terenu, stanje

i utjecaj vegetacije, te je utvreno stanje oËuvanosti

arheoloπkih nalaziπta. Provedeno rekognosciranje je

dobra podloga za razvijanje sustavnog prouËavanja

ovoga, arheologiji, slabo poznatog podruËja.

Ukratko, snimljena su i sondirana tri prapovijesna

nalaziπta (Humka u Podgorju kod Gvozd, kod groblja u

PjeπËanici i Glavica u JeresimiÊima u PjeπËanici) te dva

sloæena nalaziπta (Klinac grad kod Petrinje i Cicina Gla-

vica u Ostroæinu) s uzastopnim naseljavanjem od vre-

mena prapovijesti do srednjega vijeka. Sva tri prapovi-

jesna nalaziπta spadaju u skupinu ranoæeljeznodobnih

gradinskih naselja poput veÊ poznate obliænje Turske

Kose kod Topuskog. Na sva tri su potvreni tragovi

naseljavanja. Srednjovjekovni grad Klinac je topograf-

ski snimljen te je utvrena πira zona rasprostiranja

povrπinskih arheoloπkih tvorevina, a u blizini je locira-

no i novo prapovijesno nalaziπte.

NajveÊe iznenaenje su ostaci u kamenu uklesanih

tvorevina na Cicinoj Glavici kod Ostroæina. Ovdje je do-

kumentirano viπe faza naseljavanja, od eneolitika pre-

ko kasnog bronËanog te razvijenog æeljeznog doba do

antike i, moguÊe, srednjega vijeka. Na padinama brije-

ga pronaen je kamenolom te jedan umjetno izraen

hipogej. Bez daljnjih istraæivanja nije moguÊe utvrditi

toËnu dataciju, no pretpostavljamo da se radi o rim-

skom razdoblju. Na sjevernoj padini vidljivi su ostaci

kamenoloma, istesane stijene na kojima se ponegdje

Klinac grad: ulaz

Humka u Podgorju kod Gvozda: sonda 1 (serija ukopa sa veÊim kamenjem)

ISTRAÆIVANJA

GLASNO I JASNO

32 GLAS

mogu vidjeti neodbijeni kruæni blokovi, te takoer veÊi

izvaljeni komadi stijene. Na jednom mjestu u stije-

nama, neposredno ispod vrπnog platoa, u stijenu je

uklesana mala apsidalna prostorija u Ëijim su zido-

vima izdubljene manje niπe. Takoer je i na vanjskoj,

ulaznoj strani, vidljivo usijecanje plitkih kanala koji su

moguÊe pruæali oslonac za nadstreπnicu ili neku drugu

konstrukciju. Objekt nedvojbeno asocira na antiËke ili

srednjovjekovne hipogeje, podzemne kultne prostori-

je. Vrijedan je podatak da je joπ poËetkom 20. stoljeÊa

istaknuti znanstvenik Gj. Szabo u svom Izvjeπtaju s puta po Kordunu (akt 60/1911) zabiljeæio na podruËju

Kirina „naroËito klesanu peÊinu s niπama“ za koju dræi

da je rijeË o mithreumu (podzemna prostorija u kojoj

je πtovano orijentalno boæanstvo Mitra). Je li ovo novo

otkriÊe upravo taj pretpostavljeni mitrej ili je rijeË o

potpuno novom nalazu za sada nemamo odgovora.

Literatura:

»uËkoviÊ, L. Arheoloπka topografija karlovaËke regije, Izdanja HAD 10, 1986 (9-18)

Kruhek, M., Horvat, Z. Utvrde banske krajine od Karlovca do Siska, Izdanja HAD 10, 1986 (161-188)

MajnariÊ - PandæiÊ, N. Prilog poznavanju kasnog bronËanog i starijeg æeljeznog doba na Kordunu i Baniji, Izdanja HAD 10, 1986 (29-44)

Horvat, A. O spomenicima kulture na podruËju Petrove gore, Simpo-zij o Petrovoj gori, JAZU, Zagreb 1972.

Cicina Glavica u Ostroæinu: uklesane niπe u hipogeju

ISTRAÆIVANJA

GLAS 33

GLASNO I JASNO

STARI GRAD DUBOVAC - ARHEOLO©KA

ISTRAÆIVANJA 2009/2010.

TATJANA TKAL»EC, INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU U ZAGREBU

gurno, zanimljive nove spoznaje o flori ovoga podruËja

u raznim povijesnim i prapovijesnim razdobljima, kao i

o prehrani stanovniπtva.

Istraæivanjima izvan jezgre utvrde, izmeu kule B i C

ustanovljeno je nekoliko novovjekovnih slojeva, a oso-

U okviru obnove i sanacije Starog grada Dubovca

planirana je u 2009. godini izvedba drenaænih

radova izmeu tzv. kule B i C. Prije tih rado-

va poduzeta su zaπtitna arheoloπka istraæivanja. No-

sitelj cjelokupnog programa je Gradski muzej Karlo-

vac, a izvoaË arheoloπkih radova bio je Institut za

arheologiju iz Zagreba. Suradnja ovih dviju kulturnih

i znanstvenih ustanova nastavljena je i u 2010. go-

dini, jer su zapoËeta arheoloπka istraæivanja sredinom

prosinca 2009. morala biti privremeno obustavlje-

na zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, smrzavice i

snijega. U arheoloπkim istraæivanjima, uz voditeljicu,

autoricu teksta, sudjeluju dr. sc. Snjeæana KaravaniÊ

i arheologinja Andreja KudeliÊ iz Instituta za arheo-

logiju. StruËni dio ekipe Ëini i apsolventica arheolo-

gije i povijesti Filozofskog fakulteta SveuËiliπta u Za-

dru Nikolina Broz, a pomoÊnu ekipu Ëine sedmorica

vrijednih mladiÊa iz Karlovca i okolice. Istraæivanja se

odvijaju u uspjeπnoj suradnji s arheologom-kustosom

Gradskog muzeja Karlovac Lazom »uËkoviÊem i arheo-

logom iz nadleænog Konzervatorskog odjela u Karlovcu

Kreπimirom Raguæom.

U vrijeme pisanja ovoga priloga odvija se nastavak

zapoËetih arheoloπkih istraæivanja iz 2009. godine.

Iako istraæivanja joπ nisu okonËana, veÊ sada imamo

potvrdu arheoloπke stratigrafije kakva je ustanovljena

i u prethodnim istraæivanjima Gradskog muzeja Karlo-

vac, a na svjetlo dana su izaπli i potpuno novi nalazi,

od novovjekovnih peÊnjaka, keramiËkih lonaca i ulo-

maka luksuznih vrËeva u tehnici majolike, do kasno-

bronËanodobnih posuda i litike. Prikupljeni su i nalazi

æivotinjskih kostiju, kao i uzorci zemlje iz kojih Êe se

metodom flotacije ekstrahirati arheobotaniËki nalazi.

Zooarheoloπke i arheobotaniËke analize dat Êe, zasi-

Stari grad Dubovac: nalaz novovjekovnog turbanastog peÊnjaka

ISTRAÆIVANJA

GLASNO I JASNO

34 GLAS

bito je nalazima bogat horizont 16. stoljeÊa πto odgo-

vara vremenu kada je dubovaËki grad bio u posjedu

obitelji Frankopana te Zrinskih. Ispod novovjekovnih

slojeva ustanovljen je kasnosrednjovjekovni obrambe-

ni jarak, Ëiji poËetak izgradnje joπ nije moguÊe preci-

znije utvrditi, no razvidno je da je u vrijeme podizanja

dubovaËkog kaπtela, u ovome obliku kakvoga ga da-

nas poznajemo, taj obrambeni jarak veÊ bio izgubio

svoju funkciju jer je veÊ tada zatrpan i nad njime je

izgraena postojeÊa arhitektura. Na rubovima ista-

knute dubovaËke gradine ustanovljeno je formiranje

kasnosrednjovjekovnog bedema utvrenog drvenim

palisadama od niza okomito ili nakoso, prema oËe-

kivanim neprijateljima, okrenutim drvenim trupcima

koji su na vrhovima vjerojatno bili zaπiljeni. Analizom

keramike iz slojeva valja utvrditi je li oËuvan i sam ka-

snosrednjovjekovni sloj ili su novovjekovne intenzivne

izgradnje i intervencije taj sloj na istraæivanoj povrπini

u potpunosti uniπtile. Istraæivanjima je obuhvaÊen i dio

prapovijesnog objekta, oπteÊenog prokopom kasno-

srednjovjekovnog obrambenog jarka s jedne, te novije

dubovaËke utvrde s druge strane. Ispod tog objekta

registriran je i intenzivan kasnobronËanodobni sloj cr-

veno-crne gorevine za koji je veÊ dobiven i rezultat

C14 analize provedene u Kielu u Leibniz-Labor für Al-

tersbestimmung und Isotopenforschung - 10. stoljeÊe

prije Krista.

Osim istraæivanja izvan zidina dubovaËke utvrde, isko-

pavanja su se odvijala i unutar istoËne braniË-kule Ëe-

tverokutna tlocrta. Na tom je podruËju ispod slojeva

podrumskog prostora, koji su istraæeni u prijaπnjoj

kampanji karlovaËkog muzeja, definiran obrambeni ja-

rak te su istraæeni svi njegovi slojevi zasipavanja, a u

njima je bilo kako prapovijesnih, tako i kasnosrednjo-

vjekovnih nalaza.

DubovaËka utvrda se pokazala kao izvor za spoznaje o

æivotu u ovome kraju ne samo u novom i kasnom sred-

njem vijeku nego i u prapovijesti, kada je ovaj lokalitet

predstavljao visinsko gradinsko naselje. O njegovom

izuzetnom geostrateπkom poloæaju moæe se uvjeriti

svaki putnik-namjernik kada s dubovaËkog breæuljka, a

osobito s vidikovca braniË-kule, osmotri grad Karlovac

i πiroku okolicu na koju se pruæa prekrasan pogled.

Stari grad Dubovac: keramiËka lula iz sloja 16. stoljeÊa Pogled na objekt iz kasnog bronËanog doba te na uËvrπÊivanje ruba prapovijene gradine paljenjem drvenih greda i gline

ISTRAÆIVANJA

GLAS 35

GLASNO I JASNO

NACRTI IZ KARLOVA»KOG GRA–EVINSKOG

PODUZEΔA ”ING. NIKOLA MARIΔ” - PROZOR U

MODERNISTI»KU IZGRADNJU IZME–U DVA

SVJETSKA RATA

IGOR »ULIG

stana te ih poklonili Muzeju krajem 1980-ih. Izvedeni

su olovkom i tuπem na paus-papiru te pruæaju opseæan

uvid u djelatnost MariÊeve graevinske tvrtke, koja je

predvodila u ovdaπnjoj izgradnji u razdoblju od 1932.

do 1943. godine. Osim MariÊa, nacrte tvrtke potpisuje

i petnaestak drugih, zasad neidentificiranih, inæenjera.

Zbirka nacrta i planova Gradskog muzeja Karlo-

vac sadræi 614 graevinsko-arhitektonskih nacr-

ta i listova izraËuna iz karlovaËkog graevinskog

poduzeÊa „Ing. Nikola MariÊ“. RijeË je o radnim mate-

rijalima koji su pristigli iz doma Nikole MariÊa (stan u

ul. –uke BencetiÊa 5), gdje su ih zatekli novi vlasnici

KuÊa ©ibenik (1938), Karlovac, skica uliËnog proËelja

ISTRAÆIVANJA

GLASNO I JASNO

36 GLAS

Nikola MariÊ roen je 1886. godine u KostajniËkom

Majuru. Nakon πto je 1921. diplomirao na TehniËkoj vi-

sokoj πkoli u Pragu, u Kostajnici osniva i svoje prvo

graevinsko poduzeÊe. Prema prouËenom uzorku nacrta

u GMK, od kojih je najstariji iz 1923. godine, isprva se

gotovo iskljuËivo bavi hidrogradnjom i niskogradnjom,

a takoer je i jedini potpisani projektant. Godine 1932.

zapoËeto karlovaËko razdoblje obiljeæava πirenje kruga

suradnika i podruËja gradnje: stanogradnja, industrijska

i javna gradnja. Nadalje, MariÊ, Ëije poduzeÊe je nacio-

nalizirano u FNRJ, odlazi u Zagreb i radi u Ministarstvu

graevine te u nekoliko graevinskih poduzeÊa, a u vri-

jeme gradonaËelnika VeÊeslava Holjevca, rukovodi inve-

sticijskom izgradnjom. Umire 1981. godine u Zagrebu.

Premda je, osobito nakon prijelomne knjige Tomisla-

va Premerla Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva

rata (Zagreb, 1990, MH), hrvatski znanstveno-struËni

diskurs o modernoj arhitekturi priliËno dobro razvijen,

pa je 2007. godine iziπla i prva antologija u uredniπtvu

Darje RadoviÊ MaheËiÊ (Moderna arhitektura u Hrvatskoj

1930-tih, Zagreb, IPU i ©K), zasad ni u ovim knjigama ni

u periodici nema niti jedne reference o Karlovcu. Projekt

zapoËet ove godine u Gradskom muzeju Karlovac pod

naslovom „Nacrti iz karlovaËkog graevinskog poduzeÊa

„Ing. Nikola MariÊ“ - prozor u modernistiËku izgradnju

izmeu dva svjetska rata“ stoga je, nimalo uranjena,

prilika da se kroz izloæbu i prateÊe publikacije, i Karlovac

ukljuËi u ovaj diskurs. ©toviπe, prezentacija graditeljske

ostavπtine MariÊeve tvrtke nalaæe pribliæavanje, u praksi

uglavnom odvojenom, diskursu industrijske baπtine u

kojem se, naprotiv, Karlovac istiËe objavljivanjem pr-

vog sustavnog pokuπaja prezentacije svoje i nacionalne

baπtine (zbornik Grad za 21. stoljeÊe, Druπtvo arhiteka-

ta, graevinara i geodeta, Karlovac 2001).

Naime, MariÊ i njegova tvrtka potvrdili su se u hidro-

gradnji (utvrivanje obale rijeke Korane za kupaliπte

gradskog πportskog kluba u Karlovcu), niskogradnji

(rekonstrukcija banskog puta Karlovac-Ozalj-Brod na

Kupi) i visokogradnji (izgradnja dalekovoda Vrbovsko-

Karlovac), nadogradnji industrijskih kompleksa (koæara

Alekse Podvinca, benzinska crpka predviena za Zrinj-

ski trg, oboje u Karlovcu), izgradnji javnih graevina

(πkola u Mrzlom Polju, crkva i trænica u Dugoj Resi,

neizgraeno kupaliπtu u zaljevu Slanica, Murter) i prak-

tiËki svih tipova stambene, tj. stambeno-poslovne iz-

gradnje (poluugraena najamna uglovnica dr. ©ibenika

u ulici –uke BencetiÊa, ugraena najamna kuÊa Boπka

VukoviÊa u ZajËevoj, samostojeÊi ljetnikovac Alfreda Sc-

hlichta u Ozlju u ulici Zrinskih i Frankopana, ugraena

vila JakuliÊ u KurelËevoj ulici, tzv. ljetnikovaËkoj zoni

Karlovca). To su tek primjeri panorame s oko 120 veÊih

i manjih projekata (neπto manje od pola su adaptacije

postojeÊih zgrada), koja se nadalje proteæe i do Dvora

na Uni, Kostajnice, Ogulina…

Ovako razgranata djelatnost ukazuje na znaËajna

obiljeæja kulturno-povijesnog trenutka: istovremeno s

MariÊem u Karlovcu su aktivni Dragutin Dvornik, Filip

KuÊa Lipke, Karlovac, idejna skica

ISTRAÆIVANJA

GLAS 37

GLASNO I JASNO

Heksch i Branko PetroviÊ, uglavnom praπki studenti

graevine roeni izmeu 1880. i 1886, a meuratna

izgradnja Karlovca gotovo je posve u rukama tih

domaÊih/udomaÊenih arhitekata, te praktiËki zatvorena

za pridoπlice iz tada stasale „zagrebaËke πkole arhitek-

ture“, koji su i neπto stariji (MariÊ je svega 12 godina

mlai od glasovitog Viktora KovaËiÊa). Ipak su elementi

„Novog graenja“, osobito u sluËaju MariÊeve tvrtke,

vrlo dosljedno primijenjeni.

Neki primjeri, poput crkve sv. Antuna u Dugoj Resi

(1934), pokazuju da je projektant predlagao i ogoljeli

stereometrijski rjeËnik usporedno s ostvarenim prijedlo-

gom koji ima mjeru referentnosti na povijesne stilove.

Zadaci postavljeni ovim autorima katkad su jako deli-

katni te su postali prijeporno, ali istaknuto, obiljeæje

Karlovca. Naime, tridesetih godina se nastavlja veÊ

otprije zapoËeti proces uklanjanja bastionskog susta-

va renesansnog grada-tvrave, pa nova jugozapadna

fasada povijesne jezgre, zapremajuÊi pravilne poteze

nekadaπnjih bedema i poligone bastiona, postaje jed-

nokatni niz najamnih kuÊa, meu njima i MariÊevih.

Posve modernistiËki oblikovane, zgrade su takoer i

oËitovanje novih industrijskih tehnologija u stanograd-

nji (armature) - kao u sluËaju veÊ spomenute uglovnice

©ibenik (1938). ZnaËajni su i graditeljski pomaci nastali

u okrilju industrijske izgradnje: radniËke kuÊe projekti-

rane za Dugu Resu (1942) donose koncepciju jednosob-

nog radniËkog stana koji svejedno nudi visok standard

higijene i æivotnih uvjeta: istiËu se velike kupaonice s

prozorima na uliËnu i dvoriπnu fasadu! Kao napredna

koncepcija industrijske, ali i socijalne organizacije, oËi-

tuje se zdruæivanje upravne zgrade i radniËkog doma u

tvornici koæe Alekse Podvinca (1944): direktorov ured je

u prizemlju, odmah do trijema za bicikle i svih ostalih

ureda, a u podrumu su smjeπteni tuπevi, dok je na pr-

vom katu radniËki restoran.

Danas je veÊina gradnji MariÊeve tvrtke joπ u vrlo solid-

nom stanju, aktivni dio urbane matrice, Ëak i u joπ do-

nekle postojeÊoj paradigmi industrijskog i stambenog

susjedstva.

KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKA

PRIPREMA GRA–E ZA IZLOÆBU

Za ovu izloæbu posveÊenu karlovaËkoj moder-

ni odabrano je iz muzejske zbirke 69 nacrta koji Êe

predstaviti odabrane projekte na podruËju javne,

KuÊa VukoviÊ, Karlovac, detalj jarbola na proËelju

Crkva sv. Antuna, Duga Resa, perspektiva

ISTRAÆIVANJA

GLASNO I JASNO

38 GLAS

stambene, infrastrukturne i industrijske izgradnje.

Prije izlaganja grau je potrebno pripremiti. Pripremne

radnje ukljuËile su izradu zaπtitnih arhivskih kutija u

koje je smjeπtena cjelokupna graevinska dokumenta-

cija zbirke. Kutije su naËinjene od bezkiselinskih karto-

na kojima proizvoaËi najavljuju viπestoljetno trajanje,

naravno, budu li pritom i drugi mikroklimatski uvjeti

zadovoljeni. Odabrani nacrti su joπ k tome oËiπÊeni

pomoÊu spuæve od sirovog kauËuka i absoren gumi-

com, potom su oni s tvrdokornim pregibima „relaksi-

rani“ (postupno navlaæeni) otopinom vode i alkohola,

Ëime se graa ujedno i dezinficira. Naime, i mikoorga-

nizmi su uzroËnici propadanja papira. Dijelovi koji ne-

dostaju nadomjeπtaju se tzv. japanskim papirom koji

je, u kontekstu najdelikatnijih konzervatorsko-restau-

ratorskih djelatnosti, dobrano „osvojio Zapad“. Nakon

suπenja i ravnanja slijedi opremanje nacrta prozirnim

poliesterskim melinex koπuljicama, Ëime je ova krh-

ka graa postala prikladnija za izlaganje buduÊi da je

izbjegnut izravni dodir pri rukovanju s izvornicima te

smanjen nepovoljan utjecaj mikroklime na njih.

Ovo je tek pregled najvaænijih postupaka prema

izvjeπÊu Velimira Mikca, licenciranog izvoaËa rado-

va. Cjelovita dokumentacija izvrπenih konzervatorsko-

restauratorskih zahvata takoer je dio zaπtite nekog

predmeta. BuduÊe generacije imat Êe zacijelo i nove

tehnologije pa Êe za njihove intervencije na grai biti

vaæno znati πto je poduzeto 2009. i 2010. godine.

Takoer, istodobno s postupcima digitalizacije i kata-

logizacije, zbirka Êe na ovaj naËin postati podatnija i za

druge istraæivale i njihova iπËitavanja ovog segmenta

karlovaËke povijesti.

Kupaliπte, Murter, tlocrt prizemlja (neizvedeno)

ISTRAÆIVANJA

GLAS 39

GLASNO I JASNO

GALERIJSKI ODJEL GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC

RESTAURACIJA PORTRETA ALOISA DUQUENOISA

ZORAN DURBIΔ I SILVIJA HULJINA

Slika je prije odlaska na restauraciju bila u izrazito

loπem stanju. S obzirom da platno nije preparirano

klasiËnom tutkalno-krednom preparacijom, veÊ je

samo tutkaljeno, nedostatak preparacije je i uzroko-

vao oπteÊenje, tj. gubitak slikanog sloja u velikom po-

stotku. Preostali dio slikanog sloja se iznimno slabo

dræao za nosioca, te bi i vrlo malo djelovanje na boju

bilo dovoljno da otpadne. Platno je takoer bilo u

Krajem 2009. godine zavrπeni su radovi na resta-

uraciji slike Portret Aloisa Duquenoisa, rad nepo-

znatog autora, ulje na platnu, druga polovica 18.

stoljeÊa, 58,2x44,8, inv. oznaka G-220. Kao i na neko-

liko dosadaπnjih restauratorskih zahvata na oπteÊenim

djelima iz fundusa GMK-a, restauracija ove slike bila je

povjerena akademskom slikaru, konzervatorsko-resta-

uratorskom savjetniku Zoranu DurbiÊu.

Portret Aloisa Duquenoisa prije restauracije Portret Aloisa Duquenoisa nakon restauracije

RESTAURACIJA

GLASNO I JASNO

40 GLAS

izrazito loπem stanju, oksidirano, opuπteno i mlohavo,

s brojnim perforacijama, prljavπtinom, a mjestimiËno i

odvojeno od podokvira.

Zbog svih navedenih razloga sliku je prvenstveno tre-

balo konsolidirati, tj. uËvrstiti slikani sloj za nosioc,

a to je napravljeno otopinom Plexsisola u Acqaragiji.

Nakon suπenja premaza, slika je mogla biti skinuta s

podokvira. Upotrebljeni Plexsisol je termo aktivno lje-

pilo, koje optimalno djeluje kada se tretira toplinom,

te je zbog toga, slikani sloj upeglan jaËim pritiskom to-

plinskom πpahtlom. Osim πto je pojaËan proces ljeplje-

nja, ujedno su izravnavane neravnine slikanog sloja.

Nakon toga pristupilo se krpanju i ËiπÊenju. U per-

foracije je umetnuto adekvatno i grundirano platno

(intarzija), a spojevi nosioca s intarzijom spojeni su

Schvaspulverom (prahom za varenje - ljepljenje teksti-

la ) i elektriËnom iglom. Prljavπtina s platna uklonjena

je Wishab spuævom.

Nakon konsolidacije slikanog sloja (premazivanjem

i upeglavanjem), te krpanja perforacija i poderotine,

bilo je potrebno konsolidirati i nosioc. Da bi mu se

vratila ËvrstoÊa i elastiËnost, a ujedno popunio prostor

izmeu tkanja, na poleinu je πirokom πpahtlom uti-

snuta mjeπavina Plexstola - klucela - krede - celulozno

smolnog kita. Mjeπavina je utisnuta u strukturu rijet-

kog platna, a viπak s povrπine je uklonjen. Preko toga

je poloæen najprije tanki osam gr. japanski papir, koji

je πirokim kistom utisnut u platno, a na to je poloæen

silikonski papir. Tim postupkom slika je potpuno izrav-

nana, platno je ojaËano, dobilo je na elastiËnosti i

punoÊi, a ujedno je i prodiranjem utisnute mjeπavine

do slikanog sloja i on po drugi puta zaljepljen za nosi-

oc. Po zavrπetku ovog postupka slika je oËiπÊena etil-

nim alkoholom.

Sva podruËja na slici, gdje je nedostajao slikani sloj,

bilo je potrebno zakitati u ravninu, te na kitu imitira-

ti strukturu slikanog sloja, πto je uËinjeno celulozno

smolnim kitom. BuduÊi da je slika (nosioc) pretrpio

mnoga oπteÊenja, podstavljen je novim platnom.

Poleina slike premazana je termo aktivnim ljepilom

Beva. Novo laneno platno napeto je na radni okvir te

dva puta premazano ljepilom, a slika je potom napeta

i na novi podokvir. Slikani sloj obnovljen je uz pomoÊ

akvarel boja i damar laka, te retuπiran uljnim i mastiks

lazurama.

RESTAURACIJA

GLAS 41

GLASNO I JASNO

AKVIZICIJE GALERIJSKOG ODJELA 2009. - 2010.

GODINE

SILVIJA HULJINA

Gradskom muzeju Karlovac jedan rad, najËeπÊe po nji-

hovom vlastitom izboru, a ponekad kustos i voditeljica

Galerije imaju moguÊnost izbora. Na takav su naËin

pristigli sljedeÊi radovi:

- Ana Feiner Æalac, Nedovrπena poslovica, solopress na

papiru, 2005, 100x70 cm, inv. broj G-10669

- Ivana Oæetski, Sjene iz ateljea, print na platnu, 2007,

80x100 cm, inv. broj G-10712

- Vesna PavlakoviÊ, SuzvuËja 2009, br XVIII, kombinira-

na tehnika, 2009, 66x51 cm, inv. broj G-10714

- Stipe Golac, Kameni cvjetovi, akrilik, 2009, 100x100

cm, inv. broj G-11041

- Mario KuËera, Soba 23, Hotel Consul, Split, ink jet

print, 2006, 60x74 cm, 3/10, inv. broj G-11042

Galerijski odjel Gradskog muzeja Karlovac tijekom

2009. i 2010. godine obogaÊen je s Ëak 12 novih,

uglavnom darovanih, slika. Tri rada otkupljena

su planski, sa ciljem da upotpune dosadaπnji fundus

utemeljen na djelima umjetnika koji su biografski ili

opusom vezani uz Karlovac:

- Viπnja ErcegoviÊ, Otapanje snjega, 1956, ulje na plat-

nu, 65x100 cm, inv. broj G-10668

- Franjo Koren, Rublje u dvoriπtu, ulje na platnu, 1966,

90x62 cm, inv. broj G-10713

- Alfred Krupa, Paukova mreæa, strugani tuπ, 1962,

34,5x49,5 cm, inv. broj G-10715

Nakon izloæbe u Galeriji „Vjekoslav Karas“, umjetni-

ci u pravilu poklanjaju i ostavljaju u trajno vlasniπtvo

Viπnja ErcegoviÊ, Otapanje snjega, 1956, ulje na platnu, 65x100 cm, inv. broj G-10668

AKVIZICIJE

GLASNO I JASNO

42 GLAS

- Boris Kugler, Veduta, ulje na platnu, 2007, 70x50 cm,

inv. broj G-11043

- Ivana PuljiÊ, Polazak iz grada, kombinirana tehnika,

vosak na drvu, 2009, 60x62 cm, inv. broj G-11658

Dva rada pristigla su kao poklon gospoe Vere MihaliÊ,

kojoj ovo nije prvo takvo darivanje Gradskog muzeja

Karlovac. Kao povjesniËarka umjetnosti i osoba koja je

najveÊi dio æivota provela u Parizu druæeÊi se s broj-

nih umjetnicima, pokazala je osobiti senzibilitet i na-

klonost upravo prema karlovaËkom Gradskom muzeju

poklonivπi mu 2009. godine sljedeÊe radove :

- Slavko ©ohaj, naslov nepoznat, tempera na papiru,

1980.(?), 48x32,5 cm, inv. broj G-10670

- Ivan LovrenËiÊ, Portret æene, olovka na papiru, 1959,

61x49,5 cm, inv. broj G-10671

Franjo Koren, Rublje u dvoriπtu, ulje na platnu, 1966, 90x62 cm, inv. broj G-10713

Alfred Krupa, Paukova mreæa, strugani tuπ, 1962, 34,5x49,5 cm, inv. broj G-10715

AKVIZICIJE

GLAS 43

GLASNO I JASNO

NOVE AKVIZICIJE ODJELA DOMOVINSKOG RATA

RUÆICA STJEPANOVIΔ

Varaædinu. Na prostor Turnja dopremljen je i postav-

ljen uz pomoÊ pripadnika 33. inæ. br. HV-a iz Karlovca.

Porijeklo: SSSR

Duljina: 6,20 m

©irina: 3,27 m

Visina: 2,35 m

Masa: 36 000 kg

Posada: 4 Ëlana

Motor: V55

Snaga motora: 427 kw, pri 2.000 obr/min

Brzina: 50 km/h

Borbeni radijus: 500 - 715 km

Naoruæanje: top D-10T2S, kalibra 100 mm, spregnuta

strojnica PKT od 7,62 mm i PAM DSK od 12,7 mm

Borbeni komplet: 43 granata, 3.500 metaka 7,62 i 300

metaka 12,7mm

TvorniËki broj: H02GT4395P.

Haubica M115 203 mm Inv. br. GMK-IKMP-10514

Hrvatska vojska je ovaj tip haubica zarobila nakon pre-

uzimanja vojarni bivπe JNA, onesposobljene za bojno

djelovanje. Za dvadesetak dana haubice su osposo-

bljene i poslane na bojiπta kod Pisarovine na Kupi i na

Baniji. Dio njih je kasnije prebaËen na istoËno - slavon-

sko bojiπte. Pod zapovjedniπtvom OZ Karlovac je od

28. listopada 1991. djelovala bitnica ovih haubica na

poloæajima u Gornjoj Jelsi kod Karlovca.

Dio zbirke Domovinskog rata, koji je izloæen na

prostoru nekadaπnje vojarne na Turnju, upotpu-

njen je proπle godine s tri nove, vrlo vrijedne i

zanimljive akvizicije. RijeË je o donaciji Ministarstva

obrane RH: tenk T-55 A SA M67 (S), haubica M115 203

mm i zrakoplov MIG 21 bis L-17. Posjetiteljima smo

ih prezentirali 7. listopada 2009. godine, u povodu

obiljeæavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske.

Tenk T-55 A SA M67 (S)Inv. br. GMK-IKMP-10513

Sovjetski srednje teπki tenk T-55 je poboljπana verzija

modela T-54. Bio je najrasprostranjeniji tenk u vojsci

JNA. T-54 i T-55 su uvedeni u naoruæanje JNA nakon

ponovne uspostave odnosa sa SSSR-om. Zbog brojno-

sti, upravo je T-55 bio najkoriπteniji tenk u ratovima

na podruËju bivπe Jugoslavije. Hrvatska vojska je do

veÊe koliËine tenkova doπla nakon osvajanja vojarne u

Sovjetski srednje teπki tenk T - 55

AKVIZICIJE

GLASNO I JASNO

44 GLAS

Porijeklo: SAD,1939.

Kalibar: 203,2 mm

Masa: 14 528 kg

Broj æljebova u cijevi : 64

NajveÊa duljina trzaja cijevi: 1 778 mm

Duljina: 10 972 m

Duljina cijevi: 5,14 m

Maksimalna brzina paljbe: 1 granata/min

Efektivan domet: 16 800 m

Posada: 14

Zrakoplov MIG 21 bis L-17

Inv. br. GMK-IKMP-10680

Borbeni viπenamjenski lovaËki zrakoplov jednosjed os-

posobljen je i za napade na ciljeva na zemlji.

Zrakoplov je oboren tijekom borbenog djelovanja u

vojnoj operaciji “Bljesak”. Nosi oznaku 21. Eskadrile

Haubica 203 mm na poloæaju na Jelsi 1991.

Haubica 203 mm na Turnju

lovaËkih zrakoplova (21 ELZ) osnovane su 1992. godine

pod imenom I. lovaËka eskadrila. Zrakoplov je za izla-

ganje pripremio Zrakoplovno-tehniËki centar, Zagreb.

ProizvodaË: Mikojan-GurjeviË, SSSR

Prvi let: 14. lipnja 1956.

U uporabi od: 1959.

NajveÊa brzina: 2 230 km/h

Raspon krila: 7,15 m

Povrπina krila: 23 m2

Duæina: 15,76 m

Visina: 4,12 m

Dolet: 500 km

Teæina zrakoplova: 5 350 kg

Maksimalna teæina: 9 660 kg

Motor: jedan turbo-mlazni motor od 70 kN Mikojan-

GurjeviË

TvorniËki broj: 126/75092205.

MIG u Zrakoplovno-tehniËkom centru u Zagrebu prije obnove

AKVIZICIJE

GLAS 45

GLASNO I JASNO

MIG 21 bis na Turnju

AKVIZICIJE

GLASNO I JASNO

46 GLAS

Ivana Oæetski, PARALLEL TRIPPGALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

13. svibnja - 3. lipnja 2009.

ALEKSANDRA GORETA

U Galeriji „Vjekoslav Karas“, 13. svibnja 2009. go-

dine otvorena je izloæba radova autorice Ivane

Oæetski.

©kolu za primijenjenu umjetnost i dizajn, slikarski odjel,

zavrπila je u Zagrebu, u klasi prof. Danijela ÆabËiÊa.

Godine 1998. diplomirala je na Akademiji likovnih

umjetnosti u Zagrebu, nastavniËki odjel, smjer slikar-

stvo, u klasi prof. Eugena Kokota. »lanica je Hrvatskog

druπtva likovnih umjetnika (HDLU) i Hrvatske zajednice

samostalnih umjetnika (HZSU). Do sada je izlagala na

14 samostalnih i oko 30 skupnih izloæbi. U Galeriji je

predstavila Ëetiri video rada i tridesetak slika. Izloæba

pod nazivom Parallel tripp obraivala je fenomen sje-

ne kojom se autorica bavi veÊ nekoliko godina. Zbog

specifiËnosti medija izloæbu je pratio DVD katalog.

Predgovor katalogu izloæbe napisala je voditeljica Ga-

lerije „Vjekoslav Karas“ Aleksandra Goreta.

Ivana Oæetski, Sjene iz ateljea, print na platnu, 80x100 cm, 2007, inv. broj G -10712

IZLOÆBE

GLAS 47

GLASNO I JASNO

IRANSKI UMJETNICI U KARLOVCUGALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

lipanj 2009.

ALEKSANDRA GORETA

Kulturnu ponudu grada Karlovca proπlog su lipnja

obogatili “Dani iranske kulture”. Tom su prili-

kom KarlovËani i njihovi gosti imali priliku sa-

znati neπto viπe o kulturi te, za veÊinu nas, egzotiËne

i daleke zemlje. Galerija “Vjekoslav Karas”, u suradnji

s Gradom Karlovcem, Iranskim kulturnim centrom iz

Zagreba i Melal centrom, ugostila je izloæbu Ëetvori-

ce iranskih umjetnika. Bila je to ujedno i prva izloæba

meunarodnog karaktera u 2009. godini. KarlovaËkoj

likovnoj javnosti predstavljeni su radovi Ali Asghar Ab-

doli Ghamsarya, Bahman Sharifiia, Slaheddin Allamaza-

de i Farahnaz Yekta. Bilo je izloæeno ukupno Ëetrdeset i

sedam radova raenih u razliËitim likovnim tehnikama.

Pored vizualnog podraæaja, KarlovËani su, druæeÊi se

s iranskim umjetnicima, imali priliku degustirati i jela

tradicionalne iranske kuhinje.

Detalj s otvorenja izloæbe u Galeriji ”Vjekoslav Karas”

IZLOÆBE

GLASNO I JASNO

48 GLAS

Osvrt na KLS 2009. godine

©TO JE NOVO NA KARLOVA»KOJ LIKOVNOJ SCENI? ALEKSANDRA GORETA

KarlovaËki likovni susreti tradicionalna su manifesta-

cija karlovaËke likovnosti, kojom se svake godine

obiljeæava Dan Grada Karlovca. Ova izloæba doprinos

je karlovaËkih umjetnika proslavi roendana naπega grada.

Njezina posebnost leæi u tome πto rame uz rame sudjeluju

profesionalci i amateri: slikari, kipari, keramiËari, koncep-

tualni umjetnici i mnogi drugi. Ovim konceptom prati se iz

godine u godinu napredak i pojave u karlovaËkom likov-

nom stvaralaπtvu. Ozbiljnost izloæbe garantira i Ëinjenica

da su radovi pomno æirirani, filtrirani i izabrani.

Uzevπi u obzir tradiciju i zametke, moæemo zakljuËiti

kako je u Karlovcu susret s likovnoπÊu, zapravo susret s

pejzaæom kao vjeËnom temom. TreÊina od pedesetak au-

tora odabrala je pejzaæ kao glavnu temu. Time su pokaza-

li kako se temeljna likovnost joπ uvijek studira uz obale

naπih rijeka. Æivopisne i prekrasne karlovaËke rijeke nisu

zaokupila samo danaπnje umjetnike veÊ i generacije onih

po kojima je Karlovac bio prepoznat na nacionalnoj razini.

Ono πto autore u interpretaciji ovog vjeËnog i neiscrpnog

vrela Ëini razliËitima, je odabir likovne tehnike i kvaliteta

izvedbe. Ostatak autora priklonio se istraæivanju medija i

tema, koje su stvar proizvoljnih interesa. Ovdje moæemo

uoËiti cijeli niz originalnih interpretacija i ideja ohrabre-

nih eksperimentom. Posebnu skupinu na ovoj izloæbi Ëine

keramiËari i autori skulptura. Oni omoguÊuju da se ova

izloæba otme kontroli, te da njihovim djelima Galerija do-

bije karakter nekog virtualnog prostora. Sve te skupine

umjetnika predstavljaju presjek karlovaËke likovnosti oku-

pljene na jednom mjestu.

S obzirom da okupljaju toliko razliËitih autora, KarlovaËki

likovni susreti izloæbeni je dogaaj pun kontrasta i suprot-

nosti. Oni autorima pruæaju priliku da se usporede s dru-

gima, otkriju neπto novo i usavrπe rad. Za promatraËa ova

izloæba nudi sve ono πto Karlovac u likovnom smislu

posjeduje, posve otvoreno, bez cenzure, dopalo se

to vama ili ne.

IZLOÆBE

Katalog izloæbe ”KarlovaËki likovni susreti 2009”.

GLAS 49

GLASNO I JASNO

Vesna PavlakoviÊ, SUZVU»JA 2009.

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

23. rujna - 14. listopada 2009.

SILVIJA HULJINA

Nakon kratke ljetne stanke jesen je u Galeriju

„Vjekoslav Karas“ ponovno vratila programske

izloæbe. Dana 23. rujna otvorena je izloæba aka-

demske slikarice Vesne PavlakoviÊ.

U rodnom Zagrebu zavrπila je Akademiju likovnih

umjetnosti diplomiravπi 1982. godine u klasi profesora

Nikole Reisera. Putovanja i susreti s ljudima nauËili su

je osluπkivanju svijeta oko sebe.

Sudjelovala je na brojnim samostalnim i skupnim

izloæbama u zemlji i inozemstvu, a Karlovcu se, izmeu

ostaloga, predstavila kao sudionica Hrvatskog trijena-

la akvarela gdje je osvojila Veliku nagradu Trijenala.

SuzvuËja 2009. donose nam ukupno trideset i dva

djela, raena u kombiniranoj tehnici¸ u kojima slika-

rica izraæava svoja duhovna propitivanja neminovno

proæeta s materijalnom zbiljom.

Predgovor katalogu izloæbe napisala je voditeljica Ga-

lerije „Vjekoslav Karas“ Aleksandra Goreta.

Vesna PavlakoviÊ na otvorenju svoje izloæbe u Galeriji ”Vjekoslav Karas”

IZLOÆBE

GLASNO I JASNO

50 GLAS

Mario KuËera, SOBEGALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

28. listopada - 18. studenog 2009.

SLIVIJA HULJINA

Uz brojne izloæbe slika, ponekad u Galeriji „Vjeko-

slav Karas“ imamo prilike uæivati i u umjetniËkoj

fotografiji. Listopad i studeni 2009. godine bili

su rezervirani za izloæbu slika fotografa Maria KuËere.

Ova gostujuÊa izloæba predstavila nam je crno-bijeli

fotografski ciklus „Sobe“, svojevrsni dnevniËki serijal

koji fotograf vodi od 2003. godine. Na izloæbi je prika-

zano ukupno dvadeset fotografija kojima se autor prvi

puta na ovaj naËin predstavlja karlovaËkoj publici.

Mario KuËera diplomirao je povijest na Filozofskom fa-

kultetu u Zagrebu. Radio je kao laborant i fotograf u

RepubliËkom zavodu za zaπtitu spomenika, surauje

na raznim projektima, a od 1996. godine fotograf je

i urednik tjednika „Gloria“. Sudjelovao je na brojnim

samostalnim i skupnim izloæbama. »lan je ULUPUH-a.

ZahvaljujuÊi upravo svom poslu, imao je priliku snimiti

ovaj serijal. Na brojnim poslovnim putovanjima uhva-

tio je trenutak vremena za sebe, i za promjenu stao

ispred vlastitog objektiva.

Predgovor katalogu izloæbe, u izdanju Moderne Galeri-

je u Zagrebu, napisao je Branko Franceschi, a u reali-

zaciji izloæbe u Galeriji „Vjekoslav Karas“ sudjelovala je

kustosica Galerijskog odjela Gradskog muzeja Karlovac

Silvija Huljina.

Mario KuËera, Silvija Huljina i Viπnja LasiÊ na otvorenju izloæbe foto-grafija u Galeriji ”Vjekoslav Karas”

IZLOÆBE

GLAS 51

GLASNO I JASNO

Stipe Golac, KAMENI CVJETOVI

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

2. prosinca 2009. - 5. sijeËnja 2010.

SILVIJA HULJINA

U prosincu 2009. godine otvorena je izloæba slika

akademskog slikara Stipe Golca Kameni cvjeto-vi. Akademiju primijenjenih umjetnosti zavrπio

je u Beogradu u klasi profesora Mihajla Petrova. Po

zavrπetku studija vraÊa se u rodnu Liku koja je za nje-

ga neiscrpno vrelo inspiracije. Svoje talente, znanja

i iskustva nije ograniËio samo na slikarstvo, bavi se

pedagoπkim radom i pisanjem aforizama. Iza njega

je sedamdesetak samostalnih i preko stotinu grupnih

izloæaba, brojni pedagoπki tekstovi i devet knjiga afo-

rizama. A ovaj vitalan sedamdesetogodiπnjak i dalje

stvara.

»etrdeset radova koliko je izloæio u Galeriji „Vjekoslav

Karas“ predstavlja bogatsvo svjetlosti, boje i gibanja.

U predgovoru kataloga izloæbe voditeljica galerije „Vje-

koslav Karas“ Aleksandra Goreta napisala je: „Radi se o energiËnom slikarstvu koje prπti temperamentom i nabojem. Stipe Golac tumaËi kako voli apstrakciju jer nije sputan i moæe slikati kako æeli... EnergiËno sli-karstvo zahitjeva energiËne likovne tehnike. Zato je njeænost poËetnih akvarela izblijedjela pred snagom akrilika i ulja, a energiËnim potezima, πirokim kistom, spontanim gestikulacijama, nastaju kameni cvjetovi“.

Stipe Golac, Kameni cvjetovi, akrilik, 100x100 cm, 2009, inv. broj G -11041

IZLOÆBE

GLASNO I JASNO

52 GLAS

PAINTING FOR JOY: NEW JAPANESE PAINTING IN THE 1990S

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

12 - 21. sijeËnja 2010.

ALEKSANDRA GORETA

Suradnjom Veleposlanstva Japana, Grada Karlovca

i Gradskog muzeja Karlovac, Galerija „Vjekoslav

Karas“ ugostila je izloæbu Painting for Joy: New Japanese Painting in the 1990s. Izloæbom je predstav-

ljeno devet autora s 31 radom. Predstavljeni autori

roeni su pedesetih godina proπlog stoljeÊa, u vrijeme

ekonomskog procvata Japana, πto je uveliko utjeca-

lo na njihov likovni izriËaj koji prerasta tradicionalne

okvire. Ovom izloæbom prikazan je njihov pokuπaj da

razviju umjetniËki izriËaj i æanr adekvatan vremenu u

kojem æive.

Izloæbu su otvorili veleposlanik Japana Yoshio Tamura,

gradonaËelnik Karlovca Damir JeliÊ i voditeljica Galerije

„Vjekoslav Karas“ Aleksandra Goreta. Priprema izloæbe Painting for Joy: New Japanese Painting in the 1990s u Galeriji ”Vjekoslav Karsa”

Japanski veleposlanik Yoshio Tamura i gradonaËelnik Karlovca Damir JeliÊ na otvorenju izloæbe u Galeriji ”Vjekoslav Karas”

IZLOÆBE

GLAS 53

GLASNO I JASNO

Boris Kugler, IZLOÆBA SLIKA

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

29. sijeËnja - 26. veljaËe 2010.

SILVIJA HULJINA

Ovogodiπnja „NoÊ muzeja“ poklopila se s otvo-

renjem izloæbe slika akademskog slikara Borisa

Kuglera, i na naπe veliko zadovoljstvo privukla

znatan broj posjetitelja.

Boris Kugler pripada mlaoj generaciji hrvatskih slikara.

Akademsku naobrazbu stekao je na zagrebaËkoj Likov-

noj akademiji, a πkolovanje je nastavio na Akademiji

vizualnih umjetnosti u nizozemskom gradu Enschedeu.

Karlovcu se predstavio s ukupno πezdeset i sedam re-

centnih radova, tematski podijeljenih u deset cjelina,

nastalih u periodu od 2007. do 2009. godine. Bogatim

i izraæajnim koloritom te ugodnom atmosferom, slike

osvajaju promatraËa na prvi pogled. Njegovo slikarstvo

teπko je svesti na jedan nazivnik. U osnovi joπ uvijek

figurativno, ono ipak kreÊe prema pojednostavljivanju

oblika, gubljenju obrisa, a u pojedinim slikama vidljiva

je teænja k apstrakciji.

Predgovor katalogu izloæbe napisala je kustosica Grad-

skog muzeja Karlovac Silvija Huljina.

Marina, ulje na platnu, 70x50 cm, 2008.

IZLOÆBE

GLASNO I JASNO

54 GLAS

Ivana PuljiÊ, IZLOÆBA SLIKA

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

17. oæujka - 14. travnja 2010.

SILVIJA HULJINA

Mlada splitska slikarica Ivana

PuljiÊ ovom se izloæbom prvi

puta predstavila karlovaËkoj

publici. ©kolovala se u Rimu na Acca-

demia di Belle Arti, gdje je 2000. godi-

ne diplomirala. Tijekom i po zavrπetku

πkolovanja izlagala je na brojnim izlo-

æbama u zemlji i inozemstvu, a danas

æivi na relaciji Split - Rim.

Predstavlja se s ukupno 34 djela raena

u kombiniranoj tehnici, vosak na drvu.

Pod jednostavnim nazivom kombinira-na tehnika, krije se Ëitav niz postupaka

i materijala koji zahtijevaju strpljenje,

preciznost i brzinu, kako bi u konaËnici

dobila efekt koji æeli. Bogatstvo materi-

jala i postupaka na kraju rezultira ma-

giËnim slikama realizma. Izloæeni radovi

nastali su tijekom posljednjih nekoliko

godina. Oni neπto stariji radovi, iz 2006.

i 2007. godine, prikazuju izrazitu pove-

zanost slikarice s materijalom u kojem

radi, te ona voskom prekriva skoro ci-

jelu sliku. S vremenom ta veza polako

popuπta te autorica naglaπava pojedine

segmente, Ëime slika dobiva na intenzi-

tetu, a vosak zapravo tek tada dobiva

na snazi i dolazi u prvi plan.

Predgovor katalogu izloæbe napisala je

kustosica Gradskog muzeja Karlovac

Silvija Huljina.

Ivana PuljiÊ, Polazak iz grada, kombinirana tehnika, vosak na drvu, 60x62 cm, 2009, inv. broj G -11658

IZLOÆBE

GLAS 55

GLASNO I JASNO

POSUDBA DJELA IZ GALERIJSKOG ODJELA

GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC

SILVIJA HULJINA

Fundus Galerijskog odjela Gradskog muzeja Kar-

lovac je neprocjenjivo umjetniËko blago koje se

Ëuva iza dobro zatvorenih vrata galerijskog de-

poa, bez stalnog postava i daleko od oËiju publike. To

je problem kojem se za sada, naæalost, niti ne nazire

rjeπenje. ToËno 1 043 umjetniËka djela, nastala u raz-

doblju od 18. do 21. stoljeÊa, Ëekaju neka bolja vre-

mena.

Upravo iz tog razloga osobito nam je drago kada se

prilikom priprema neke znaËajne izloæbe pokaæe inte-

res za to „naπe“ skriveno blago i predstavi ga se publi-

ci izvan Karlovca. Na takav je naËin, u vidu posudbe za

izloæbe u organizaciji zagrebaËkih muzejsko-galerijskih

i znanstvenih ustanova, u proteklih godinu dana neko-

liko umjetniËkih djela izaπlo iz mraka depoa.

Slika Otona Glihe, GromaËe, ulje na platnu, 1964,

63x160 cm, inv. oznaka G-165 bila je u proljeÊe 2009.

godine dio izloæbe Alternativni krajolici u hrvatskom slikarstvu 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeÊa. Izloæba je

bila postavljena u UmjetniËkom paviljonu u Zagrebu.

Autoprtret Huga LukπiÊa, ulje na platnu, 116,6x73,6 cm,

inv. oznaka G-614 iz davne 1894. godine, bio je dio

velike izloæbe Zagreb - München - Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu. Slika je

bila izloæena u UmjetniËkom paviljonu u Zagrebu tije-

kom prosinca 2009.

Na retrospektivnoj izloæbi, a ujedno i promociji mono-

grafije Ivan GeneraliÊ 1930 - 1945. autorice Svjetlane

Sumpor, tijekom sijeËnja i veljaËe 2010. godine u Hr-

vatskom muzeju naivne umjetnosti u Zagrebu bila je

izloæena i GeneraliÊeva slika Licitacija, ulje na platnu,

1936, 70x86,5 cm, inv. oznaka G-107, vlasniπtvo Grad-

skog muzeja Karlovac.

Nadamo se da Êemo ta, ali i brojna druga znaËajna

djela hrvatske umjetnosti, jednog dana moÊi predsta-

viti u Karlovcu, pred karlovaËkom publikom, u okviru

stalnog postava Galerijskog odijela Gradskog muzeja

Karlovac.

Oton Gliha, GromaËe, ulje na platnu, 63x160 cm, 1964, inv. broj G -165

Slika ”Licitacija” u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti u Zagrebu, krajnje desno

IZLOÆBE

GLASNO I JASNO

56 GLAS

IZLOÆBA ZLATNO TELE 2

U GRADSKOM MUZEJU SISAK

30. listopada 2009 - 20. sijeËnja 2010.

LAZO »U»KOVIΔ

Organizatori izloæbe: Gradski muzej Karlovac i Gradski muzej Sisak

Autor izloæbe i kataloga: Lazo »uËkoviÊ

StruËni suradnik: Zdenko Burkowsky

Likovna rjeπenja: Anita ©timac i Zdenko DuboveËak (Archi MANIA d.o.o.)

Izloæbu su omoguÊili: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske,

Grad Karlovac i Grad Sisak

Ova izloæba nastavak je projekta 501 idol i Zlatno tele koju su KarlovËani imali prilike vidjeti tije-

kom studenog 2008. godine, a s ciljem potica-

nja i popularizacije naπe prapovijesne baπtine. Okosni-

ca izloæbe je bogata zbirka glinenih idola iz Gradskog

muzeja Karlovac prikupljena na lokalitetu Turska Kosa,

Ëudesnom arheoloπkom nalaziπtu oko kojega je isple-

tena legenda o zlatnom teletu. Pored idola iz Gradskog

muzeja Karlovac bilo ih je i nekoliko iz Gradskog muze-

ja Sisak, Arheoloπkog muzeja Zagreb i Muzeja Moslavi-

ne iz Kutine. Koncepcija postave teæi, izmeu ostalog,

prikazu borbe svjetla i tame kao osnovnog religijskog

i filozofskog svjetonazora naπih predaka. Stoga je i

samo otvorenje upriliËeno uoËi 31. listopada, na dan

kada prema staroj europskoj tradiciji pobjeuju sile

mraka i zapoËinje zimska polovica godine. Prezentaci-

jom naπe izvorne baπtine suprotstavljamo se danaπnjoj

komercijaliziranoj NoÊi vjeπtica (Halloween).

Detalj s otvorenja izloæbe Zlatno tele 2 u Gradskom muzeju Sisak

IZLOÆBE

GLAS 57

GLASNO I JASNO

AUTOR O POSTAVU - ZLATNO TELE 2

ZDENKO DUBOVE»AK

Izloæbeni prostor Gradskog muzeja Sisak podijeljen

je na tri dijela: uski ulazni dio, bijeli i crni svijet.

Odnos suprotnosti, kao okosnica shvaÊanja druπtva

koje nam je ostavilo idole, izabran je kao glavni pro-

storni i likovni motiv. U najËiπÊem obliku on se mani-

festira kao crno naspram bijeloga, otvoreno naspram

zatvorenoga. Bijeli svijet je simboliziran bijelim plo-

hama poda, boËnim tekstilnim stijenama te bijelim

vitrinama, dok crni svijet sadræi te iste elemente u

crnoj boji. Odnos zatvorenosti i otvorenosti sugeri-

ran je nagnuÊem stijena od platna, pa su tako platna

bijelog svijeta otvorena prema visinama, dok platna

crnog svijeta natkriljuju posjetitelja smjeπtajuÊi ga u

„zatvoreni“, tamni prostor. Akcente u bijelom svijetu

predstavljaju sjene idola projicirane na bijela platna

s njihove straænje strane. U crnom svijetu, u zasebnoj

niπi, naglasak je na maketi zlatnog teleta, koje u ovom

odnosu ima lokalni, mitski karakter. Geometrija pro-

stora izloæbe je ukoπena, zaokrenuta, nepravilna kao

suprotnost danaπnjim kanonima ortogonalnog, funkci-

onalnog i ekonomiËnog.

Idejno rjeπenje izloæbenog prostora Gradskog muzeja Sisak za izloæbu Zlatno tele 2, detalj

IZLOÆBE

GLASNO I JASNO

58 GLAS

REFLEKSIJE NA “REFLEKSIJE IDOLA”

GORAN MAJETIΔ

Plesna predstava “Refleksije idola” u izvoenju

ansambla Plesnog centra “Studio 23”, premijer-

no je izvedena u Gradskom kazaliπtu “Zorin dom”

u Karlovcu 6. i 13. veljaËe 2010. Predstava u koreogra-

fiji Vere MitroviÊ Vrbanac i uz koreografsku asistenciju

Ivane RumenoviÊ pravo je scensko osvjeæenje. Pota-

knuta i nadahnuta spoznajom “da æivimo i pleπemo

danas, na mjestu gdje je u pradavno vrijeme æivjelo

ilirsko pleme Kolapijana”, predstava glazbom i plesom

priËa priËu o vienju æivota davnih predaka, o koji-

ma si postavljamo (sve) viπe pitanja, nego li moæemo

dobiti odgovora. U pripremi predstave “Studio 23” je

ostvario suradnju s Gradskim muzejom Karlovac, u ko-

jem se Ëuva najbogatija zbirka pretpovijesne figurativ-

ne umjetnosti u Hrvatskoj, koja potjeËe s arheoloπkog

nalaziπta Turska Kosa kraj Topuskog. Tamoπnji idoli

su, kako pretpostavlja voditelj istraæivanja, arheolog

i kustos Gradskog muzeja Karlovac Lazo »uËkoviÊ,

ostavπtina svetiπta drevnih Kolapijana. Suradnja an-

sambla i muzeja ogleda se i u izboru plesnih kostima,

koji prema zamisli kostimografinje Andrijane KrivdiÊ

RadoËaj odaju prepoznatljive umjetniËke motive s ilir-

ske keramike.

“Refleksije idola” predstavljaju zahtjevnu plesnu izved-

bu. Solisti Sanja Tek, Ivana RumenoviÊ i Leo PavlaËiÊ,

ali i ostatak plesne skupine u sastavu Andrijana KrivdiÊ,

Viktorija Paljug, Helena PlavetiÊ, Æeljka Car, Tamara

BareπiÊ, Kasija Vrbanac, Valentina ©krtiÊ i Marija Brckan

su na plesnom podiju jedan puni πkolski sat, izvodeÊi

na trenutke izuzetno teπke, ali stoga jednako tako doj-

mljive, pojedinaËne i skupne pokrete. I odabir glazbe

Vere MitroviÊ Vrbanac u suglasju je s duhovnom po-

zadinom predstave. Glazba iz majstorskih glazbaonica

Petera Gabriela, Zakira Hussaina i Johna McLaughlina

podarila je plesnom ansamblu onu finu nit vodilju koja

u plesu ne vodi samo tijela veÊ i srca plesaËa. U isto

nastojanje nadogradilo se i osvjetljenje scene “Zorin

doma” u reæiji dizajnera svjetla Roberta PavliÊa. Izrada

pozivnica i deplijana s kratkim biljeπkama o ansam-

blu, predstavi i Kolapijanima, te odliËnim fotografijama

Maje SpudiÊ, koja je i dizajnirala te tiskovine, vlastitim

snagama ostvario je Plesni centar „Studio 23“.

Valja dodati da su pokrovitelji ove plesne produkcije

“Studija 23” Grad Karlovac, KarlovaËka æupanija i kar-

lovaËka Tiskara “Lana”.

Detelj s plesne predstave Refleksije idola

GLAS 59

GLASNO I JASNO

ARHITEKTONIKA STOLARSKE OPREME

KARLOVA»KE FRANJEVA»KE CRKVE

PRESVETOG TROJSTVA I SAMOSTANA

IGOR »ULIG

Premda za nju do sada u literaturi nije iskazan

veÊi interes, stolarija u crkvi i samostanu karlo-

vaËkih franjevaca obimom i kvalitetom zasluæuje

struËni pregled. Kao πto biljeæi samostanska spome-

nica osnovana 1930. godine, oprema od hrastovine

u refektoriju i sakristiji djelo je Ivana Repara, stola-

ra i rezbara iz Slovenije, naËinjena za vrijeme sluæbe

gvardijana Klerencija KlariÊa (1930-1936). Nastavak je

to rada slovenskih majstora za karlovaËke franjevce,

uhodan u doba hrvatsko-kranjske provincije Svetoga

Kriæa (1814-1899) i joπ ranije, u stoljeÊima baroka. To

je ujedno i primjer svojevrsnog istrajavanja neostilova

u arhitektonici crkvene opreme. Klupe u brodu crkve

Presvetog Trojstva datira godina 1937., urezana na jed-

noj od njih. U njihovoj nabavci sudjelovali su donatori

za koje su pojedina mjesta bila rezervirana, o Ëemu

svjedoËi 15 saËuvanih (od nekadaπnjih 50) mjedenih

ploËica s imenima donatora. Pripisivanje ovih radova

takoer Ivanu Reparu, nadaje se kao vjerojatno. U cr-

kvi se takoer nalaze i dvije ispovjedaonice u kapeli

Sv. Antuna, te joπ dvije u Lurdskoj kapeli, gdje se k

tome nalazi i klecalo podno raspeÊa te red klupa.

Ovim radovima praktiËki je zavrπeno opremanje crkve

i samostana. „Sve su kompozicije (u refektoriju i sakri-

stiji) u slogu renesanse“, biljeæi samostanska spomeni-

ca prenoseÊi uobiËajenu terminologiju svoga vremena.

Navedeni stilski odabir, kakvim ga vidi samostanski

kroniËar, moæe se povezati s, u refektoriju (iznad vrata

u susjednu prostoriju) veÊ prisutnim, uljem na platnu

Alojzija Zorattija iz Maribora, signiranog 1907. godine,

Ëiji predloæak je Posljednja veËera Leonarda da Vinci-

ja. NemoguÊe je odrediti moæebitni utjecaj prethodne,

izgledom nepoznate, opreme od orahovine iz 1796.

godine. No, buduÊi da je joπ od doba historicizma, Raskoπna vegetabilna rezbarija na klupama u crkvi Presvetog Trojstva u Karlovcu - rad Ivana Repara iz Slovenije (1937)

PREDAVANJA

GLASNO I JASNO

60 GLAS

odabir povijeπÊu nadahnutog stila ne samo tumaËenje

u nekoj situaciji zateËenih povijesnih slojeva veÊ i kôd

za upisivanje druπtvenog poslanja, tako i karlovaËki

primjer treba tumaËiti u oba konteksta, zavrπno opisu

koji slijedi.

REFEKTORIJ

Oplata teËe uz zidove Ëetvero-travejnog, baËvasto

svoenog refektorija (14,17 x 6,95 m) s dubokim su-

svodnicama u koje su uklopljene prozorske niπe prema

atriju, odnosno hodniku, vrata na hodnik i njima susjed-

ni ormar. Iz arhitekture proizlazi ritam izmjene blagih

rizalita oplate ispod punih segmenata svoda, s osnov-

nom ravni ispod susvodnica, odnosno s uvuËenim dije-

lovima ispod prozorskih niπa. Ovakav trodjelni ritam se,

uz neke varijacije, nastavlja i duæ jedinstvene ravnine

kraÊih zidova, gdje je oplata viπa, a u sredini su uklo-

pljeni ormar (bliæe kuhinji), odnosno vrata u susjednu

prostoriju (ispod spomenute Zorattijeve slike).

Kao πto je uobiËajeno u povijesnim stilovima nadahnu-

toj produkciji 1930-ih godina, (neo)renesansna sastav-

nica koju spominje franjevaËka spomenica, zapravo je

tek dominanta u eklektiËnom tkanju izvedenom u pri-

liËno plitkom reljefu, πto ga Ëine kasetirano raπËlanjene

povrπine, (pseudo)pilastri, (pseudo)trabeacija i reljefi u

ukladama. Tijela pilastara utorena su trakama s veÊinom

jednostavno nanizanim ili isprepletenim geometrijskim

ornamentima, dok se u frizu izmjenjuju rombovi i kru-

govi s umetnutim glavicama cvijeÊa te okomiti razdjelni

urezi. Uz duæe zidove, odnos vodoravnih i okomitih Ëla-

nova „tektoniËki“ je Ëitak; uz kraÊe zidove, trabeacija je

„stlaËena“, pa se friz i zona kapitela preklapaju (denti vi-

jenca i vrhovi kapitela se susreÊu), na dente pak naljeæe

red (polu)ovula, uraslih u usku krunu zavrπenu nizom

astragala. Takoer, na stlaËenoj trabeaciji nadvratnika

æljebovi friza su zakriveni lisnatim ornamentima (kao

da su preneseni iz upraænjene metope), a pri njihovu

dnu kaplje (gutae) se naslanjaju poput resa. Posebni

naglasak daju crno obojani dijelovi: kapiteli raznolikih

vegetativnih oblika, s viπe ili manje izraæenim prizivom

na klasiËne redove i atika koju Ëini srediπnja kartuπa s

Kristovim monogramom, oblikovana kao πkoljka i pod-

boËena dvjema grotesknim ribama Ëiji hrptovi opisuju Refektorij franjevaËkog samostana - detalj zidne oplate

Refektorij franjevaËkog samostana - detalj vrata

PREDAVANJA

GLAS 61

GLASNO I JASNO

krivulju volute, dok su se u konkavno odrezane uglove

nadvratnika i dovratnika smjestili oveÊi rocaille orna-

menti, kakvi takoer tvore prelaz izmeu dovratnika i

rubova oplate. SliËan raspored voluta i rocaille orna-

menata, premda mnogo saæetijih, krasi okvir ormara na

suprotnom zidu, na kojem „stlaËivanje“ nije provedeno,

premda je prisutno na poboËnim dijelovima oplate. Is-

pod friza, iza prepuπtenih kaplji, reljefno je izrezbere-

na dovodjelna draperija. SliËna Ëetverodjelna draperija

ukraπava ormar uz vrata na hodnik, kao i kod prethod-

nog ormara, gdje prijelaz prema okolnoj oplati Ëine dva

sunËana kriæa Ëija je trapezoidno proπirena donja greda

postavljena na jednostavnu bazu. Reljefi u ukladama

podræavaju opÊi ritmiËki sklad, u izmjeni horizontalnih,

vertikalnih ili kriænih naglasaka. Ikonografski, klasiËni

dekor zdruæen je s krπÊanskim simbolima i nacionalnom

heraldikom.

Ispod spomenute atike s Kristovim monogramom, nala-

ze se vrata na Ëijoj ukladi je kriæ s ruæom. Lijevo i desno

od vrata su: koπarica s voÊem, odnosno vaza s voÊem

(kojim se gosti jedna ptica), potom kerubin sa svake

strane i, naposlijetku, okrunjeni hrvatski grb (lijevo),

ispod kojeg su buzdovan, maË i vijenac, odnosno lira

(desno). Na zidu prema hodniku, lijevo od vrata na hod-

nik, nakon vegetativnog maskerona slijedi grb Druæbe

„BraÊa hrvatskoga zmaja“, tzv. Sigismundov zmaj s re-

pom ovijenim oko vrata, zdruæen s hrvatskim grbom.

Na hrptu zmaja je akronim gesla druæbe P(ro) A(ris) E(t)

F(ocis) - za ærtvenike i ognjiπta - ukriæen s akronimom

BHZ. Uz koπÊice krila urezana su imena franjevaca-Ëla-

nova Druæbe: K(lemencija) KlariÊa, A(leksandra) Peteka

i J(Jurja, tj. –uke) BencetiÊa. Nadalje, lijevo do vrata je

maË poloæen na kriæ, s maslinovom granËicom i lentom

s natpisom „mir“, potom girlanda s voÊem i palmetom,

te orao. Desno od vrata, poboËno ormaru u niπi, je

grozd πipka, odnosno grozd groæa. Na sljedeÊem zidu,

na vratnicama ormara, je Kristov monogram (alfa) i

zdruæen s cvijeÊem, a zid prema atriju ukraπen je joπ

jednim grozdom, rocaille ribom i rogom obilja.

Ovaj ikonografsko-idejni sklop je, prema shvaÊanju

naruËitelja i autora, srastao s „duhom renesanse“ koji

svojedobno u historicistiËkom Karlovcu, kao i drugdje u

regiji, odreuje naËelni (neo)stilski izbor kod projektira-

nja πkola, a Ëest je i kod nekih drugih javnih graevina.

Bez obzira na kasni, posthistoricistiËki datum nastanka

i novi pristup povijesnim uzorima, klasiËnim rjeËnikom

proæeto stilsko tkanje u refektoriju evocira univerzalno

vaæeÊe kulturne tekovine, prisutne u ovdje aktualnoj

„kulturi stola“, kao i humanistiËki „duh vremena“ za-

interesiran za obrazovni, politiËki i gospodarski razvoj:

dakle kljuËne Ëinitelje u nacionalnim sintezama iz na-

ruËiteljeva vremena. Stvoreno je ozraËje prikladno za

redovnike, ali i laike zdruæene u promiπljanjima komu-

nalne i nacionalne stvarnosti.

SAKRISTIJA

U oplatu sakristije (587 x 643 cm) ugraene su tri is-

povjedaonice (lijevo do vrata s hodnika, u uglovima

desno od vrata u crkvu i onome njemu nasuprot), dva

ormara (lijevo od vrata u crkvu i uza zid nasuprot nji-

ma) i vjeπalica (desno od veÊeg ormara). Ispovjedaonice

su otvorene sprijeda, tek jedna pregrada s reπetkom

u ukladi odjeljuje sveÊenikovo sjedalo i klecalo. Arhi-

tektonika je sliËna onoj u refektoriju, uz neke inaËice:

zavrπni vijenac je zarubljen zupËastim kruniπtem (kao

protuteæa dentima), pregrade ispovjedaonica nose vaze,

reljefi u ukladama su jednoliËniji (oblikovani kao vije-

nac) odnosno iskljuËivo kristoloπke ikonografije (veliki

ormar). StlaËena trabeacija je i ovdje primijenjena na

najbogatije izvedenom Ëlanu, dakle, ormaru za crkve-

no posue, u gornjem dijelu πesterokrilnom, s reljefnim

nizom predmetnih (sidro i kriæ), zoomorfnih (orao i ja-Grb Druæbe ”BraÊa hrvatskog zmaja”

PREDAVANJA

GLASNO I JASNO

62 GLAS

nje) i vegetativnih (vinova loza i pπenica) kristoloπkih

simbola koji su simetriËno rasporeeni s lijeve, odno-

sno desne strane. Na atici dva lava podboËuju vinovom

lozom obavijeni kalvarijski breæuljak s raspeÊem, u koji

je takoer umetnut natpis: „pro antistite (predstojnik)

nostro Josepho“.

CRKVA

U crkvi Presvetog Trojstva nalaze se klupe oblikovane

kao prilagodba prevladavajuÊe baroknom ansamblu.

Ove Ëetverosjedne klupe rasporeene su uz bokove

crkvenog broda, bliæe svetiπtu, odnosno bliæe koru,

kao dvije sedmeroredne, tj. dvije osmeroredne skupi-

ne. Prema uzduænoj osi crkve, stranice klupa su bogato

ukraπene i razvedenog su obrisa. U okvirnu konstrukciju

umetnute su tri okomito rasporeene uklade raznolikog

obliËja; najgornja je dvostruko profilirana kartuπa (da-

kle pribliæno kriænog oblika), a najdoljnja je izvedena

iz pravokutnika Ëije su kraÊe stranice razvedene krivu-

ljama, kao i srediπnja traka koja ih povezuje. Uz dasku

sjedala je Ëetvrta, polukruæna uklada. „BarokizirajuÊi“

vegetativni ukrasi bujaju uz vanjske konkavne i kon-

veksne profile okvira. U doljnjim se ukladama izmjenju-

ju dva razliËita cvjetna uzorka u reljefu, dok je reljefni

simbol u gornjoj kartuπi jedinstven za svaku stranicu.

Svaka skupina ima i prednju pregradu s po tri okomito

rasporeene uklade koje ponavljaju (najgornja), odno-

sno suæavaju i poravnavaju (donje dvije) profile uklada

na stranicama sjedala. Meu 34 jedinstvena amblema

Klupe u crkvi Presvetog Trojstva

PREDAVANJA

GLAS 63

GLASNO I JASNO

(gornja uklada) tek je jedan koji se izravno odnosi na

franjevce, onaj gdje se ukriæavaju ranjena Spasiteljeva

ruka s stigmatiziranom rukom Franje Asiπkog, podno

kriæa u oblacima. Takoer, grb Zrinskih i Frankopana, Ëiji

kult je bio u srediπtu djelovanja Druæbe „BraÊa hrvat-

skoga zmaja“, na neizravan naËin biljeæi prisustvo ove

domoljubne organizacije.

InaËe, unutar ovog skupa amblema, zdruæivanje nije

strogo tematsko, no postoje Ëitljive tendencije. Naprijed

lijevo je pet razliËitih Kristovih monograma, kriæ s gra-

nËicom masline, hrvatski grb i veÊ spomenuti grb hrvat-

skih velikaπa. Naprijed desno, nakon franjevaËkog am-

blema, slijedi, kao jedini zoomorfni simbol Krista, riba,

potom kaleæ i kriæ, svaki za sebe ovijen vinovom lozom

(koja je simbol Krista i Crkve). IduÊi je „trijumfirajuÊi

kriæ“ (na globusu) kojega slijede ukrπteni kljuËevi (Raja)

kao joπ jedna referenca na crkvenu organizaciju (kojoj

su kljuËevi povjereni), izlazeÊe sunce (krπÊanstva), te ra-

stvorene stranice s deset boæjih zapovjedi. Straga lijevo,

nakon vage sa simbolima vrline i grijeha, nekoliko je

referenci na Sv. Bogorodicu: bezgreπno srce, ljiljan (lijer)

i zvjezdoliki buket Ëetiri ljiljana i Ëetiri ljubiËice. Uz po-

tonji zvjezdoliki simbol nalaze se i peterokraka zvijezda-

repatica (simbol utjelovljenja Sina) i πesterokraka zvijez-

da u prstenu (simbol OËevog stvaranja u πest dana). U

Detalji kartuπa na klu-pama u crkvi Presvetog Trojstva

posljednjoj grupi je „Jeruzalemski kriæ“, koji referira na

Stari i Novi zavjet te πirenje krπÊanstva, a isti sadræaj

nadopunjuju menora (simbol Starog zavjeta) i, zavrπno,

naselje πatora s totemom u sredini, a svaki Ëlan, kao

znak pokrπtavanja, nosi kriæ. Straga desno razabire se

tema Pasije i UskrsnuÊa: upraænjeni kriæ i tri Ëavla, k

Ëemu se moæe pribrojiti i referenca na hrastovo drvo

(prema predaji je od njega naËinjen kriæ pasije) i cvijet

(kao cvijet muËeniπtva). Sunce je simbol uskrslog Krista,

a njegovo svjetlo oznaËava upaljena zublja; Presveto

Srce Isusovo ovjenËano je trnovom krunom, a simbol

svete priËesti (kaleæ i hostija) ujedno je i simbola tajne

veËere. U ovoj grupi je urezana i datirajuÊa godina 1937.

Jednostavna klasiËna arhitektonika primijenjena je i u

oblikovanju Ëetiri ispovjedaonice, postavljene uza zido-

ve Lurdske kapele (sastoje se od po dva odjeljka) i ka-

pele sv. Antuna (sastoje se od po tri odjeljka). Doimlju

se kao standardni radovi iste provenijencije kao i ostala

drvena stolarija.

»lanak je neznatno izmijenjeni referat predavanja I. »uliga na znan-

stvenom skupu „350 godina prisutnosti i djelovanja franjevaca u Kar-

lovcu (1658. - 2008.)“, odræanom 01.10. 2008. u dvorani refektorija

franjevaËkog samostana u Karlovcu.

PREDAVANJA

GLASNO I JASNO

64 GLAS

CIKLUS PREDAVANJA O DOMOVINSKOM RATU I

NOVIJOJ HRVATSKOJ POVIJESTI

RUÆICA STJEPANOVIΔ

nice Hrvatskoga sabora odræane 8. listopada 1991. go-

dine u podrumu Inine zgrade u ©ubiÊevoj ulici u Za-

grebu, na kojoj su saborski zastupnici donijeli Odluku

o odcjepljenju i osamostaljenju Republike Hrvatske od

SFRJ. Ovo je bila prava prigoda da se podsjetimo ili

nauËimo kako je nastajala slobodna, suverena hrvat-

ska dræava.

TreÊe, posljednje predavanje u ovome ciklusu, pod na-

zivom „Karlovac listopad - prosinac 1991.“, odræali su

10. studenoga Dubravko HalovaniÊ, umirovljeni brigadir

HV-a i Ruæica StjepanoviÊ, kustos Odjela Domovinskog

rata. U ljeto 1991. godine JNA je krenula u otvoreni

sinkronizirani napad na svim bojiπtima u Republici Hr-

vatskoj s ciljem zauzimanja teritorija do zamiπljene crte

Virovitica-Karlovac-Karlobag. Karlovac se tada nalazio

na jednom od strateπkih smjerova na kojima je trebalo

presjeÊi Hrvatsku. Umirovljeni brigadir HV-a Dubravko

HalovaniÊ, izravni sudionik dogaaja, govorio je o kar-

lovaËkoj bojiπnici ujesen 1991. godine. Predavanje je

podijeljeno u nekoliko cjelina, a kako bi slika o tim

zbivanjima postala cjelovita, izlaganja su obogaÊena

zemljovidima, fotografijama, grafiËkim prikazima i krat-

kim filmovima.

Predavanja su privukla veliki broj posjetitelja, a osobi-

to nas raduje πto su najbrojniji bili uËenici osnovnih i

srednjih πkola.

Odjel Domovinskog rata Gradskog muzeja Kar-

lovac pripremio je tijekom 2009. godine ciklus

od tri predavanja tematski vezanih uz Domovin-

ski rat i noviju hrvatsku povijest. Predavanjima smo

æeljeli zainteresirati publiku svih generacija za ovu te-

matiku, osobito poticajno djelovati na mlae naraπtaje

koji ovakvim specijaliziranim predavanjima mogu na-

dopuniti veÊ steËena znanja buduÊi se teme predava-

nja nadovezuju na postojeÊi plan i program nastave

povijesti osnovnih i srednjih πkola. Osim toga, htjeli

smo suradnju muzeja i πkola uËiniti interaktivnom i

kontinuiranom te osnaæiti edukativnu ulogu muzeja u

naπoj sredini.

Predavanje „PoËeci otvorene agresije na Republiku Hr-vatsku“ odræao je u travnju dr. sc. Nikica BariÊ, znan-

stveni suradnik pri Hrvatskom institutu za povijest u

Zagrebu, mladi znanstvenik koji je kao podruËje svog

znanstvenog istraæivanja odabrao upravo noviju hrvat-

sku povijest. U predavanju je prikazano stanje u Jugo-

slaviji krajem 1980-ih godina, raspad vladajuÊeg Save-

za komunista Jugoslavije, prve slobodne viπestranaËke

izbore u Hrvatskoj, jednostranu uspostavu autonomije

Srba u Hrvatskoj, proglaπenje hrvatske samostalnosti

i poËetak otvorene agresije Jugoslavenske narodne ar-

mije i pobunjenih hrvatskih Srba.

Tema drugog predavanja koje je 6. lipnja 2009. odræao

dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-

dokumentacijskog centra Domovinskog rata, bila je

„PoËeci suvremene hrvatske dræave (od Memorandu-ma SANU 1986. do konaËnog osamostaljenja RH 8. listopada 1991.)“. Ovu temu smo izabrali prigodom

obiljeæavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske,

2009. godine navrπilo se 18 godina od povijesne sjed-

PREDAVANJA

GLAS 65

GLASNO I JASNO

Predavanje dr. sc. Ante Nazora (sasvim lijevo) u Gradskom muzeju Karlovac, 6. lipnja 2009. godine

PREDAVANJA

GLASNO I JASNO

66 GLAS

MULTIMEDIJALNA PREZENTACIJA ZBIRKE

RAZGLEDNICA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC

SANDA KO»EVAR

nom VraniÊem i tvrtkom Va-copy d.o.o. Uz Grad Kar-

lovac i Ministarstvo kulture RH sponzori su ©kolska

knjiga d.d. te KarlovaËka pivovara d.d. Multimedijalnu

prezentaciju zbirke razglednica pratit Êe i DVD izdanje,

a trajni smjeπtaj vjerojatno Êe naÊi u novom stalnom

postavu Muzeja.

Sama zbirka razglednica Gradskog muzeja Karlovac

broji neπto viπe od 1 000 primjeraka, od najstarije

kromolitografije H. Krapeka, poslane 1894., do ra-

zglednice crkve sv. Josipa na Dubovcu iz 1969. go-

dine. NajveÊi dio zbirke otkupljen je od privatnog

kolekcionara, dio je stigao manjim otkupima ili po-

klonima. ObuhvaÊa razglednice s podruËja KarlovaËke

æupanije, iako ima i razglednica s vizurama mjesta su-

Povodom Dana Gradskog muzeja Karlovac, 18.

prosinca 2009. godine, promovirana je multime-

dijalna prezentacija zbirke razglednica Gradskog

muzeja Karlovac autorice Sande KoËevar, viπe kusto-

sice Povijesnog odjela. Iako ovo nije prva multime-

dijalna prezentacija jedne zbirke Gradskog muzeja,

jer je 1999. godine na isti naËin predstavljena zbirka

starih fotografija karlovaËkih fotografa „Iz starih albu-

ma“, ovo je prvi put da se fundus doslovce pribliæava

publici izlaskom na ulicu. Naime, na izlogu knjiæare

©kolske knjige u RadiÊevoj ulici 7, postavljen je LCD

monitor osjetljiv na dodir, te svatko zainteresiran moæe

pritiskom prsta pregledati razglednice i/ili pronaÊi in-

formacije vezane uz njih. Pretraæivanje je jednostavno -

bilo prema nazivu mjesta

na podruËju KarlovaËke

æupanije, a kod grada

Karlovca i po Ëetvrtima/

ulicama, bilo prema iz-

davaËima razglednica, a

donosi i osnovne podat-

ke o mjestima, motivima

razglednica te o samoj

razglednici (naziv izda-

vaËa, putovala ili ne, inv.

oznaka). Osobita je vri-

jednost samog projekta

prilagoenost publici, jer

svatko, prema vlastitom

interesu, kreira svoju

izloæbu, koja svaki put

moæe biti drugaËija.

Projekt je izveden u su-

radnji s fotografom Gora-

PREZENTACIJE

GLAS 67

GLASNO I JASNO

sjednih æupanija (KraπiÊ, PribiÊ, Plitvice, Topusko...).

Razvrstane prema motivima, meusobno povezane

prostorom grada u vremenskom periodu koji obuhvaÊa

neπto manje od stotinjak godina, ocrtavaju vjerno sve

promjene - nestanke kuÊa, ulica, spomenika, nastanke

novih vizura s novim prolaznicima, sluËajno ili namjer-

no ulovljenim u objektiv fotoaparata.

Ne ulazeÊi u povijest medija (o tome veÊ postoji brojna

literatura, a naπiroko o tome priËa i N. PeriÊ u knjizi

Pozdrav iz Karlovca iz 2004. godine) ni intimna svje-

doËanstva poπiljatelja razglednica, zadræali smo se is-

kljuËivo, uz osnovne podatke o izdavaËima i prikaza-

nim mjestima, na dokumentarnoj vrijednost slikovnog

prikaza podastiruÊi oku gledatelja i ostavljajuÊi njego-

vom sudu ova svjedoËanstva o arhitekturi, urbanizmu,

gospodarskom, kulturnom, umjetniËkom i politiËkom

razvoju Karlovca i okolice.

Stare razglednice donose miris prohujalih vremena,

najbolje Ëuvaju naπ identitet, lik i duh grada i nje-

govu povijest. Motiv za sakupljanje razglednica je za-

sigurno njihova izuzetna privlaËnost kao dokumenta

odreenog razdoblja te viπe razina iπËitavanja: od

pruæanja uvida u povijest i presjek razvoja jednog me-

dija (dosega tadaπnjeg tiskarstva, tehnika, izdavaËa,

fotografa, opreme, tipova i formata papira), dokumen-

tarne vrijednosti koja zrcali proπlost mjesta i svjedoËi

o njegovim mijenama, do druπtvene, odnosno intimne

priËe na poleini, koja prenosi osobne poruke i uka-

zuje na tadaπnju kulturu opÊenja meu ljudima, a koja

neumitno iπËezava u vremenu sve bræe elektronske

razmjene poruka.

Razglednice pokazuju snimane objekte u najboljem

svjetlu, kako bi se svidjele potencijalnim kupcima -

od spomenika kulturne baπtine (dvoraca, crkava, pa-

laËa), objekata javne namjene (πkola, zgrada opÊine,

kina, kazaliπta, kupaliπta, hotela), industrijskih i vojnih

zgrada, do prirodnih ljepota - tokova rijeka, slapova...

Prema poznatoj frazi da grad koji nema svojih razgled-

nica, nije grad, i mala naselja i sela izdaju razglednice

koje obiËno prikazuju mjesnu crkvu, glavnu, Ëesto i

jedinu ulicu, trgovinu ili gostionicu, koje je poduzetni

vlasnik dao fotografirati i izraditi u obliku razglednice,

dajuÊi tako vaænost ne samo sebi veÊ i svom mjestu.

PREZENTACIJE

GLASNO I JASNO

68 GLAS

PREDSTAVLJANJE KARLOVCA U PRAGU NA 19.

GENERALNOJ SKUP©TINI ME–UNARODNOG

VIJEΔA ZA UTVRDE

IGOR »ULIG

razgraivanje tradicionalnih graditeljskih struktura u

ime nove gospodarske paradigme. Ono πto je zapoËe-

lo potpisivanjem peticije πto su je provodili Carlos i

Elizabeth Scheltema izraslo je u uzornu obnovu, 1991.

Pod sponzorstvom Grada Karlovca, 19. generalnoj

skupπtini IFC-a (International Fortress Council/

Meunarodno vijeÊe za utvrde), odræanoj 24.

listopada 2009. godine u Pragu u Republici »eπkoj,

prisustvovali su arhitekti Stjepan LonËariÊ, predsjed-

nik Nacionalne udruge za fortifikacije i dr. sc. Boris

Morsan, redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu

SveuËiliπta u Zagrebu, te autor ovog Ëlanka. Potonji je

dvojac dobio priliku uskom krugu Ëelnika europskih

nacionalnih udruga predstaviti Karlovac kao grad koji

se, mjerama obnove i promocije, sprema zauzeti svo-

je nedovoljno prepoznato mjesto u europskoj obitelji

gradova-zvijezda. Kao sredstvo argumentacije koriπten

je, tom prilikom i prvi put javno promovirani, eduka-

tivni plakat „Karlovac i idealni gradovi renesanse“ koji

donosi kratku kronologiju razvoja urbanistiËko-fortifi-

kacijske koncepcije iz naslova, a podijeljen je sudioni-

cima Skupπtine.

Nastojanja KarlovËana da uvjerljivo prikaæu sposob-

nost domaÊih struËnjaka da unaprijede situaciju Po-

kupskog grada zacijelo je potpomoglo, od strane IFC-a

veÊ prepoznato, iskustvo obnove bastionskog sustava

Slavonskog Broda - projekta koji je zapravo i potakao

osnivanje hrvatske Nacionalne udruge za fortifikacije.

Naime, stekavπi svojega nacionalnog predstavnika, ob-

novitelji Slavonskog Broda posve su besplatno primili

vrijednu struËnu pomoÊ od skupa sestrinskih udruga,

a osobito je znaËajno bilo apsolviranje nizozemskog

iskustva. Nije rijeË tek o tamoπnjem kontinuiranom

odræavanju graditeljskog naslijea, provoenom u

okrilju vojske, veÊ i o znaËajnom iskustvu zalaganja

za druπtveno usvajanje graditeljskih vrijednosti. Nai-

me, i danas uzorno ureeni grad Naarden prolazio

je 1960-ih godina trenutak krize kada mu je prijetilo

Predstavljanje plakata „Karlovac i idealni gradovi renesanse“ na konferenciji u Pragu (Vyπehrad) 24. listopada 2009.

Predstavnici IFC-a u Pragu 2009. godine (s lijeva na desno): Kees Ne-isingh (Nizozemska), Stjepan LonËariÊ (Hrvatska), Elizabeth Schelte-ma (Nizozemska), Andreas Kupka (NjemaËka), Luc Fellay (©vicarska, dosadaπnji predsjednik), Amaury de Sigalas (Francuska), Vladimir Kupka (»eπka, novi predsjednik), Boris Morsan (Hrvatska), Dave Ba-sset (Velika Britanija), Carlos Scheltema (Nizozemska, poËasni pred-sjednik), Igor »ulig (Hrvatska)

PREZENTACIJE

GLAS 69

GLASNO I JASNO

nagraenu nagradom „Eurpa nostra“. Gospodin Car-

los je, odstupivπi s aktivne duænosti, i danas poËasni

predsjednik IFC-a.

Kao obeÊavajuÊi prilog promociji Karlovca najavljen je

Ëlanak u Ëasopisu britanske Fortress Study Group auto-

ra Johna Harrisa, koji je, nakon opseæne prepiske s au-

torom ovog Ëlanka, u prosincu posjetio Karlovac. HoÊe

li grad koji pretendira na titulu prvijenca svoje vrste, u

doglednom vremenu uistinu moÊi pruæiti odgovarajuÊe

æivotno i turistiËko iskustvo svojim stanovnicima,

odnosno posjetiteljima, ovisi o multidisciplinarnom

planiranju obnove i razvoja, ali i o πiroko iskovanom

konsenzusu meu njegovim graanima. Udruge poput

IFC-a mogu zacijelo pomoÊi da se odπkrinu vrata pre-

ma europskoj promociji, pa i ojaËati kredibilitet u na-

stupu prema europskim fondovima, no KarlovËani se

moraju odvaæiti na nove inicijative.

PLAKAT „KARLOVAC I IDEALNI GRADOVI

RENESANSE“

»injenica da je Karlovac jedan od europskih prvijenaca

u ostvarenju zamisli idealnog renesansnog urbanizma i

fortifikacija, razmjerno je dobro poznata njegovim sta-

novnicima i nacionalnim struËnim krugovima. Proπle

godine Gradski muzej Karlovac je, u svrhu daljnje po-

pularizacije, objavio plakat „Karlovac i idealni grado-

vi renesanse“, promoviran povodom Meunarodnog

dana urbanizma (8. prosinca). Plakat donosi kratku

kronologiju razvoja relevantne tipologije, pa je Karlo-

vac stavljen u kontekst joπ 12 odabranih projektant-

skih zamisli i 15 realiziranih izgradnji diljem Europe:

u SlovaËkoj, Poljskoj, NjemaËkoj, Francuskoj, Italiji…

Uvrπtavanje Karlovca u „europsku zvjezdanu obitelj“

potpomaæe ne samo struËnom razumijevanju okolno-

sti njegovog nastanka i trajanja veÊ i raznolikim su-

bjektima sluæi kao orijentir za pronalaæenje projektnih

partnera, stvaranje turistiËkih ruta, prijateljskih veza.

Tiskan u formatu 98x78 cm, na hrvatskom i engleskom

jeziku, odliËno dizajnirani plakat veÊ je naπao mjesto

na zidovima gradskih i æupanijskih ureda, kulturnih

ustanova, πkola i hotela, a preπao je i granice naπe

domovine. Autori plakata su Boris Morsan, Stanko

Stergarπek, Saπa StubiËar, Stjepan LonËariÊ i Igor »ulig.

INTERNATIONAL FORTRESS COUNCILME–UNARODNO VIJEΔE ZA UTVRDE

Javno poslanje ovog saveza civilnih udruga dostupno je

na njihovim sluæbenim internetskim stranicama:

http://www.simonstevin.org

IFC je osnovan 1989. godine kao meunarodna organiza-

cija za suradnju na podruËju utvrda, utvrenih poloæaja i

druge vojne arhitekture s ciljem promicanja i usklaivanja

interesa svojih organizacija - Ëlanica i za poticanje

opÊenitog uvaæavanja utvrda, utvrenih poloæaja i druge

vojne arhitekture kao dijela nacionalnog i meunarodnog

kulturnog naslijea.

Aktivnosti i naËela IFC-a jesu:

- osvjeπÊivanje javnosti putem prireivanja javnih

dogaaja u i na utvrdama i utvrenim poloæajima

- izrada inventara i pokrivanje cijelog podruËja pojedinih

dræava

- otvorenost prema javnosti

- nezavisnost od javnosti.

Nacionalne udruge - Ëlanice:

BELGIJA Simon Stevin Vlaams

Vestingbouwkundig Centrum

HRVATSKA Nacionalna udruga za fortifikacije

NJEMA»KA Deutsche Gesellschaft für

Festungforschung E.V.

FRANCUSKA Association Vauban

VELIKA BRITANIJA Fortress Study Group

LUKSEMBURG Frënn vun der Festungsgeschicht

Lëtzebuerg

NIZOZEMSKA Stichting Menno van Coehoorn

»E©KA Czech Association for Military History

SAD Coast Defense Study Group

©VICARSKA Association St. Maurice

PREZENTACIJE

GLASNO I JASNO

70 GLAS

NOΔ MUZEJA 2010.

VI©NJA LASIΔ I LANA BEDE

tora Pee MihajloviÊa-Cetinjanina i scenaristice Lane

Bitenc, takoer inspiriranog istraæivanjima na Turskoj

Kosi. Predstavljanje ovog novog izdanja Gradskog mu-

zeja Karlovac pratila je izloæba uveÊanih ilustracija iz

stripa te pripremnih skica i crteæa iz kojih su nastali

strip junaci.

U zgradi Galerije ”Vjekoslav Karas” otvorena je izloæba

zagrebaËkog akademskog slikara Borisa Kuglera i

odræana veËer πansone Srana Depola.

I ovogodiπnje iskustvo joπ je jednom potvrdilo da su

ovakve akcije uvjerljiv pomak prema interesu posje-

titelja kojih je u muzeju i galeriji u NoÊi muzeja 29.

sijeËnja bilo viπe od 4.000. U opuπtenijoj atmosferi

æeljeli smo posjetiteljima prirediti ugodniji boravak u

muzeju, novi doæivljaj i drugaËiji pogled na naπu usta-

novu, te ih potaknuti na sudjelovanje u dogaanjima

tijekom godine.

Ovogodiπnja, πesta NoÊ muzeja, velika nacional-

na akcija Hrvatskog muzejskog druπtva, u kar-

lovaËkom je muzeju protekla u znaku izuzetno

posjeÊenih radionica namijenjenih djeci, uz prezentaci-

ju restaurirane æumberaËke tare (uspravnog tkalaËkog

stana), izloæbe panoramskih fotografija Æumberka Ro-

mea IbriπeviÊa i Male izloæbe prapovijesnih odjevnih

predmeta. Na Maloj tkalaËkoj radionici svi zainteresi-

rani mogli su nauËiti tkati uz instrukcije ing. Æeljka

KneziÊa i viπe dizajnerice tekstila Ane KneziÊ.

NoÊ su glazbenim programom oplemenili Dunja Knebl

i prijatelji. Ova renomirana etno-glazbenica, koja je

u mladosti jedno vrijeme æivjela i u naπem gradu,

predstavila je karlovaËkoj publici svoj jubilarni deseti

studijski album te izvela bogat repertoar tradicijskih

pjesama iz cijele Hrvatske i svijeta, a za ovu prigodu

osobito pjesme iz KarlovaËkog Pokuplja te Æumberka.

Tijekom veËeri se u Maloj dvora-

ni, u prizemlju muzeja, odvijala

arheoloπka radionica na improvi-

ziranom arheoloπkom lokalitetu

prilagoenom djeci. U zemlji se nala-

zilo zakopano stotinjak replika idola

kakvi su pronaeni na Turskoj Kosi,

te su djeca, uz pomoÊ alata kakav

koriste arheolozi, kopala i pronalazila

figurice idola, koje su mogli ponijeti

kuÊi. Istovremeno se u pozadini na

velikom LCD ekranu prikazivao do-

kumentarni video zapis arheoloπkih

iskopavanja na Turskoj Kosi.

Tijekom veËeri predstavljen je i prvi

broj stripa Pogledalove kronike au-

PREZENTACIJE

GLAS 71

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE

GLASNO I JASNO

72 GLAS

STRIP ”POGLEDALOVE KRONIKE”

EPIZODA: IZGUBLJENO ÆEZLO

LAZO »U»KOVIΔ

arheoloπkog stripa „Pogledalove kronike“, epizoda „Iz-

gubljeno æezlo“. Mjesec dana kasnije strip je predstav-

ljen i u Gradskom muzeju Sisak.

Nakladnik: Gradski muzej Karlovac

Urednik: Lazo »uËkoviÊ

Strip nacrtao: Pea MihajloviÊ Cetinjanin

Tekst stripa napisala: Lana Bitenc

Arheoloπko nalaziπte Turska Kosa kraj Topuskog

sastoji se od nekoliko dijelova. Na strateπki

vaænom poloæaju, u narodu poznatom pod ime-

nom Pogledalo, smjestilo se utvreno naselje. Nedale-

ko naselja nalazi se nekropola (groblje), a unutar nje

intrigantna kultna mjesta. Posebno je zanimljivo kultno

mjesto 1, kojeg smatramo jednim od najvaænijih pra-

povijesnih ilirskih svetiπta jer je tu pronaeno preko

500 glinenih figurica, idola. Usporedbe radi, u ostalim

dijelovima Hrvatske pronaeno ih je svega pedesetak.

Osim idola, prikupljen je i veliki broj drugih predme-

ta koji svjedoËe o materijalnoj i duhovnoj kulturi pra-

stanovnika naπih krajeva, a to nam omoguÊava lakπe

osmiπljavanje stripa koji je prvenstveno namijenjen dje-

ci, ali i svim zainteresiranim poklonicima ovog medija.

Strip-serija „Pogledalove kronike“ zamiπljena je kao

hrvatska inaËica svjetski poznatog strip o zgodama

Asterixa i Obelixa. Osnovna zamisao i prve skice stripa

nastale su tijekom arheoloπkih iskopavanja na samom

lokalitetu Turska Kosa. Prvi broj serijala upoznaje nas s

glavnim likovima na 64 stranice velikog formata u kolo-

ru. U sljedeÊim nastavcima Ëitatelje oËekuje i uËestalije

koriπtenje autentiËnih arheoloπkih nalaza i povijesno

utemeljenih dogaaja iz Hrvatske i susjednih zemalja.

Promocija prvoga broja odræana je tijekom „NoÊi mu-

zeja“, 29. sijeËnja 2010. godine u Gradskom muzeju

Karlovac, kada je bila postavljena i prigodna izloæba

Viπnja LasiÊ, Pea MihajloviÊ, Lana Bitenc, Lazo »uËkoviÊ

Predstavljanje stripa ”Pogledalove kronike”, Mala dvorana

IZDANJA

GLAS 73

SUGLASJA

ZBIRKA DR. IVANA RIBARA I CATE

DUJ©IN-RIBAR

VESNA VRABEC, MUZEJ GRADA ZAGREBA, ZAGREB

Zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujπin-Ribar za jav-

nost je otvorena 17. lipnja 2009. godine, nakon

dugotrajne obnove zbirke i palaËe u Demetrovoj

3 u Zagrebu, u kojoj se zbirka nalazi. Zbirka je do-

nacija gradu Zagrebu. Darovnim ugovorom potpisanim

26. svibnja 1976. godine Cata Dujπin-Ribar darovala je

zbirku slika, umjetniËkih predmeta, knjiga te arhivsku

grau, cjelokupnu svoju ostavπtinu, sav inventar stana

u Demetrovoj 3, Gradu Zagrebu u koji je doπla 1917.

godine na studij i u kojem je umrla 8. rujna 1994. Uvjet

darovateljice bio je da se u stanu uredi memorijalna

zbirka u kojoj Êe posjetitelji steÊi uvid u æivot i rad

troje znaËajnih ljudi hrvatske kulture, umjetnosti i po-

litike te razgledati vrijednu zbirku umjetnina. Zbirka je

predana na upravljanje i skrb Muzeju grada Zagreba.

Adresa Demetrova 3 povezuje tri iznimne osobe iz

naπeg kulturnog i politiËkog æivota! To su Dubravko

Dujπin (Zadar, 12. 9. 1894. - Zagreb, 30. 1. 1947.) -

slavni glumac, redatelj i kazaliπni pedagog; dr. Ivan

Ribar (VukmaniÊ kod Karlovca, 21. 1. 1881. – Zagreb, 2.

2. 1968.) - istaknuti politiËar prije, a poglavito poslije

Drugog svjetskog rata; Cata Dujπin-Ribar (Trogir, 17.

10. 1897. - Zagreb, 8. 9. 1994.), slikarica i pjesnikinja,

osoba koja je svoj æivotni put povezala s dvojicom

spomenutih muπkaraca.

Zbirka sadræi nekoliko cjelina: osamdesetak slika do-

natorice; stilski namjeπtaj i predmete umjetniËkog obr-

ta iz razdoblja od 18. do 20. st.; slike i skulpture iz

razdoblja od 15. do 20. stoljeÊa, potom ostavπtinu dr.

Ivana Ribara u kojoj se nalaze slike Vjekoslava Karasa

iz obiteljske ostavπtine, te slike sina Jurice, akadem-

skog slikara stradalog u Drugom svjetskom ratu. Tu

je joπ bogata biblioteka, Catine pjesme u rukopisu, Ulazni hodnik u stanu Cate Dujπin-Ribar u Demetrovoj 3 na Gornjem gradu u Zagrebu

SUGLASJA

74 GLAS

fotografije i druga dokumentacija vezana uz æivot i rad

Cate, Dubravka Dujπina i dr. Ivana Ribara.

Zbirka Catinih slika Ëini presjek njenog cjelokupnog sli-

karskog opusa od 1919. do 1989. godine. VeÊina slika

izvedena je u tehnici ulja na platnu, kartonu ili lesonitu,

no ima crteæa, ugljenom i olovkom, te akvarela. Temat-

ski najviπe su zastupljeni pejsaæi i to veÊinom motivi

njoj omiljenih maslina te vedute dalmatinskih grado-

va. Cata je bila vrsna portretistica, pa zbirka sadræi,

uz njezin autoportret, i znatan broj portreta. Istaknuto

mjesto zauzimaju portreti obojice njenih muæeva, Du-

bravka Dujπina i dr. Ivana Ribara, te omiljenih pjesnika

Lorce i Njegoπa.

Cata i Dubravko Dujπin u Demetrovu 3 doselili su 1936.

godine iz Doma glumaca na MaruliÊevom trgu. Tu su

æivjeli do Dubravkove smrti 1947., a nakon Catine udaje

za dr. Ivana Ribara 1952., ovaj je stan postao i njegov

dom. Stan Cate Dujπin-Ribar nalazi se na drugom katu

palaËe u Demetrovoj 3, u krilu koje gleda na Tuπkanac.

PalaËa je iznimne kulturno-povijesne, arhitektonske i

urbanistiËke vrijednosti i ima znaËaj kulturnog dobra.

KuÊa je izgraena na gradskom bedemu sredinom 18.

st., a danaπnji oblik Ëetverokrilne palaËe s unutraπnjim

dvoriπtem dobila je dogradnjama u 19. i 20. stoljeÊu.

Do sredine 19. st. kuÊa se sastojala od jednokatnog za-

padnog krila na bedemu i sjevernog krila prema ulici,

uz koje je bila staja. Sredinom 19. st. dograen je kat

na uliËnom krilu, veæa i klasicistiËko stubiπte te drveni

trijem na istoËnoj i juænoj strani dvoriπta. Drugi kat na

zapadnom i sjevernom krilu dograen je 1926. godi-

ne prema projektu arhitekta Ignjata Fischera, koji je u

Interijer stana u kojem je za javnost otvorena memorijalna zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujπin-Ribar

GLAS 75

SUGLASJA

ovoj kuÊi imao atelijer. Tada je dvoriπni trijem dobio

kamene stupove, a u dvoriπtu je naËinjen zdenac.

Stan u kojem se nalazi Zbirka je prostrani Ëetverosobni

stan s djevojaËkom sobom. Memorijalni prostor stana

Ëine hodnik, Catina soba, dnevni boravak, spavaonica,

te soba dr. Ivana Ribara.

Prepun ukrasnog bilja (koje je Cata pomno njegovala i

koje smo saËuvali do danas) hodnik nas uvodi u zbirku

punu slika i drugih umjetnina. Na zidovima hodnika

vise Catine slike i crteæi, dva reljefa, kopije prizora s

Buvininih vratnica iz splitske katedrale; dva venecijan-

ska zrcala iz 18. i 19. st., rezbarena klupa (druga pol.

19. st.), dvije barokne drvene skulpture svetaca, dvije

dalmatinske rezbarene πkrinje iz 19. st. te staklena vi-

trina s mnogo vrijednog porculana.

Dnevna soba mjesto je okupljanja i druæenja s mnogim

umjetnicima - glumcima, piscima i slikarim. Uz prozore

je smjeπten veliki stol za blagovanje s osam stolaca.

Od ulaza lijevo nalazi se raskoπni barokni tabernakl iz

prve pol. 18. stoljeÊa, a uz njega je ovjeπena iznimno

vrijedna slika Madona s djetetom talijanskog majstora

iz 15. st. Vittorea Crivellija. Na zidovima su ovjeπene

Catine slike, a istaknuto mjesto zauzima portret prvog

supruga Dubravka Dujπina (1935) te portret dr. Ivana

Ribara (1948) i portret Sai Babe (1982). Na komodi je

smjeπtena Catina zbirka oslikanih tanjura (kamenina,

od druge pol. 18. st. do sred. 19. st.), portret I. T., rad

Ivana MeπtroviÊa. U ovoj sobi je takoer Dubravkova

bista, rad Vanje Radauπa i Catino poprsje, rad Grge

Antunca (1956).

Catina soba njezin je atelijer i mjesto susreta s dra-

gim prijateljima. Na zidovima te sobe ovjeπen je veÊi

dio njezinih slika nastalih od 1919. do 1990. godine, a

meu njima se istiËe Autoportret (1948) na πtafelaju.

Soba je namjeπtena vrijednim stilskim namjeπtajem;

barokni venecijanski tabernakl s ogledalom (18. st.);

komoda s dvije ladice, ukraπena intarziranim mean-

dar vrpcama (oko 1800. g.); mala bidermajer komoda

i sekreter (prva pol. 19. st.). Na bidermajer sekreteru

smjeπtena je vitka, drvena figura sv. Antuna (Dalmaci-

ja, 19. st.) i Mojsije, drvena skulptura iz 18. stoljeÊa.

SpavaÊa soba opremljena je namjeπtajem od svijetlo-

smeeg ulaπtenog drva u duhu sjeverne renesanse

koji je donio dr. Ivan Ribar iz Beograda. U sobi se joπ

nalazi drvena πkrinja obloæena iskucavanim mjedenim

limom ukraπena reljefima, engleski rad iz druge pol.

19. stoljeÊa, neobarokni podnoæak s lavljim glavama,

presvuËen koæom i stolËiÊ-podnoæak s povijenim stra-

nicama i tapeciranim sjediπtem (prva pol. 19. st.). Na

zidovima je ovjeπeno mnogo Catinih slika: joπ jedan

portret Dubravka Dujπina (1927), Njegoπ (1940), Lorca

(1931), CvijeÊe, Masline, Udovica...

Soba dr. Ivana Ribara bila je njegova radna soba i

prostor u kojem je primao sluæbene i politiËke goste.

U njoj je garnitura od smeeg furniranog drva s mje-

stimiËnim rezbarenim vegetabilnim ukrasima, kupljena

1947. godine u Beogradu te dvije bidermajer komode.

U ovoj je sobi dr. Ivan Ribar na zidovima dræao por-

trete poginulih sinova Jurice (rad Nikole Graovca) i Ive

Detalj dnevne sobe: barokni tabernakl iz 18. st. i slika „Madona s djetetom“, rad talijanskog majstora Vittorea Crivellia iz 15. st.

SUGLASJA

76 GLAS

- Lole (rad Cate Dujπin-Ribar, 1954), te prve supruge

Tonice (Boris Pastuhov, 1931). Tu se takoer nalaze

radovi Jurice Ribara. Na zidu ponad bidermajer komo-

de, pored JuriËinih radova, nalaze se dva portreta iz

Ribarove obiteljske ostavπtine (Marija RadoËaj - Pintar i Ivan Pintar), prema izjavi dr. I. Ribara, rad Vjekoslava

Karasa. Na postamentu uz police za knjige je bista

Ive Lole Ribara, rad Tome RosandiÊa te poprsje Josipa

Broza Tita, rad Antuna AugustinËiÊa.

Zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujπin Ribar, autentiËan

je ambijent, kakav je bio i za æivota darovateljice,

koji Êe Ëuvati sjeÊanje na jednog velikana hrvatskog

glumiπta, jednog odvjetnika i politiËara i Catu, slikari-

cu i pjesnikinju koja je πirinom svoga duha povezala

sve njih i ËuvajuÊi njihove predmete njegovala ljubav i

uspomenu kroz svoje slike i pjesme.

Zbirka je otvorena za posjetitelje srijedom od 11 do

17 sati.

U radnoj sobi dr. Ivana Ribara nalaze se portreti Marije RadoËaj-Pin-tar i Ivana Pintara pripisani slikaru Vjekoslavu Karasu

Radna soba dr. Ivana Ribara

GLAS 77

SUGLASJA

50 GODINA DRÆAVNOG ARHIVA U KARLOVCU

DAVORKA JANKOVIΔ-©KRTIΔ, DRÆAVNI ARHIV U KARLOVCU

te nastale djelovanjem najvaænijih upravnih, pravosud-

nih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih, gospodarskih

i drugih institucija te istaknutih obitelji i pojedinaca na

podruËju cijele KarlovaËke æupanije, opÊina Gvozd i To-

pusko na podruËju SisaËko-moslavaËke æupanije te gra-

da Vrbovsko na podruËju Primorsko-goranske æupanije.

Do osnivanja Dræavnog arhiva u GospiÊu 1999. godine,

arhivsku djelatnost obavljao je i na podruËju LiËko-senj-

ske æupanije.

Najstariji dokument koji Ëuvamo potjeËe iz 1637. godi-

ne. Osobito su vrijedni fondovi Gradskog poglavarstva

Karlovac, nastali radom gradske uprave od osnutka

grada 1579., a saËuvani za razdoblje 1714-1945. Svojim

se znaËenjem istiËu: Zbirka povelja (1767-1878), Zbirka

graevinskih nacrta kotara Karlovac, Ogulin, OtoËac,

GospiÊ, Delnice i Suπak (1829-1944), Zbirka graevinske

dokumentacije za grad Karlovac, te Zbirka matiËnih

knjiga. Tu je i gradivo pravosudnih institucija, osobito

gruntovnica. Za izuËavanje povijesti πkolstva 19. stoljeÊa

dragocjeni podaci sadræani su u gradivu fondova Kraljev-

ska gimnazija u Karlovcu i Kraljevska viπa realna πkola

u Rakovcu-Karlovac (K.K. Ober Realschule in Rakovac),

Ëijom integracijom zapoËinje povijest Kraljevske velike

realne gimnazije u Rakovcu - Karlovcu.

Dræavni arhiv u Karlovcu tiho i marljivo obavlja svoj na-

dasve vrijedan posao skrbi o dokumentima kao svje-

doËanstvu naπe proπlosti veÊ punih 50 godina. Stoga

je namjera ovaj jubilarni roendan obiljeæiti prigodnim

programom posveÊenim upravo djelatnosti Ëiji je cilj

saËuvati dokumente za vjeËnost, a prvih 50 godina tek

je poËetak toga puta.

Vidimo se u Arhivu!

Godine 2010. obiljeæava se 50. obljetnica Dræavnog

arhiva u Karlovcu i njegove djelatnosti na su-

stavnom prikupljanju, sreivanju, popisivanju i

obradi arhivskoga gradiva.

Naπ Arhiv osnovan je 11. listopada 1960. godine kao Hi-

storijski arhiv u Karlovcu, regionalna ustanova za po-

druËje tadaπnjih kotareva Karlovac, GospiÊ i Ogulin. Rad

je zapoËeo u prostorijama u zgradi Gradskog muzeja

Karlovac, Strossmayerov trg broj 7 u Karlovcu. Arhiv je u

to vrijeme imao dva sabirna centra, jedan u GospiÊu za

opÊine s podruËja Like, a drugi u Ogulinu za podruËje

Ogulina i Vrbovskog.

Kako je prostor u Gradskom muzeju Karlovac bio potre-

ban za Ëuvanje muzejskih predmeta, Skupπtina opÊine

Karlovac je dodijelila Arhivu prostor na Zrinjskom trgu

broj 10, te na broju 8. Jedan dio prostora Arhiv je koristio

i u zgradi Sindikata u ©ebetiÊevoj ulici u Karlovcu. U

tim je prostorima Arhiv obavljao djelatnost sve do 1980.

godine kada je uselio u novu zgradu u ulici Ljudevita

©estiÊa 5, jedinu namjenski podignutu arhivsku zgradu u

Hrvatskoj, izgraenu od armiranog betona i opremljenu

vatrodojavnim i protuprovalnim sustavom. Zgrada je tije-

kom Domovinskog rata bila teπko oπteÊena u topniËkim

napadima te je obnovljena sredstvima Ministarstva kul-

ture RH, Ëijim su sredstvima 1996. godine izgraeni kosi

krovovi, a 2007. godine dograena ulazna rampa.

Arhiv je nekoliko puta u svojih 50 godina mijenjao naziv.

Od 1960. do 1993. godine nosi naziv Historijski arhiv u

Karlovcu, a 1993. godine mijenja naziv u Povijesni arhiv

Karlovac. Od 1997. godine djeluje kao Dræavni arhiv u

Karlovcu (DAKA).

Danas je Dræavni arhiv u Karlovcu javna kulturna usta-

nova od posebnog probitka koja u svojim spremiπtima

Ëuva, obrauje i daje na koriπtenje arhivske dokumen-

SUGLASJA

78 GLAS

URE–ENJE DOMOBRANSKE VOJARNE U

KARLOVCU - KONZERVATORSKI OSVRT

SONJA JAK©IΔ, KONZERVATORSKI ODJEL U KARLOVCU

Impozantna graevina vojarne u Domobranskoj ulici

broj 12 u Karlovcu - izvornog naziva Domobranska

vojarna - izgraena je 1895. godine za smjeπtaj veli-

kog broja vojnika i Ëasnika 26. domobranske pjeπaËke

pukovnije austro-ugarske vojske, s obzirom da je krajem

19. stoljeÊa Karlovac, u okviru Austro-Ugarske Monarhi-

je, imao izuzetan geostrateπki poloæaj u sjeverozapad-

nom dijelu Hrvatske, na najbliæoj prometnoj komunika-

ciji prema moru. Vojarna zauzima Ëesticu veliËine cijelog

bloka, uz jugozapadni rub bivπe RakovaËke ceste, da-

nas Domobranske ulice, juæno od karlovaËke tvrave.

Projekt vojarne je izradio beËki inæenjer Carl Wicker

1893. godine, a zavrπetak gradnje je potvren 27. rujna

1895. Graevina ima Ëetiri krila koja su organizirana u

Vojarna u Domobranskoj ulici u Karlovcu, situacija prije Prvog svjetskog rata (iz zbirke razglednica N. PeriÊa)

GLAS 79

SUGLASJA

obliku slova E. Tri su uliËna krila u obliku slova U, duga

i duboka, dok je Ëetvrto, koje zapoËinje na srediπnjem

dijelu glavnog krila, πiroko i kratko.

Naglaπeno izduæeno glavno uliËno proËelje, dugo Ëak

Ëetrdeset i pet prozorskih osi (!) (148 m), potezu Do-

mobranske ulice daje izraziti arhitektonsko-urbanistiËki

naglasak. ProËelje je kompozicijski podijeljeno na pet

dijelova, od kojih su dva boËna dijela plitko rizalit-

no istaknuta, dok je srediπnji, dvokatni rizalitni dio,

naglaπen portalnom zonom s posebno istaknutom arhi-

tektonskom plastikom, grbovima i medaljonima.

VeÊ 1907. godine vrπeni su popravci prozora u prizemlju

vanjskih krila, a sljedeÊi veÊi zabiljeæeni popravci izvede-

ni su 1921. godine. Iz 1922. godine saËuvan je detaljan

zapisnik o loπem stanju zgrade. (Izvor: Dræavni arhiv u

Karlovcu). Podaci o stanju i eventualnim radovima na

graevini izmeu Drugog svjetskog rata i Domovinskog

rata nisu dostupni. Vojarna je oπteÊena u Domovinskom

ratu, nakon Ëega je sanirana.

Ministarstvo obrane, Oruæane snage RH, odnosno Dom

zapovjedniπtva iz Karlovca, u drugoj polovici 2008.

godine pokreÊe sveobuhvatni projekt ureenja i adap-

tacije graevine, s prvim korakom sanacije kroviπta i

ureenjem proËelja uliËnog i srediπnjeg dvoriπnog krila.

Projekt se provodi uz struËnu suradnju i pod nadzo-

rom Konzervatorskog odjela u Karlovcu obzirom da je

graevina smjeπtena unutar zaπtiÊene kulturno-povije-

sne urbanistiËke cjeline grada Karlovca.

Podlogu za uvjete ureenja graevine pruæili su origi-

nalni nacrti Domobranske vojarne projektanta ing. Carla

Wickera, opisani maarskim i njemaËkim jezikom, koji

se Ëuvaju u Dræavnom arhivu u Karlovcu. Devet original-

nih nacrta bili su osnova kako za povrat izvornih ele-

menata i detalja vojarne, uklanjanje kasnijih prigradnji,

Reprezentativna srediπnja zona glavnog proËelja vojarne, detalj na-crta, 1893.*

Srediπnji rizalitni dio uliËnog proËelja vojarne nakon obnove, 2010.

Dekorativni grb na proËelju u zoni II etaæe - detalj poËetka ËiπÊenja, 2008.

SUGLASJA

80 GLAS

Detalj nacrta s peËatom projektanta ing. Carla Wickera i potpisima izvoaËa radova, 1893.*

Potez glavnog uliËnog proËelja vojarne u Domobranskoj ulici, 2010.

Portalna zona glavnog proËelja vojarne nakon obnove, 2010.

GLAS 81

SUGLASJA

tako i za donoπenje odluke o prihvaÊanju specifiËnih

zahtjeva danaπnjeg korisnika.

U skladu s izvornim, a ujedno i zateËenim stanjem, sani-

rano je kroviπte, postavljena bakrena limarija, te izvedeni

novi dimnjaci od fasadne opeke. Stolarija je izmijenjena

u skladu s izvornim oblikovanjem, ali su istovremeno za-

dovoljeni novopostavljeni fizikalni i sigurnosni zahtjevi

(IZO-staklo, neprozirne plohe, zaπtitne kovane reπetke).

S osobitom paænjom definirana su i oblikovana nova

vrata reprezentativnog ulaznog portala.

Obnova proËelja predstavljala je izazov ne samo zbog

znaËajne kvadrature zidnog platna veÊ prvenstveno

zbog zahtjevnih karakteristiËnih elemenata u æbuci.

Kompletnoj obnovi uliËnih i dvoriπnih proËelja pristu-

pilo se nakon provedenih konzervatorskih istraæivanja,

restauratorskih sondiranja s identifikacijom i redoslije-

dom svih slojeva boja na fasadi i izrade πablona svih

karakteristiËnih profilacija.

ZateËeno zidno platno, nagriæeno vremenom i poslijerat-

nom neadekvatnom obnovom, otuËeno je u potpunosti,

a obnova je u svemu provedena prema izvornoj nacrtnoj

dokumentaciji i rezultatima istraæivanja i sondiranja.

Osobita promjena u odnosu na zateËeno stanje vidlji-

va je na dvoriπnom proËelju u koloristiËki naglaπenom

ritmu rekonstruiranih ploπno izvedenih stubova i se-

gmentnih lukova izmeu prozora.

Resturatorski je najzahtjevnija bila sanacija i obnova

elemenata centralne zone uliËnog proËelja. Konzole s

boËnim volutama, te grbovi i medaljoni u kojima su za-

teËeni πtitovi s lentama (bez drugog znakovlja) - sanira-

ni su izravnim kiparskim modeliranjem prema izvornoj

formi, iskljuËivo zbog dekorativne vrijednosti, bez heral-

diËkog znaËenja. Ostalo izvorno povijesno znakovlje (slo-

va inicijala cara Franje Josipa I. i maarski naziv vojarne

na atici) nije rekonstruirano, jer nije u skladu sa znakov-

ljem danaπnjeg vlasnika - Oruæanim snagama RH.

Prilikom izvoenja sljubnica u prizemlju portalne zone,

uklonjene su straæarnice, jer se kao neizvorna prigrad-

nja oblikovno nisu uklapale u posebno istaknutu arhi-

tektonsku plastiku reprezentativnog srediπnjeg dvokat-

nog rizalita.

Ureenje proËelja i kroviπta privedeno je kraju sredinom

2009. godine, nakon Ëega slijedi ureenje unutraπnjosti

prema zahtjevima i potrebama Ministarstva obrane,

Oruæanih snaga RH, kako bi ovaj znaËajan dio karlo-

vaËke graditeljske baπtine, osim redefiniranja i obnove

izvornih arhitektonsko-oblikovnih vrijednosti, doæivio i

svoju revitalizaciju.

Dvoriπno proËelje vojarne prije obnove, 2008. Dvoriπno proËelje vojarne nakon obnove, 2010.

*Izvor: HR-DAKA-0086 Zbirka graevinske dokumentacije Grada Karlovca

SUGLASJA

82 GLAS

ROZGANJE - POSEBNOST TRADICIJSKE

KULTURE KARLOVA»KOG POKUPLJA

GROZDANA MARO©EVIΔ, INSTITUT ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU U ZAGREBU

uglavnom u kratkim vokalnim oblicima Ëiji je tekst de-

seteraËki dvostih. InaËe je ojkanje tipiËno za tradiciju

stoËarskoga stanovniπtva dinarskih podruËja Hrvatske i

Bosne i Hercegovine, a njegova proπirenost planinskim

predjelima Bugarske, Albanije, Turske i GrËke upuÊuje

da je vjerojatno starobalkanskog podrijetla. BuduÊi da

je bolje prouËeno, ojkanje dinarskih podruËja, posebno

dalmatinskog zalea, u struËnoj se literaturi nerijetko

navodi kao prototip ojkanja u cjelini. Podaci o ojkanju

u srediπnjoj Hrvatskoj malobrojniji su i nalazimo ih tek

od 1930-ih, kada je izvoenje samica i rozgalica iz Po-

kuplja i πire jaskanske okolice na smotrama SeljaËke

Osamostaljenjem hrvat-

ske dræave na poËetku

devedesetih godina 20.

stoljeÊa, u KarlovaËkoj æupaniji

dogodila se prava renesansa

folklornog i glazbenog amateriz-

ma, naroËito nakon oslobaanja

okupiranih podruËja 1995. godi-

ne. U ozraËju otkrivanja vlastite

proπlosti i obnavljanja zaviËaj-

nih tradicija, u mnogim su se

selima osnovala ili nakon viπe

desetljeÊa obnovila folklorna

amaterska druπtva. Intenziviralo

se i djelovanje organizacija za

koordiniranje njihova rada (Za-jednice organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti Karlovca i Zajednice amaterskih kulturno-umjetniËkih djelatnosti Karlo-vaËke æupanije), uspostavile su

se æupanijske smotre i susreti

amatera. Ovdaπnje su folklorne skupine postale redo-

vitim sudionicama velikih republiËkih smotri folklora,

na kojima su se etablirale kao predstavnice jedne od

vaænih hrvatskih regionalnih tradicija, koju u njezinim

sjevernim predjelima (karlovaËkom, dugoreπkom i ozalj-

skom podruËju - u nastavku Êu ih zvati KarlovaËkim

Pokupljem) posebnom Ëini plesanje drmeπa i ikalice uz

pratnju guca, ophodi jurjâ (jurjaπa) o Jurjevu i krisnica (ivanËica) o Ivanju, no iznad svega solistiËko rozganje.

Rozganje je suvrstica ojkanja, osobita naËin pjevanja

duæih melodijskih ukrasa, ponegdje uz blaæe, a poneg-

dje oπtrije potresanje glasom na slogu ”oj”. Izvodi se

Ivan Terentuta iz ReËice rozga na koncertu ”VeËer selskih gucov” u Zorin domu u Karlovcu 2006.

GLAS 83

SUGLASJA

sloge izazivalo oduπevljenje, ali i Ëuenje da ova vrst

otegnutog pjevanja postoji i sjevernije, izvan uæeg di-

narskog podruËja.

SporadiËno postojanje oblika s ojkanjem u drugim dije-

lovima srediπnje i istoËne Hrvatske te na nekim dalma-

tinskim otocima obiËno se smatra posljedicom seoba

dinarskoga stanovniπtva tijekom 16. i 17. stoljeÊa. Za

rozganje u KarlovaËkom Pokuplju, koje je tijekom povi-

jesti takoer bilo izrazitim migracijskim podruËjem, vrlo

bi se lako moglo primijeniti isto tumaËenje. Istraæivanja

su, meutim, pokazala da se ne rozga upravo u mje-

stima za koja postoje izriËite potvrde o doseljavanju

veÊeg broja stanovnika, primjerice u Vukovoj Gorici,

PriliπÊu, Bosiljevu i okolnim selima te meu srpskim

stanovniπtvom u jugoistoËnom dijelu KarlovaËkog Poku-

plja. S druge strane, meu mjestima u kojima je rozganje

dokumentirano, dosta je onih za koja nisu zabiljeæena

veÊa migracijska kretanja i koja izvori navode kao sta-

rosjedilaËka, πto govori u prilog tezi da je ovaj osebujan

stil pjevanja ovdje postojao i prije.

Za razliku od dinarskih podruËja u kojima prevladava-

ju dvoglasni oblici ojkanja, najËeπÊe u izvedbi dvojice

ili trojice pjevaËa istoga spola, pjesme s ojkanjem (roz-

ganjem) u Pokuplju izvode uvijek pojedinci, nerijetko

naizmjence s drugim pjevaËima. Na solistiËko izvoenje

izravno upuÊuje naziv samica za pjesmu koja se (u kojoj

se) rozga. Taj je naziv proπiren srediπnjim i sjevernim

dijelovima regije, gdje se javlja i u oblicima posamica

(ozaljsko podruËje) i posamiË (DraganiÊi i Lazina). Naziv

rozgalica ËeπÊe se upotrebljava u juænim predjelima Kar-

lovaËkog Pokuplja i u vezi je s razvedenim melizmatiËnim

uvodom na slogu ”oj” (rozati znaËi Ëiniti nabore, nabi-

rati; bijela nabrana suknja - inaËe zvana krila - u okolici

NetretiÊa zove se i rozanka). Za izvoenje, u uporabi su

glagoli rozgati i rozati, dok su na ozaljskom podruËju

zabiljeæeni i termini roæditi, (z)grohotati i (za)jaËiti. Na

glasnoÊu pjevanja upuÊuje termin grohotanje, a moæda i

naziv glasnice za istovrsne pjesme u Vrhovcu, no potonji

bi naziv mogao dolaziti i od glagola ”glasati se” jer se

pjevaËi, kad su razdvojeni, glasaju (javljaju i odazivaju)

izvoenjem glasnica i tako uspostavljaju komunikaciju.

Na cijelom se podruËju javlja i termin napjevki (napjev-

kivati) kad se samicom ili rozgalicom obraÊa odreenoj

osobi ili se u izvedbi izmjenjuje viπe pjevaËa.

Uzvik na slogu ”oj”, koji se u melizmima bogatoj sila-

znoj melodijskoj liniji izvodi na poËetku svakog stiha,

signal je da se svrati pozornost pjevaËu, odnosno poru-

ci koju Êe nakon uzvika izraziti razgovjetno, recitativno

otpjevanim stihom. Kad pjevaË otpjeva samicu, drugi

ubrzo zarozga novu, koja se sadræajno najËeπÊe nado-

vezuje na prethodnu. Pritom do punog izraæaja dolazi

pjevaËeva kreativnost, njegov smisao za improvizaciju i

domiπljatost u stvaranju novih ili u odabiru veÊ pozna-

tih deseteraËkih dvostihova. NaizmjeniËnim rozganjem

pjevaËi uspostavljaju komunikaciju, neku vrst dijalo-

ga, razgovora, izraæavajuÊi pritom svoje raspoloæenje

i osjeÊaje, komentirajuÊi tekuÊe dogaaje, kritizirajuÊi

ponaπanje pripadnika zajednice.

NekoÊ se (do otprilike 1960-ih) rozgalo uglavnom na

otvorenom, snaæno i glasno, u situacijama kada su raz-

dvojenost prigodom obavljanja poslova, kao πto su Ëu-

vanje stoke, kopanje, æetva i drugi poljodjelski radovi,

ili pak teæina samog posla prijeËile komunikaciju nor-

malnim, uobiËajenim govorom ili skupnim pjevanjem.

Kratke samice ili rozgalice bile su tada idealno sredstvo

kojim se zadovoljila potreba i za komunikacijom i kre-

ativnim izraæavanjem. Otvoren prostor, koji ne samo da

dopuπta nego, da bi bio svladan, upravo traæi glasno

pjevanje, bio je uvelike i kontekst odvijanja tradicijskih

svadbenih dogaanja - od voænje mladenkina ruha do

svadbene povorke koja je pjeπice ili na kolima svladava-

la udaljenosti izmeu mladenkine i mladoæenjine kuÊe

i crkve. I tu su rozgalice ispunile funkciju oglaπavanja

i komentiranja svadbenog dogaanja. Osim ruharica,

rozganjem dvostihova prigodna sadræaja na svadbi su

se posebno isticali zastavnik (barjaktar ili fendrija) i po-

smikalja ili majka (kuma). Od njih se oËekivalo da roz-

ganjem najavljuju odreena svadbena zbivanja, ali i da

potiËu i odræavaju dobro raspoloæenje svatova.

Sa svadbom, upravo zato jer su bile dijelom obvezatna

glazbena repertoara, samice ili rozgalice uπle su i u za-

tvoren prostor - u zatvoren, ali buËan prostor, u kojem

su, kao i na otvorenom, efikasno sluæile uspostavljanju

komunikacije u akustiËki neprikladnim uvjetima. Roz-

ganjem se mogao nadglasati æamor ljudskih glasova i

svirka uz koju se plesalo te uputiti poruku i udaljeni-

jem svatu. Osim zastavnika i kume, tijekom svadbenog

veselja zarozgali bi i ostali svatovi. U rozganju su tom

SUGLASJA

84 GLAS

prigodom prednjaËile æene koristeÊi ga kao sredstvo

vlastita isticanja i ukljuËivanja u druπtveno dogaanje.

U patrijarhalnim seoskim sredinama, bez prava na su-

djelovanje u javnom æivotu, premda na svadbi prisut-

ne, æene su nekoÊ stajale sa strane, u kutu prostorije,

odakle su se oglaπavale rozgalicama i njima privlaËile

pozornost. U tome su se osobito isticale udane æene, a

kad bi se atmosfera svatovskog veselja dovoljno ugrija-

la, odvaæile bi se zarozgati i mlae djevojke.

Rozgalicom je bilo dopuπteno otvoreno i jasno izrazi-

ti svoj stav, daleko slobodnije nego obiËnim govorom

uputiti kritiku neËijem ponaπanju, javno ismijati i naru-

gati se slabostima i manama prisutnih. Njome se smjela

i pred ”svjedocima” izjaviti ljubav, ali i odbiti neæeljeno

udvaranje. Otvorenije djevojke rozgalicama su izazivale

i zadirkivale momke, katkad tako papreno da ovima

nije bilo nimalo ugodno. Ukratko, ono πto je bilo ne-

primjereno izreÊi govorom, smjelo se izraziti rozganjem.

Ali ipak samo do odreene mjere. U protivnom, kako

mi je poËetkom 1980-ih napomenula Jelka BrozoviÊ iz

Duge Rese (r. 1921.), ”te su naπe pjesme tele dojti i do

batina izmeu deËkov i cura - kad neki voli curu, a ova

mu prkosi, pjeva”.

Istodobno izvoenje samica ili rozgalica uz svirku i ples

zanimljiva su pojava u folklornoj tradiciji KarlovaËkog Po-

kuplja. Svirka koja prati ples (najËeπÊe je rijeË o drmeπu)

sasvim je nesrodna tim napjevima. Njihovim istodobnim

izvoenjem nije doπlo do meusobnog prilagoavanja

i srastanja u jedinstven vokalno-instrumentalni oblik.

Svirka je ostala primarno u funkciji pratnje plesa, dok

je dominantna funkcija samica ili rozgalica i nadalje bila

verbalna poruka, koja je upravo zbog oπtra odudaranja

njihovih napjeva od melodije drmeπa ostala jasna i lako

uoËljiva.

Rozganje je bilo vitalnim dijelom glazbene prakse sve

do potkraj πezdesetih godina 20. stoljeÊa. Promje-

ne koje je donosilo novije doba, s modernizacijom i

zapoπljavanjem seljaka u obliænjim gradskim srediπtima

”VeËer selskih gucov” u Zorin domu u Karlovcu 2006.

GLAS 85

SUGLASJA

te s prihvaÊanjem elemenata urbanog naËina æivota, do-

vele su do relativno naglog nestajanja tog glazbenog

æanra. Sve se rjee æelo ruËno, broj se pastira sma-

njio razmjerno smanjenju broja stoke po domaÊinstvu,

æivot se sve viπe povlaËio u zatvorene prostore. Svadba

se svela na jednonoÊno veselje u druπtvenom domu

do kojega su se svatovi poËeli dovoziti automobilima.

Svadbena dogaanja na otvorenom, tijekom kojih se

najviπe rozgalo, gotovo su potpuno izostala. K tomu,

æene su poËele ravnopravnije sudjelovati u javnome

æivotu. Neke su se zaposlile izvan kuÊe, pa su konaËno i

u kuÊi izborile svoje mjesto za stolom, a na svadbi viπe

nisu bile prisiljene oglaπavati se rozganjem iz prikrajka

i tako privlaËiti pozornost.

Na prijelomu 1970-ih i 1980-ih, kada sam istraæivala fol-

klornu glazbu πireg dugoreπkog podruËja, mlaa ih ge-

neracija uopÊe nije izvodila. Doæivljavala ih je kao glaz-

beni anakronizam i primjer zaostalosti vlastite sredine,

a takvom je stavu zasigurno pridonijelo i druπtveno

ozraËje, od pedesetih godina 20. stoljeÊa ne odveÊ sklo-

no tradicijskim vrijednostima seoske kulture. Srednja i

starija generacija izvodila ih je tek iznimno, i to na svad-

bi. Premda su samice ili rozgalice posebnost glazbene

tradicije KarlovaËkog Pokuplja i premda su u prijaπnje

doba bile dosta zastupljene i u programima izvedenima

na smotrama folklora, tijekom sedamdesetih i osamde-

setih nalazile su se na repertoaru tek nekoliko folklornih

skupina. Razlog je tomu bilo nepoznavanje rozganja u

krugu mlae generacije, ali i opÊenito mali broj folklor-

nih skupina na ovome podruËju, posebno onih koje su

njegovale zaviËajni folklorni izraz. Od devedesetih godi-

na 20. stoljeÊa, povezano s valom obnavljanja hrvatske

tradicijske kulture i oæivljavanja folklornog amaterizma

u KarlovaËkom Pokuplju, rozganje je ponovno su naπlo

svoje mjesto u javnoj praksi folklora, u kojoj se istiËe

kao jedan od kljuËnih simbola regionalnog identiteta.

Premda ga i sudionici i struËna povjerenstva smotri

vrednuju veoma pozitivno, jer je posebnost i izraz naj-

starijeg dijela baπtine KarlovaËkog Pokuplja, rozganje

u cjelini nastupa folklornih skupina nerijetko ne dolazi

dovoljno do izraæaja, kao ni svirka guca koji su na smo-

trama folklora potisnuti u pozadinu i samo su u funkciji

pratnje pjevaËa i plesaËa. Priliku za potpunije predstav-

ljanje publici pruæila je i sviraËima i izvoaËima napje-

va s rozganjem priredba ”VeËer selskih gucov”, koju je

2004. utemeljila Zajednica organizacija amaterskih kul-

turnih djelatnosti Karlovca i koja se otada odræava sva-

ke godine. Prve tri godine taj se koncert guca i rozganja

odræavao u ”Zorin domu”, a potom (od 2007.), zbog

iznimno dobre posjeÊenosti i zanimanja publike, u veÊoj

dvorani Doma OSRH ”Zrinski”. ”VeËer selskih gucov”

bitno je pridonijela obnavljanju i daljnjem njegovanju

rozganja i repertoara tradicijskih guca - dviju znaËajnih

vrijednosti nematerijalne kulture baπtine KarlovaËkog

Pokuplja. Potvruje to svakom godinom sve veÊi broj

mladih sudionika koji svirkom i pjesmom plijene pozor-

nost i oduπevljavaju publiku.

Oj, æanjte ænjaËi, pobirajte lati,oj, pa vas neÊe lati proklinjati.

Oj, sad se vozi πkrinja i maπina,oj, a sutra Êe mila materina.

Oj, svekrvice, budi snaπi dobra,oj, ona tebi kako bude mogla.

Oj, alaj imam kolo i tancara,oj, mili Boæe, za njega sam prava.

Oj, sviraËu, tambure ti tvoje, oj, neÊeπ bolje nego grlo moje.

S RAZGLASA

86 GLAS

UMJETNOST BEZ GRANICA

ALEKSANDRA GORETA

Suradnja s partnerima iz Bosne i Hercegovine za-

poËinje na likovnoj koloniji “Europski kulturni put

starih gradova u dolini rijeke Une” u 2008. godini.

Upoznavanjem, ostvarivanjem kontakata i diskusijom o

nekim buduÊim kulturnim razmjenama stvoreni su te-

melji projekta „Umjetnost bez Granica“.

U sklopu natjeËaja IPA Cross-Border Programme Croatia-Bosnia and Herzegovina 2007-2013. prijavljen je pro-

jekt „Art without boundaries“. Gradski muzej Karlovac

i Udruæenje likovnih umjetnika Unsko-sanskog kantona

iz BihaÊa partneri su

i nositelji projekta.

Projekt se nadovezuje

na bilateralni ugovor

o kulturnoj razmjeni

od 18. prosinca 2002.

godine izmeu Vlade

Republike Hrvatske i

VijeÊa ministara Bosne

i Hercegovine.

Cilj projekta je ubrza-

vanje procesa prihva-

Êanja ATA CARNET

sporazuma i neome-

tana prekograniËna

kulturna razmjena u

buduÊnosti. Glavne

aktivnosti u projektu

bit Êe razmjena umjet-

nika iz pograniËnih

regija kroz likovne ko-

lonije, rad na temu za-

jedniËke baπtine sre-

dnjovjekovnih utvrda,

obogaÊivanje fundusa ustanova organizatora i organiza-

cija okruglog stola na temu ATA CARNET.

Projekt iznosi oko 90.000 €, od Ëega bi se iz fondova

EU dobilo 85% bespovratnih sredstava. U izradi opseæne

projektne dokumentacije sudjelovali su partneri iz BIH,

djelatnici Ureda za europske integracija na Ëelu sa vo-

diteljicom Galerije „Vjekoslav Karas“ koja je ujedno i

autorica projekta. Projekt je proπao administrativnu

provjeru i Ëekaju se daljnji rezultati.

Sudionici likovne kolonije, Stari Sokolac, Bosna i Hercegovina

GLAS 87

GLASONO©A

GLASPAPIR

88 GLAS

GLAS 89

GLASPAPIR

90 GLAS

OGLASI PRODAJE

6. MIHALIΔ, J.

GLAVNI RUBAC -

ZAGONETNO

POKRIVALO

U TRADICIJSKOM

ÆENSKOM OGLAVLJU

GMK, 2009.

136 STR., U BOJI

DVOJEZI»NO

CIJENA: 200,00 KN

3. GRUPA AUTORA

JAKOV ©A©EL

1832-1903

MONOGRAFIJA

GMK, 2007.

152 STR., U BOJI

CIJENA: 200,00 KN

1.

4. GRUPA AUTORA

KARLOVA»KI LEKSIKON

©K, GMK, GK ”IGK”

2008.

678 STR., U BOJI

CIJENA: 495,00 KN

5. ©KRTIΔ, A.

KOREN, F 1929-1983

KATALOG

GMK, 2008.

116 STR., U BOJI

CIJENA: 100,00 KN

2.

GLAS 91

OGLASI PRODAJE

7. »ULIG, I.

LON»ARIΔ S.

MORSAN B.

STERGAR©EK S.

STUBI»AR S.

KARLOVAC I IDEALNI

GRADOVI RENESANSE

PLAKAT

GMK, 2009.

DVOJEZI»NO

CIJENA: 25,00 KN

8. HULJINA, S.

IVANA PULJIΔ

KATALOG IZLOÆBE

GMK, 2010.

8 STR., U BOJI

CIJENA: 10,00 KN

9. HULJINA, S.

BORIS KUGLER

KATALOG IZLOÆBE

GMK, 2010.

20 STR., U BOJI

CIJENA: 15,00 KN

10. BITNEC, L.

MIHAJLOVIΔ CETINJANIN, P.

POGLEDALOVE KRONIKE

EPIZODA: IZGUBLJENO ÆEZLO

GMK, 2010.

64 STR., U BOJI

CIJENA: 20,00 KN

I V A N AP U L J I Δ

I Z L O Ž B A S L I K A

Galerija ”Vjekoslav Karas”, Lj. ŠestiÊa 3 Karlovac

1 7 . o æ u j k a - 1 4 . t r a v n j a 2 0 1 0 .

I V A N AP U L J I Δ

I Z L O Ž B A S L I K A

Galerija ”Vjekoslav Karas”, Lj. ŠestiÊa 3 Karlovac

1 7 . o æ u j k a - 1 4 . t r a v n j a 2 0 1 0 .

Ove, kao i brojne druge tiskovine Ëiji je izdavaË Gradski muzej Karlovac mogu se kupiti u uredovno vrijeme Gradskog muzeja.

92 GLAS

POSJET MUZEJU

Radno vrijeme

Gradski muzej KarlovacStrossmayerov trg 7

Radnim danom 7 - 15

Subotom i nedjeljom 10 - 12

Galerija ”Vjekoslav Karas”Lj. ©estiÊa 3

Radnim danom 7 - 15

Za trajanja izloæbe srijedom i petkom od 17 - 19

Subotom i nedjeljom 10 - 12

Stari grad DubovacOd 1. travnja do 1. listopada

Radnim danima i nedjeljom 14 - 18

Subotom 10 - 18

Cijena ulaznica:Odrasli: 10,00 kn

Djeca, uËenici, studenti, umirovljenici i grupe: 5,00 kn

U istome danu ulaznica vrijedi za sva tri objekta.

StruËno vodstvo najaviti dva dana ranije na

tel.: 047/615-980 ili e-mail: gradski-muzej@ka.t-com.hr

StruËno vodstvo: na hrvatskom jeziku 50,00 kn,

na engleskom jeziku 150,00 kn

Gradski muzej Karlovac osnovan je 1904. godine, a od 1953. godine smjeπten

je u ranobaroknoj kuriji Frankopan na trgu J. J. Strossmayera 7, u karlovaËkoj

Zvijezdi.

Galerija ”Vjekoslav Karas” namjenski je izgraena graevina za potrebe Galerijskog

odjela Gradskog muzeja Karlovac. Projektirao ju je arhitekt Æelimir Æagar 1976. godine.

Nalazi se u ulici Ljudevita ©estiÊa 3, u Novom centru.

Ilustracije Gradskog muzeja Karlovac i Galerije Vjekoslav Karas:

ideja Lana Bede, realizacija Neven MihajloviÊ Cetinjanin, akademski fi lmski animator