$#Prikaz

Speciialistifkostrutnog studijaDigitalna ekonomija na

Tehniikom veleuciliitu u Zagrebupiie I doc. dr. sc. Dalija KuvaEie

Tehniiko veleui!liiie u Zagrebu" Republika lJrvalska, dkuvacic@tvz.hr

5aZetak

Specijalistiiki cliplomski struinistudij Digltalna ekonnnrijana Tehnlikom veleuiiliituu Zagrebu osmiiljen jekao novi i moderan studijna kojem se u pctpunostiostvarr".rje sinergija isho<Ja

uien,ia i potreira tr2iita radate isprepletenost obrazovnogsustava i poslovnog sekteira.(toje ujedno i najveeakonrparativna preeinost togstudlja. Digitalna ekcncmija

ncvi je cblik ekononrijekcji se temelji na digitalnimtehnologijan'la i za veiinuzemaija prerlstavlja jedan odnajatra ktivnij i l-r rnoguinostirasta. Zarnisac o pokretanjuSpecijal istiikog diplomskog;truinog studija Digitalnaekonorrtija u potpunostise podudara s rrisijomTehniikog veleuiilillau Zagrebu. flal:r:rat ostudijskonr pr0gramuizraden je nakcn intenzivnih

konzultaeija s predstavnicimauspjeinih poCuzeda s pedrucjai nfornraci.isko -kon'lu ni kacij ski h

djelatnosti s kojinra Tehniikoveleuilliite u Zagrebu ved

godil"ranra uspjeino suradujete slijedom preporukastratelkih clokr..r nrenataF.epublike Hrvatske kojiistiiu potrebu povezivaniaakarjenrskog sektora s triiitemrac.la i inzistiraju na mjerljivlmi prinijenj ivini isharjin"la..:^-,:..uLEr u(l,

)(/ Suvremena trgOvina 4(42)

re

kt!i{Ei",

*mUF"

1. UvodInformacijske i komunikacijske tehno-logil'e, uz radanje novih znanosti (zna-nost o uslugama, znanost o podacima),u destrukcijama modela tradicional-nih ekonomskih sustava, ostvaruiu nje-nu transformaciju u digitalnu ekonomi-ju: podrudje dru5tvenih znanosti u ko-jem znanstvenici prouiavaju i objaSnja-vaju: proizvodnju (Industrija 4.0) i po-nudu (sekvencioniranje i transformacijalinearnih u temporalne nelinearne pro-storno stohastiike instance ponude); ras-podjelu (dio ekonomskog procesa u ko-joj se rezultat globalno kooperativne pro-izvodnje raspodjeljuje na sve sudionikeproizvodnje); razmjenu (u multidimen-zionalnim interakcijama globalizacije,regionalizacije i nacionalne ekonomije);potraZnju i potroSnju materijalnih do-bara (roba) i usiuga u odredenom vreme-nu (minimizacija vremena u z ubrzavanjedruitvenih procesa), prostoru (globali-zacija), druStvu (rastuea mobilnost), uzkontinuirani rast kompleksnosti i inte-rakcija ekonomskih sustava i ekonom-skih transakcija.l

Digitalna ekonomija novi je oblik ekono-mije koji se temelji na digitalnim tehno-logijama i za veiinu zemalja predstavljajedan od najatraktivnijih moguenosti ra-sta. Prisustvo digitalnih tehnologija da-nas je neSto Sto uzimamo kao oiekivanoi primjeeujemo sve viSe pojavnih obli-ka u kojima digitalne tehnologije ulazeu na5 privatni Zivot i poslovne aktivno-sti, mijenjajuei naiine kako provodimoprivatni Zivot, organiziramo svoje oba-veze, sudl'elujemo u aktivnostima druS- 'tva te izvrsavamo poslovne zadatke. Di-gitalne tehnologije postale su bitan ele-ment svih nastojanja za promjenama alii kreiranja novih oblika uspje5nog pozi-cioniranja svih sudionikaprocesa, od dr-Zave do pojedinca, od globalnog pozici-oniranja do komunikacije u obitelji, odrjeSenja koja pokrivaju cijeli svijet do in-tervencija u lokalnoj zajednici. Biti gra-daninom svijeta, biti globalno konku-rentan, biti povezan sa svim bitnim su-dionicima, danas je odrednica napred-

ne nacionalne ekonomije kojoj je digi-talna ekonomija temeljni gradbeni ele-ment uspjeha druitva.2

Temeljna vizija digitalnog druStva ostva-rena je kroz Digitalni plan za Europu3, s

kojim vizija Digitalne ekonomije na5egdrustva mora biti ivrsto povezana i kojamora obuhvatiti slijedeee ciljeve: podrZatirazvoj digitalnog druStva u cjelini, pove-eati konkurentnost cjelokupnog gospo-darstva s ciljem ubrzanja ekonomskog ra-sta, stvarati rast zaposlenosti s naglaskomna poslove visoke sloZenosti, ukljudivativeeu participaciju svih dru5tvenih slo-jeva u razvoj europskog dru5tva, dostu-pnost usluga u digitalnom obliku te po-slovanje bez papira. Najvefa komparativ-na prednost Specijalistitkog diplomskogstrutnog studija Digitalna ekonomijabitee povezivanje ekonomskih i tehnidkihznanosti, Sto obuhvafa znanstvena poljaradunarstva, informacijske i komunika-cijske znanosti te ekonomije.

2. Razlozi pokretanjastudijaMisija Tehniikog veleuiiliSta u Zagre-bu je obrazovati i osposobiti mlade ljudeu kompetentne strutnjake na podrudjutehniekih djelatnosti kako bi mogli su-vereno konkurirati na trZiStu rada. Teh-nidko veleudili5te u Zagrebu se u svomobrazovnom procesu oslanja na nastav-nike i suradnike s dokazanim poznava-njem struke i teorijskim znanjem, kao ina priznate strudnjake iz gospodarstvakoji nastavu obogaeuju brojnim primje-rima iz svoje svakodnevne prakse. Ra-znolik i inventivan nadin izvodenja na-stavnog programa ukljueuje obvezatnustrue nu praksu. Praksa se obavlja u emi-nentnim poduzeiima i tijekom nje stu-denti rade na aktualnim projektima do-tienog poduzeea te na rjeSavanju prak-tienih zadataka i problemaa. Zamisao opokretanju Specijalistidkog diplomskogstruanog studija Digitalna ekonomija upotpunosti se podudara s misijom Teh-nitkog veleudili5ta u Zagrebu.

Elaborat o novom studijskom programuizraden je nakon intenzivnih konzultaci-ja s predstavnicima uspje5nih poduzeeas podruija informacijsko-komunikacij-skih djelatnosti s kojima Tehnidko vele-ueili5te u Zagrebu vee godinama uspjeS-no suraduje i slijedom preporuka stra-te5kih dokumenata koji istitu potrebupovezivanja akademskog sektora s trZi-Stem rada i inzistiraju na mjerljivim i pri-mjenjivim ishodima utenja. TrZiSte radau Republici Hrvatskoj iskazuje potrebuza struinjacima tiji ishodi udenja jamdesposobnost fleksibilne primjene infor-macijskih tehnologija, poduzetni5tva idigitalnog marketinga u razliditim okru-Zenjima (javni i privatni sektor, razliiiteorganizacijske strukture i sl.) i u skladu s

razliiitim i vi5estrukim korisnidkim po-trebama, Sto je u ekonomskim ili inZe-njerskim disciplinama desto zanemare-no te se stoga pokretanjem Specijalistii-kog diplomskog struanog studija Digital-na ekonomija namjerava ispuniti do sadazapostavljena akademska i trZiSna niSa.

Specijalistieki diplomski strudni studijDigitalna ekonomija na Tehnidkom ve-leuiili5tu u Zagrebu preuzima i promitepostavke iz relevantnih dokumenata Re-publike Hrvatske, a posebice iz Hrvatsko-ga kvalifikacijskog okvira, Zakona o Hr-vatskom kvalifikacijskom okviru i Ope-rativnog programa razvoja ljudskih po-tencijala. PredloZenim je studijem u ci-jelosti ostvarena sinergija ishoda uienjai potreba trZi5ta rada te isprepletenostobrazovnog sustava i poslovnog sektoraSto je u cijelosti uskladeno s temeljnomzadaeom navedenih strate5kih dokume-nata, a to je da kljue potrebitih promjenaleZi,,u povezivanju kvalitetnoga obrazov-nog sustava s trZiStem rada te izgradnjomkompetitivnoga gospodarstva uz nuZnusocijalnu povezanost"s i u Operativnomprogramu koji na vi5e mjesta zahtijevausredotodenje na,,stvaranje bolje pove-zanosti izmedu akademskog sektora i po-duzeia u smislu toga da ee studenti ste-ei vje5tine koje Ce ih bolje pripremiti zaposlovni svijet"0 te naposljetku, u pola-znoj i temeljnoj ideji Hrvatskoga kvali-

1 Mauher, Mladen: Zbornik radova Internacionalne konvencije MIPRO, Opatija, 2016., str. 1g69.-fg79.2 Skupina autora: Elaborat o Specijatistitkom diplomskom struinom studiju Digitalna ekonomija, Tehniiko veteuiiliSte u Zagrebu, Zagreb, 2017., str. 83 http://wwweuroparl.europa.eu/atvourservicerhr,,displayFtu.html?ftuId=FTU 5.9.3.htm1 (10.I0.2016.)r http://wlvw2.tvz.hr/tko-smo/ (0S.10.2016.)5 vladaRepublikeHrvatske,Ministarstvoznanosti,obrazovanjaiSporta:Hnatskikvalifikacijskiokvir,Uvodukvalifikacije,Zagreb,2O0g.u http://public.mzos.hr (10.10.20i6.)

WWW,SUVTEMENA,hT 31

I

{.€.rblt'..'-' 1

=.i

===ls_l%=.

IFJEFCGIre

€

d rg ira I izaci1a rcbrrcg pi'o.rneia

fikacijskog okvira iiji je smisao omogu-eiti dijalog obrazovnog, istraZivadkog iposlovnog sektora.

Upravno vijeee Tehnidkog veleudili5ta uZagrebu donjeloje 25. oZujka 2015. godi-ne Odluku o prihvaianju Strategije du-goroinog razvoja TY Z-a od 2014.-2025.7

Strategija obuhvaea: Opiu strategiju, mi-siju i viziju, Strategiju razvoja primijenje-nih istraZivanja i znanosti te StrateSkesmjernice i srednjoroine cily'eve. Zasva-ki od navedenih ciljeva u Strategiji opisa-ni su i planovi za ostvarivanje postavl;'e-nih ciljeva, odekivani ishodi, pokazateljiuiinka i mehanizmi praeenja. Strategi-ja istiie potrebu da se Tehnidko veleuti-liSte u Zagrebu pozicionira kao prizna-ta interdisciplinarna institucija s naci-onalnim i globalnim utjecajem, usmje-rena na sustavno razvijanje i unaprje-divanl'e znanstveno-istraZivaikih jedi-nica i izvedbu nastavnih programa kojistudentima omoguiuju stjecanje znanjai vje5tina primjerenih izazovima suvre-menog dru5tva.

Tehnieko veleuiili5te u Zagrebu je do pri-jave prijedloga ovog studijskog programasklopilo Sporazum o suradnji na podrut-ju struinog obrazovanjai studentske za-poSljivosti sa sljedeiim poduzeeima: A1-tima, Combis, CROZ, Degordian, eVisi-on informacijski sustavi, GDI Gisdata,IN2, Infinium, ITSistemi, Megatrend,Microblink, Nanobit, photomath, Pro-teron, Pet minuta, SPAN, Styria medij-ski servisi, TIS, Trikoder, Undabot i Ver-so. U Sporazumu, u ehnku 2., podrud-ja suradnje TVZ-a i predstavnika trZi5tarada primarno su usmjerena na aktivno- '

sti uzajamnog obrazovanja u podruiji-ma za;'edniikog interesa poput: izvodenjastruinih predavanja, vjeZbi ili radionicau okviru nastave, organizacije posjeta,poziva na konferencije i struene skupo-

,/ve, izvodenja Strutne prakse, suradnje uizradi studentskih struinih seminarskih,zavrSnih ili diplomskih radova, suradnjena studentskim tribinama, natjecanjimai drugim izvannastavnim aktivnostimate organizacije i izvodenja struinih pre-davanja, radionica i drugih obrazovnihusluga u sustavu cjeloZivotnog uienja naTVZ-u.Izniman interes poduzeea s pod-rudja trZi5ta rada koja podupiru osniva-nje takvog studija, osiguravaju mogue-nost za praktiino usavr5avanje stude-nata-ica i dokazuju potrebu za takvimstudijskim programom te jamie njegovuspjeh u buduenosti.

3. Opeenito o- studijskom

Prosramu

veleuiili5te u Zagrebu.

> Tip studijskog programa: Specijali-stieki diplomski strudni studij.

Tehnitke znanosti i Dru5tvene zna-nosti.

formacijske i komunikacijske znano-sti, Raeunarstvo i Ekonomija.

Organizacija i informatika, Posiov-na informatika, Informacijski susta-vi, Ekonomika poduzetni5tva, Orga-nizacija i menadZment i Marketing.

' preddiplomski strueni studij od mi-nimalno 180 ECTS bodova i zavrSe-ni preddiplomski sveuiili5ni studijod minimalno 180 ECTS bodova.

tiri semestra.

bodova.

ee zavrSetkom studija:

Struini/a specijalist/specijalisticairi,enjer /ini,enjerka digitalne eko-nomije.

Kao Sto je vidljivo u osnovnim odred-nicama, Specijalistiiki diplomski strui-ni studij Digitalna ekonomija obuhva-

ea zlaanja iz polja Informacijskih i ko-munikacijskih znanosti, Raiunarstva iEkonomije, a temelji se na vee akredi-tiranim strudnim studijima koji se veegodinama izvode na Tehniikom veleu-iili5tu u Zagrebu i posjeduju Dopusnicekoje je TVZ-u izdalo Ministarstvo zna-nosti, obrazovary'a i Sporta, i to za izvo-denje Strudnog studija Informatike, za

smjerove: Organizacija i informatizaci-ja ureda, Elektronidko poslovanje i In-formatieki diza)tod 16.lipnja 2005. go-dine i za izvodenje Struenog studija Ra-

eunarstva, za smjerove: Programsko in-Zenjerstvo i InZenjerstvo raeunalnih su-stava i mreZa od 2. lipnja 2005. godine.

U Elaboratu o Specijalistiekom diplom-skom struinom studiju Digitalna ekono-mija sustavno je analizirano 8 visokoikol-skih ustanova koje su akreditirane u Re-publici Hrvatskof i 5 ustanova iz Austrijei Slovenije. Na temelju ukupne analize iusporedbe s akreditiran im programimauglednih visokih uiiliSta, moZe se pri-mjetiti kako je pedagoSki pristup u stu-dijskom programu Digitalna ekonomijai u analiziranim visoko5kolskim usta-novama temeljen na aktivnom ueenjuuz povezivanje s praktitnim radom. Fo-kus je stavljen na praktidno i iskustvenoutemeljeno udenje uz suvremenu teorij-sku podlogu kojaje upravo iz tograzlogapredmet proutavanja zajednidke prve go-dine specijalistiikog studija nakon dega

slijede specijalistidki moduli i kolegiji,a u posly'ednjem semestru uglavnom se

predlaZu specijalistidka praksa, projek-ti te diplomski rad u suradnji s odabra-nim mentorom-icom. Analizirane viso-ko5kolske ustanove u velikol' mjeri sura-duju s gospodarstvom, kao Sto je to pred-videno i na Specijalistiikom diplomskomstruinom studiju Digitalna ekonomija.8

4. Nastavni plan i

programNa studijskom programu Specil'alistii-kog diplomskog struinog studija Digi-talna ekonomija svi predmeti moii ie se

izvoditi na engleskom jeziku, Sto taj stu-dijski program dini izrazito konkuren-tnim na trZiStu srodnih studijskih pro-grama u Republici Hrvatskoj.

http:/www2.tvz.hr,'rvp-content/uploads/downloads/2015/04/Tehni%C4%8Dko-veleu%C,l%8Dili%C5%A1te-u-Zagrebu-strategija-usvojenal.pdf(28.10.2016.)

Skupina autora: Elaborat o Specijalistiikom diplomskom struinom studiju Digitalna ekonomija, Tehniiko veleuiili5te u Zagrebu, Zagreb, 20I7., str. 8.

32 I surruruna rgovina 4(42)

I

u*' €J

=

*

"nt i'

ii ry$'

Tablica '1. Popis obvezatnih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbui brojem ECTS bodovas

MODUL 5

MODUL PREDMET

Financijska analiza

PREDMET

Sustav itehnologijagospodarenja imovinom

Digitalna ekonomija i noviekonomski modeli

Poduzetni5tvo u novojekonomiji

Kvantitativne metode uekonomiji

Motivacija i timski rad

Poslovno pravo

MenadZment ljudskihpotencijala

Operativni i taktidkiinformacijski sustavi

Operacijska istraZivanja

NOSITELJ

Dr. sc. Mladen Mauher,profesor visoke SkoleMr. sc. Sanja Bradun, predavab

Dr. sc. Jo5ko Lozic,viSi predavac

Doc. dr. sc. Dalija Kuvacic,profesor visoke Skole

Maja Paukovii, predavad

Mr. sc. Lucija Badi6,viSi predavad

NOSITELJ

Dr. sc. Jo5ko Lozii,viSi predavac

Dr. sc. Ljiljana Matu5ko Antoni6,vi5i predavad

Mr. sc. Lucija Badi6,viSi predavad

Mr. sc. Marinko Zagar,viSi predavadMarta Ali6, asistentica

Maja Paukovi6, predavad

-ozoYtU

zJ

E(,o

o

o

o

o

30

30

30

30

30

ECTS STATUS1O

ECTS STATUS

60

PVS

30 30

o

o

o

o

30

30

30

-ozoYIJJ

zJ

{(,o

MODUL PREDMET

Standardi i sustavi zaupravljanje projektima

Metodologija strudnogistraZivadkog rada

NOSITELJ

Dr. sc. Mladen Mauher,profesor visoke SkoleMr. sc. Zeljko Uhlir, predavad

Dr. sc. Zarko NoZica,profesor visoke Skole

ECTS STATUS

o

o

1530

e Skupina autora,Ibidem, str.46.10 Ako je predmet obvezatan, upisuje se 0, a ako je izborni I.

30 15

www.suv!"emena.hr 33

CiQitali:aeUa rebnoQ llr0mela

MODUL PREDMET

Gospodarsko-ind ustrijskatransformacija

lnovacije u digitalnoj ekonomiji

Poslovna inteligencija

Tehnologije i sustaviposlovnog upravljanja

lntelektualni kapital

NOSITELJ :

Dr. sc. Mladen Mauher,profesor visoke 5koleDr. sc. Mladen Sokele,predava6

Dr. sc. Mladen Sokele,predavadMr. sc. Sanja Bra6un, predavad

Dr. sc. Goran Klepac,profesor visoke Skole

Dr. sc. Mladen Mauher,profesor visoke SkoleMr. sc. Marinko Zagar, vi5ipredava6

Mr. sc. Lucija Bacii, viSipredava6

VS

15

'15

15

1t

15

=o

=toTLCJ)ztrFzJF;io

54 I s.,r, .*u s'vvgixrl2 [l!)\I

It

5. Zakljuiak \Strudno vijeee Tehniikog veleudili5ta uZagrebt,pa svojoj sjednici odrZanoj 28.

veljaie 2617. godine, donjelo je odiuku o

prihvaianju Elaborata novog studijskogprograma Specijalistiikog diplomskogstruanog studija Digitalna ekonomija idalo suglasnost za pokretanje daljnjih ak-tivnosti u svrhu inicijalne akreditacijeza izvo denje navedenog studijskog pro-grama. Agencija za znanost i visoko ob-razovanje donjelaje 16. lipnja20l7. godi-ne Odluku o imenovanju Struinog po-vjerenstva za provodenje inicijalne akre-ditacije za izvodenje Specijalistidkog di-plomskog strudnog studijskog programaDigitalna ekonomija na Tehnidkom ve-leudili5tu u Zagrebu.

Strudno povjerenstvo AZVO-a posjetilo je

Tehnitko veleueiliSte u Zagrebu 5. srpnjai obavilo razgovore sa Upravom TYZ-a,nastavnicima-icama koji ee sudjelova-ti u nastavi na studi;'skom programu, sa

studentima-icama koji su za tai programzainteresirani i sa gospodarstvenicimakoji podrZavaju Specijalistidki diplom-ski strutni studij Digitalna ekonomija.Strueno povjerenstvo je u svom Izv;'e-Seu o studijskom programu donjelo za-

kljuenu preporuku da se prihvati studij-ski program Specijalistidkog diplomskogstrudnog studija Digitalna ekonomija naTehniikom veleudili5tu u Zagrebu. Po-

kretanje tog novog studijskog programaznaii veliki iskorak i stvaranje znaiajnekomparativne prednosti za Tehnidko ve-leudiliSte u Zagrebu, koje ee u skoroj bu-duenosti svojim studentima-icamapru-Zati potrebita znanja i kompetencil'e kojesu im najpotrebnije u novoj eri Digital-ne ekonomije

Literatura1. Mauher, Mladen: Zbornik radova Inter-

nacionalne konvencije MIPRO, Opatija,

- 2016.,str.1869.-1879.

Skupina autora: Elaborat o Specijalistii-kom diplomskom struanom studiju Digi-talna ekonomil'a, Tehnitko veleutiliSteu Zagrebu, Zagreb,2017., str.8.

http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.9. 3.html (10. 10. 2016)

htt p : //www 2.tv z.hr / tko- s mo/(0s.10.2016.)

https://ec.europa. eu/digital-single -market/en/news/digital-science -hori-zot-2020, prertzeto iz Mauher, Mladen:Digitalna ekonomija - rezuitanta disrup-tivnih tehnologija, Zbornik radova Inter-nacionalne konvencil'e MIPRO, Opatija,2016., str. 1869.-1879.

\4ada Republike Hrvatske, Ministarstvoznanosti, obrazovanja i Sporta: Hrvatskikvalifikacijski okvir, Uvod u kvalifika-clje,Zagreb,2009.

http://public.mzos.hr (10. 10.2016.)

http://www2. tvz.hr/wp - con-tent/uploads/downloads/ 2015 / 0 4 /T e}trnio/o C 4 o/o 8D k o - ve I e u % C 4o/o 8Dili%Cs% Alte -u- Z agrebu-strategij a-usvojenal.pdf (28.10.2016.)

2.

7.

8.

6.

4.

5.