PRIPREMA I SADNJA LOZNIH CIJEPOVA

UVOD

PRIPREMA TLA

SMJER REDOVA

LOZNI CIJEP

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE LOZNOG CIJEPA

RAZMAK U BUDUÆEM VINOGRADU

Svima je znano da je vinova loza ( ) biljka specifiènih zahtjeva. Dobro uspijeva napjeskovitim, kamenitim, sušnim i škrtim podruèjima, u nas na veæim nadmorskim visinama.

Nakon kemijske analize tla krajem ljeta ili rano u jesen valja obavitimeliorativnu gnojidbu u preporuèenim kolièinama mineralnog gnojiva tepotom obaviti rigolanje.

Buduæi nasad ovisi o kvaliteti sadnog materijala. Prvenstveno se sadisadni materijal visoke kvalitete tj. cijep dobro razvijenog korjenovasustava, dobro sraslog spojnog mjesta te dobro sazrele plemke. Spojnomjesto treba biti dobro sraslo, tako da se pritiskom palca na plemkuplemka ne odvoji od podloge. Plemka treba biti dobro sazrela. Preporukaje koristiti parafirane cijepove jer imaju mnoge prednosti: nema zagrtanjacijepova, ne dolazi do isušavanja spojnog mjesta i manje izbija postranokorijenje (brandusi).

Osim kvalitete cijepa bitan je i prijevoz te skladištenje cijepa do sadnje.Cijepove je potrebnodo sadnje skladištiti u vla&nom pijesku. Ni u jednomtrenutku cijep ne smije izgubiti vodu (osušiti se) jer se dodatnimnamakanjem ne mo&e nadoknaditi izgubljena voda.

Razmak sadnje u vinogradu ovisi o mehanizaciji za obradu vinograda, ouzgojnom obliku i o nagibu terena. Bolja kvaliteta gro&ða posti&e semanjim optereæenjem po èokotu. Razmak izmeðu redova ovisiprvenstveno o mehanizaciji za obradu.

Da bi svaki grozd buduæeg èokota bio dobro osvijetljen, smjer redova treba biti sjever-jug osim usluèaju kada to konfiguracija terena ne dozvoljava.

Vitis vinifera

POSTAVLJANJE KOLJA U VINOGRADUTeren se najprije iskolèi, a potom se sadi. Iskolèavanjem odreðujemo razmak izmeðuredova i u samom redu. Koliko kvalitetno postavimo kolje buduæeg vinograda, toliko æemokvalitetno imati ujednaèene razmake u vinogradu. Za uzgojni oblik zavjese po0eljno je da seprvo postave stupovi.

Optimalni rokovi sadnje jesu od 15. travnja do 15. svibnja.

Korijen cijepa prikratimo na 10 - 15 cm tako da na odrezanom dijelu korijen bude svje0.Ošteæeno korijenje skratimo do zdravog dijela, a ostalo sitno korijenje ne diramo. Po0eljnoje namoèiti u vodu 24 sata prije sadnje. Neposredno prije sadnje cijep se moèi u 0itkusmjesu svje0e kravlje balege, zemlje i vode u omjeru 1:1:1. Jama za cijep kopa se u oblikutrokuta širine 30 - 40 cm, dubine 40 - 50 cm, u pravcu reda s ju0ne strane kolca za uzgojnioblik Guyot, za uzgojni oblik zavjese s obje strane stupa. Cijep se stavlja u jamu, blagokoso prema kolcu ili stupu. Korijen cijepa zatrpa se sipkom zemljom a zemlja se dobronagazi. Takoðer se stavlja 5 - 7 kg zrelog stajskog gnoja, koji ne smije biti u doticaju ni skorijenom ni sa samim cijepom. Na stajski gnoj stavlja se opet sipka zemlja.

Dubinu sadnje odreðuje visina spojnog mjesta, koje treba biti 5 - 10 cm iznad razine zemlje.

ROK SADNJE

SADNJA

DUBINA SADNJE

JEDNOGODIŠNJI CIJEPa - s jednom mladicomb - pripremljen cijep za

sadnju

JAMA - SADNO MJESTOa - grudasta i neplodna zemljab - sipka i plodnija zemlja

a - sipka zemljab - stajski gnojc - zemljad - parafinirani cijep

POSAÐENI PARAFINIRANI CIJEP

S - stabloL - lucanjR - reznik

Obièni Guyot uzgojni oblik Guyot uzgojni oblik poslije rezaGuyot uzgojni oblik prije reza

Mladi vinograd u drugoj godini

NJEGA VINOGRADA NAKON SADNJE

PREPORUKA SORTIMENTA:

Iz pupova tek posaðenog loznog cijepa kreæu mladice. Najèešæe kreæe više mladica. Ostavljamo1 - 2 mladice koje ve&emo uz kolac špagom (ili sliènim materijalom) u obliku osmice ("8") i to èimmladica naraste oko 20 cm. Redovitom obradom tla uništavamo korove i pokoricu. U sluèaju sušeinterveniramo zalijevanjem.

GRAŠEVINA BIJELA, PINOT BIJELI,PINOT SIVI, RIZLING RAJNSKI BIJELI, SAUVIGNON BIJELI, CHARDONNAY BIJELI,TRAMINAC CRVENI, PORTUGIZAC, FRANKOVKA CRNA, PINOT CRNI, MERLOT CRNI,CRNI BURGUNDAC, TRAMINAC MIRISAVI

VINSKI KULTIVARI (za proizvodnju bijelih i crnih vina):

i sve ostale sorte koje se preporuèujuPravilnikom o vinu (N.N. 96/96) obzirom na vinogorja u regijama Republike Hrvatske.

Rodni vinograd na terasama

STOLNI KULTIVARI (za potrošnju gro0ða u svje0em stanju):

PLEMENKA BIJELA I CRVENA, KRALJICA VINOGRADA, JULSKI MUŠKAT, MUŠKAT HAMBURG.

TROŠKOVI PODIZANJA VINOGRADASorta: Ukupni broj cijepova:

Podloga: Uzgojni oblik:

Razmak izmeðu cijepova: Broj godina ulaganja:

graševina 5.000 kom./ha

kober 5BB (SO4) guyot jednostruki

2,0 x 1,0 m 4

kuna

Godina prije sadnje 1. godina 2. godina 3. godina

TROŠKOVI MATERIJALA 4.000,00 68.635,00 48.265,00 2.210,00

TROŠKOVI RADA STROJA 6.720,00 4.140,00 2.040,00 1.020,00

TROŠKOVI RADNE SNAGE 600,00 12.270,00 14.740,00 3.275,00

UKUPNO 11.320,00 85.045,00 65.045,00 6.505,00

UKUPNI TROŠAK PODIZANJA NASADA: 167.915,00

Crte&i sortimenta korišteni iz "Ampelografskog atlasa" Grete Turkoviæ

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slu0buUlica grada Vukovara 78 • 10000 Zagreb

(1) 61 06 190 • (1) 61 09 140hzpss@agr.hr

http://www.agr.hr/hzpss/

telefon: fax:

e-mail:

Za podrobnije informacije obratite se savjetniku HZPSS