priprema projekta izgradnje mljekare - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/873.b.pdf ·...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

TOMISLAV HATLAK

PRIPREMA PROJEKTA IZGRADNJE MLJEKARE

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PRIPREMA PROJEKTA IZGRADNJE MLJEKARE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Projektni menadžment

Mentor: Prof. dr. sc. Zdravko Zekić

Student: Tomislav Hatlak

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081111022

RIJEKA, LIPANJ 2015.

I

KAZALO

1. UVOD ................................................................................................................................ 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ..........................................................................................2

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ..............................................................................................2

1.3. Svrha i cilj istraživanja .................................................................................................................2

1.4. Znanstvene metode ......................................................................................................................3

1.5. Struktura rada...............................................................................................................................3

2. TEMELJNE ZNAČAJKE PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA ........... 5

2.1. Pojam i definicija projekta ............................................................................................................5

2.2. Klasifikacija projekta ...................................................................................................................7

2.3. Životni ciklus projekta .................................................................................................................8

2.4. Pojam projektnog menadžmenta ...................................................................................................9

2.5. Funkcije projektnog menadžmenta ............................................................................................. 11

3. PRIPREMA PROJEKTA IZGRADNJE MLJEKARE ................................................ 12

3.1. Podaci o investiciji ..................................................................................................................... 13

3.2. Lokacija poduzeća...................................................................................................................... 13

3.3. Analiza tržišta ............................................................................................................................ 14

3.3.1. Tržište nabave ................................................................................................................. 14

3.3.2. Tržište prodaje ................................................................................................................. 15

3.3.3. Konkurencija ................................................................................................................... 16

3.4. Gantogram ................................................................................................................................. 17

3.5. WBS dijagram ........................................................................................................................... 18

3.6. SWOT analiza ............................................................................................................................ 19

3.7. Analiza utjecaja na okoliš ........................................................................................................... 20

3.8. Opis tehnološkog procesa ........................................................................................................... 20

3.8.1. Utrošak sirovina i materijala za godišnju proizvodnju ...................................................... 23

3.8.2. Procjena troškova izgradnje postrojenja ........................................................................... 25

3.8.3. Izvori financiranja ........................................................................................................... 26

3.8.4. Amortizacija .................................................................................................................... 28

3.8.5. Račun dobiti i gubitka ...................................................................................................... 31

3.8.6. Financijski tok ................................................................................................................. 32

3.8.7. Ekonomski tok................................................................................................................. 33

II

4. EKONOMSKO - TRŽIŠNA OCJENA .......................................................................... 35

4.1. Statička ocjena projekta .............................................................................................................. 35

4.2. Dinamička ocjena projekta ......................................................................................................... 37

4.2.1. Metoda povrata ulaganja .................................................................................................. 38

4.2.2. Metoda neto sadašnje vrijednosti ..................................................................................... 39

4.2.3. Relativna čista sadašnja vrijednost ................................................................................... 40

4.2.4. Metoda interne stope rentabilnosti (profitabilnosti) .......................................................... 41

4.3. Analiza osjetljivosti ................................................................................................................... 42

5. PERSPEKTIVE RAZVOJA PROJEKTA MLJEKARE .............................................. 46

5.1. Povećanje kapaciteta mljekare .................................................................................................... 46

5.2. Razvoj novih proizvoda.............................................................................................................. 47

5.3. Širenje na nova tržišta ................................................................................................................ 47

6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 48

LITERATURA ................................................................................................................... 50

POPIS GRAFIKONA......................................................................................................... 52

POPIS SHEMA .................................................................................................................. 52

POPIS TABLICA ............................................................................................................... 52

1

1. UVOD

Mlijeko i mliječni proizvodi preporučuju se u svakodnevnoj prehrani zbog nutritivnog i

medicinskog značenja, jer opskrbljuju organizam nužnim hranjivim tvarima. Kao osnovni

prehrambeni proizvod najvažnija je namirnica animalnog porijekla i organizmu daje

energetsku komponentu, hranidbenu vrijednost, vitamine, minerale i određene zaštitne tvari.

Koriste ga sve dobne kategorije ljudi, a osobito je značajno u prehrani predškolske i školske

djece, te adolescenata. Pozitivno utječe na rast i razvoj, pa se djeci preporuča da u tri obroka

dnevno konzumiraju mlijeko i mliječne prerađevine.

Hrvatski mljekarski sektor posljednjih je godina u sve većim problemima. Niska otkupna

cijena mlijeka, visoki troškovima proizvodnje, smanjivanje broja grla, kao i višegodišnji

problemi s poticajima, doveli su do toga da gotovo svakodnevno propadaju mala obiteljska

poljoprivredna gospodarstva.

Područje Hrvatskog zagorja i sjeverno-zapadne Hrvatske svojim geografskim

karakteristikama pruža mogućnost proizvodnje kvalitetnih sirovina koje su preduvjet za

dobivanje kvalitetnog mlijeka i mliječnih proizvoda.

Mljekara će garantiranim otkupom mlijeka pomoći malim i srednjim poljoprivrednim

gospodarstvima da nastave proizvodnju, koja ima dugogodišnju tradiciju na tom području, a

proizvodi će nosili oznaku "Mlijeko hrvatskih farmi", što će potrošačima biti poruka da je

proizvod proizveden i kontroliran u Hrvatskoj. Kupnjom takvih proizvoda pridonijet će se

oporavku i jačanju hrvatskog mljekarskog sektora, odnosno hrvatskog gospodarstva.

2

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja ovog diplomskog rada odnosi se na prihvatljivost projekta "Priprema

projekta izgradnje mljekare", izvođenje projekta u zadanom vremenskom roku i unutar

planiranog budžeta.

Iz problema istraživanja proizlazi i predmet istraživanja, a to je istražiti pitanja vezana uz

mljekarstvo u Republici Hrvatskoj, probleme pokretanja izgradnje mljekare i predočiti

rezultate istraživanja.

Objekt istraživanja je izgradnja mljekare i projektni menadžment.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Iz problema istraživanja, predmeta istraživanja i objekta istraživanja može se izvesti radna

hipoteza: konzistentnim saznanjima o projektnom menadžmentu moguće je osigurati

učinkovito upravljanje projektom izgradnje mljekare.

Na temelju radne hipoteze, moguće je izvesti slijedeće pomoćne hipoteze:

· P.H. 1.: Proučavanjem obilježja projekta izgradnje mljekare i projektnog

menadžmenta stvorene su osnovne pretpostavke i ideje za razvoj projekta.

· P.H. 2.: Realizacijom projekta omogućit će se zadovoljavanje potražnje na tržištu.

· P.H. 3.: Realizacija projekta dovesti će do osiguranja prihoda i dobiti.

1.3. Svrha i cilj istraživanja

Nužnost primjene projektnog menadžmenta u suvremenim uvjetima poslovanja zahtjeva

specifičan način razmišljanja: od prepoznavanja potreba društva do realizacije projekta.

Projekt kao što je "izgradnja mljekare" zahtjeva velike pripreme, detaljan plan kroz analizu

svih čimbenika koji bi mogli utjecati na uspješnost realizacije.

Cilj istraživanja je da se istaknu važne značajke projekta mljekare u funkciji uspješnosti

izvođenja samog projekta u zadanom roku sa navedenim troškovima projekta, očekivanom

kvalitetom, te predočiti rezultate istraživanja.

3

Imajući na umu svrhu i ciljeve istraživanja, potrebno je dati odgovore na nekoliko važnih

pitanja:

1. Što je projekt?

2. Što je projektni menadžment?

3. Koje su faze pokretanja izgradnje mljekare i kako ih uspješno izvesti?

4. Da li je projekt likvidan?

5. Da li je projekt profitabilan?

6. U kojoj godini će se povratiti ulaganja u projekt izgradnje mljekare?

7. Da li je projekt osjetljiv na smanjenje kapaciteta proizvodnje, povećanje troškova?

1.4. Znanstvene metode

Pri istraživanju tematike i formuliranju rezultata korištene su slijedeće znanstvene metode:

metoda analize i sinteze, metoda deskripcije, metoda indukcije i dedukcije, statistička metoda

i metoda dokazivanja.

1.5. Struktura rada

Rezultati istraživanja predočeni su u šest međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, Uvodu, prikazani su problem, predmet i objekt istraživanja, postavljene su

radna i pomoćne hipoteze, određeni su svrha i cilj istraživanja, znanstvene metode i

obrazložena je struktura rada.

U drugom dijelu, Temeljne značajke projekta i projektnog menadžmenta, opisani su

pojam, klasifikacija i životni ciklus projekta i pojam i funkcije projektnog menadžmenta.

Treći dio, Priprema projekta izgradnje mljekare, sadrži sve faze kroz koji projekt mora

proći da bi se ostvarili njegovi ciljevi.

4

U četvrtom dijelu, Ekonomsko - tržišna ocjena, prikazane su statička i dinamička ocjena

projekta i rizici poslovanja.

U petom djelu, Perspektive razvoje projekta mljekare, prikazan je plan razvoja mljekare u

budućem razdoblju.

Posljednja cjelina, Zaključak, daje kratki osvrt na rezultate istraživanja i odgovore na

postavljene hipoteze.

5

2. TEMELJNE ZNAČAJKE PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA

Pri definiranju i isticanju temeljnih značajki projekta i projektnog menadžmenta obradit će se:

· pojam i definicija projekta,

· klasifikacija projekta,

· životni ciklus projekta,

· pojam projektnog menadžmenta,

· funkcije projektnog menadžmenta.

2.1. Pojam i definicija projekta

Termin projekt potječe od latinske riječi projectum, koja je izvedenica izraza projicere

sastavljenog od prefiksa pro koji označava nešto što prethodi i osnovice jocere što znači

baciti. Doslovni izraz projekt mogao bi se prevesti kao prebaciti, preciznije kao nešto

privremeno što prethodi nekoj trajnijoj radnji (Zekić, 2010., p.8.).

Pojam projekt može u praksi imati vrlo različita značenja. Tako, primjerice, znači (Hauc,

2007., p.22.):

· dokumentaciju, nacrt, elaborat;

· tehničku ili drugu dokumentaciju;

· projektnu dokumentaciju;

· nacrt postupaka za izvedbu projektne namjene;

· objekt u pripremnoj fazi gradnje;

· objekt u gradnji;

· investiciju;

· procesni ciklus;

· terminski plan neke konačne akcije od posebnog značenja;

· ideju, namjeru, iako još nije izvedena...

Definicije projekta možemo podijeliti na one koje projekt određuju kao vremensko i ciljno

usmjereni proces i one koje naglašavaju ulogu odnosno namjenu projekta (Hauc, 2007.,

p.22.).

6

Neke definicije projekta:

· Prema Clelandu projekt je kombinacija organizacijskih resursa, udruženih s namjenom

da ostvare određenu novost, koji će poduzeću omogućiti postavljanje i izvođenje

organizacije.

· Prema Lewisu projekt je rad koji se izvodi samo jedanput. Mora imati jasan početak i

kraj te određeni budžet i plan izvedbe.

· prema Turneru projekt je nastojanje u kojem su ljudski, materijalni i financijski resursi

organizirani na izvoran način s namjerom izvedbe.

· Prema Novaku i Sikavici projekt je svaki zaokružen, cjelovit, složen pothvat čije se

karakteristike i cilj mogu definirati, a koji se mora ostvariti u određenom vremenu, te

zahtjeva koordinirane napore nekoliko službi odnosno zaposlenih radnika u tim

službama.

· Prema Zekiću projekti su organizacijski modeli realizacije inovativnih poduzetničkih

pothvata - temeljne pretpostavke opstanka i razvoja suvremenog poduzeća kao trajne

organizacije poduzetništva.

Nakon nekih definicija projekta može se reći da je projekt jedinstveni pothvat s početkom i

krajem, koji angažiranjem ljudskih i drugih resursa, pokušava doći do određenih pokazatelja i

rezultata koji će pomoći u izvršavanju postavljenog cilja.

Temeljne značajke projekta (Zekić, 2010., p.10.):

· jedinstvenost cilja,

· ograničenost vremena,

· kompleksnost transformacije,

· determiniranost resursa,

· inovativnost organizacije,

· rizičnost pothvata,

· strateški pomak.

7

2.2. Klasifikacija projekta

Projekti se razlikuju i mogu se klasificirati prema brojnim kriterijima - namjeni projekta,

objektu projekta, kompleksnosti realizacije, okolini izvođenja, dužini trajanja...

Osnovna obilježja projekta - vremenska ograničenost i jedinstvenost cilja pothvata

determiniraju i temeljno diferenciranje projekta s menadžerskog aspekta. kako se projektom

uvijek realizira odgovarajući objekt determiniran namjenom projekta određenom projektnom

strategijom naručitelja, svaki projekt ima konačni objektni cilj koji se postiže projektnom

realizacijom kao pretpostavkom realizacije konačnog namjenskog cilja (Zekić, 2010., p.13.).

Klasifikaciju projekta vrši se s obzirom na dva aspekta:

1. s obzirom na objekt i način određivanja cilja

- deterministički projekti

- stohastički projekti

2. s obzirom na namjenu i učinke

- projekti s izravnim ekonomskim učincima

- projekti s neizravnim ekonomskim učincima

Deterministički projekti su oni projekti kod kojih smo pri njihovom pokretanju uvjereni da će

svi podciljevi i konačni cilj biti postignuti, osim ako se ne pojave nepredviđene poteškoće

tijekom izvođenja projekta.

Stohastički projekti su istraživačko - inovacijske naravi pa je iz ekonomskih razloga, ako ne i

drugih, vrlo teško pokrenuti istraživački projekt koji nema nikakvog cilja (Bistrović, 2010.,

p.47.).

Projekti s izravnim ekonomskim učincima imaju za očekivanje povrat financijskih ulaganja iz

novonastale vrijednosti, odnosno profita stvorenog ili realizacijom ili eksploatacijom projekta

(Zekić, 2010., p.16.).

Projekti s neizravnim ekonomskim učincima ne polaze od očekivanja povrata financijskog

ulaganja u njihovu realizaciju neposredno komercijalizacijom ili eksploatacijom projekta, već

neizravno poboljšanjem uspješnosti funkcioniranja višeg sustava koji definira namjenski cilj

projekta (Zekić, 2010., p.16.).

8

2.3. Životni ciklus projekta

Životni ciklus projekta je zbirka pojedinih faza koje uglavnom slijede jedna drugu i ponekad

se preklapaju, imena i broj kojih određuje menadžmenta i potrebe za kontrolom organizacije

ili organizacije uključene u projekt, priroda samog projekta i područje njegove primjene

(PMBOK, 2008., p.15.).

Životni ciklus projekta obuhvaća izvedbu projekta i eksploataciju projekta. S obzirom na to

kakvu eksploataciju omogućuju, projekti se dijele na (Dujanić, 2006., p.176.):

· projekti s neposrednom ekonomskom efikasnošću,

· projekti s posrednom ekonomskom efikasnošću.

Faze životnog ciklusa kroz koje prolazi realizacija projekta mogu se sintetizirano prikazati

kao (Zekić, 2010., p.17.):

· iniciranje i aktiviranje realizacije projekta,

· planiranje i organizacija logistike projektne realizacije,

· organiziranje i vođenje projektne realizacije,

· evaluiranje i zaključivanje realizacije projekta.

Menadžment projekta je odgovoran za početnu i zaključnu fazu projekta, dok je operativni

menadžment odgovoran za izvedbu središnjih faza projektnog proizvoda.

Grafikon 1.: Životni ciklus realizacije projekta

Izvor: Izrada studenta prema Zekić (2010., p.18.)

9

Grafikon 1. prikazuje podjelu životnog ciklusa projekta kroz četiri faze. Prva faza je iniciranje

projekta u kojoj nastaju ideje za projekt. Druga faza je planiranje koja nastalu ideju projekta

oblikuje u plan realizaciju projekta. Treća faza je organiziranje i vođenje projekta u kojoj se

izvodi projekt prema određenim pravilima. Završna faza je evaluacija i zaključivanje pro jekta

kojom se završava projekt i provjerava njegova isplativost.

2.4. Pojam projektnog menadžmenta

Projektni menadžment je pojam koji povezuje projekt s menadžmentom ili menadžment s

projektom.

Projektni menadžment može se definirati kao umjetnost vođenja i kontroliranja ljudskih i

materijalnih resursa kroz životni ciklus projekta korištenjem suvremenih tehnika

menadžmenta kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi, troškovi, termini, kvaliteta i zadovoljstvo

sudionika u projektu (PMBOK, 2000., p.6.).

Shema 1.: Projekt i menadžment kao projektni menadžment

Izvor: Izrada studenta prema Hauc (2007., p.175.)

Sadržaj projektnog menadžmenta sustavna je primjena i razvoj upravljačkih znanja, vještina,

alata i tehnika u području projektne realizacije kako bi se zadovoljile ili nadmašile različite

potrebe i očekivanja sudionika realizacije projekta u pogledu obuhvata, vremena, troška i

kvalitete izvedbe projektnog proizvoda. Projektni menadžment sustavnim obavljanjem svojih

funkcija razvija metodologiju projektnog upravljanja procesima projektne realizacije

integrirajući projektne varijable (logistiku, ljudske potencijale i komunikacije) u učinkoviti

10

sustav realizacije navedenih primarnih ciljeva (vrijeme, trošak i kvaliteta) realizacije projekta

(Zekić, 2010., p.27.).

Shema 2.: Varijable projektnog upravljanja


Projektni menadžment je integrirani podsustav koji aktivno upravlja interakcijama projektnih

procesa u svim temeljnim podsustavima realizacije projekta.

Shema 3.: Integracije podsustava projektnog menadžmenta


Upravljanje

projektnom

integracijom

Upravljanje projektnim

obuhvatom Upravljanje projektnim

komunikaci

jama

Upravljanje

projektnom

kvalitetom


rizikom Upravljanje projektnim

troškovima

Upravljanje projektnom

logistikom


vremenom

Upravljanje

projektnim

ljudskim

potencijalima

11

2.5. Funkcije projektnog menadžmenta

Neke od funkcija projektnog menadžera su:

· Planiranje - definira misiju i ciljeve projekta,

· Organiziranje - definira uloge, odgovornosti i ovlasti menadžmenta projekta, eksternih

interesno-utjecajnih skupina realizacije projekta, projektnog menadžmenta i članova

projektnog tima,

· Upravljanje ljudskim potencijalima - iskorištava potencijale članova projektnog tima,

motivira ih, potiče na rad,

· Vođenje - sposobnost upravljanja u nestrukturiranoj radnoj okolini, usmjeravanje,

definiranje ciljeva i vizije, razumijevanje organizacije, motivacija ljudi, upravljanje

konfliktima,

· Kontroliranje - nadgledavanje poduzetih akcija i postignutih ciljeva.

12

3. PRIPREMA PROJEKTA IZGRADNJE MLJEKARE

Mlijeko je proizvod mliječne žlijezde različitih vrsta sisavaca (krava, koza, ovaca),

predodređen za prehranu mladog organizma jer sadrži gotovo sve tvari potrebne za razvoj i

rast.

Mlijeko je izvanredan izvor nutrijenata, ali i vrlo važnih korisnih bakterija, kao sto su

laktobakterije, za koje danas znamo da igraju presudnu ulogu u jačanju imuniteta i zaštiti

organizma od raznih bolesnih stanja. Izvrstan je izvor vitamina, minerala i enzima, te sadrži

vrijedne proteine. Sirovo mlijeko i proizvodi od njega zapravo su savršene prirodne i

punovrijedne namirnice za čovjeka (Mišić, Petrović, 1967., p.206.).

Kravlje mlijeko dobiva se od zdravih, dobro njegovanih i ispravno hranjenih krava. Kvaliteta

mlijeka ovisi o pasmini krave, dobi, zdravlju i hranjenju životinje, o načinu mužnje i postupku

s mlijekom nakon mužnje.

Kravlje mlijeko dolazi na tržište bez pobliže oznake podrijetla, dok se mlijeko drugih

životinja mora posebno deklarirati.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorila su se nova tržišta s kojih se mogu nabaviti velike

količine mlijeka po nižim cijena od cijena hrvatskih proizvođača.

Cilj ulaganja

Cilj ulaganja je da se proizvedu proizvodi koji će isključivo nositi oznaku „Mlijeko hrvatskih

farmi“ dodijeljenu od Hrvatske poljoprivredne agencije, kojom će se jamčiti porijeklo

mlijeka, a potrošačima se poslati jasna poruka da je proizvod proizveden i kontroliran u

Hrvatskoj.

Osim toga cilj je da se kupnjom naših proizvoda izravno podrži hrvatska proizvodnja mlijeka

i jačanje hrvatskog mljekarskog sektora.

13

3.1. Podaci o investiciji

· Naziv projekta: Mljekara

· Vrsta projekta: Projekt proizvodnje prehrambenih proizvoda

· Lokacija: Varaždinska županija, Breznica

· Svrha ulaganja: Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda

· Kapacitet proizvodnje: 25 000 litara mlijeka dnevno

· Investitor: Tomislav Hatlak

· Procijenjeni trošak: 7.080.000 kuna

· Vrijeme trajanja projekta: 8 mjeseci

3.2. Lokacija poduzeća

Kod izbora lokacije za izgradnju mljekare, najvažnija je blizina svježeg i kvalitetnog resursa-

sirovog mlijeka, potrebnog za proizvodnju mljekarskih proizvoda i veličina tržišta na koje se

planiraju plasirati proizvodi.

Analizom kriterija potrebnih za poslovanje, mljekara se planira izgraditi na samom rubu

Varaždinske i Zagrebačke županije u malom mjestu Breznica.

Ta lokacija pogodna je za izgradnju mljekare zbog blizine kooperanata koji se nalaze u krugu

100 kilometara od mljekare, što će omogućiti da se svakodnevno može preuzimati svježe

sirovo mlijeko uz niže troškove prijevoza.

S obzirom na veličinu proizvodnog kapaciteta od 25 000 litara mlijeka dnevno, mljekara neće

biti u mogućnosti opskrbljivati tržište cijele Hrvatske, već će se fokusirati na područje

sjeverno-zapadne i središnje Hrvatske, u kojem živi preko 1 milijun stanovnika, a blizina

tržišta omogućit će niže troškove distribucije i svakodnevni transport svježih proizvoda.

14

3.3. Analiza tržišta

Analiza tržišta jedna je od najvažnijih analiza prije pokretanja novog poslovnog projekta.

Rezultati analize tržišta su osnova za ocjenu mogućnosti uspjeha projekta na tržištu. Ukoliko

rezultati analize tržišta ukažu na uspjeh projekta, tada treba nastaviti dalji rad na pripremi

projekta.

Sadržaj analize tržišta obuhvaća:

1. Tržište nabave

2. Tržište prodaje

3. Konkurencija

3.3.1. Tržište nabave

Tržište nabave obuhvaća prikaz nabave dugotrajne imovine (zemljište, zgrade, alati, oprema,

vozila...) koji će trajno ostati u vlasništvu trgovačkog društva ili obrta, a koja traju više od

godine dana, prikaz nabave kratkotrajne imovine (sirovine i materijal), te prikaz potrebnih

obrtnih sredstava (gotov novac) za početak poslovanja (plaće, najam, plaćanje dobavljača,

struje...) (http://www.poslovniforum.hr/tp/marketing.asp).

Zemljište na kojem će biti izgrađena mljekara nalazi se u obiteljskom vlasništvu.

Građevinske radove obavljat će građevinska tvrtka "Gradim" iz Breznice. Ova tvrtka je

izabrana jer ima potrebno iskustvo i kvalitetu, nalazi se u mjestu gdje će se izgraditi mljekara,

što garantira da će se građevinski radovi odvijati prema planu.

Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda mora se odvijati u zagrijanim spremnicima i zbog

toga bi mjesečni troškovi režija (struje i plina) mogli biti vrlo visoki. Zbog toga će se ugraditi

solarne ploče koje u početku podižu cijenu investicije, ali će se u razdoblju proizvodnje

isplatiti zbog minimiziranja visokih režijskih troškova. Solarne ploče nabavit će se od tvrtke

"Solvis" koja ima sjedište u Varaždinu. Tvrtka "Solvis" obavit će i poslove ugradnje.

PVC stolariju postavit će tvrtka "Fugoplast" iz Koprivnice.

Strojevi za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda uvest će se iz Srbije i Italije, koji su

danas najveći proizvođači strojeva potrebnih za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda.

15

Kupit će se i rabljena cisterna za dovoz mlijeka, kapaciteta 10 000 litara i kamion za prijevoz

gotovih proizvoda.

Ambalaža u koje će se pakirati proizvodi nabavljat će se od proizvođača "Ambalaža" iz Sv.

Križa u blizini Krapine.

Najvažniji resurs za proizvodnju - sirovo kravlje mlijeko nabavljat će se od lokalnih

kooperanata. Većina kooperanata su mali proizvođači koji proizvode od 200-1000 litara

mlijeka dnevno. Da bi se svakodnevno mogli maksimalno iskorištavati proizvodni kapaciteti

mljekare, planira se sklopiti ugovor sa preko 100 kooperanata visoke kvalitete mlijeka iz 6

županija: Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke,

Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije.

3.3.2. Tržište prodaje

Pod tržištem prodaje misli se na tržište na koje je usredotočena prodaja proizvoda i usluga

koje nudi tvrtka.

Proizvodni kapacitet mljekare od 25 000 litara mlijeka, premali je za zadovoljavanje potreba

cijele Hrvatske i zbog toga se distribucija proizvoda planira samo u nekoliko županija u

blizini mljekare - Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke,

Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske i Međimurske županije. Na tom prostoru živi

preko 1 milijun stanovnika i očekuje se da će se uspjeti privući dovoljan broj kupaca.

U početku se planira proizvodnja samo nekoliko proizvoda- svježe mlijeko, sirni namaz,

posni sir, svježi sir, vrhnje, jogurt i sirutka. To su proizvodi koji se koriste u svakodnevnom

životu svih ljudi, ali potreban su sastojak za obrta kao što su pekare, restorani, slastičarnice...,

a osim toga za njihovu proizvodnju potreban je samo glavni resurs - sirovo mlijeko.

Da bi kvaliteta proizvoda čim prije došla do izražaja, veći dio proizvoda prodavat će se u

nekoliko vlastitih manjih dućana, koje će biti u Varaždinu, Čakovcu, Zagrebu, Bjelovaru i

Koprivnici. Razlog prodaje proizvoda u vlastitim dućanima je da se mogu kontrolirati cijene

proizvoda i zbog lakše prilagodbe promjenama cijena sirovog mlijeka na tržištu.

Osim putem vlastitih dućana, planira se trgovati s pekarama "Junior" iz Varaždina,

"Dubravica" iz Zagreba i slastičarnicom "Fino&friško" iz Varaždina. Osim što će se

16

pekarama osigurati resursi za njihovu proizvodnju, one će i naše proizvode prodavati na

svojim policama.

Mali dio proizvoda prodavat će se putem trgovačkog centra "Kaufland", koji će proizvode

mljekare prodavati u centrima u središnjoj i sjeverno-zapadnoj Hrvatskoj.

Blizina mljekare svim prodajnim centrima, omogućit će minimiziranje troškova prijevoza.

3.3.3. Konkurencija

Na tržišta otkupa sirovog mlijeka, te tržišta mliječnih proizvoda dominiraju Dukat i Vindija

koji se uglavnom izmjenjuju na vodećim pozicijama na pojedinačnim tržištima. Na nekima od

njih njihov zajednički tržišni udjel doseže i do gotovo 80 posto. Dukat, ima najveći tržišni

udio na tržištu otkupa kravljeg mlijeka te proizvodnji mliječnih proizvoda, dok Vindija

najveći pojedinačni tržišni udio drži u otkupu kozjeg i ovčjeg mlijeka te u proizvodnji

pasteriziranog mlijeka i sterilnih proizvoda. Osim Vindije i Dukata, tu je i Meggle koji je

danas treća mljekara u Hrvatskoj prerađuje oko 80.000 litara mlijeka na dan.

Konkurencija prijeti i od proizvođača sa područja Europske unije, čiji su se proizvodi počeli

prodavati i na policama trgovačkih centara, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Proizvođači iz drugih zemalja imaju najveću prednost, jer su kod njih cijene sirovog mlijeka

niže od cijena sirovog mlijeka u Hrvatskoj i samim time mogu prodavati proizvode po nižim

cijenama na tržištu Republike Hrvatske.

Budući da je cijena sirovog mlijeka u državama Europske unije niža nego kod nas i naši veliki

proizvođači, da bi smanjili svoje troškove proizvodnje, sve se više odlučuju na uvoz stranog

mlijeka, kojeg prerađuju u vlastitim pogonima i prodaju na tržištu Republike Hrvatske.

Tijekom 2009. godine uvezeno je 3 238 tona sirovog mlijeka, dok se u 2014. godini uvezlo 99

435 tona sirovog mlijeka.

17

3.4. Gantogram

Gantogram je tablični prikaz projektnih aktivnosti koje se smještaju u redcima od vrha prema

dnu dok vrijeme njihove realizacije se nalazi u stupcima s lijeva na desno. Vrlo je pregledan

te služi kao izvor svim aktivnostima i vremenu njihove realizacije u projektu (Zekić, 2010.,

p.119).

Shema 4.: Gantogram izgradnje mljekare

Izvor: Izrada studenta

Početak izgradnje mljekare je 1. ožujka 2016. godine, dok se početak rada mljekare očekuje 1.

listopada 2016. godine. Planirano vrijeme izvođenja građevinskih radova je od 1. ožujka do 6.

kolovoza 2016. Gradnja kanalizacije odvijat će se od 17. srpnja do 18. kolovoza. Instalacijski

radovi planiraju se u razdoblju od 27. lipnja 2016. do 5. srpnja 2016. godine. Montažni radovi

odvijat će se u razdoblju od 4. kolovoza, pa do 14. rujna 2016 godine. Završno opremanje

objekta predviđeno je za razdoblje od 12. rujna 2016. godine i trebali bi završiti 22. rujna

2016. godine. Uporabna dozvola planira se dobiti do 22. rujna 2016. godine.

Nakon izgradnje i opremanja mljekare i dobivanja uporabne dozvole, obavit će se kratki

probni rad. Probni rad odvijat će se od 22. rujna 2016. godine, a trebao bi trajati do 30. rujna

2016. godine. Početak rada mljekare planira se za 1. listopad 2016. godine.

1.ožu 21.ožu 10.tra 30.tra 20.svi 9.lip 29.lip 19.srp 8.kol 28.kol 17.ruj 7.lis

Gradnja objekta

Gradnja kanalizacije

Instalacijski radovi

Monterski radovi

Opremljanje objekta

Uporabna dozvola

Probni rad

Početak rada

18

3.5. WBS dijagram

WBS dijagram je hijerarhijsko razlaganje rada koji treba izvršiti projektni tim kako bi

postigao projektne ciljeve i stvorio isporuke pri čemu svaka niža razina WBS-a predstavlja

detaljniju definiciju projektnog rada (PMI, 2008., p.116.)

Shema 5.: WBS dijagram

Izvor: Izrada student

WBS dijagram prikazuje strukturu raščlanjenih poslova potrebnih za projekt izgradnje

mljekare, a sastoji se od nekoliko zasebnih cjelina kao što su građevinski radovi koji se dijele

na izgradnju objekta, izgradnju kanalizacije, montažne radove, instalacijske radove i

opremanje objekta. Prije početka rada mljekare, još je potrebno pribaviti uporabnu dozvolu i

obaviti pokusni rad da se provjeri ispravnost sustava potrebnih za proizvodni proces.

Izgradnja mljekare

Građevinski radovi Izgradnja objekta

Izgradnja kanalizacije

Montažni radovi

Instalacijski radovi

Opremanje objekta

Dobivanje uporabne dozvole

Pokusni rad

Početak rada

19

3.6. SWOT analiza

SWOT analiza je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri čimbenika nastoji pokazati

snage, slabosti, prilike i prijetnje određene pojave i situacije. Ova analiza se može razumjeti

kao prikaz unutrašnjih snaga i slabosti organizacije i vanjski prilika i prijetnji s kojima se ta

ista organizacija suočava.

Shema 6: SWOT analiza


Iz SWOT analize mogu se iščitati snage projekta, a to su visoka kvaliteta i povoljnije cijene

proizvoda, proizvodnja proizvoda hrvatskih farmi i fleksibilnost mljekare. Prilike koje se

mogu iskoristiti putem projekta su velika potražnja za kvalitetnim proizvodima, niski troškovi

proizvodnje i transporta, te blizina dobavljača i kupaca. Kao slabosti projekta navedeni su

kupcima trenutno nepoznati proizvodi i velika konkurencija. Moguće prijetnje projektu

predstavlja dolazak novih proizvođača s prostora Europske unije, koji bi mogli dovesti do

pada cijena mlijeka i mliječnih proizvoda na hrvatskom tržištu.

- Visoka kvaliteta proizvoda

- Povoljne cijene proizvoda

- Proizvodi hrvatskih farmi

- Fleksibilnost

- Kupcima trenutno nepoznati proizvodi

- Velika konkurencija

- Velika potražnja za kvalitetnim

proizvodima

- Niski troškovi proizvodnje i transporta

- Blizina dobavljača i kupaca

- Dolazak novih proizvođaća s prostora

Europske unije

- Pad cijena mlijeka i mliječnih proizvoda

SWOT ANALIZA

SNAGE SLABOSTI

PRILIKE PRIJETNJE

20

3.7. Analiza utjecaja na okoliš

Tijekom izgradnje moguća su manja lokalna onečišćenja tla, nesreće uzrokovane nepravilnim

odlaganjem otpada i drugih materijala, a posljedice je dužan sanirati izvođač radova.

Izvođenjem radova na pravilan način i uz stručni nadzor rizik navedenih nesreća je mali.

Najveća opasnost odnosi se na onečišćenje voda, jer na prostoru gdje će se izgraditi mljekara

ne postoji kanalizacijski sustav. Zbog toga će se izgraditi septička jama, koja će se prazniti

prema potrebi, a to će omogućiti da se smanji onečišćenje voda.

3.8. Opis tehnološkog procesa

Sirovo mlijeko će se cisternama dovoziti od proizvođača do prostora za prijem mlijeka,

prebaciti u tankove iz kojih će se odvoditi na pasterizaciju. Daljnji tok ovisan je o vrsti

proizvoda.

U prvoj fazi planira se proizvodnja sljedećih vrsta proizvoda:

· svježe pasterizirano mlijeko u bocama od 1litre,

· tekući jogurt u bocama od 200g,

· kiselo vrhnje u čašama od 200g,

· mliječni namaz u čašama od 70g,

· sirutka u bocama od 1l,

· maslac u čašama od 250g.

U drugoj fazi proizvodio bi se još:

• svježi sir u čašama od 500g,

• posni sir u čašama od 500g.

21


Shemom 7. ukratko je prikazan postupak dobivanja svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda koji se planiraju proizvoditi u mljekari. U prvoj fazi

obavlja se prijem, skladištenje, pasterizacija, standardizacija i baktofugacije mlijeka, a postupak daljnje obrade mlijeka ovisi o vrsti proizvoda

koji se proizvodi. Nakon završetka proizvodnje svi proizvodi se otpremaju u hladnjače mljekare.

Prijem mlijeka

Skladištenje

pasteriziraog

mlijeka

Sirenje i zrenje

sira

Punjenje sira u

čašice

Hladnjača

Skladištenje

pasteriziranog

mlijeka

Punjene svježeg

mlijeka u boce

Hladnjača

Skladištenje

pasteriziranog

mlijeka

Fermentacija

jogurta

Punjenje jogurta

u ambalažu

Hladnjača

Skladištenje

sirovog vrhnja

Fermentacija za

mliječni namaz

Punjenje u

ambalažu

Hladnjača

Skladištenje

sirovog vrhnja

Fermentacija za

kiselo vrhnje

Punjenje u

ambalažu

Hladnjača

Skladištenje

mlijeka

Pasterizacija

mlijeka

Shema 7.: Opis tehnološkog procesa

22

Shema 8.: Gantogram proizvodnje


Doprema mlijeka obavljat će se svaki dan. Proizvodnja svježeg mlijeka odvijat će se šest dana

u tjednu, osim nedjeljom. Sirni namaz proizvodit će se ponedjeljkom i utorkom, svježi i posni

proizvodit će se 1 dan u tjednu, tj. subotom, vrhnje, sirutka i maslac, proizvodit će se

utorkom, dok će se jogurt proizvoditi 2 dana u tjednu, četvrtkom i petkom.

Projektom je predviđeno zapošljavanje 27 zaposlenika:

· 20 zaposlenika za rad u mljekari,

· 5 zaposlenika za rad u dućanima,

· 2 zaposlenika u poslovima otpreme i dopreme robe.

Osim stalnih zaposlenih, mljekara će imati i nekoliko vanjskih suradnika za poslove

održavanja i servisiranje opreme, te stručnjaka za poboljšanje i kreiranje novih proizvoda.

Doprema mlijeka

Svježe mlijeko

Sirni namaz

Posni sir

Svježi sir

Vrhnje

Jogurt

Sirutka

Maslac

23

3.8.1. Utrošak sirovina i materijala za godišnju proizvodnju

Potrebna količina sirovog mlijeka na godišnjoj razini iznosi oko 9.000.000 litara mlijeka. U

prvoj godini mljekara će raditi 3 mjeseca, u kojoj se planira preraditi 2.250.000 litara sirovog

mlijeka. Osim mlijeka potrebna je i mliječna kultura koja sadrži bakterije koje omogućuju

fermentaciju mliječnih proizvoda. Na primjer, bakterije mliječne kiseline omogućuju da se

fermentacija jogurta završi za samo 4 sata (I. Vinko, 2011,p.161.).

Tablica 1.: Potrebna količina sirovina


Cijena sirovog mlijeka hrvatskih proizvođača trenutno se kreće u rasponu od 2,00 kn do 2,40

kn. U zadnjih nekoliko godina cijena mlijeka drastično je pala i u budućnosti se očekuje

daljnji pad mlijeka hrvatskih proizvođača zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, gdje su

cijene mlijeka puno niže. U obračunu potrebnih sirovina računata je srednja vrijednost troška

trenutne vrijednosti 1 litre mlijeka.

POTREBNE SIROVINE PRVE GODINE

Sirovina Količina Jedinična cijena (kn) Cijena sirovine

Mlijeko 2.250.000 l 2.20 4.950.000

Mliječna kultura 2.250 g 1.000 2.250.000

UKUPNO 7.200.000

POTREBNE SIROVINE OSTALIH GODINA

Sirovina Količina (l) Jedinična cijena (1l/kn) Cijena sirovine

Mlijeko 9.000.000 2.20 19.800.000

Mliječna kultura 9.000 g 1.000 9.000.000

UKUPNO 28.800.000

24

Tablica 2.: Proračun operativnih troškova

PRORAČUN OPERATIVNIH TROŠKOVA

Troškovi 1. godina (kn) Ostale godine projekta (kn)

Sirovina 7.200.000 28.800.000

Održavanje 60.000 240.000

Osiguranje 30.000 120.000

Transport 240.000 960.000

Radna snaga 639.000 2.556.000

Ostali 250.000 1.000.000

Ambalaža 1.524.150 6.096.600

Ukupno 9.943.150 39.772.600


U tablici 2. prikazan je planiran proračun operativnih troškova potrebnih za proizvodnju

mlijeka i mliječnih proizvoda za prvu godinu projekta i oni iznose 9.943.150 kuna i ostalim

godinama projekta koji iznose 39.772.600 kuna.

Tablica 3.: Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda


Tablica 3. prikazuje količinu proizvoda koji se planiraju proizvesti, jediničnu prodajnu cijenu

proizvoda i prihod od prodaje koji se planira ostvariti ovim projektom. Ukupni godišnji

prihod prodajom proizvoda iznosi 43.296.960 kuna.

Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda

Proizvodi Količina (l) Cijena/ jed. (kn) Prihod

Svježe mlijeko 5.400.000 5,00 27.000.000

Sirni namaz 258.000 35,00 9.030.000

Posni sir 36.200 28,00 1.013.600

Svježi sir 67.080 22,00 1.372.000

Vrhnje 113.520 13,00 1.475.760

Jogurt 258.000 10,00 2.580.000

Sirutka 51.600 4,00 206.400

Maslac 10.320 60,00 619.200

Ukupno: 43.296.960

25

3.8.2. Procjena troškova izgradnje postrojenja

Slijedeća tablica prikazuje troškove građenja i opreme mljekare.

Tablica 4: Troškovi gradnje i opreme

Br. Opis troška Cijena (kn)

1. Građevinski radovi 4.700.000

1.1. Izgradnja mljekare 3.200.000

1.2. Izgradnja kanalizacije 500.000

1.3. Instalacijski radovi 550.000

1.4. Montažni radovi 450.000

2. Oprema 2.218.000

2.1. Tank za preuzimanje mlijeka 300.000

2.2. Cijevi koje provode mlijeko do pasterizatora 30.000

2.3. Pasterizator 100.000

2.4. Homogenizator 120.000

2.5. Punilica 80.000

2.6. Hladnjača 150.000

2.7. Laboratorijska oprema 35.000

2.8. CIT 120.000

2.9. Kamion 280.000

2.10. Cisterna 350.000

2.11. Kade od inoksa 150.000

2.12. Ostala oprema 400.000

2.13. Solarne ploče 220.000

3. Ostali troškovi 160.000

3.1. Nadzor 80.000

3.2. Izvedbeni projekt 80.000

Ukupno 7.078.000


Tablica 4. prikazuje što je sve potrebno za realizaciju projekta, a sadrži građevinske radove

koji iznose 4.700.000 kuna, nabavu opreme potrebne za poslovanje mljekare koja iznosi

26

2.218.000 i ostale troškove u iznosu od 160.00 kuna, koji su potrebni za realizaciju projekta.

Ukupni procijenjeni troškovi mljekare iznose 7.078.000 kuna.

3.8.3. Izvori financiranja

U tablici 5. prikazana je struktura financiranja projekta i odnos vlastitih i posuđenih sredstava.

Tablica 5.: Struktura financiranja

Struktura financiranja

Izvori sredstava Omjer Iznos

1. Vlastita sredstva 30% 2.123.400

2. Posuđena sredstva 70% 4.954.600

Ukupno 100% 7.078.000


Projekt u iznosu od 7.078.000 kuna financirat će se 30% iz vlastitih sredstava u iznosu od

2.123.400 kuna, a za preostali iznos podignut će se kredit u iznosu od 4.954.600 kuna,

odnosno 70% iznosa projekta.

Kredit u iznosu od 4.954.600 kuna podići će se u Zagrebačkoj banci s rokom otplate od pet

godina i kamatnom stopom od 8.5%. Anuiteti će se plaćati mjesečno, a broj anuiteta je

šezdeset.

Tablica 6.: Otplatni plan kredita

Rata Isplata

Anuitet Otplata Uplata

kamate Stanje kredita

kredita

0 4.954.600,00

4.954.600,00

1

101.651,21 66.556,12 35.095,08 4.888.043,88

2

101.651,21 67.027,56 34.623,64 4.821.016,32

3

101.651,21 67.502,34 34.148,87 4.753.513,97

4

101.651,21 67.980,48 33.670,72 4.685.533,49

5

101.651,21 68.462,01 33.189,20 4.617.071,48

6

101.651,21 68.946,95 32.704,26 4.548.124,53

7

101.651,21 69.435,32 32.215,88 4.478.689,21

8

101.651,21 69.927,16 31.724,05 4.408.762,05

9

101.651,21 70.422,47 31.228,73 4.338.339,58

10

101.651,21 70.921,30 30.729,91 4.267.418,27

27

11

101.651,21 71.423,66 30.227,55 4.195.994,61

12

101.651,21 71.929,58 29.721,63 4.124.065,04

13

101.651,21 72.439,08 29.212,13 4.051.625,96

14

101.651,21 72.952,19 28.699,02 3.978.673,77

15

101.651,21 73.468,93 28.182,27 3.905.204,84

16

101.651,21 73.989,34 27.661,87 3.831.215,50

17

101.651,21 74.513,43 27.137,78 3.756.702,07

18

101.651,21 75.041,23 26.609,97 3.681.660,83

19

101.651,21 75.572,78 26.078,43 3.606.088,06

20

101.651,21 76.108,08 25.543,12 3.529.979,98

21

101.651,21 76.647,18 25.004,02 3.453.332,80

22

101.651,21 77.190,10 24.461,11 3.376.142,70

23

101.651,21 77.736,86 23.914,34 3.298.405,84

24

101.651,21 78.287,50 23.363,71 3.220.118,34

25

101.651,21 78.842,03 22.809,17 3.141.276,30

26

101.651,21 79.400,50 22.250,71 3.061.875,80

27

101.651,21 79.962,92 21.688,29 2.981.912,88

28

101.651,21 80.529,32 21.121,88 2.901.383,56

29

101.651,21 81.099,74 20.551,47 2.820.283,82

30

101.651,21 81.674,20 19.977,01 2.738.609,63

31

101.651,21 82.252,72 19.398,48 2.656.356,90

32

101.651,21 82.835,34 18.815,86 2.573.521,56

33

101.651,21 83.422,10 18.229,11 2.490.099,47

34

101.651,21 84.013,00 17.638,20 2.406.086,46

35

101.651,21 84.608,09 17.043,11 2.321.478,37

36

101.651,21 85.207,40 16.443,81 2.236.270,97

37

101.651,21 85.810,95 15.840,25 2.150.460,02

38

101.651,21 86.418,78 15.232,43 2.064.041,23

39

101.651,21 87.030,91 14.620,29 1.977.010,32

40

101.651,21 87.647,38 14.003,82 1.889.362,94

41

101.651,21 88.268,22 13.382,99 1.801.094,72

42

101.651,21 88.893,45 12.757,75 1.712.201,27

43

101.651,21 89.523,11 12.128,09 1.622.678,15

44

101.651,21 90.157,24 11.493,97 1.532.520,92

45

101.651,21 90.795,85 10.855,36 1.441.725,07

46

101.651,21 91.438,99 10.212,22 1.350.286,08

47

101.651,21 92.086,68 9.564,53 1.258.199,40

48

101.651,21 92.738,96 8.912,25 1.165.460,44

49

101.651,21 93.395,86 8.255,34 1.072.064,58

50

101.651,21 94.057,42 7.593,79 978.007,16

51

101.651,21 94.723,66 6.927,55 883.283,51

28

52

101.651,21 95.394,61 6.256,59 787.888,89

53

101.651,21 96.070,33 5.580,88 691.818,57

54

101.651,21 96.750,82 4.900,38 595.067,74

55

101.651,21 97.436,14 4.215,06 497.631,60

56

101.651,21 98.126,32 3.524,89 399.505,28

57

101.651,21 98.821,38 2.829,83 300.683,91

58

101.651,21 99.521,36 2.129,84 201.162,55

59

101.651,21 100.226,30 1.424,90 100.936,24

60

101.651,21 100.936,24 714,97 0


Tablica 6. prikazuje otplatni plan kredita kroz pet godina, a sastoji se od šezdeset rata. Iznos

mjesečnog anuiteta iznosi 101.651,21 kunu.

Slijedeća tablica prikazuje ukupni trošak kredita, koji je potreban kako bi se projekt uspješno

realizirao.

Tablica 7.: Ukupni trošak kredita

Ukupni trošak kredita

Kredit 4.954.600,00

Kamata 1.144.472,37

Ukupno 6.099.072,37


Tablica 7. prikazuje ukupne troškove kredita, koji iznose 4.954.600 kuna i kamate u iznosu od

1.144.472,37 kuna. Ukupno zaduženje projekta nakon 5 godina iznosi 6.099.072,37 kune.

3.8.4. Amortizacija

Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u svoti

obračunanoj na trošak nabave po linearnoj metodi primjenom godišnjih amortizacijskih stopa,

a obračunava se pojedinačno.

Građevinski objekt amortizirat će se kroz 20 godina po stopi od 5%, dok će se sva oprema i

prijevozna sredstva amortizirati kroz 5 godina po stopi od 20%. Amortizacija se počinje

računati od datuma početka uporabe imovine, odnosno 1.10. 2016. godine.

29

Tablica 8.: Amortizacija građevinskog objekta

Amortizacija građevinskog objekta

Datum Stopa amortizacije Iznos amortizacije Ostatak vrijednosti

31.9.2016. 4.700.000

1.10.2016. 5% 58.750 4.641.250

1.10.2017. 5% 235.000 4.406.250

1.10.2018. 5% 235.000 4.171.250

1.10.2019. 5% 235.000 3.936.250

1.10.2020. 5% 235.000 3.701.250

1.10.2021. 5% 235.000 3.466.250

1.10.2022. 5% 235.000 3.231.250

1.10.2023. 5% 235.000 2.996.250

1.10.2024. 5% 235.000 2.761.250

1.10.2025. 5% 235.000 2.526.250

1.10.2026. 5% 235.000 2.291.250

1.10.2027. 5% 235.000 2.056.250

1.10.2028. 5% 235.000 1.821.250

1.10.2029. 5% 235.000 1.586.250

1.10.2030. 5% 235.000 1.351.250

1.10.2031. 5% 235.000 1.116.250

1.10.2032. 5% 235.000 881.250

1.10.2033. 5% 235.000 646.250

1.10.2034. 5% 235.000 411.250

1.10.2035. 5% 235,000 176.250

1.10.2036. 5% 176.250 0


U tablici 8. prikazana je amortizacija građevinskog objekta vrijednosti 4.700.000 kuna kroz

dvadeset godina sa stopom amortizacije od 5%. Iznos od 4.700.000 kuna počet će se

amortizirati s početkom rada mljekare, odnosno 1.10.2016. godine, dok će se završiti

1.10.2036. godine. Nakon završetka otpisa vrijednosti 1.10.2036. godine, radit će se ponovna

procjena vrijednosti objekta i izračunat će se novi iznos amortizacije za daljnje razdoblje. U

prvoj godini građevinski objekt se amortizira u iznosu od 58.750 kuna, jer će mljekara raditi

30

samo 3 mjeseca, dok će se u zadnjoj godini amortizirati u iznosu od 176.250 kuna, odnosno

za razdoblje od 9 mjeseci. U preostalim godinama iznos amortizacije iznosi 235.000 kuna.

Tablica 9.: Amortizacija opreme

Amortizacija opreme


31.9.2016. 2.218.000

1.10.2016. 20% 110.900 42.107.100

1.10.2017. 20% 443.600 1.663.500

1.10.2018. 20% 443.600 1.219.900

1.10.2019. 20% 443.600 776.300

1.10.2020. 20% 443.600 332.700

1.10.2021. 20% 332.700 0


Oprema će se amortizirati kroz pet godina, sa stopom amortizacije 20%. Iznos amortizacije

iznosi 443.600 kuna godišnje i prikazan je u tablici 9. Nakon pet godina napravit će se

procjena vrijednosti opreme i napravit će se novi amortizacijski plan za slijedećih pet godina s

stopom amortizacije od 20%, jer se s istom opremom planira nastaviti poslovanje. Očekuje se

da će vrijednost opreme za slijedećih 5 godina iznositi 40% od nabavne vrijednosti imovine,

odnosno 887.200 kuna. Iznos amortizacije za razdoblje od 1.10.2021. do 1.10.2026. godine

iznosi 177.440 kuna, a prikazan je u tablici 10.

Tablica 10.: Amortizacija opreme

Amortizacija opreme


31.9.2021. 887.200

1.10.2021. 20% 44.360 842.840

1.10.2022. 20% 177.440 665.400

1.10.2023. 20% 177.440 487.960

1.10.2024. 20% 177.440 310.520

1.10.2025. 20% 177.440 133.080

1.10.2026. 20% 133.080 0


31

3.8.5. Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja poduzeća kroz određeno vremensko razdoblje (skupina autora,

2011., p.218.). Sadrži prikaz svih prihoda i rashoda, te ostvarenog financijskog rezultata u određenom obračunskom razdoblju, a daje nam

odgovor na pitanje je li poduzeće ostvarilo svoj financijski cilj - profitabilnost.

Tablica 11.: Račun dobiti i gubitka


Tablica 11. prikazuje račun dobiti i gubitka za razdoblje od 10 godina poslovanja mljekare. U prvoj godini, u razdoblju od 3 mjeseca poslovanja,

očekuje se neto dobit u iznosu od 325.188,80 kuna. U razdoblju od druge do pete godine očekuje se neto dobit u iznosu od 1.300.756 kuna, a u

šestoj godini 1.597.951,20 kuna. U sedmoj godini poslovanja neto dobit će se povećati na 2.489.536 kuna, a razlog je što se u šestoj godini otplatio iznos kredita. U desetoj godini poslovanja, neto dobit iznosi 2.525.024 kune. Ukupna očekivana neto dobit iznosi 17.119.796 kuna.

Račun dobiti i gubitka

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Prihodi od prodaje 10.824.240 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960

Ukupni prihodi 10.824.240 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960

Operativni troškovi 9.943.150 39.772.600 39.772.600 39.772.600 39.772.600 39.772.600 39.772.600 39.772.600 39.772.600 39.772.600

Troškovi amortizacije 169.650 678.600 678.600 678.600 678.600 612.060 412.440 412.440 412.440 368.080

Rata kredita 304.953,64 1.219.814,52 1.219.814,52 1.219.814,52 1.219.814,52 914.860,89 0 0 0 0

Ukupni rashodi 10.417.754 41.671.015 41.671.015 41.671.015 41.671.015 41.299.521 40.185.040 40.185.040 40.185.040 40.140.680

Dobit prije poreza 406.486 1.625.945 1.625.945 1.625.945 1.625.945 1.997.439 3.111.920 3.111.920 3.111.920 3.156.280

Porez na dobit 81.297,20 325.189 325.189 325.189 325.189 399.487,80 622.384 622.384 622.384 631.256

Dobit/Gubitak 325.188,80 1.300.756 1.300.756 1.300.756 1.300.756 1.597.951,20 2.489.536 2.489.536 2.489.536 2.525.024

32

3.8.6. Financijski tok

Financijski tok pokazuje likvidnost projekta, mogućnost financiranja projekta i doprinos projekta jačanju financijskog potencijala investitora.

Informacije o raspoloživim financijskim sredstvima dobivamo iz primitaka, a o dospjelim obvezama iz izdataka (Zekić, 2010., p.107).

Tablica 12.: Financijski tok

Financijski tok

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Prihodi projekta 10.824.240 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960

Izvori financiranja 7.078.000

Vlastita sredstva 2.123.400

Kredit 4.954.600

I. PRIMICI 17.902.240 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960

Investicije 7.078.000


Rata kredita 304.953,64 1.219.814,52 1.219.814,52 1.219.814,52 1.219.814,52 914.860,89 0 0 0 0

Porez na dobit 81.297,20 325.189 325.189 325.189 325.189 399.487,80 622.384 622.384 622.384 631.256

II. IZDACI 17.407.401 41.317.604 41.317.604 41.317.604 41.317.604 41.086.949 40.394.984 40.394.984 40.394.984 40.403.856

III. NETO PRIMICI 494.839 1.979.356 1.979.356 1.979.356 1.979.356 2.210.011 2.901.976 2.901.976 2.901.976 2.893.104

Kumulativ 494.839 2.474.195 4.453.551 6.432.907 8.412.263 10.622.274 13.524.250 16.426.226 19.328.202 22.221.306


33

U prvoj godini projekta pokazana su slobodna novčana sredstva u iznosu od 494.839 kuna. Od druge do šeste godine slobodna novčana sredstva su se povećala i iznose 1.979.356 kuna

do pete godine, te u šestoj godini 2.210.011 kuna. Na kraju šeste godine kredit se otplatio u cijelosti i od sedme do desete godine, novčana sredstva su se povećala, te iznose 2.901.976

kuna. Kumulativ novčanih primitaka pokazuje rast novčanih sredstava od prve do desete godine, pa se može zaključiti da je projekt likvidan.

3.8.7. Ekonomski tok

Ekonomski tok je izvještaj koji prikazuje poslovne događaje koji utječu na kretanje

ekonomskog potencijala projekta. U primitke ne uključuje izvore financiranja, kao ni obveze

otplate kredita i dividende vlasnicima u izdatke. Razdoblje realizacije projekta iskazuje

negativne neto primitke, dok u vremenu eksploatacije neto primici pokazuju dinamiku povrata

ulaganja (Zekić, 2010., p.108).

Ekonomski tok je prikaz svih primitaka, izdataka i njihove razlike, a čini podlogu za

izračunavanje rentabilnosti i primjenu dinamičnih metoda ocjene investicijskog projekta.

Primici u ekonomskom toku nisu samo prihodi od prodaje učinaka već i ostatak vrijednosti

projekta. Izdaci u ekonomskom toku su: investicije i ostali izdaci vezani uz investicije,

rashodi poslovanja bez amortizacije, posebna izdavanja za društveni standard, porezi iz dobiti

te izdvajanja za rezerve. Neto primici u ekonomskom toku definirani su kao razlika između

primitaka i izdataka.

34

Tablica 13.: Ekonomski tok


U prvoj godini ekonomskog toka iskazan je negativan neto primitak, a razlog je iznos investicija u iznosu od 7.078.000 kuna, koje su potrebne za

realizaciju projekta. U narednim godinama neto primici su pozitivni i iznose 3.199.171 kunu u razdoblju od druge do pete godine, 3.124.872

kune u šestoj godini i 2.901.976 kuna u preostalim godinama projekta. Kumulativ neto primitaka negativan je samo u prve dvije godine projekta

što nam pokazuje da je projekt izgradnje mljekare rentabilan.

Ekonomski tok

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Prihodi projekta 10.824.240 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960

I. PRIMICI 10.824.240 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960 43.296.960

Investicije 7.078.000


Porez na dobit 81.297,20 325.189 325.189 325.189 325.189 399.487,80 622.384 622.384 622.384 631.256

II. IZDACI 17.102.447 40.097.789 40.097.789 40.097.789 40.097.789 40.172.088 40.394.984 40.394.984 40.394.984 40.403.856

III. NETO PRIMICI -6.278.207 3.199.171 3.199.171 3.199.171 3.199.171 3.124.872 2.901.976 2.901.976 2.901.976 2.893.104

Kumulativ -6.278.207 -3.079.036 120.135 3.319.306 6.444.178 9.569.050 12.471.026 15.373.002 18.274.978 21.680.082

35

4. EKONOMSKO - TRŽIŠNA OCJENA

U ovom djelu diplomskog rada bit će objašnjene značajke projekta kroz: 1) statičku ocjenu

projekta, 2) dinamičku ocjenu projekta i 3) analizu osjetljivosti.

4.1. Statička ocjena projekta

Statičkom metodom ocjene investicijskog ulaganja zanemaren je činitelj vrijeme jer se

proračun vrši temeljem rezultata jedne godine, što je i glavni nedostatak ovih metode. U

nastavku su navedeni neki ekonomski pokazatelji ulaganja bazirani na 2020. godini.

1. Pokazatelji proizvodnosti

To su pokazatelji ostvarenih učinaka u odnosu na broj djelatnika.

Tablica 14.: Pokazatelji proizvodnosti

Pokazatelji proizvodnosti 2020.

1. Ukupni godišnji prihodi / Prosječan broj radnika 43.296.960/27=1.603.591.11

2. Ukupna investicijska ulaganja / Prosječan broj radnika 7.078.000/27=321.727,27

3. Godišnja ukupna (bruto) dobit /Prosječan broj radnika 1.625.945/27=60.220,19

4. Godišnja čista (neto) dobit /Prosječan broj radnika 1.300.756/27= 48.176,15

Izvor.: Izrada studenta

U mljekari je zaposleno 27 radnika i prihod po zaposlenom iznosi 1.603.591.11 kn. Odnos

investiranog ulaganja i broja zaposlenih iznosi 321.727,27 kn. Bruto dobit po zaposlenom

iznosi 60.220,19 kn, dok je neto dobit 48.176,15 kn.

36

2. Pokazatelji profitabilnosti

To je ciljana veličina i mjerilo uspješnosti izražena odnosom dobiti i angažirane imovine ili

uloženog kapitala (Grgić, 2005., p.425.).

Tablica 15.: Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti

1. Ukupne obveze/Ukupna imovina 6.099.072,37/7.078.000=86,16%

2. Kapital/Ukupna imovina 2.123.400/7.078.000=30%

3. Ukupne obveze/Kapital 6.099.072,37/2.123.400=2,87


Koeficijent zaduženosti iznosi 86,16%, koeficijent vlastitog financiranja iznosi 30%, dok je

odnos duga i glavnice 2,87:1.

3. Pokazatelji zaduženosti

Pokazuju strukturu kapitala i putove kojima poduzeće financira svoju imovinu.

Tablica 16.: Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti 2020.

1. Ukupni prihod/Ukupna imovina 43.296.960/7.078.000=6.1

2. Ukupni prihod/Kratkotrajna imovina 43.296.960/424.680=101.95

3. Ukupni prihod/Dugotrajna imovina 43.296.960/6.653.320=6,5


Koeficijent obrtaja fiksne imovine iznosi 6,1, odnosno ukupna imovina poduzeća se tijekom

jedne godine okrene 6,1 puta.

U ukupnoj imovini mljekare kratkotrajna imovina obuhvaća 6%, odnosno 424.680 kn, dok

dugotrajna imovina obuhvaća 94%, odnosno 6.653,320 kn.

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine je 101,95, odnosno kratkotrajna imovina se tijekom

jedne godine okrene 101,95 puta.

Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine je 6,5, odnosno dugotrajna imovina se tijekom jedne

godine okrene 6,5 puta.

37

4. Pokazatelji aktivnosti

Koristi se pri ocjeni djelotvornosti kojom se angažira imovina, a upućuje na brzinu cirkulacije

imovine u poslovnom procesu.

Tablica 17.: Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti 2020.

1. Godišnja neto dobit / Ukupna investicijska ulaganja 1.300.756/7.078.000=18,38%

2. Godišnja neto dobit/ Ukupni prihodi 1.300.756/43.296.960=3%

3. Godišnja neto dobit / Vlastiti kapital 1.300.756/2.123.400=61,26%


Stopa povrata imovine (ROA) u 2020. godini je 18,38%, marža profita je 3%, dok je stopa

povrata kapitala (ROE) 61,26%.

5. Pokazatelji ekonomičnosti

Mjere odnos prihoda i rashoda, a pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda.

Tablica 18.: Pokazatelji ekonomičnosti Pokazatelji ekonomičnosti 2020.

1. Ukupni prihod/Ukupni rashod 43.296.960/41.671.015=1,004


Ekonomičnost ukupnog poslovanja pokazuje da se po jedinici rashoda ostvari 1,004 jedinice

prihoda u 2020. godini.

4.2. Dinamička ocjena projekta

Dinamička ocjena rentabilnosti projekta omogućuje procjenu ekonomskog potencijala

projekta u njegovom cjelokupnom životnom vijeku, a prikazat će se kroz četiri temeljne

metode (Zekić, 2010, p.110.):

· metoda povrata ulaganja,

· metoda neto sadašnje vrijednosti,

· relativna čista sadašnja vrijednost,

· metoda interne stope rentabilnost.

38

4.2.1. Metoda povrata ulaganja

Razdoblje povrata investicijskih ulaganja može se interpretirati kao razdoblje tijekom kojeg je

potrebno pribaviti pozitivne neto primitke u razdoblju poslovanja da bi se zbroj negativnih

neto primitaka iz razdoblja izvedbe sveo na nulu, odnosno nadoknadila privremena žrtva

proizvodnih činitelja u obliku investicija tijekom izvedbe projekta (Bendeković, 2000.,

p.1287).

Tablica 19.: Metoda povrata ulaganja

RAZDOBLJE POVRATA ULAGANJA

Razdoblje Neto primici ekonomskog toka Kumulativ neto primitaka

2016 -6.278.207 -6.278.207

2017 3.199.171 -3.079.036

2018 3.199.171 120.135

2019 3.199.171 3.319.306

2020 3.199.171 6.444.178

Izvor: Izrada studena

Kumulativ neto primitaka veći je od iznosa ukupnih ulaganja. Povrat ulaganja osigurava se u

trećoj godini projekta, točnije nakon 2 godine i 351 dana, a razdoblje povrata ulaganja

prikazano je grafikonom 2.

Grafikon 2.: Razdoblje povrata ulaganja


-6.278.207

-3.079.036

120.135

3.319.306

6.444.178

1 2 3 4 5

Razdoblje povrata ulaganja

39

4.2.2. Metoda neto sadašnje vrijednosti

Neto sadašnja vrijednost projekta definira se kao zbroj vrijednosti godišnjih neto primitaka u

ekonomskom toku svedenih na njegovu sadašnju vrijednost u početnoj godini vijeka projekta

(Orsag, 2002., p.23.). Individualna diskontna stopa kao preduvjet za diskontiranje neto

primitaka je kamatna stopa na investicijski kredit.

Tablica 20.: Metoda neto sadašnje vrijednosti

Neto sadašnja vrijednost projekta

Normalni neto primici Diskontni faktor Diskontirani neto primici Kumulativ

0 -7.078.000 1 -7.078.000 -7.078.000

1 799.793 0,92 735.809,56 -6.342.190,44

2 3.199.171 0,84 2.687.303,64 -3.654.886,80

3 3.199.171 0,78 2.495.353,38 -1.159.533,42

4 3.199.171 0,72 2.303.403,12 1.143.869,70

5 3.199.171 0,66 2.111.452,86 3.255.322,56

6 3.124.872 0,61 1.906.171,92 5.161.492,48

7 2.901.976 0,56 1.625.106,56 6.786.601,04

8 2.901.976 0,52 1.509.027,52 8.295.628,56

9 2.901.976 0,47 1.363.928,72 9.659.557,28

10 2.893.104 0,44 1.276.869,44 10.936.426,72


Neto sadašnja vrijednost projekta je pozitivna nakon 3 godine i 183 dana, uz kamatnu stopu

od 8,5%, te iznosi 1.143.869,70 kuna.

40

Grafikon 3.: Diskontirani period povrata ulaganja

Izvor izrada studenta

Grafikon 3. prikazuje diskontirani period povrata ulaganja u četvrtoj godini, točnije nakon 3

godine i 183 dana.

4.2.3. Relativna čista sadašnja vrijednost

Relativna čista sadašnja vrijednost je pokazatelj koji se dobije kada se neto sadašnja vrijednost podijeli sa ukupnom vrijednošću ulaganja

000.080.7

,7210.936.426=Rnsv =1,54

Relativna čista sadašnja vrijednost iznosi 1,54 i ona pokazuje da projekt na 100 kuna ulaganja

ostvaruje 54,44 kune čiste dobiti uz diskontni faktor 8,5%.

-6.342.190,44

-3.654.886,80

-1.159.533,42

1.143.869,70

1 2 3 4

Diskontirani period povrata ulaganja

41

4.2.4. Metoda interne stope rentabilnosti (profitabilnosti)

Interna stopa rentabilnosti je ona diskontna stopa koja izjednačava sadašnju vrijednost

negativnih čistih primitaka iz ekonomskog tijeka projekta sa sadašnjom vrijednošću

pozitivnih čistih primitaka. Interna stopa rentabilnosti može se interpretirati i kao prosječna

godišnja stopa prinosa investicije.

Tablica 21.: Interna stopa rentabilnosti

Godina Neto primici

D.F.

23%

Diskontirani

neto primici Neto primici

D.F.

22%

Diskontirani

neto primici

0 -7.078.000 1 -7.078.000 -7.078.000 1 -7.078.000

1 735.809,56 0,813 598.213,17 735.809,56 0,82 603.363,84

2 2.687.303,64 0,661 1.776.307,71 2.687.303,64 0,672 1.805.868

3 2.495.353,38 0,537 1.340.004,77 2.495.353,38 0,551 1.374.939,70

4 2.303.403,12 0,437 1.006.587,16 2.303.403,12 0,451 1.038.834,80

5 2.111.452,86 0,355 749.565,76 2.111.452,86 0,37 781.237,56

6 1.906.171,92 0,289 550.883,68 1.906.171,92 0,303 577.570,09

7 1.625.106,56 0,235 381.900,04 1.625.106,56 0,249 404.651,53

8 1.509.027,52 0,191 288.224,25 1.509.027,52 0,204 307.841,61

9 1.363.928,72 0,155 211.408,95 1.363.928,72 0,167 227.776,10

10 1.276.869,44 0,126 160.885,54 1.276.869,44 0,137 1749.31,11

Ukupno

-14.019

219.014


U tablici 21. prikazan je izračun najniže pozitivne čiste sadašnje vrijednosti uz kamatnu stopu

od 22% i najniže negativne čiste sadašnje vrijednosti uz kamatnu stopu od 23%. Ovi podaci

koristit će se za izračun interne stope rentabilnosti (profitabilnosti).

Interna stopa rentabilnosti nalazi se između 22% i 23% ili točnije interna stopa rentabilnosti

projekta iznosi 22,9398%, što potvrđuje opravdanost ulaganja, jer je interna stopa

rentabilnosti višestruko veća od zadane kamatne stope od 8,5%.

9398.22)019.14(014.219

)2223(014.21922 =

--

-+=

xISP

42

4.3. Analiza osjetljivosti

Projektni rizik je moguć događaj ili stanje koje, ako se pojavi ima pozitivan ili negativan

učinak na najmanje jedan od parametra projekta: trošak, vrijeme, opseg ili kvaliteta rezultata.

Svaka akcija u budućnosti izložena je određenoj nesigurnosti predviđanja njenog ishoda.

Ishod akcije predviđa se na temelju pretpostavki osnovnih čimbenika o kojima ovisi proces

predviđanja akcije. Ukoliko je moguće predvidjeti skup vjerojatnosti određene vrijednosti

pojedine pretpostavke u budućnosti, govori se o riziku, a ako to nije moguće govori se o

neizvjesnosti (Buble, 2010., p.133.).

Broj kritičkih parametara različiti je kod različitih projekata, ali najčešće se javljaju

(Benković, 1993.,p.146.):

· opseg plasmana na prodajnom tržištu,

· nabavna cijena outputa,

· nabavna cijena inputa,

· stupanj iskorištenosti projekta,

· iznos investicija,

· kamatne stope na kredite,

· diskontna stopa,

· stopa inflacije,

· promjene mjera ekonomske politike,

· prekoračenje planiranih rokova izvedbe.

Najveća rizičnost poslovanja mljekare očekuje se u prvih 5 godina poslovanja, gdje će se

morati pronaći kupci i to je razdoblje u kojem neto dobit zbog otplate kredita iznosi 1.300.756

kuna. Budući da je projekt rađen na principu da se proizvode proizvodi visoke kvalitete

isključivo od sirovog mlijeka hrvatskih proizvođača i da se prodaju po cijenama koje su niže

od konkurentskih proizvoda, poslovanje će morati biti vrlo fleksibilno u pogledu troškova i

prihoda.

Najveći trošak poslovanja predstavlja nabava sirovog mlijeka i na godišnjoj razini iznosi

19.800.000 kuna. Cijena sirovog mlijeka u zadnjih nekoliko godina je u velikom padu i

trenutno se kreće u rasponu od 2 do 2.40 kuna. Cijena i kvaliteta sirovog mlijeka vrlo je

promjenjiva i ne može se sa sigurnošću reći u kojem smjeru će se kretati.

43

Ako se pogledaju prihodi i rashodi u prvih pet godina, može se zaključiti da ako dođe do

povećanje cijene sirovog mlijeka od 10%, odnosno 0.22 kune, poslovanje mljekare završiti će

u minusu, odnosno ostvarit će se gubitak od 354.055 kuna (u projektu se koristi cijena u

iznosu od 2.20 kuna).

Tablica 22.: Povećanje cijene sirovog mlijeka za 10%

Prihodi 43.296.960

Rashodi 43.651.015

Ukupno -354.055


Da bi se riješili takvi problemi, morat će se brzo reagirati na promjene cijena sirovog mlijeka i

povisiti određene cijene proizvoda, da bi se izbjegli gubitci na kraju godine.

Povećanje cijena sirovog mlijeka zahvatit će sve otkupljivače sirovog mlijeka u Hrvatskoj, ali

pretpostavka je da male promjene cijena neće previše utjecati na promjenu cijena gotovih

proizvoda velikih proizvođača na hrvatskom tržištu, dok na poslovanje mljekare utječe svaka

promjena cijena.

S druge strane ako se cijena sirovog mlijeka u prvih pet godina smanji za 1%, odnosno padne

na 2.178 kuna, bruto dobit mljekare iznosit će 1.823.945 kuna.

Tablica 23.: Smanjenje cijene sirovog mlijeka za 1%

Prihodi 43.296.960

Rashodi 41.473.015

Ukupno 1.823.945


Ako dođe do pada cijena, plan je da se cijene održavaju na istoj razini, sve dok proizvodi

mljekare budu cjenovno konkurentni cijenama drugih proizvođača.

Drugi rizik poslovanja bit će održavanje maksimalne razine proizvodnje od 25 000 litara

mlijeka dnevno. U prvih 5 godina poslovanja cilj je da se iskorištava 90-100% kapaciteta

proizvodnje. U slijedećoj tablici prikazano je kako će smanjenje proizvodnog kapaciteta od

10% utjecati na naš račun dobiti i gubitka.

44

Tablica 24.: Račun dobiti i gubitka projekta kod smanjenja proizvodnog kapaciteta za 10%


Smanjenjem kapaciteta proizvodnje od 10%, odnosno prerade s 25 000 litara na 22 500 litara

sirovog mlijeka dnevno ukazuje na ostvareni gubitak poslovanja od 536.374,52 kune. Kod

smanjenja kapaciteta proizvodnje, smanjuju se troškovi sirovine i ambalaže, dok se kod

proizvodnje proizvoda smanjila samo dnevna proizvodnja svježeg mlijeka s 15 000 litara na

12 500 litara, pri čemu količina ostalih proizvoda ostaje nepromijenjena. Da bi se izbjegao

gubitak poslovanja, trebat će se povisiti cijena proizvoda. U slijedećoj tablici 25. prikazan je

utjecaj povećanih cijena za 2% na ukupni financijski rezultat mljekare, kod smanjenja

proizvodnog kapaciteta za 10%.

Troškovi Iznos (kn) Proizvodi Količina (l) Cijena/ jed. (kn) Prihod

Sirovina 25.920.000 Svježe mlijeko 4.562.500 5,00 22.812.500

Održavanje 240.000 Sirni namaz 258.000 35,00 9.030.000

Osiguranje 120.000 Posni sir 36.200 28,00 1.013.600

Transport 960.000 Svježi sir 67.080 22,00 1.372.000

Radna snaga 2.556.000 Vrhnje 113.520 13,00 1.475.760

Ostali 1.600.000 Jogurt 258.000 10,00 2.580.000

Ambalaža 7.095.000 Sirutka 51.600 4,00 206.400

Maslac 9.288 60,00 557.280

Ukupno 37.685.500 Ukupno: 39.047.540

Prihodi - rashodi 1.362.040

Trošak amortizacije 678.600

Trošak kredita 1.219.814,52

Gubitak -536.374,52

45

Tablica 25.: Račun dobiti i gubitka projekta kod smanjenja proizvodnog kapaciteta za 10% i

povećanja cijena proizvoda za 2%


Kod smanjenja proizvodnog kapaciteta za 10% i povećanja cijene proizvoda za 2% ostvaruje

se neto dobit u iznosu od 280.322,81 kunu.

Rizici koji mogu utjecati na poslovanje mljekare su vrlo visoki, izrazito u prvih pet godina

poslovanja i poslovanje mljekare morat će biti vrlo fleksibilno, pogotovo u pitanju prihoda i

rashoda, ako će se željeti ispuniti cilj projekta i opstanak na tržištu.

Troškovi Iznos (kn) Proizvodi Količina (l) Cijena/ jed. (kn) Prihod

Sirovina 25.920.000 Svježe mlijeko 4.562.500 5,10 23.268.750

Održavanje 240.000 Sirni namaz 258.000 35,70 9.210.600

Osiguranje 120.000 Posni sir 36.200 28,56 1.033.872

Transport 864.000 Svježi sir 67.080 22,44 1.505.275,20

Radna snaga 2.556.000 Vrhnje 113.520 13,26 1.505.275,20

Ostali 1.600.000 Jogurt 258.000 10,20 2.631.600

Ambalaža 6.385.500 Sirutka 51.600 4,08 210.520

Maslac 9.288 61,20 568.425,60

Ukupno 37.685.500 Ukupno: 39.934.318

Prihodi - rashodi 2.248.818

Trošak amortizacije 678.600

Trošak kredita 1.219.814,52

Bruto dobit 350.403,48

Porez na dobit (20%) 70.080,67

Neto dobit 280.322,81

46

5. PERSPEKTIVE RAZVOJA PROJEKTA MLJEKARE

Cilj mljekare je da u kratkom roku poveća tržišni udio na postojećem tržištu s trenutnim

proizvodima, dok se u dugom roku očekuje širenje asortimana proizvoda, osvajanje novih

tržišta i povećanje proizvodnog kapaciteta.

U ovom poglavlju bit će prezentirane perspektive razvoja mljekare kroz: 1. povećanje

kapaciteta mljekare, 2. proizvodnju novih proizvoda, 3. širenje na nova tržišta.

5.1. Povećanje kapaciteta mljekare

U budućnosti se planira povećanje prerade dnevne količine sirovog mlijeka s 25 000 litara na

50 000 litara mlijeka. Veći obujam prerade mlijeka najviše će utjecati na tržište prodaje i na

razvoj novih proizvoda, ali zahtijevat će i nabavu određene opreme, da bi prošireni kapacitet

mogao funkcionirati.

Tablica 26.: Potrebna oprema za veći kapacitet mljekare

Oprema

Tank za preuzimanje mlijeka

Cijevi koje provode mlijeko do pasterizatora

Pasterizator

Homogenizator

Cisterna

Kade od inoksa


Osim opreme koja je navedena u tablici 26., bit će potrebno nabaviti strojeve za proizvodnju

novih proizvoda, ali njihova nabava ovisiti će o vrsti novih proizvoda i zapošljavanje dodatnih

8 zaposlenika, od kojih 6 za rad u mljekari, te 2 za potrebe otpreme i dopreme.

47

5.2. Razvoj novih proizvoda

Iz sirovog kravljeg mlijeka može se dobiti vrlo veliki broj različitih gotovih proizvoda i

prilikom razvoja novih proizvoda, treba voditi brigu da se uz minimalne dodatne troškove i sa

malim odstupanjima od dosadašnjeg proizvodnog procesa mogu proizvesti novi kvalitetni

proizvodi.

Povećanjem proizvodnog procesa, mljekara planira proširiti svoj asortiman proizvoda,

dodavanjem proizvoda navedenih u tablici 27.

Tablica 27.: Plan dodavanja novih proizvoda

Proizvod

Polutvrdi sir - sušeni

Polutvrdi sir - dimljeni

Polutvrdi sir - s dodatkom paprike, češnjaka

Polutvrdi sir - škripavac

Vrhnje za kuhanje

Mileram

Sirni namaz - s dodatkom vlasca

Kajmak


5.3. Širenje na nova tržišta

Povećanjem proizvodnog kapaciteta, povećat će se i količina gotovih proizvoda, a to će

utjecati na sve težu prodaju tih proizvoda na trenutnom tržištu. Da bi se izbjeglo nepotrebno

gomilanje zaliha i spora prodaja, mljekara će se proširiti na područje istočne i zapadne

Hrvatske. Plan je da se otvore 3 dućana u Osijeku, Rijeci i Puli, gdje će se prodavati veći dio

proizvoda, dok će se manji dio distribuirati putem trgovačkih lanaca na tim područjima.

48

6. ZAKLJUČAK

Izrada i vođenje projekata vrlo je kompleksan zadatak, koji treba uzeti u obzir sve faktore koji

bi mogli utjecati na njihovu realizaciju, a moraju se poštivati vremenska, financijska i

resursna ograničenja. Projektni menadžment treba imati na umu konačni cilj projekta i

donositi prave odluke u pravom trenutku, te uvijek imati u vidu popis prioriteta pomoću kojih

se bira konačni pristup rješenju. Završetkom izrade projekta može se provjeriti kolika je

uspješnost, te da li je omjer uloženog i dobivenog zadovoljavajući.

Ovim diplomskim radom opisan je postupak realizacije projekta od njegovog samog početka

do kraja, uključujući moguće rizike poslovanja koji bi mogli utjecati na poslovanje mljekare i

mogućnosti razvoja mljekare u budućem razdoblju.

Investicija u iznosu od 7.078.000 kuna je usmjerena na izgradnju mljekare s ciljem

proizvodnje proizvoda visoke kvalitete od sirovine - sirovog kravljeg mlijeka, koja je

dostupna u velikim količinama u njenoj blizini. Velika potražnja i tržište u blizini mljekare

omogućuje pozitivno poslovanje, koje je vidljivo iz računa dobiti i gubitka, financijskog i

ekonomskog toka. Iz računa dobiti i gubitka vidljivo je da projekt ostvaruje neto dobit u svim

promatranim godinama i može se zaključiti da se podmiruju sve obveze, ali i da postoji

dovoljno sredstava za buduća ulaganja. Financijski tok pokazuje rast novčanih sredstava iz

godine u godinu i može se zaključiti da je projekt likvidan. Ekonomski tok pokazuje da je

projekt rentabilan, jer dolazi do povećanja ekonomskog potencijala projekta. Ekonomski tok

putem dinamičkih pokazatelja ukazuje na brzi povratak investicije u razdoblju kraćem od tri

godine. Iz relativne čiste sadašnje vrijednosti vidljivo je da projekt na 100 kuna uloga

ostvaruje 54,44 kune profita, što je vrlo značajan pokazatelj isplativosti ulaganja. Isplativost

ulaganja vidi se i iz interne stope rentabilnosti koja iznosi 22,9398% i višestruko je veća od

zadane kamatne stope od 8,5%.

Najveći rizik projekta izgradnje mljekare prikazan je problemom istraživanja, a to je da se

izvođenje projekta izvrši u zadanom vremenskom roku i unutar planiranog budžeta. Svako

odstupanje od zadanog plana moglo bi imati utjecaj na početak rada mljekare i na povećanje

troškova projekta. Unutar projekta poduzete su sve mjere da se projekt realizira unutar

predviđenog vremena i zadanog proračuna.

Unutar analize osjetljivosti navedeni su problemi s kojima bi se mljekara mogla susresti, ali

ponuđena su i rješenja za rješavanje tih problema. Osim analize osjetljivosti prikazana je i

49

perspektiva razvoja mljekare koja jasno pokazuje da mljekara ima puno prostora za proširenje

svojeg poslovanja. Sagledavanjem analize osjetljivosti i perspektive razvoja, vidljivo je da

mljekara ima visok stupanj elastičnosti i fleksibilnosti te da se s dobrim menadžmentom, lako

može prilagoditi svim promjenama na tržištu.

Analizom svih rezultata može se zaključiti da je projekt izgradnje mljekare isplativ i da je

budućnost poslovanja stabilna.

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Anić, V., 1994., Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb

2. Bendeković, J., Priprema i ocjena investicijskih projekata, Foip, Zagreb

3. Bistrović, A., 2010., Upravljanje projektima, Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka

4. Buble, M., 2010., Projektni menadžment, Minerva d.o.o, Dugopolje 5. Cleland, D. I., 2002., Project Managment - Strategic, Design and Implementation, 4th

edition, McGraw-Hill, New York

6. Dujanić, M., 2010., Projektni menadžment, Veleučilište u Rijeci, Rijeka

7. Hauc, A., 2007., Projektni menadžment & projektno poslovanje, M.E.P. Consult,

Zagreb

8. Lewisu, J. P.,1998., Mastering Project Managment - applying advenced concepts to

System Thinking, Control & Evaluation, Resource Allocation, McGraw- Hill, New

York

9. Orsag S., 2002., Budžetiranje kapitala - Procjena investicijskih projekata, Masmedia,

Zagreb

10. Novak, M. i Sikavica, P., 1993., Poslovna organizacija, Informator, Zagreb

11. Project Managment Institute, 2008., Vodič kroz znanje o upravljanju projektima, Mate d.o.o, Zagreb

12. Turner, J. R., 1993., The handbook of Project - based managment - leading strategic

change in organizations, McGraw- Hill, London

13. Zekić, Z., 2010., Projektni menadžment- upravljanje razvojnim promjenama,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

2) ZNANSTVENI ČLANCI

14. Bendeković, D., 2000, "Pristupi procjeni rizika i povrata kod ulaganja u obične

dionice" Ekonomski pregled 51, p. 1282-1312

15. Buljanović, V., Patajac, H., Kirinčić, D., Petrovečki, M., 2011., "Review of

contemporary business, entrepreneurship and economic issues", Vol. XXIV No. 1, p.

218-228

16. Grgić, Z., 2005., "Prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka u različitim proizvodnim

sustavima obiteljskih gospodarstva", Stočarstvo vol. 59, p. 425-432

17. Mišić, D., Petrović, D., 1967, "Sterilizirano mlijeko", Mljekarstvo, Vol. 17 No. 9, p.

206- 209

18. Vinko, I. i sur., 2011, "Fermentacija mlijeka različitim mikrobnim kulturama",

Mljekarstvo 61, p. 161-167

3) INTERNETSKI IZVORI

19. Analiza tržišta i marketing: http://www.poslovniforum.hr/tp/marketing.asp

20. Vindija d.d.: http://www.vindija.hr/

21. Meggle d.o.o.: http://www.meggle.hr/

22. Agroklub: http://www.agroklub.com/stocarstvo/

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naziv grafikona Stranica

1. Životni ciklus realizacije projekta 8

2. Razdoblje povrata ulaganja 38

3. Diskontirani period povrata ulaganja 40

POPIS SHEMA

Redni broj Naziv sheme Stranica

1. Projekt i menadžment kao projektni menadžment 9

2. Varijable projektnog upravljanja 10

3. Integracije podsustava projektnog menadžmenta 10

4. Gantogram izgradnje mljekare 17

5. WBS dijagram 18

6. SWOT analiza 19

7. Opis tehnološkog procesa 21

8. Gantogram proizvodnje 22

POPIS TABLICA

Redni broj Naziv tablice Stranica

1. Potrebna količina sirovina 23

2. Proračun operativnih troškova 24

3. Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda 24

4. Troškovi gradnje i opreme 25

5. Struktura financiranja 26

6. Otplatni plan kredita 26

7. Ukupni trošak kredita 28

8. Amortizacija građevinskog objekta 29

9. Amortizacija opreme 30

10. Amortizacija opreme 30

11. Račun dobiti i gubitka 31

12. Financijski tok 32

13. Ekonomski tok 34

14. Pokazatelji proizvodnosti 35

15. Pokazatelji profitabilnosti 36

16. Pokazatelji zaduženosti 36

17. Pokazatelji aktivnosti 37

18. Pokazatelji ekonomičnosti 37

19. Metoda povrata ulaganja 38

20. Metoda neto sadašnje vrijednosti 39

21. Interna stopa rentabilnosti 41

22. Povećanje cijene sirovog mlijeka za 10% 43

23. Smanjenje cijene sirovog mlijeka za 1% 43

24. Račun dobiti i gubitka projekta kod smanjenja proizvodnog kapaciteta za 10%

44

25. Račun dobiti i gubitka projekta kod smanjenja proizvodnog kapaciteta za 10% i povećanja cijena proizvoda za 2%

45

26. Potrebna oprema za veći kapacitet mljekare 46

27. Plan dodavanja novih proizvoda 47

priprema projekta izgradnje mljekare - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/873.b.pdf ·...

Documents