PRIPREMA SIJENA I SJENAE

Postoje dvije tehnologije za spremanje sijena i sjenae:

Presanje sijena, odnosno baliranje u valjkaste bale i omotavanje strech folijom

Spremanje sjenae samoutovarnom prikolicom i gaenje u tren silose ili u plastine vree

Svaka od ovih tehnologija ima svoje prednosti zato se ne moe rei koja je idealna tehnologija za odreeno domainstvo.

Za spremanje sijena i zelene krme koristimo maine koji obavljaju razliite tehnoloke postupke kao to su:koenjesuenjesakupljanjeutovar i transport.

Koenje je prvi i najvaniji korak u zahtjevnom poslu spremanje sjenae. Uz kosaice, najee koritene maine za spremanje sijena su prese za sijeno. Presama za sijeno, danas vie poznate pod nazivom balirke, sijeno se u jednom prohodu kupi i balira, te se bale prebacuju u prikolicu ili ostavljaju u polju.

Kosaice

Postoje dva osnovna tipa: oscilirajue rotacione kosaice.

Oscilirajue kosaice reu stabljike na principu makaza, a rotacijske ostvaruju rezanje po principu slobodnog reza samo jednom otricom.

Noevi imaju trapezni oblik sa irinom baze 76,2 mm. Noevi savijaju zelenu biljku do prsta i u tom je poloaju odreu. Razmak izmeu prstiju ureaja za rezanje odreuje visinu konje.

Postoje ureaji za:visoki rez srednji rez niski rez .

Da bi se ostvario isti rez, srednja brzina noeva treba iznositi 2 do 3 m/s. Preporuena brzina kretanja kosaice treba biti do 8 km/h. Nedostaci ovakvih kosilica su ea zaguenja, ograniena radna brzina, manji radni uinak i posebno osjetljivost na neravnine, a prednosti su da su vrlo su lagane i zahtijevaju malu pogonsku snagu - 2 kW/m zahvata.

Kosaice s dva oscilirajua noaNoevi ovakvog tipa kosilica imaju protuno koji se giba u suprotnom smijeru ime se znatno smanjuju zaguenja. Oscilirajui noevi se u radu gibaju u suprotnom smjeru i tako ponitavaju sile rezanja na otricama noeva, pa je rad kosaice vrlo miran i tih.Srednja linearna brzina otrice noa iznosi 2,5 do 3,5 m/s, a potrebna snaga za pogon iznosi 2,5 kW/m zahvata.

Rotacione kosaiceMogu biti u dvije izvedbe:sa bubnjem sa gornjim pogonomsa tanjirima ili diskovima sa donjim pogonom.

Kod rotacione kosaice rotirajui taniri ili bubnjevi rade bez protureuih ploica, a za dobro rezanje potrebna je obodna brzina noeva 60 - 80 m/s. Na donjem dijelu bubnja nalaze se noevi koji rotiraju zajedno sa bubnjem. Visina konje podeava se meusobnim razmakom klizne ploe i noeva. U odnosu na oscilirajue kosaice, manje su osjetljive na zastoje u radu zbog kamenja i drugih prepreka. Vea masa kosaice omoguava samo prednje i zadnje prikljuivanje na traktor. Novije izvedbe zahtijevaju pogonsku snagu od minimalno 7 kW/m radnog zahvata.

Rotacioan kosaica s tanjirima imaju rotirajue ploe s noevima. Pogon ovih kosaica dolazi od prikljunog vratila traktora. Prednosti su im: osiguravaju vrlo ist otkos, ne oteuju biljke, nemaju zaguenja

Dobro reu kod brzina do 15 km/h,imaju manju masu pa novije izvedbe trae pogonsku snagu od minimalno 6 kW/m radnog zahvata. Kod obe izvedbe, zbog velike obodne brzine bubnjeva/tanjira ili diskova s noevima, postoji opasnost od odbaenoga kamenja pa kosaice moraju imati odgovarajuu zatitu.

Proizvode se u raznim izvedbama od radnog zahvata 2,10 m pa sve do velikih kombinacija zahvata 9,00 m. Nove izvedbe imaju posebno patentirani sastav satelitskog prijenosa snage kako bi svaki disk imao isti zakretni moment. Imaju posebne module koji osiguravaju kosaicu, kako se ona ne bi otetila prilikom udara u kamen ili neki drugi strani predmet. Dobro se prilagoavaju neravninama na terenu.

U novije se vrijeme preporuuje koritenje kosaica opremljenih gnjeilicama sa gumenim valjcima koji slue za mehaniko tretiranje krme, to se posebno odnosi na stabljiku, tako da se ubrza proces isparivanja vode i skrati vrijeme suenja. Ovo je posebno korisno kod krme bogate liem. Gnjeenjem se ujednaava vrijeme suenja stabljike i lia, skrauje se vrijeme suenje i time rizik od kie, i dobije se kvalitetnije sijeno. Ukoliko sijeno jednom pokisne, gubitak hraniva je od 5 do 10%.

Presanja sijena(baliranje)

Nakon to se u sijenu postigne idealan sadraj suve materije i nakon to se sijeno sakupi u red i pripremi za presanje, trebamo odabrati odgovarajuu tehnologiju presanja.

Potrebno je posebno analizirati karakteristike gazdinstva po veliini, po ukupnom broju grla, po sastavu obroka, po udaljenosti livada od farme i moraju se uzeti u obzir jo mnogi pokazatelji koji utiu na uinkovitost i trokove.Presama se u jednom prohodu sijeno skuplja i presa u bale koje se prebacuju u transportne prikolice ili ostaju u polju. U odnosu na rasutu krmu, sijeno u balama pogodnije je za manipulaciju i zauzima manji prostor. Najee se koriste: prese za male i velike etvrtaste bale te prese za valjkaste bale (rotobaleri).

Presanje (baliranje) i umotavanje sjenae u folijuIdealan sadraj suve materiji sjenae je oko 35 %. Za presanje takvog materijala su potrebne kvalitetne i pouzdane prese, koje mogu sabiti materijal na eljenu tvrdou i izraditi lijepo oblikovanu i vrstu balu, koja se prilikom umotavanja, utovara ili transporta nee deformisati. Kod presanja je vrlo bitan i konstantan pritisak sabijanja, kako bi to vie materijala mogli upresati u balu. Sa kvalitetnim presama teina valjkastih bala nerijetko prelazi 1000 kg.

Preporuuje se primjena presa, koje su opremljene noevima za rezanje materijala, jer se tako materijal odmah prilikom presanja moe izrezati na duinu od oko 6 - 8 cm, koja je za preivare najprikladnije, a prilikom mijeanja bale sjenae u mikser prikolicama ona se bre rastavi i izmijea. Na taj nain se moe utediti puno vremena i goriva prilikom hranjenja.

Prese za etvrtaste balePrese za male etvrtaste bale slue za presanje krme u praktine male bale koje se pretovaruju preteno runo ili rjee utovaruju u prikolicu utovarivaima razliitih izvedbi.

Najee dimenzije malih bala su 50 cm irine, 30-35 cm visine i 50-100 cm duine. Krmnu masu zahvaa i die pick-up ureaj sa bubnjem, dodaje transportnom ureaju u poprenom kanalu iz kojeg masa odlazi u uzduni kanal za presanje, oblikovanje i vezanje bale.

Na velikim domainstvima klasine prese za male bale zamijenile su velike vuene prese u kojima se oblikuju bale, ije su dimenzije usklaene s dimenzijama transportnoga sredstva. irina i visina bala kod nekih su presa iste (80 x 80 cm), a kod drugih razliite (120 x 70 cm). Duina bala moe biti od 60 cm (za sjenau) do 220-240 cm (za slamu). Kod takvih presa presanje je u pravcu rada, a vezanje bala obavljaju etiri ili est vezaa.

Prese za valjkaste bale (rotobaleri)Prese za valjkaste bale ili rotobaleri koriste se za presanje trava, sijena i slame, a rade na principu namotavanja i istovremeno presanja krme u okomitom smjeru.Postoje dvije glavne grupe presa za valjkaste bale:sa fiksnom komoromprese sa varijabilnom komorom

Valjkaste prese sa fiksnom komoromZajednika osobina ovih presa je da su opremljene vrstim elinim valjcima (16), koji su postavljeni u krug i koji se okreu u istom smjeru. Sakupljaki ili pick-up ureaj podie krmu sa zemlje i dovodi je do rotirajuih traka koje ju uvode u komoru prese. Sabijanje materijala poinje kada je komora prilino napunjena materijalom i kada bala ve prima svoju konanu veliinu. Komora zadrava istu dimenziju od poetka formiranja bale iji konani promjer nije mogue mijenjati.

Neke izvedbe opremljene su sastavom kod kojega se valjci sputaju u komoru i zbijanje poinje prije nego to bala poprimi svoju konanu veliinu. Zbijenost bale poveava se punjenjem komore, a moe se pratiti preko manometra.Tako je zbijanje bale puno ravnomjernije i jae, bale su vre i stabilnije, a imaju vie materijala u sebi pa su tee. Na taj nain se tedi na mrei za umotavanje, na trokovima transporta i manipulacije.

Valjkaste prese sa varijabilnom komoromPrese sa varijabilnom komorom su najrasprostranjenije na govedarskim farmama. Poto se na naim velikim farmama sjenaa sprema uglavnom drugom tehnologijom, ove prese se prvenstveno koriste za presanje suhog materijala kao to je sijeno ili slama. Meutim, koriste se i kod spremanja sjenae jer one jednako dobro zbijaju i vlaniji materijal. Karakteristika ovih presa je da se kod njih moe podeavati veliina bale, odnosno njena visina (120-180 cm).

Prese su opremljene sa 4 iroka vrlo vrsta i dugotrajna beskonana gumena remena, koji su stalno zategnuti preko hidraulike. Kod ovih presa se na poetku izrade bala stvori jedna mala komora i zbijanje poinje odmah. Kako materijal ulazi u komoru i kako bala raste, tako je zbijanje kontinuirano i ravnomjerno za razliku od presa sa fiksnom komorom, gdje zbijanje poinje tek kada je bala priblino dobila svoju konanu veliinu.

Presa se sastoji od sakupljakog pick-up ureaja maloga promjera, koji zupcima skuplja biljnu masu sa zemlje i ubacuje je u kratki transportni kanal. U njemu mogu biti noevi za usitnjavanje biljne mase koja zatim ulazi u komoru. Prednji dio komore opremljen je valjcima, a na zadnjem dijelu maine pomina su vrata. Kada je bala oblikovana i omotana pomina vrata se podiu i bala iz radne komore pada na zemlju.

Ukoliko se dogodi zaepljenje u radu, kod nekih presa mogue je ukljuiti potpuno suprotno okretanje sekcija noeva (ako ih ima) i za nekoliko sekundi nastaviti sa radom. Kod nekih presa svaki je no pojedinano osiguran oprugom i u sluaju nailaska na strani predmet jednostavno se uvlai u kuite. Vezanje bale moe se izvesti vezivom ili mrenom folijom, koja poveava zatitu bale za oko 15%, budui da mrea prelazi preko rubova bale.

U dananje moderno izvedene prese stane i do est rola veziva i dvije do tri role mree. Promjer bale i vezanje lako se mogu podeavati i kontrolirati iz kabine traktora. Poznati proizvoai presa za valjkaste bale na svoje prese ugrauju elektronske ureaje kojima osiguravaju potpuni nadzor nad presanjem, a na velikom LCD zaslonu dobiva se jasna i pregledna slika o formiranju bale.

Omotai balaZbog rotirajueg naina rada, prese za valjkaste bale imaju vrlo veliki kapacitet uvlaenja krmne mase, koje se prekida samo za vrijeme vezanja (umotavanja) bale.Zapravo, maina se zaustavlja, rotira samo balu i u vremenu od oko 1 minute bala se 12-15 puta omata vezivom. Na nekim presama bale se omotavaju 2,5 puta s mreastom folijom.

Bale sjenae je potrebno omotati kvalitetnom stech folijom, kako bi se istisnulo to vie vazduha, kako bi se bala hermetiki zatvorila i kako bi se pokrenula fermentacija materijala. Kako bi se izazvala fermentacija, preporuuje se primjena inokulanata, koji se jo prilikom presanja nanose na materijal. Umotavanje bala bi se trebalo obavljati odmah nakon presanja. U tu svrhu konstruisane su kombinacije prese i omotaa u jednom stroju.

Prezentaciju radili:Benjamin HajriBranka TraljiDragan VinicMilica aniStefan Segi

HVALA NA PANJI