priručnik o e-učenju za polaznike
DESCRIPTION
priručnikTRANSCRIPT
-
Projekt je sufinancirala Europska unija iz
Europskog socijalnog fonda
Lead Partner Partner Partner Partner Partner Associates The project is co-founded by European Union 'The European Union is made up of 27 Member States who have decided to gradually link together them know-how, resources and destinies. Together, during a period of enlargement of 50 years, they have built a zone of stability, democracy and sustainable development whilst maintaining cultural diversity, tolerance and individual freedoms. The European Union is committed to sharing its achievements and its values with countries and peoples beyond its borders'. The European Commission is the EU's executive body.
This Project is implemented by
Business school Varazdin
The open university of
ibenik
The open university of
Bjelovar
The open university of
Obris
Ivora-Information
Technology school
Croatian Chamber of Agriculture,
Croatian Employment
Service Regional Offices
Varazdin, Bjelovar,
ibenik,Poega
Sectors education
model
Sektorski edukacijski
model
PRIRUNIK
O MOBILNOM I E-UENJU
ZA POLAZNIKE
Varadin, svibanj 2014.
Za potrebe Projekta SEM financiranog od Europske unije izradila: Renata Duvnjak
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 2 od 20
SADRAJ
1. UVOD U MOBILNO I E-UENJE ................................................................................................................ 3
2. TO JE E-UENJE? .................................................................................................................................... 4
3. KOMPONENTE SUSTAVA E-UENJA ......................................................................................................... 6
4. ALATI ZA E-UENJE ................................................................................................................................. 7
4.1. LMS .................................................................................................................................................... 7
4.2. LCMS .................................................................................................................................................. 8
5. PREDNOSTI I NEDOSTACI E-UENJA ........................................................................................................ 8
5.1. PREDNOSTI ......................................................................................................................................... 8
5.2. NEDOSTACI ....................................................................................................................................... 10
6. RAD SUSTAVA ZA E-UENJA .................................................................................................................. 11
7. KORITENI LITERATURNI I DRUGI IZVORI .............................................................................................. 20
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 3 od 20
1. Uvod u mobilno i e-uenje
Elektroniko uenje (e-uenje ili engleski elektronic learning odnosno e-learning) danas
sve ee susreemo u praktinoj primjeni. Osim osnovne upotrebe multimedije i
Interneta u sklopu svakodnevnog formalnog obrazovanja, danas se putem sustava e-uenja
omoguava i organizacija raznih konferencija, e-learning akademija, online obrazovanja
zaposlenika u tvrtkama i razliitih teajeva.
Dananje doba modernih tehnologija i globalizacije donosi brze promjene u svim
aspektima ljudskog ivota. Svakodnevno se stvaraju nove informacije, a opi razvoj
zahtijeva nova znanja i vjetine. Javlja se potreba za to brim, pravovremenim
obrazovanjem, koje e istovremeno biti otvoreno i iroko dostupno. E-uenjem moe se
obnoviti ili utvrditi odnosno stei odreena znanja. Kad govorimo o svakodnevici
mogunosti su toliko razliite i sveobuhvatne da ih se jednostavno ne moe opisati npr.
moete vidjeti kako ispei odreeni kola, kako se naminkati, kako napraviti odreenu
frizuru, kako popraviti neki ureaj i slino. No to ne znai da ete odmah i nauiti i uspjeti
odraditi tako jednostavno kao to je to prikazano na Internetu, ali uvijek postoji
mogunost da opet pogledate i vidite u emu je problem ili greka.
S obzirom da se u novije vrijeme e-uenju sve ee pristupa i s mobilnog ureaja
pojavio se i pojam mobilno uenje, koji se razlikuje od samog e-uenja samo po
pristupu, te emo u nastavku prirunika koristit pojam e-uenje mislei i na mobilno
uenje.
Poetak obrazovanja na daljinu na sveuilinoj razini dogodio se u SAD-u krajem 19.
stoljea, kad je pokrenuto vie inicijativa za obrazovanje putem dopisnih studija.()
Raunalna tehnologija omoguila je interaktivno pouavanje u obrazovanju na daljinu
koje je voeno posebno dizajniranim obrazovnim softverom (engl. courseware), a prvi
takvi sustavi pojavili su se priblino 1960. godine ()
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 4 od 20
Poseban napredak u koritenju raunala za obrazovanje omoguila je tehnologija
multimedijalnog CD-ROM-a, a svojevrsna tehnoloka i pedagoka revolucija u
obrazovanju na daljinu nastupila je s razvojem World Wide Weba.1
Neke od poznatijih stranica:
Nacionalni portal za uenje na daljinu Nikola Tesla kole.hr
Srce
CARnet
e-lektira
e-dnevnik
2. to je e-uenje?
koritenje multimedije i Interneta u svrhu poboljanja kvalitete uenja
omoguavanjem pristupa udaljenim izvorima i uslugama i omoguavanjem
suradnje i komunikacije na daljinu
izvoenje obrazovnog procesa uz pomo informacijske i komunikacijske
tehnologije (IKT)
visokokvalitetni proces obrazovanja u kojem nastavnici i studenti aktivno
surauju s ciljem postizanja zadanih obrazovnih ciljeva, pri emu intenzivno
koriste informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za stvaranje prilagodljivog
virtualnog okruenja u kojem razvijaju i koriste multimedijalne interaktivne
obrazovne materijale, ostvaruju meusobnu komunikaciju i suradnju, polaznici
(uenici, studenti)) izvravaju pojedinane ili grupne zadatke i projekte, te
provode kontinuiranu samoprovjeru i provjeru znanja
uenje koje se odvija preko raunala
1Referalni centar za metodiku i komunikaciju obrazovanja
http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/naslovnica/zastomet/pov
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 5 od 20
Osim spremnosti poslovne organizacije za e-uenje potrebna je tehnologija, ljudski
resursi, novac i organizacijska kultura bez kojih nije mogue realizirati e-uenje.
Dananji oblici e-uenja obuhvaaju razliite aspekte koritenja IKT-a u obrazovanju, pa
ovisno o intenzitetu i nainu koritenja IKT-a razlikujemo sljedee oblike e-uenja:
klasina nastava nastava u uionici
nastava uz pomo IKT-a tehnologija u slubi poboljanja klasine nastave
hibridna ili mjeovita nastava kombinacija nastave u uionici i nastave uz
pomo tehnologija
online nastava nastava uz pomo IKT-a (ICT) u potpunosti organizirana na
daljinu
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 6 od 20
3. Komponente sustava e-uenja
Komponente sustava e-uenja:
Komponenta za ostvarivanje komunikacije posredstvom raunala ovaj nain
raunalnog posredovanja doputa polazniku (ueniku) i nastavniku meusobnu
komunikaciju i to i privatnu i javnu kao i komunikaciju u prethodno definiranim
grupama
Navigacijski alati alati za kretanje unutar definiranog nastavnog sadraja. Uz
pomo ovih programskih alata omoguena je organizacija nastavnih sadraja na
WWW prostoru u vidu sadrajnih modula i lekcija. Nastavni sadraji zajedno s
programskim alatom omoguuju polaznicima sagledavanje potpune strukture i
svih pojedinosti koje je nastavnik oblikovao i namijenio polazniku za uenje i
pouavanje.
Komponenta za upravljanje teajem u tradicionalnom razredu ovo predstavlja
nastavnikov nadzor uenika i njegovog postignua. Kod e-uenja potrebno je
ostvariti podrku i privatnost pristupa razliitim vrstama sudionika (kao to su
uenici, polaznici, nastavnici)
Komponenta za mjerenje postignua testiranje znanja uenika obino se
odvija putem online kvizova s mogunostima dobivanja ocjene odmah nakon
ispunjavanja. Ocjena obino ukljuuje broj bodova i neki pisani komentar, a
pitanja u kvizu su obino sastavljena po predlocima. Ti predloci imaju neku od
sljedeih formi: da - ne odgovori, odgovori viestrukog izbora, nadopunjavanje
jedne ili vie rijei koje nedostaju i slino.
Autorski alati predstavljaju okruenje nastavnih sadraja, oblikovanje lista za
voenje rasprava i slino. Ipak, nemaju svi sustavi e-uenja autorske alate, te se po
tome meusobno razlikuju.
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 7 od 20
4. Alati za e-uenje
Postoji vie definicija alata za e-uenje, a ovo su neke od njih:
Programi i podaci koriteni u treningu temeljenom na raunalu
Software dizajniran za edukacijske primjene
4.1. LMS
Sustav za upravljanje uenjem (eng. LMS learning managment system) je program
koji automatizira administriranje obrazovnih dogaaja. ini ga komplet standardiziranih
komponenti za uenje koje omoguuju centralizirano okruje uenja pomou raunala
koje pokriva registraciju korisnika (uenika, polaznika, nastavnika ), praenje
uenikovog napretka, davanje materijala te omoguuje provjeru znanja, brine se o
sigurnosti podataka, a administratorima omoguuje definiranje razina pristupa za svakog
pojedinog korisnika. Sustav prati sve polaznike unutar predvienog vremena, omoguava
komunikaciju po sistemu: one to one, one to all, all to all, prua uvid u podatke prijanjih
nastava i iskustva polaznika iz drugih grupa.
Uenik (polaznik) sustavu pristupa sa svog raunala i ukljuuje se u proces nastave kada
mu to odgovara, odabire modul za uenje i pristupa nastavnom sadraju. Cijeli proces je
kontroliran od strane LMS-a, koji u bazu podataka biljei vrijeme pristupa pojedinom
modulu, uspjenost u svladavanju gradiva, rezultate provjera te je na taj nain mogua
analiza i prezentacija tih podataka. Ovime se osigurava kvalitetna povratna informacija
kako ueniku tako i nastavniku, te omoguava uvid u dijelove gradiva na koje se uenici
vraaju, odnosno koje gradivo tee usvajaju.
LMS se sastoji od nekoliko modula koje je po namjeni mogue grupirati na tri razine:
osnovna: prijava, autorizacija, dodjela prava, statistika
sadrajna: upravljanje sadrajem, praenje, testovi
uenje i komunikacije: lekcije, novosti, forum, e-mail
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 8 od 20
4.2. LCMS
LCMS (eng. learning content managment system) je sustav za kreiranje, pohranjivanje,
sastavljanje i isporuku sadraja e-uenja u obliku obrazovnih objekata. Novost
LCMS-a u odnosu na LMS je aplikacija za automatizirani proces izrade sadraja
opskrbljujui autore predlocima pomou kojih mogu razviti cijeli teaj na temelju
postojeih objekata u repozitoriju2, kreiranjem novih objekata ili kombinacijom obaju
principa to uvelike ubrzava dugotrajan razvoj sadraja.
5. Prednosti i nedostaci e-uenja
Iako su mnogi jo skeptini prema takvim nainima uenja, svjetski trendovi pokazuju
prednosti ovog naina uenja te se sve vie ljudi odluuje na njih. Kada je rije o
obrazovanju u Republici Hrvatskoj, veina ljudi se obrazuje kroz osnovne i srednje kole
te fakultete odnosno dravni obrazovni sustav.
5.1. Prednosti
Prednosti e-uenja su brojne. esto takvi teajevi omoguuj polaznicima nadoknaivanje
gradiva koje su zbog obveza propustili, to je, u pravilu najvei problem kod standardnih
teajeva.
Neke od najbitnijih prednosti koje pridonose sve veoj popularnosti e-uenja su:
uklanjanje geografskih i vremenskih ogranienja, olakan pristup sadrajima za uenje te
neposredno povezivanje polaznika teajeva za e-uenje. To je velika prednost, naroito, za
polaznike obrazovanja odraslih koji su zaposleni i imaju obitelji, a eljni su novih znanja.
Polaznicima se, jednostavno, omoguuje da ue vlastitim tempom, na mjestu i u vrijeme
koje im odgovara.
2 Koncept iz nadzora inaica koji se odnosi na podatkovnu strukturu koja je obino pohranjena na posluitelju, a
sadri meu ostalima: skup datoteka i direktorija, povijesni zapis promjena i dr.
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 9 od 20
Danas, polaznici imaju sve bolju razinu informatike pismenosti te ele da veina
nastavnih materijala bude dostupna putem weba kako bi najnovijim informacijama
pristupali onda kada to ele, te ispisivali samo onaj materijal koji trebaju. Uz uenje na
nain koji im najvie odgovara, korisnike se potie na uenje s multimedijskim sadrajima
te vjebu znanja kroz koritenje brojnih audio, video, tekstualnih, slikovnih i
multimedijskih materijala.
Online komunikacija je za veinu polaznika u dananje vrijeme uobiajena te se preporua
njeno intenzivno koritenje s obzirom da se ovaj oblik komunikacije vrlo jednostavno
odvija u sustavima za e-uenje.
Prednosti u natuknicama:
vea kreativnost nastavnika
mobilnost i fleksibilnost nastavnika i polaznika u smislu vremena i prostora
personalizaciju polaznici mogu samostalno odluiti o slijedu i ritmu uenja
veu dostupnost materijala za uenje
nove komunikacijske kanale za suradnju nastavnika i polaznika
nove modele procjene znanja: kvizovi za samoprocjenu, procjena pomou raunala
i slino, a koji ine procjenu znanja integralnim dijelom procesa uenja
podrku promjenama, partnerstvima i transformaciji procesa uenja
uteda vremena, jednostavna evaluacija, trenutna povratna informacija,
neposredno praenje napretka pri online procjeni znanja
e-uionica otvorena je 24 sata dnevno.
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 10 od 20
5.2. Nedostaci
Stav ustanove u kojoj su zaposleni nastavnici je bitan kao potpora za koritenje i uvoenje
novih tehnologija, pa tako u sluaju kada nastavnik nema potporu od strane ustanove
preputen je samom sebi i svojem entuzijazmu, to zna dovesti do sluajeva na
jednostavno odustanu jer se njihov trud i rad ne vrednuje, pa se vraaju starom nainu
pouavanja.
Neki od nedostataka:
e-uenje zahtijeva od korisnika odreena znanja i vjetine
oprema na kojoj se izvodi e-uenje nije stopostotno pouzdana
samostalnost u uenju donosi i veu odgovornost polaznicima (uenicima)
problemi s autorskim pravima na sadraje odreenih teajeva
tehnika podrka, koja kota, a mora se stalno razvijati u skladu s razvojem
tehnologije kojom se koristi.
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 11 od 20
6. Rad sustava za e-uenja
Sustav za e-uenje (u naem sluaju Elfi Editor) u osnovi je web aplikacija kojoj korisnici
pristupaju putem web preglednika na svojim raunalima. Korisnici mogu pristupati
sustavu za e-uenje s bilo kojeg raunala ako imaju pristup Internetu. Sustav se instalira
na server koji se nalazi u koli i omoguuje kreiranje teajeva za e-uenje koji postaju
mjesto za postavljanje i dijeljenje materijala, online diskusije, rjeavanje kvizova, predaju
zadaa i drugo.
ELFI E-Learning for Individuals
ELFI je moderniji sustav hibridne komunikacije i uenja prilagoen svim generacijama.
Sustav su izradili programeri iz partnerske ustanove IVORA kola informatike Varadin
za potrebe projekta SEM financiranog iz Europske unije.
ELFI nudi polaznicima najmoderniji i najkvalitetniji pristup uenju.
Prvi korak je skidanje ELFI Playera sa domene: www.obrazovanje-odraslih.eu/elfiplayer
Ikona Elfi Player je ikona za pokretanje naeg programa za e-uenje.
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 12 od 20
Dvostrukim klikom na ikonu Elfi Player otvara se prozor za prijavu korisnika gdje
su za nastavak rada potrebni CLC broj i Va datum roenja.
CLC Broj Vam dodjeljuje Administrator, a za dodatnu provjeru upisujete svoj
datum roenja zatim kliknete na ikonu:
.
Kod prvog otvaranja sustav mora odraditi preuzimanje te e Vam se otvoriti ovaj prozor koji treba ostaviti da odradi traje malo due
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 13 od 20
U vrijeme preuzimanja otvoren je i prozor s uputama, te je dobro da ih proitate kako bi znali to Vam je initi ako se pojavi bilo kakav problem:
Dvostrukim klikom na Elfi Player preko mobitela Upute o koritenju svakako proitati
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 14 od 20
Kad je preuzimanje gotovo otvorit e se prozor gdje treba kliknuti na kako bi se pojavio program koji ste upisali.
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 15 od 20
Otvorit e se materijali za uenje svaki polaznik moe pristupiti samo programu koji je upisao:
Pritiskom na tipku F1 otvorit e Vam se Upute za upravljanje materijalima, te je preporuka da ih svakako proitate
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 16 od 20
U desnom donjem uglu moe se upisati rije koju elimo pretraiti unutar materijala
Npr. ako upiemo rije simptomi i kliknemo desno na povealo bit e oznaena sva poglavlja u kojima se spominju simptomi.
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 17 od 20
Ako je ispred naslova kamera s kvaicom znai da se tu nalazi video materijal i automatski se pojavljuje ikona za pregled videa
Donju ikonu u pravilu nemojte koristiti jer slui za ponovno preuzimanje materijala te e postupak opet due trajati, jedino ako bi Vam nastavnik skrenuto pozornost da je u programu napravio neke promjene ili dodatke
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 18 od 20
Kad izaberete nastavnu cjelinu klikom na donje ikone moete ii na:
prvo poglavlje zadnje poglavlje
prethodno poglavlje slijedee poglavlje
Kad ste izabrali odreeni naslov nakon nekoliko sekundi maknut e se lijevi dio s nastavnim cijelima, te ete vidjeti odabranu cjelinu preko cijelog prozora.
Svi polaznici moi e kontaktirati s nastavnicima putem e-foruma gdje e ujedno moi razmjenjivati iskustva s drugim polaznicima.
Nakon nastavnih cjelina bit e pitanja i odgovori za samoprovjeru, a zavrna provjera provest e se u ustanovi u kojoj ste upisali prema odreenom rasporedu.
Na kraju edukacije svi polaznici e dobiti potvrde o zavrenoj edukaciji.
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 19 od 20
Projekt SEM (Sektorski edukacijski model) je projekt u sklopu natjeaja za dodjelu
bespovratnih sredstava iz grant sheme IPA IV. komponente Razvoj ljudskih potencijala
u sklopu natjeaja Jaanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih. Cilj projekta je
pruiti polaznicima obrazovanja odraslih znanja i vjetine koje e im omoguiti
zapoljavanje ili samozapoljavanje. U skladu sa zahtjevima trita rada, to su obrazovni
programi u sektorima turizma, poljoprivrede i brige za starije. Isto tako, cilj je unaprijediti
obrazovne programe u suradnji s poslodavcima i meusobnom suradnjom ustanova za
obrazovanje odraslih. U obrazovanje odraslih uvest e se uenje na daljinu: SEM
razvija vlastiti softver za mobilno i e-uenje.
Tijekom projekta obrazovat e se polaznici u sljedeim programima:
Osnivanje i voenje malih i srednjih trgovakih drutava
Turistiki animator
Ruralni turizam i koritenje fondova
Njegovateljica
Knjigovodstvo obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG-a)
Partneri u projektu su: POU ibenik, POU Bjelovar, POU Obris Poega i Ivora kola informatike Varadin.
-
PPrriirruunniikk oo mmoobbiillnnoomm ii ee--uueennjjuu _________________________________________________________________________________
Stranica 20 od 20
7. Koriteni literaturni i drugi izvori
1. M. Jadri, M. ukui, M. Lenki: E-Uenje: Moodle u praksi, Split, 2012.
2. S. Stankov: E-Uenje (verzija 2.0), Split, 2009.
3. Referalni centar za metodiku i komunikaciju obrazovanja
(http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/naslovnica/zastomet/pov.html)
4. Sveuilini raunski centar SRCE (http:/www.srce.hr/ceu/e_ucenje.html)
5. http://www.srce.unizg.hr ( 27.2.2014., 3.3.2014.)
6. http://ivora.eu/novosti (28.2.2014.)
7. http://hr.wikipedia.org (11.11.2013.)