SADRAJ 1. Uvod 2. Porijeklo krastavca i proizvodnja u svijetu i u BiH 3. Nutritivne i bioloke osobine krastavca 4. Uslovi uspijevanja korniona 5. Sortiment krastavaca korniona 6. Naini uzgoja krastavaca korniona 7. Proizvodnja rasada krastavca 8. Borba protiv korova u krastavcima 9. Bolesti krastavca i njegova zatita 10. tetnici u tlu 11. Berba krastavca 12. Klasiranje krastavaca 14. Literatura

1. UVOD

Proizvodnja krastavaca korniona predstavlja trenutno najprofitabilniju povrtlarsku proizvodnju u Bosni i Hercegovini. Sa relativno malih zemljinih povrina postiu se primjerni prinosi i finansijski rezultati. Posebno je znaajno da proizvodnja krastavaca korniona ima siguran otkup, po utvrenim pravilima i normativima tehnologije i otkupa. U prilog tome govori podatak da je potranja za ovom kulturom na svjetskom tritu u sve veem porastu. Prvi poetci u proizvodnji krastavca korniona datiraju jo iz ranih osamdesetih, da bi svoj zamah doivjeli u prijeratnom periodu. Naalost za vrijeme rata ova proizvodnja gotovo da nestaje, ali nakon rata ponovo se pokree uzgoj na veim zemljinim povrinama.Poseban znaaj u promovisanju i realizaciji projekta proizvodnje krastavaca korniona ima Luteranski Svjetski Savez sa sjeditem u Tuzli. Odmah nakon zavretka rata u sklopu svojih projekata iz poljoprivrede, proizvodnja korniona je neizostavna i daje jako dobre rezultate.

2. PORIJEKLO KRASTAVACA I PROIZVODNJA U SVIJETU I BIH

Krastavac je povrtlarska kultura iz porodice tikava (Cucumis sativus, L-Cucurbitaceae). To je jednogodinja kultura kod koje se koriste mladi plodovi uglavnom kao svjei, te u raznim salatama i kao ukiseljeni. Postoje tri glavna tipa kultivara, koji se danaz uzgajaju, a to su:

krastavci za preradu - tzv kornion za kieljenje, krastavci za svjeu upotrebu i krastavac, koji se uzgaja u plastenicima i staklenicima.

Porijeklo krastavaca je iz Indije izmedju Bengalsko zaljeva i Himalaja. Ova kultura je uzgajana jo prije 3000 godina i to je jedna od najstarijih uzgajanih kultura. Kroz istoriju uzgajao se u Sjevernoj Africi, Italiji, Grkoj, Maloj Aziji. Uzgaja se gotovo u svim podruijima svijeta tako da je zuzetno rasprostranjeno povre. U svijetu se krastavac uzgaja na povrini od 2.200.000 ha, sa godinjom proizvodnjom oko 35.000.000kg plodova. Preko pola povrina krastavaca nalazi se u Kini sa stalnim porastom proizvodnje i prinosom po jedinici povrine.Preko 20 % svjetske proizvodnje krastavaca je u zemljama kao to su Sjedinjene Amerike Drave, Rusija, Iran i Turska.Poljska je najvei proizvoa krastavaca u Europi. U zadnje vrijeme znaajan proizvoda je Indija gdje vodee sjemenarske kue zasnivaju proizvodnju na velikim zemljinim povrinama pod ovom kulturom.Prosjeni prinosi u svijetu su oko 16 tona po hektaru dok u nekim evropskim zemljama uz intenzivne uslove uzgoja oni prelaze i preko 120 tona po hektaru.

Proizvodnja krastavaca korniona u Bosni i Hercegovini je mala i nije dovoljna da podmiri potrebe preraivakih kapaciteta. Zbog nedostatka sistematiziranih podataka o proizvodnji krastavca korniona u BiH, procjena je da se on proizvodi na povrini oko 500ha sa prosjenom proizvodnjom od 8500 tona. Prosjean prinos je samo 17 tona po hektaru. Rezultati Luteranskog Svjetskog Saveza i Bosper-a Tuzla pokazali su da je mogua proizvodnja na

pojedinim veim zemljinim povrinama i preko 40 tona po hektaru ( Topliko Polje i Modria, 2006.)

3. NUTRITIVNE I BIOLOKE OSOBINE KRASTAVCA

3.1 Nutritivne osobine

Krastavac je dijetetski proizvod i ima iroku upotrebu u ishrani.Krastavac ima veliki sadraj vode i to preko 96 %. Sadraj bjelanevina je od 0,6 do 1 %, ugljenih hidrata od 1,5 do 2,5 % i minerala i vitamina oko 0,5 %.Najzastupljeniji su kalijum, zatim kalcijum, fosfor, natrijum, gvode, jod, mangan, to mu daje ljekovita svojstva.Najvie se koristi u svjeem stanju i to posebno tokom ljetnjih mjeseci, zbog visokog sadraja vode i male hranljive vrijednosti.Krastavac u velikoj mjeri regulie krvni pritisak. Ima veliki znaaj u kozmetikoj industriji. Koristi se kao sredstvo za masau. Potpomae u odravanju zdravlja i ljepote koe, kose, snaenju miia i ligamenata. esto se koristi kao efikasno sredstvo protiv opeklina, alerginih stanja koe i drugih bolesti koe.Poseban miris krastavcu daju eterina ulja u plodovima, a prijatan osvjeavajui ukus potie od sadraja slobodnih organskih kiselina.

3.2 Bioloke osobine krastavca

3.2.1. Korijen - krastavca je dobro razvijen i moe se razviti u irinu i do jednog metra. Meutim zbog velikog broja kratkih, bonih ila na centralnom korjenu, ne razvija se duboko u tlu, tako da su one obino do dubine od 20-40 cm. Zbog plitkog korjenovog sistema vano je obezbijediti dobro i pravilno zalijevanje i dovoljno pristupanih hraniva u njegovom podruju.

3.2.2.Stablo - krastavca je vrijea, prekrivena maljama.Postoji glavno stablo koje moe narasti od 50 cm pa sve do 700 cm.Sa glavnog stabla razvijaju se iz pazuha listova bone grane-vrijee, a iz njih vrijee treeg reda tako da postoje stabljike nezavrenog tipa rasta kada imamo vrijee etvrtog, petog i viih redova.Ovakva biljka raste tokom cijele vegetacije i izuzetno je znaajna u ostvarenju visokih prinosa. Postoje stabljike zavrenog tipa rasta gdje se na vrhovima vrijea formiraju cvjetovi i time biljka zavrava svoj rast. Stabljike koje imaju zbijen rast imaju jako kratke bone grane-vrijee.U pazuhu listova se formiraju dopunski korjenii-spiralno savijene vitice, pomou kojih se biljka prihvata za podlogu. Krastavac nakon nicanja formira dva krupna zadebljala klicina-kotiledona listia tamno zelene boje.

3.2.3. List - je prost na duim lisnim drkama, obrastao maljama sa nalija i sa jako izraenom nervaturom. Plojka lista je tro i petodjelna, svijetle do tamnozelene boje. Veliina plojke, odnosno lista zavisi od sorte i uslova uzgoja.

3.2.4.Cvijet - se formira u pazuhu lista i sastavljen je od pet ainih i pet kruninih listia ute boje.

Krastavac ima na jednoj biljci odvojene enske i muke cvjetove. Takve biljke nazivamo jednodome biljke. Muki cvjetovi su najcece u grupama (3-5 cvjetova) i na kratkim su peteljkama. Kod starijih sorti i hibrida nastaje vie mukih cvjetova i oni su obino rasporeeni na glavnom stablu, dok se enski cvjetovi formiraju na bonim granama-vrijeama, a mnogo manje na glavnom stablu.

enski cvjetovi su krupniji i obino su pojedinani, mada postoje sorte i hibridi koje formiraju dva, tri i vie cvjetova iz jednog pazuha lista. Nalaze se na bonim granama pa se pojavljuju neto kasnije, mada se ponekad javljaju i na centralnom stablu. enske cvjetove je lako razlikovati od mukih jer imaju tuak sa podcvjetnom izduenom, trodjelnom plodnicom iz koje se razvija plod. Visina prinosa krastavca je direktno uslovljena brojem enskih cvjetova.

3.2.5. Plod - krastavca je izduena sona boba razliitog oblika veliine i boje. Oplodnjom enskih cvjetova nastaju plodovi. Postoji niz razliitih oblika krastavaca a najee je cilindrino izduen, cilindrino kratak i jajolik. Plodovi su zaobljeni ili zaotreni na krajevima. Povrina ploda je najee bradaviasta ili bodljasta, mada postoje sorte i hibridi koji su potpuno glatki. Na bradavicama se nalaze bodlje i one su bijele ili crne boje. Postoje sorte: sa kratkim plodovima duine do 10 cm, sorte sa srednje dugim plodovima od 10-20 cm, i sorte sa dugim plodovima preko 20 cm.

Boja ploda u tehnolokoj zrelosti je od svijetlo zelene do tamno zelene ali postoje i sorte sa bijelim prugama. U fiziolokoj zrelosti boja ploda se mijenja u bijelu, utu do tamno smeu boju.

3.2.6. Sjeme - krastavca je blijedo ute do bijele boje. Teina 1000 sjemenki je 25 do 35 grama.

4. USLOVI USPIJEVANJA KORNIONA

4.1. Zahtijevi za toplotom

Krastavci su tipino toploljubiva biljka. Zbog klimatskih promjena sve je tee planirati odgovarajue vrijeme sjetve ili sadnje i njegov uzgoj tokom godine na otvorenom polju.Uzgojem rasadnica krastavca dosta je olakan pravovremen poetak uzgoja i biljke poinjemo ranije brati.Na podruju Sjeveroistone Bosne i na podruju Bosanske Krajine obino se sije od 25. aprila pa do 15 maja, (ovisno o prijemu krastavca u veim preraivakim kapacitetima).Na temperaturi tla od 23C nie za samo 4 dana, dok na temperaturama od 25C u klijalitima nie za samo 3 dana. Minimalna temperatura tla za nicanje je 14C, dok na temperaturama tla manjim od 10C u velikoj mjeri dolazi do propadanja sjemena. Na temperaturama ispod 15C dolazi do infekcije sjemena uticajem raznih gljiva, uzronika bolesti.U naim uslovima za vrijeme sjetve krastavca temperature tla su obino oko 15C tako da je od sjetve do nicanja potrebno od 8-15 dana.

Najdue nicanje krastavca na otvorenom polju zabiljeeno je 2001. godine kada je nicao ak nakon 19 dana ( LWF-Tuzla, 2001.)

Svako prisustvo mraza u potpunosti unitava biljke u nicanju. U toku razvoja biljke nakon nicanja optimalne temperature zraka su 25 C, a none od 18 C do 20 C. Ukoliko none temperature padaju ispod 15 C dolazi do smanjenog plodonoenja krastavca ak i do 50% od uobiajenog prilikom optimalnih temperatura (LWF-Tuzla, Toplice;2003., 2004., 2005., 2006.).Krastavac ima optimalan razvoj na temperaturama od 20C do 25C, dok se razvoj usporava na temperaturama manjim od 16C i iznad 30C .Ako su temperature vazduha vee od 35C dolazi do opadanja plodova, poveanja broja mukih cvjetova i poveanja gorine plodova, dok temperature iznad 40C utiu negativno na cijelu biljku i dolazi do oteenja biljke i zastoja u razvoju biljke. U uslovima visokih temperatura i niske relativne vlage zraka, krastavac esto ima gorak ukus, koji potie od glukozida kukurbitacina.

4.2. Zahtijevi za svjetlosti

Krastavac se uzgaja na svijetlim, osunanim parcelama ali je tolerantan na sjenu. To ne znai da se moe uzgajati ispod kroanja drvea, voa i drugih objekata, koji prave zasjenu. U cilju obezbjeenja dovoljno svjetlosti potrebno je krastavce uzgajati na redovima, koji su formirani u pravcu sjever jug. Odgovarajua gustina sjetve u razliitim sistemima uzgoja omoguuju biljci nesmetan i pravilan razvoj i plodonoenje. Zakidanje bonih grana krastavca i

voenje biljke u vertikalnom uzgoju je takoer mjera koja pospjeuje fotosintezu i obezbjeduje joj vie svjetla.

4.3. Zahtijevi za vodom

Krastavac formira korjen u zemljinom sloju, obino oko 25 cm, koji se jako brzo isui, pa su potrebe za vodom velike. Posebno su velike potrebe u fazi plodonoenja pa su tada i navodnjavanja najea i koriste se vee zalivne norme. U toku uzgoja krastavca potrebno je potroiti od 250 do 500 litara vode po m, dok samo u plodonoenju potroi se i do 350 litara vode po m. U toku jedne sedmice potrebno je zalijevati krastavce u plodonoenju sa 25-50 litara vode po m, a to zavisi od temperature, suneve svjetlosti, vlanosti tla i zraka i tipa tla. Kada se koriste kapajue trake (drip sistem, kap po kap), zalivne norme su mnogo manje.Ako je vrijeme oblano, biljke se zalijevaju sa manjim koliinama vode. Kada je temperatura vazduha 10C, dobro razvijena biljka troi u prosjeku 0,7 litara vode dnevno, dok na temperaturama iznad 30C, potronja se kree na 4 litra vode po biljci dnevno.Mlade biljke se zalijevaju blie korijenu a starije po itavoj povrini da bi se ujedno smanjila temperatura tla i biljke. Krastavac ima intenzivan porast u uslovima poviene relativne vlage zraka. Optimalna relativna vlaga zraka je od 70 do 80%. U sluajevima kada je relativna vlaga zraka manja od 50%, biljka poinje da vene i formira deformisane plodove.

4.4. Plodored

Smjena kultura na istoj zemljinoj povrini se zove plodosmjena ili plodored.Krastavci se ne smiju sijati na istoj povrini na kojoj su ve uzgajani krastavci, tikve, lubenice, dinje i to 3 do 4 godine. Loi predusjevi su krompir, paradajz i kukuruz. Krompir je naroito lo predusjev. Krastavac kornion uzgajan iza krompira ima manji prinos i loeg je zdravstvenog stanja.Krastavac je dobro sijati iza strnih itarica, mahunarki (grah, graak, soja), lukova, paprike i viegodinjih trava.Plodored se mora ispotovati zbog prisustva uzronika mnogih bolesti (plamenjaa, fuzarioze, antraknoza, bakterijalna oboljenja) i tetnika (lisne ui, injaci, grinje itd.) i zbog identinog naina iskoritenja hraniva iz tla od strane biljaka. Krastavac je dobra predkultura za veinu povrtnih kultura.Zbog nedostatka adekvatnog zemljita u praksi se esto ne potuje plodored to direktno utie na prinos krastavaca i na njihov kvalitet.Krastavci su veoma osjetljivi na rezidue pesticida, pa je potrebno obratiti panju na ostatke pesticida, koritenih za kukuruz i strna ita na parcelama, na kojima se namjerava uzgajati ova kultura.

4.5. Zemljite

Uspjeh dobre proizvodnje krastavca korniona u velikoj mjeri ovisi od pravilnog izbora tla. Zemljine parcele moraju biti osunane i ocjedite, topodrazumijeva blagi nagib od oko 2-3 posto. Parcele sa depresijama se ne smiju

sijati. Zbog veih padavina i nastanka povrinske vode na njima dolazi obavezno do uguenja krastavca.

Takoer nisu dobre parcele sa visokim nivoom podzemnih voda, na kojima krastavac esto oboli od bolesti korjenovog sistema ili doe do guenja usjeva. Prilikom izbora parcele, treba voditi panju da je parcela zaklonjena od vjetra, ali da nije zasjenjena. Krastavci su osjetljivi na vee udare vjetra i dolazi do mehanikih oteenja i manjeg plodonoenja.

Parcele na kojima se javljaju kasni proljetnji ili rani jesenji mrazevi nisu pogodne za uzgoj krastavca.Najbolja su laka aluvijalna tla, tla pored rijeka, bogata organskom materijom, dobrih fizikih i hemijskih osobina. Ovakva tla moraju imati dobar vodnovazduni reim, odnosno moraju korjenu biljke obezbijediti dovoljno kiseonika, u protivnom dolazi do zaustavljanja razvoja korjenovog sistema krastavca i itave biljke. Dobro tlo podrazumijeva da ima mrviastu strukturu. Tla, koja imaju dovoljno organske materije, odnosno humusa, dovoljno kiseonika, vode i dostupnih hraniva su idealna tla za uzgoj krastavaca. Razorane livade, umske krevine imaju dosta organske mase, dobro uvaju vlagu, mogu biti dobra mjesta za uzgoj krastavca-korniona.

Krastavac se u praksi uzgaja na razliitim tipovima tala, ali ipak treba izbjegavati teka i hladna tla. Primjenom dobrih agrotehnikih mjera treba poboljati njihovu strukturu.

Prije zasnivanja odreene poljoprivredne proizvodnje uvijek je potrebno izvriti analizu zemljita. Optimalna rekcija tla je od 6,5 do 7. Kada je tlo jako kiselo unosi se kalcijum i vri kalcifikacija tla. Za kalcifikaciju zemljita se koriste: gaeni ili negaeni kre, krenjak, dolomit, lapor, saturacioni mulj.

Najei materijal za kalcifikaciju tla je mljeveni krenjak, kojeg treba unijeti zajedno sa stajnjakom, krajem ljeta i u jesenjem periodu. Koliina samljevenog krenog materijala zavisi od pH zemljita i kree se od 7 do 20 t/ha. (0,7 do 2 t/dunum).

Kalcifikacija ima viestruk znaaj za tlo i biljku. Kalcijum je visoko znaajan element u ishrani biljaka i njegov nedostatak se manifestuje smanjenjenjem prinosa i kvaliteta proizvoda. Njegovim unoenjem u tlo pored smanjenja njegove kiselosti, ubrzava se razlaganje stajnjaka, poboljavaju fizike i mehanike osobine tla, poboljava ishrana biljaka fosforom i smanjuje tetno djelovanje nekih elemenata.Samljeveni kreni materijal se najee rastura runo, dok je koritenje rasipaa mineralnih ubriva mnogo kvalitetnije i uinkovitije. Trebalo bi kalcifikaciju na lakim tlima obavljati svake pete, a na teim tlima svake osme godine.

Tlo mora da obezbijedi optimalne uslove za uzgoj krastavaca. Ukoliko u njemu nema dovoljno organske materije, onda je obavezna upotreba, dobro zgorelog stajnjaka. Isti je sluaj i sa teim tlima, jer stajnjak poboljava strukturu takvih zemljita i manje je prisustvo pokorice i stvrdnjavanja tla, to povoljno utie na pravilno nicanje i dalji razvoj krastavaca. Sa upotrebom organskih gnojiva poveavamo sadraj humusa. Mikroorganizmi u zemljitu razgrauju humus u lako pristupane oblike hranjiva za biljku.

Idealna priprema tla podrazumijeva da se ve u ljeto po skidanju stranih usjeva izvri plitko oranje ili tanjiranje zemljita do dubine 10 cm. Nakon toga u septembru ili oktobru se razbaci 40-60 tona zrelog stajnjaka i odmah zaore. Ukoliko se analizom tla utvrdi visoka kiselost, potrebno je sprovesti kalcifikaciju, kako je navedeno. Ponekad se u jesenjem periodu u tlo unese odreena koliina mineralnih ubriva, u prvom redu fosforna i kalijumova ubriva. U proljee je potrebno potanjirati i izfrezati navedeno tlo, dati preostala mineralna gnojiva i pristupiti izradi gredica. Ako mineralna gnojiva nisu data u jesenjem periodu, potrebno ih je dati u predsjetvenoj pripremi tla.

Neposredno prije sjetve odnosno sadnje prave se gredice. Prerano pripremljene gredice se obino otete djelovanjem kie. U praksi se esto primjenjuje proljetno duboko oranje, ali je ono znatno nepovoljnije u smislu obezbjeenja vazduno-vodnog reima tla.

4.6. ubrenje krastavca

Biljke su ivi organizmi, koji troe odreenu koliinu hraniva, odnosno makro i mikro elemente.Biljka krastavca se hrani tako to uzima iz zemljita makroelemente: azot (N), fosfor (P), kalijum (K), magnezijum (Mg), kalcijum (Ca) i sumpor (S). Makroelementi su biljci potrebni u veim koliinama.Mikroelementi su bakar (Cu), gvoe (Fe), mangan (Mn), cink (Zn), bor (B) i drugi i biljka ih treba u manjim koliinama.Ako hraniva nisu dostupna ili ih biljka ne moe koristiti onda ona poinje da boluje. Kada hraniva ima previe u tlu, tada mogu biti fitotoksina, odnosno otrovna za biljku.Usvajanje pojedinih hraniva od strane biljke nije nezavisan i izolovan proces.

Uvijek jedan element utie na usvajanje drugog ili drugih elemenata i obrnuto. Na primjer azot utie na usvajanje bakra, kalijuma i bora. Fosfor djeluje na usvajanje gvoa itd. Svaka biljka u razliitim uslovima uzgoja iziskuje razliite odnose, koliine i vrstu hraniva.Dosta esto se u praksi grijei u odreivanju koliina i vrsta potrebnih ubriva za krastavac za preradu.Osnovne potrebe u hranivima je neophodno utvrditi na osnovu analiza tla i planiranih prinosa. U izradi analize u prilogu se obino daju i osnovne preporuke za ubrenje i poboljanje navedenog tla.U sluaju da se ne uradi analiza, deavaju se greke i bezrazlono se troe vee koliine ubriva i biljka truje.Brz razvoj krastavca i relativno slab korjenov sistem zahtijeva velike koliine hraniva u tlu.Krastavac u kratkom periodu uzgoja troi velike koliine pristupanih hraniva.Jako dobro reaguje na organska i mineralna gnojiva.

Na tlima slabije plodnosti, kod kojih je analizom utvreno da sadre manje od 2,5 % humusa, te manje od 10 mg/100 g tla fosfora i kalijuma, trebalo bi primijeniti gnojiva, kojima e se u tlo unijeti po hektaru oko 150 kg N, 120 kg P2O5 i 170 kg K2O; ( Matotan; 2000.) Znai u tlo je potrebno unijeti na primjer 800 kg/ha NPK 7:14:21 i 350 kg/ha KAN-a 27 %. (80 kg /dunum NPK 7:14:21 i 35 kg/dunum KAN-a 27 %).

ubrenje e se primijeniti ovisno od zahtjeva usjeva i faze uzgoja. Od organskih ubriva se obino koristi poluzgoreo ili zreo stajnjak koji se obavezno mora unijeti u jesenjoj dubokoj obradi. est je sluaj da se stajnjak unosi i u proljenjem periodu. Posebno je tetan nezreo stajnjak, koji se unosi u proljetnjem periodu zbog njegovog reagovanja u tlu, prisustva veeg broja uzronika bolesti i zemljinih insekata u prvom redu rovaca, te isuivanja tla. Za laka zemljita koriste se vee koliine stajnjaka u odnosu na tea.Za tea tla upotrebljava se 40 tona zgorelog stajnjaka po hektaru, a za laka i do 60 tona po hektaru. U sluajevima kada koristimo stajnjak, koji ima veu koliinu slame i piljevine, u zemljite unosimo 150 kg/ha amonijum nitrata (15 kg/dunum).

U naim uslovima obino se primjenjuju koliine od 750 kg NPK 10-20-30 i od 250-300 kg KAN-a 27 % po hektaru (75 kg NPK 10-20-30 i od 25-30 kg KAN-a po dunumu).

U intenzivnom uzgoju krastavaca korniona koriste se pored klasinih, konvencionalnih, mineralnih ubriva i kristalonska ubriva. To su ubriva, koja se u potpunosti rastvaraju u vodi i podesna su za ishranu biljaka navodnjavanjem (putem korjenovog sistema) i preko lista (folijarna prihrana). Biljka ih u cjelosti usvaja u kratkom periodu, tako da su podesna za intenzivni uzgoj krastavca.Na tritu ima vie proizvoaa ovih ubriva, ali je najvanije izabrati odgovarajue formulacije za odgovarajue faze razvoja krastavca. Na naem tritu su raspoloiva ubriva kompanija Kemira, Poly-feed, Green plant i drugi. Sadre sve neophodne makro i mikroelemente potrebne biljci. Navodnjavanje se vri direktno sa nekog izvora vode ili iz odgovarajuih posuda(tankova).

Sistem za navodnjavanje se sastoji od depozitora za vodu (to su obino

plastine posude, zapremine od 500, 750, 1000 i vie litara), alkatenskih cijevi promjera __mm lateralnih, kapajuih traka (Aquatrax, Quingill i drugi).Hraniva se dodaju u vodu posebnim ureajima dozatorima, venturi injektorima ili se hraniva rastvaraju u navednim posudama i direktno doziraju biljkama na parceli. Ubacivanje (injektovanje) hranljivog rastvora u sistem za navodnjavanje je najsigurniji nain navodnjavanja, gdje se odreuje i mjeri EC i pH rastvora. Najei sluaj navodnjavanja je iz posuda.

Radi lakeg shvatanja naina i procesa prihranjivanja biljaka, uzet je primjer sistema za navodnjavanje, koji se sastoji od posude, zapremine od 1000 litara. Najbolji prijem ovih ubriva je na temperaturama tla od 20 C.Navodnjavanje-fertirigacija se obavlja u jutarnjim satima, kada biljka najvie usvaja hraniva. Navodnjavanje kroz sistem kapajuih traka popodne nije dobro zbog remeenja osnovnih fiziolokih procesa biljaka i prisustva veeg broja uzronika bolesti. Kapajue trake moraju biti postavljene u zoni korjenovih dlaica a nipoto uz stablo biljke. Na lakim tlima potrebno je postavljati kapajue trake jaeg kapaciteta (preko 5 litara na sat po dunom metru). Trake sa kapacitetom od 4 litra po dunom metru se postavljaju na srednje tekim zemljitima.

Hranjenje biljke mora biti kontinuirano. Vrsta ubriva, nain i intenzitet hranjenja zavisi od faze razvoja biljke. Postoji nekoliko znaajnijih faza u ishrani biljaka.Prva poetna faza u razvoju biljke je faza ukorjenjivanja, kada se razvija korjenov sistem i biljka poinje da intenzivnije raste. U ovoj fazi je neophodno unositi ubriva sa povienim sadrajem fosfora (P). Ovo je posebno znaajno ako se krastavac

kornion proizvodi iz rasada. Rasad je potrebno zaliti hranljivim rastvorom i to po 2 dcl po jednoj biljci. Koncentracija hranljivog rastvora se kree od 0,05 do 0,15%. To znai da je potrebno rastvoriti od 500 do 1500 grama kristalonskog gnojiva u 1000 litara vode. U fazi intenzivnog vegetativnog razvoja koriste se ubriva sa poveanim sadrajem azota. Obino se koriste u koncentracijama rastvora od 0,06 do 0,15% (rastvara se od 600 do 1500 grama u 1000 litara vode).

U fazi plodonoenja daju se ubriva sa poveanim sadrajem kalijuma. On utie na formiranje plodova korniona, na njihov kvalitet i ukupan prinos. Koncentracija hranljivog rastvora je od 0,06 do 0,15% (rastvara se od 600 do 1500 grama u 1000 litara vode).

Ukoliko se ubrivo daje tokom sunanog dana sa visokim temperaturama zraka i tla potrebno je dati niu koncentraciju kristalnih gnojiva i to od 0,05 do 0,07% (500 do 700 grama u 1000 litara vode). Ako je topao i oblaan dan onda se koriste rastvori koncentracije od 0,08 do 0,12%. Za vrijeme hladnih i oblanih dana (u proljee ili jesen) koriste se koncentracije od 0,12 do 0,15% (od 1200 do 1500 grama ubriva u 1000 litara vode).

U uzgoju korniona se koriste i dopunska gnojiva od kojih su najznaajniji kalcijum nitrat (Ca(NO3)2) i kalijum nitrat (KNO3).

Kalcijum nitrat se primjenjuje od faze ukorjenjavanja krastavaca korniona i tokom njegove vegetacije. Znaajan je zbog rjeavanja problema koji nastaju uslijed nedostatka pristupanog kalcijuma u tlu (truljenje i deformisanost plodova, poveana osjetljivost biljaka prema bolestima). Kalcijum nitrat je potrebno davati svakih 10 dana u koncentraciji od:

4.7 Navodnjavanja i ishrana krastavaca

Optimalan razvoj biljaka podrazumijeva opskrbljivanje biljke dovoljnim koliinama vode i hrane u razliitim razvojnim fazama.Vodotopiva gnojiva se mogu davati biljkama tokom itavog dana, ali je njegova upotreba i efikasnost najbolja u jutarnjim satima.Krastavac ne usvaja vodu tokom noi, pa je potrebno izbjegavati takva navodnjavanja sa prihranjivanjem. Obino se hraniva u ovakvim sluajevima ispiraju u dublje slojeve, tako da ih biljka ne iskoristi.Navodnjavanje po hladnom vremenu treba izbjegavati jer tada biljka jako slabo usvaja hraniva. Temperature zraka ispod 15C su limitirajue za usvajanje hraniva, tako da ga ne treba davati kroz sistem za navodnjavanje.

Prilikom navodnjavanja potrebno je provjeriti zaslanjenost rastvora kojim se navodnjava krastavac, odnosno potrebno je striktno potovati pojedine recepture hranljivih rastvora. Zaslanjenost vode za zaljevanje (EC-elektrokonduktivnost) ne bi trebala biti iznad 1,5 jer u protivnom dolazi do problema u proizvodnji krastavaca i smanjenja prinosa i kvaliteta krastavca. To znai da je krastavac osjetljiv na soli pa je potrebno koristiti ubriva sa niskim vrijednostima EC. Za provjeru EC, odnosno zaslanjenosti vode koriste se EC-metri, koji se mogu nabaviti na tritu po prihvatljivim cijenama.

Svako navodnjavanje sa prihranjivanjem treba sprovesti u skladu sa analizama tla i na taj nain omoguiti biljci potrebna hraniva i optimizirati trokove proizvodnje.Kada se koriste vodorastvorljiva gnojiva, potrebno je traiti odgovarajue recepture od proizvoaa gnojiva, odnosno od ovlaenih prodavaa.U sluajevima kada nema receptura, potrebno je kontaktirati strunjake koji e definisati sistem navodnjavanja i prihranjivanja usjeva. Sistem za navodnjavanje se mora kontinuirano kontrolisati u smislu njegove ispravnosti i funkcionalnosti. esto dolazi do ispadanja kapajuih traka iz alkatenskih cijevi ili do neispravnosti samih traka, koji putaju vodu. Takvi se moraju odmah zamijeniti jer dolazi do vee i neravnomjerne potronje vode i hraniva.Vee parcele bi trebale imati filtere na sistemu za navodnjavanje. FOLIJARNA PRIHRANA (prihrana preko lista):

u vrijeme intenzivnog rasta: FERTICAREI 0,5 % 2-3 X u vrijeme zrenja plodova FERTICAREII 0,5 % ovo ponovo prepii

5. SORTIMENT KRASTAVACA KORNIONA

Postoje ginecijski i monoecijski kultivari krastavca korniona.

Veina sadanjih kultivara su ginoecijski (ginecijski) gdje je veina enskih cvjetova i vrlo malo mukih cvjetova (oko 5 %).Ginecijski ili sve enski kultivari proizvode samo enske cvjetove rezultirajui do 13 puta vie enskih cvjetova nego u monoecijskim kultivarima. Oni se takoer nazivaju PF hibridi koji proizvode uglavnom enske cvjetove ali

takoer proizvode i manji broj mukih cvjetova. Na ovakvim biljkama broj mukih cvjetova se poveava sa dugim danom i visokim temperaturama. Muki cvjetovi takoer nastaju kada je biljka u stresu ili je optereena visokim plodonoenjem. Odnos mukih i enskih cvjetova zavisi i od uslova gajenja.Smanjenje broja enskih cvjetova kod ginoecijskih kultivara moe biti prouzrokovano i gustinom populacije, napadom insekata, oteenjima od vjetra, kombinacijom niskog intenziteta svjetlosti i visoke ambijentalne temperature.U pakovanjima sjemena hibrida koji imaju uglavnom enske cvjetove, nalazi se i sjeme hibrida sa mukim cvjetovima (oko 10%), kako bi moglo doi do oplodnje.Krastavacu su potrebni insekti za oplodnju cvjetova. Pele su glavni opraivai (polinatori) u polju. Mnogi farmeri transportuju konice sa njive na njivu da bi izvrili oplodnju krastavaca. Polen krastavca je ljepljiv i teak i cvjetovi su otvoreni samo jedan dan. Prilikom koritenja pela u opraivanju bitno je ispravno koristiti pesticide, zbog toga to ih pele uzimaju pomijeane sa polenom i time ih akumuliraju u hranu za njihove mlade.Pesticide treba davati rano ujutro ili kasno naveer kada je aktivnost pela najmanja.Biljke krastavca proizvode uniformne i normalne plodove ako je opraivanje bilo uspjeno.Takoer je jako dobro imati izvor vode do 300 metara od polja.

Farmeri na zapadu, ponekad, stimuliu nastajanje enskih cvjetova koritenjem raznih hormona kao to su auksini, giberelini.

Hibridni kultivari krastavca mogu biti monoecijski, ginoecijski ili partenokarpni. Partenokarpni kultivari e proizvesti besjemene plodove bez uticaja pela za vrijeme uzgojnog ciklusa.

Ako su pele prisutne u polinaciji, partenokarpne biljke e proizvesti normalne sjemene plodove ali neki plodovi nee imati normalan oblik.

Mnogi kultivari koji se uzgajaju u zatienom prostoru kao to su europski krastavci su partenokarpni. Partenokarpni varijeteti ne zahtijevaju opraivanje (polinaciju) za proizvodnju plodova.

PARTENOKARPIJA je kada krastavac nastaje bez opraivanja (polinacije) i plodovi su bez sjemena.Partenokarpnim hibridimani su potrebni insekti da bi se zametnuo plod, tako da je proizvodnja sa njima mnogo sigurnija.Ako na istoj parceli proizvodimo partenokarpne hibride i hibride koje imaju preteno enske cvjetove, onda moe doi do manje deformacije plodova na partenokarpnim hibiridima (oko 3-5% od ukupne koliine plodova partenokarpnih hibrida).

U sluaju ekstremnih spoljnih uslova moe doi do smanjenog razvitka partenokarpnih hibrida, opadanja plodova i loeg formiranja plodova. Kod hibrida sa preteno enskim cvjetovima u ovakvim uslovima se obino formira vei broj mukih cvjetova.

U novije vrijeme na naem tritu je sve vei broj partenokarpnih hibrida zbog niza prednosti.

Prednosti partenokarpnih hibrida (hibridi sa 100% enskih cvjetova) su :

Ukupan prinos je vei zbog vecg broja plodova, Nisu potrebni opraivai (pele, insekti), Sigurnija proizvodnja zbog formiranja samo enskih cvjetova, Vei je postotak plodova naroito prve i druge klase, Plodovi su ujednaeni i manje se troi vremena na klasiranje, Ranija je berba u odnosu na ostale hibride u prosjeku do deset dana, Plodovi na vrijeama su mnogo pregledniji i lake se beru, Potreba za estim branjem je manja u odnosu na klasine hibride, Kvalitet je bolji, boja i vrstoa plodova je naglaenija i bolja, Podobni su za postrnu sjetvu zbog svog ranog pristizanja za berbu.

Nedostaci partenokarpnih hibrida su:

Mnogo je skuplja proizvodnja, zbog pojaanih zahtjeva za ubrenjem, navodnjavanjem i zatitom, Zahtijevaju striktno potovanje agrotehnikih zahvata, Ukoliko se gaje zajedno sa ostalim hibridima i sortama postoji mogunost strano oplodnje i formiranja deformisanih plodova.

Danas postoji veliki broj razliitih hibrida korniona. Postoji vie sjemenskih kua, koje se bave selekcijom i proizvodnjom sjemena hibrida. Prilikom kupovine neophodno je provjeriti ispravnost i porijeklo sjemena, njegovu starost i istou.

5.1 Najei hibridi krastavca korniona su:

Pregled hibrida, koje proizvodi firma Royal Sluis:

Krastavac kornion bradaviastih plodova:

LEVINA X F1Srednje rani hibrid sa preteno enskim cvjetovima. Ima veliku biljnu masu, ali je preglednost plodova dobra. Kvalitet plodova u svjeem i konzervisanom stanju dobar. Daje stabilne prinose i to je standardni hibrid korniona u Bosni i

Hercegovini sa najduom tradicijom uzgoja. Daje visoke prinose u vertikalnom uzgoji i na foliji.

Pregled hibrida, koje proizvodi firma Nunhems

AJAX F1Visokog kvaliteta i podoban za preraivaku industriju. Rodan, visok i stabilan prinos. Plodovi su pravilnog oblika. U toku uzgoja dobro podnosi tople i vlane vremenske uslove. Ima bujnu masu i sa jednog mjesta formira dva i vie plodova. Odnos duina/irina je 3:1. Plodovi su tamnozelene boje, cilindrini. U BiH je pokazao relativno dobre rezultate i zauzima sve snanije mjesto izmeu ostalih hibrida krastavaca.

PARKER F1Dobro podnosi stresne uslove i ima snaan i otvoren tip biljke. Plodovi su mu ujednaeni sa odnosom duina/irina 3:1. Zamee dosta plodova po biljci, tako da daje dobar odnos prve klase u odnosu na ostale klase. Tolerantan je prema plamenjai.

Pregled hibrida, koje proizvodi firma Clause Semences

REGAL F1To je vrlo rani hibrid, koji uglavnom ima enske cvjetove. Daje visoke prinose, a plodovi su ujednaeni i kvalitetni. Veliko je uee prve klase u ukupnom prinosu. Tolerantan je na veliki broj bolesti, te ima veliko uee u proizvodnji. Odlian je za kiseljenje. est je hibrid krastavca za industriju u Bosni i Hercegovini.

Pregled hibrida koje proizvodi firma R&S

OCTOPUS F1 je hibrid sa preteno enskim cvjetovima. Ima bradaviaste, ovalne plodove sa tupim krajevima. Plodovi su visokog kvaliteta. To je

srednje rani hibrid sa visokim procentom prve klase. Moe se gajiti sa ili bez potpore i dosta je otporan na plamenjau.

PASSAMONTE F1 je rani, partenokarpni hibrid. Podoban je za proizvodnju u zatienom prostoru i otvorenom polju. Uzgaja se sa i bez potpore. Plodovi su mu tanki, cilindrini, srednje-zeleni i cvrsti. Otporan je na krastavost, a tolerantan na pepelnicu i virus mozaika krastavca.

Pregled hibrida koje proizvodi firma RIJK ZWAAN

Partenokarpni-bradaviasti hibridi

HARMONIE RZ F1Ovo je partenokarpni hibrid, sitno bradaviast. Srednje bujnog je rasta i formira plodove tamno zelene boje. Svi plodovi su vrlo ujednaeni, cilindrinog oblika. Omjer duine i irine je 3,2 : 1. Poslije berbe se brzo regenerie. U vertikalnom uzgoju se neto manje orezuje. U naim uslovima (u Bosni i Hercegovini) daje bogatu lisnu masu, ali i visoke prinose.

MOTIVA RZMotiva je bradaviasti, partenokarpni hibrid. Plodovi su vrsti, i svjetliji su od ostalih hibrida. Podesan je za berbu prve i druge klase. Nakon berbe se odlino regenerira i daje u pazusima listova od 2 do 4 plodova.

KYBRIA RZIma dobro razvijenu lisnu masu, otvorenog habitusa, prozraan, nije osetljiv na bolesti, vrlo dobro podnosi nepovoljne vremenske uslove, posle berbe se brzo regenerie . Ima veliki prinos. Plodovi su ujednaeni, tamnozelene boje. Omjer duine i irine je 3,1:1. Pogodan je za palirsku proizvodnju.

6.NAINI UZGOJ KRASTAVACA KORNIONA

Ekstenzivni nain uzgoja krastavaca je uzgoj na golom tlu bez sistema za navodnjavanje.

Intenzivni-savremeni uzgoj korniona je uzgoj na foliji sa sistemom za navodnjavanje i uzgoj krastavaca na paliru sa sistemom za navodnjavanje.

6.1.Uzgoj korniona na golom tlu

Osnovna obrada izvodi se u jesen, tako to se u tlo ubaci od 40-60 tona zgorelog stajnjaka po hektaru (3- 6 tona po dunumu). U mjesecu aprilu se izvri tanjiranje dva puta. Prije frezanja ubaci se 500 kg NPK ubriva formulacije 10-20-30. Izvri se frezanje i potom se prave gredice mehanizovano ili runo.

Ukoliko je tlo dovoljno rastresito i postoji mogunost pravljenja gredica mehanizovano uz pomo grediara, tada nije potrebno frezati tlo.

Gredice su irine od 80 do 100 cm i visine oko 15 cm. Razmak izmeu gredica je od 40 do 50 cm, tako da je rastojanje od centra jedne gredice do centra druge gredice od 120 do 150 cm.

Prilikom sjetve koja se obino obavlja od 8. maja do 15. maja, u gredice se ubacuje dodatnih 150-200 kg NPK 10-20-30 po hektaru (15-20 kg po dunumu). Sjetva u Sjeveroistonoj Bosni i Bosanskoj Krajini je od 5. maja do 20. maja, sjetva u Centralnoj Bosni je od 15. maja zbog neto vee nadmorske visine i niih prosjenih godinjih temperatura.Rokovi sjetve su esto odreeni zahtjevima preraivake industrije.Zajedno sa navedenom gnojidbom potrebno je u tlo unijeti i neki zemljini insekticid kao to je na primjer Dursban G-7,5 u koliini od 20 do 25 kg po hektaru (2-2,5 kg po dunumu).

Praktino se pokazalo jako efikasnim, stavljanje zemljinih insekticida u blizini zone sjetve, odnosno sadnje i na taj nain u velikoj mjeri je smanjeno koritenje pesticida sa duim karencama. Za sjetvu je izuzetno bitna dobra priprema gredica, posebno povrinski sloj debljine od oko 10 cm zbog pravilnog i efikasnog nicanja sjemena. Poeljno je da se formiraju gredice u pravcu sjever jug i da su blago nagnute ka jugu radi ocjeditosti ukupne parcele.

Sjetva se obino obavlja runo i potrebno je od 1,8 do 2,2 kg sjemena po hektaru (180-220 grama sjemena po dunumu).

Sjetva se obavlja na rastojanju od 25 do 30 cm u redu i zavisi od osobina sijanog hibrida. Sije se po dvije sjemenke u kuicu. LWF-Tuzla je obino sijao krastavce kornione na rastojanje od 12 do 15 cm u redu, razmak izmeu redova je oko 120 cm i to samo po jednu sjemenku.

Nakon nicanja se odstranjuju suvine biljke, tako da smo imali biljke na rastojanju od 20 do 30cm. Na ovaj nain se utroi od 56000 do 69000 sjemenki po hekataru (5600 do 6900 sjemenki po dunumu) 1,7 do 2,2kg sjemena po hektaru (170 do 220 grama sjemena po dunumu).

Krastavac posijan direktno iz sjemena klija u prosjeku od 70 do 85%. Najvee tete sjemenu priinjavaju zemljini insekti. U uslovima velike vlanosti tla i hladnog vremena dosta sjemena ugiba ili biva napadnuto bolestima. Ptice ponekad mogu jesti sjeme krastavca.

Problemi, koji nastaju na parcelama na kojima je djelimino niklo sjeme su: oteana obrada biljaka razliitih razvojnih stadija, neujednaen razvoj biljaka na parceli, omogueno vee prisutvo tetoina i uzronika bolesti, nemogunost pruanja pravilne agrotehnike, posebno prihranjivanja i zatite.Nakon nicanja krastavca potrebno je dopuniti prazna mjesta na parcelama. Popunjava se rasadom ili ponovnim sijanjem sjemena na prazna mjesta u redovima ili trakama.Najsigurniji nain u proizvodnji krastavaca je koritenje kvalitetnog rasada. Rasad mora imati prva dva prava lista velicine oko 2cm i dobro formiran korjenov sistem. Korjenii moraju biti bijele boje. Potrebno je 33500 rasadnica po hektaru ako je razmak izmedu redova 120cm, a u redu 25cm (3350 rasadnica za jedan dunum).

Sadnja rasada se obavlja sadilicom promjera 3-4cm, uz obavezno zaljevanje rasada. Zasaeni rasad se prvo zalije vodom, ako je zemljite suho, a potom se svaka zasaena biljka zalije sa najmanje 1dcl 0,2%-tnog rastvora Previcura 607SL* (priprema rastvora: 20ml Previcur-a 607SL se rastvori u 10 litara vode).Ako se koristi sistem za navodnjavanje, trake za zaljevanje se postavljaju po sredini gredice, a rasad se sadi na rastojanju izmedu dva reda od 30cm i na razmak u redu od 30cm.

Obavezan razmak izmeu traka za zaljevanje je 150cm. Prednost primjene sistema za zaljevanje kap po kap u odnosu na klasino zaljevanje vjetakom kiom je:

Uteda vode je do 40%, Mala potronja energije zbog sistema niskog pritiska, Navodnjavanje je u zoni korjenovog sistema, Voda se ravnomjerno nanosi na eljenu zemljinu povrinu, Lie ostaje suho, Manja je potronja ubriva, jer nema ispiranja, Lake je i praktinije doziranje ubriva, Manje je prisustvo korova, uzronika bolesti i tetnika, Laka njega i berba korniona (nema blata, korova)

Za ovakav nain uzgoja potrebno je do 4500 struka rasada krastavca po dunumu.

Sadnja krastavca Pojavom hibrida, novije generacije, kao to su Motiva X F1 i Kybria X F1, preporuka proizvoaca sjemena je da se krastavackornion proizvodi iz presadnice i to sadnjom u jedan red tz.jednoreda sadnja. Sadnica se sadi na razmak od 22-25cm, tako da je za 1000m potrebno 3000 sadnica.

Nakon nicanja krastavca i formiranja treeg pravog lista pristupa se prvoj meurednoj obradi tla-okopavanju. Na taj nain se unitavaju korovi i zemljite kultivira. Posebno je vano razbijanje pokorice i omoguavanje biljci da ima nesmetan poetni razvoj. Parcela sa krastavcima se uvijek navodnjava, a potom prihranjuje azotnim ubrivima i okopava (najcece KAN 27 %).Druga obrada tla-kultiviranje je u fazi intenzivnog formiranja vrijea. Tada se krastavac ujedno prihranjuje sa nekim od azotnih ubriva, priprema za period ubrzanog porasta i poetka plodonoenja. Krastavac je osjetljiv na mehanika oteenja pa je potrebno paziti prilikom obrade tla i ogrtanja biljaka. U toku uzgoja krastavaca za preradu, kontinuirano se prati stanje biljaka i vri hranidba i zatita.

U sluajevima kada se uzgaja krastavac bez sistema za navodnjavanje potrebno je u pojedinim fazama obezbijediti vodu, u protivnom dolazi do unitenja usjeva. Prihranjivanje biljaka folijarnim gnojivima pokazalo se u praksi veoma uspjeno. Biljka je dobila manju koliinu hraniva preko lista i bila je osvjeena. Zaperci se ne zakidaju kod ovog naina uzgoja krastavca-korniona.Prinosi krastavca za preradu, uzgajanog bez potpore i bez navodnjavanju su u prosjeku oko 17 tona/ha (1700 kg/dunumu).Prinosi krastavca za preradu, uzgajani bez potpore, a sa navodnjavanjem su u prosjeku 26 tona po hektaru ( 2600 kg/dunumu)

6.2. Gajenje krastavca uz potporupalirni uzgoj

Postoje dva tipa palirnog naina uzgoja krastavca.

Kod amerikog naina uzgoja stubovi su rasporeeni na rastojanju od 4 metra. Gornja ica se stavlja na visinu od 1.5 do 2 metra a donja na 15 do 25cm od tla.Izmeu dvije horizontalne ice na svakih 25cm se postavljaju vertikalne ice i na taj nain se formira iana mrea. Vrijee se vode do vrha palira i vezuju se, te vode na dole po ianoj mrei.Prednost ovog naina je to se ice lake skidaju od sintetskih mrea i mogu se upotrijebiti za narednu sezonu.

Holandska tehnologija podrazumijeva formiranje palira gdje se gornja horizontalna ica postavlja do visine od 220cm. Donja ica se ne postavlja nego se samo na gornju icu veu kanapi (pp vezivo). Za svaki kanap vodi se po jedna biljka sve do gornje ice. Kada biljka formira vrijee do gornje ice, onda se one vezuju i vode vodoravno do 40cm a potom putaju da slobodno padaju po paliru.

Naa iskustva su pokazala da je najbolje formirati palir sa stubovima, koji su postavljeni na razmak od 4 metra. Na njima se postavljaju dvije ice i to tako da se prva postavi na visinu od 15cm od tla a druga na visini 180 do 200cm. Razmak izmeu dva reda stubova je od 150 do 170cm. Stubovi su duine 220-240cm i promjera oko 10cm. Najbolji su bagremovi stubovi. Postavljaju se na dobro pripremljene gredice. Ukopavaju se u zemlju oko 40cm tako da imamo visinu stuba iznad tla od 1,8 do 2 metra.

Prilikom ukopavanja je bitno da se stubovi pomjere lijevo ili desno na gredici kako bi trake za navodnjavanje dole tano po sredini gredice.est je slucaj da se formiranje palira obavlja nakon nicanja ili sadnje biljaka. Tada je vano voditi panju o mladim biljicama da ne bi dolo do oteenja uslijed manipulacije sa stubovima, icama i mreama.Kod nas se obino koriste pocinane ice promjera 3 mm. Takoer se koriste UV-stabilizirane mree (visine odnosno irine 140, 160, 180cm). Mrea se fiksira izmeu dvije ice uz pomo kanape (pp-vezivo). U praksi su esti sluajevi da se ne postavlja donja ica. Mogue je postavljati samo gornju icu na neto manju visinu (160-180 cm), a na visini od 15cm od tla postavlja se kroz mreu provueno pp vezivo (kanapa) i na taj nain povezuje donja zona mree da ne bi dolo do pomjeranja mree. Na taj nain se pojeftinjuje investicija zasnivanja korniona. Krajnji stubovi na parceli se moraju dodatno ojaati sa fiksiranjem sa koso postavljenim i ukopanim stubovima. Uslijed udara jakih vjetrova i kie, potrebno je za periferne redove na parceli, koristiti najbolje i najdeblje stubove, te izvriti kvalitetno zatezanje ice i mree.

Krastavac kornion se uzgajaja i u jednom redu gdje se biljke sade na rastojanju od 25 cm. Prvo se zakidaju prvi cvjetovi i zaperci. Sve bone izdanke zakidaju se do visine od 30 do 40cm. Neophodno je stalno uplitanje vrijea u mreu. Kada biljka dospije do gornje ice onda se vodi 40cm vodoravno i puta da raste na dole, slobodnim padom. Sadnja se obavlja krajem mjeseca maja i

intenzivno potom navodnjava, u nekim sluajevima svakodnevno i to u vie navrata.

Uzgoj krastavaca uz potporu se u praksi pokazao kao najbolji nain uzgoja krastavca-korniona.

Prednosti uzgoja krastavca uz potporu su:

Ranije berbe i postizanja veih prinosa, Krastavci su boljeg kvaliteta, plodovi su uniformni sa manje deformacija i propisane su boje, Manje je prisustvo uzronika bolesti, posebno uzronika plamenjae i nekih insekata, Poveava se produktivnost zbog znaajno lake i preciznije berbe, Plodovi su isti, Obrada tla je laka, Primjena osnovnih agrotehnikih mjera je znatno olakana (kultivacija tla, zatita biljaka, navodnjavanje, prihrana usjeva), Olakana je borba protiv korova, Bolja je mikroklima, koja pogoduje krastavcu (smanjenje temperatura, bolja prozranost), Sve biljke imaju dovoljno ivotnog prostora, dobro su osunane, Posebno je znaajna zatita biljaka, zbog toga to se biljka moe u cjelosti tretirati eljenim pesticidom, Krastavac, gajen uz potporu formira vie enskih cvjetova od krastavca, koji je gajen na zemlji.

Nedostaci ovog naina uzgoja su:

Vea su ulaganja po jedinici povrine, Ucee ljudskog rada je znatno poveano, Postoji mogunost ruenja posebno krajnjih redova palira pod uticajem jakih vjetrova, Vee je iscrpljivanje tla uslijed visoke tehnologije uzgoja Vea je destrukcija tla

Osnovna obrada tla i startno ubrenje organskim i mineralnim ubrivima je slina prethodnom nainu uzgoja. U proljetnom periodu se prije sjetve ili sadnje prave gredice irine od 70 do 80cm i visine do 15cm. U gredice se unosi potrebno NPK ubrivo i zemljini insekticidi. Klijanje krastavca i poetni razvoj rasadnica je direktno ovisan o kvalitetu pripremljenih gredica i zemljita uopte. Ukoliko je tlo grudvasto, sa pokoricom, bie usporeno klijanje i razvoj krastavca.

Sjetva korniona je u jednom ili dva reda u gredici. U Bosni i Hercegovini se obino koriste dva reda u jednoj gredici zbog smanjenja trokova zasnivanja ove proizvodnje. Biljke moraju biti na razmaku od 30-tak cm jedna od druge u redu. Razmak izmeu dva reda u traci je 30cm. Sjetva se takoer obavlja gue, da bi se nakon nicanja uklonile suvine biljke.

Izmeu redova se obavezno postavljaju trake za navodnjavanje (obino jedna ali ponekad i dvije sa spoljanih strana gredice). Za sjetvu u dvorede trake je potrebno od 2,4 do 2,7kg sjemena ili od 3800 do 4300 rasadnica krastavca. Ukoliko se sjetva obavlja u jedan red, razmak izmeu biljaka treba da je od 20 do 25cm i potrebno je 1,7 do 2kg sjemena po hektaru (170 do 200 grama sjemena po dunumu) ili 27000 do 33000 sadnica po hektaru (2700 do 3300 sadnica po dunumu).Nakon nicanja krastavca, potrebno je odstraniti suvine biljke i krenuti sa prvim zatitama.Kada su biljke visoke oko 10-tak cm, potrebno ih je plitko prekopati (od 7 do 9 cm ) i prihraniti azotnim ubrivima. U godinama sa dugim kinim periodima mogua su dva pa i vie kultiviranja tla, zbog formiranja pokorice na gredici. U fazi formiranja vrijea, krastavac se ogre, vodei panju da se ne smanji pretjerano irina gredica.Uvoenje korniona u mreu se obavlja kontinuirano sve dok vrijee ne dostignu visinu gornje ice. Posebno za partenokarpne hibride postoji pravilo voenja krastavca na paliru i potrebno ga je ispotovati.

Osnovni cilj zakidanja zaperaka je formiranje jake biljke, pravilnog rasporeda

na mrei, koja e dati najvei prinos i kvalitetan krastavac. Biljka ima ujednaen rast i zdravija je od biljaka uzgajanih klasinim nainom.Zakidanje zaperaka zavisi od vie faktora, a najvaniji su: sortiment, koliina gnojidbe, zaljevanje, zdravstveno stanje biljke i vrijeme izvoenja.Rezidba krastavca ima za cilj formiranje to veeg broja generativnih organa, cvjetova i plodova.Do estog lista odstranjuju se svi formirani cvijetovi i poetak formiranja vrijea. Poslije 6 lista do visine 50cm ostavljaju se samo plodovi, veliine 3-6 cm, a i dalje se odstranjuju vrijee. Na visini od 50 do 100cm, ostavljaju se plodovi, do veliine 3-6 cm, ostavlja se vrijea, ali samo do treeg nivoa, tj. do pojave tree cvijetne grane i poslije toga se piniciraju vrhovi. Poslije 100 cm visine biljke, ostavljaju se svi cvijetovi i sve formirane vrijee.

6.3. Uzgoj krastavca na foliji

Prinosi na foliji sa koritenjem sistema za navodnjavanje poveavaju prinos od 40 do 80% od tipinog naina uzgoja.

U zadnje vrijeme se primjenjuje proizvodnja krastavaca na tamnim folijama. Kada se tlo prekriva tamnim folijama, prinos moe biti vei i do 30%, jer se postie vea temperatura zemljita. Poveanje prinosa moe biti 80 do 100% ako se ista parcela zaljeva sistemom kap po kap. Prekrivanje tla folijom je najbolje postaviti mehanizovano ali se moe obaviti i runo. Ove folije su obino perforirane (fabricki napravljene rupe na foliji) i imaju dva reda rupa u koje se sije sjeme ili sadi rasad. Ukoliko nema rupa onda se one prave runo. Sadnja, odnosno sjetva u ove folije je obino ranija jer biljka ima vie topline i svjetlosti, takoer mnogo sporije dolazi do odavanja topline iz folije.

Prednosti uzgoja krastavca na foliji su:

Omoguuje raniju sjetvu, sadnju, zahvaljujui toplijem tlu, Bolje nicanje i razvoj biljke u poetnim fazama, Ranije prispijevanje krastavaca na foliji od krastavca, gajenog na golom tlu, Berba je olakana, Plodovi su ii, Nije potrebna nikakva potreba za okopavanjem, ogrtanjem krastavca u zoni folije, Zemljite bolje uva prikupljenu vlagu ispod folije, Folija se bre zagrijava, posebno crne folije, tako da biljka ima dovoljno toplote za poetni razvoj, koji je ujedno i najvaniji za ostvarenje visokih prinosa, uvanje toplote ispod folije je bolje, a to je posebno znaajno za vrijeme noi, kada dolazi do variranja temperatura zraka i tla, znai bolja je mikroklima i u zoni korjena, Totalno je iskljuena upotreba herbicida, jer pod folijom je onemoguen rast korova, to direktno utie na kvalitet proizvoda u smislu ekolokih principa uzgoja bilja, Smanjeno je prisustvo uzronika bolesti i nekih tetoina, Manje je ispiranje mineralnih gnojiva pri jaim padavinama, Folija uva tlo od destrukcije uslijed raznih atmosferilija, Manje se oteuju plastine trake sistema za navodnjavanje kap po kap,

Nedostaci ovog uzgoja:

Vei su trokovi zasnivanja nego u klasinoj proizvodnji na golom tlu, Ne postoji mogunost prihranjivanja mineralnim granuliranim ubrivima (KAN, UREA, NPK) Tlo pod folijom se ne moe dodatno obraivati (kultiviranje-okopavanje, ogrtanje itd.), Ukoliko biljke nisu dovoljno razvijene, postoji mogunost njihovog otecenja uslijed visokih temperatura za vrijeme ljetnjeg perioda (juli, avgust), (Kalesija 2003. godina), Oteana je kontrola ispravnosti i rada traka sistema za navodnjavanje, te njegova zamjena, ako su trake oteene, Oteano je icenje parcele nakon zavretka berbe krastavaca, posebno u sluajevima ako folije nisu biorazgradive, Nekada je poveano prisustvo zemljinih insekata ispod folije (rovci, grice, injaci).

Priprema tla za ovaj nain uzgoja je identian klasinom nainu uzgoja krastavaca.Na manjim parcelama obino se folija polae runo. Folija se mora postavljati za vrijeme sunanog dana i kada su temperature najvie u toku dana. Na taj nain imaemo zategnutu foliju i pravilan uzgoj krastavaca. Tlo se mora idealno pripremiti, ne smije biti grudvi veih od veliine oraha, jer dolazi do oteenja folije.

Gredice, na kojima se postavlja folija, moraju biti ravne. Idealno vrijeme za postavljanje folija je neposredno pred sjetvu ili sadnju, vodei panju da tlo ima dovoljno vlage.irina gredica je obicno 75-80cm, vodei panju da budu dovoljno visoke (ne smiju biti nie od 15cm poto ovaj nain uzgoja podrazumijeva obavezno navodnjavanje pomou sistema kapanja). Uzgoj krastavaca na foliji bez sistema za navodnjavanje se u praksi esto pokazao pogrean. Biljke se tada sue i propadaju u periodu juliavgust uslijed visokih temperatura zraka i tla.Na pripremljene gredice se postavljaju trake za navodnjavanje. Trake se moraju propisno postaviti. Kada se koristi jedna traka, ona mora biti postavljena tano kroz sredinu gredice. Na dobro dreniranim, suhim tlima, na kojima su uraene visoke gredice, nekada se stavljaju i dvije trake za kapanje. Ukoliko se folija postavlja runo, onda se ona sa strana zagre po 15cm, tako da nam ostane irina folije oko 80cm.

Na veim zemljinim povrinama, izrada gredica se obavlja uz pomo prikljunog ureaja-grediara, koji u tlo ubacuje mineralna ubriva i zemljine insekticide a potom uz pomo polagaice folije se postavljaju trake za navodnjavanje i gredice se prekrivaju tamnim folijama.U Bosni i Hercegovini se obino krastavac sije ili sadi u dvorede trake (dupli redovi) na foliji na rastojanju u prosjeku od 30-35cm i 30-35cm u redu, radi maksimalnog iskoritenja sistema za navodnjavanje. Folije mogu biti perforirane i bez perforacije. Ukoliko na foliji nema rupa onda je potrebno foliju po postavljanju na gredice izbuiti na navedeno rastojanje. Folija se bui zaotrenim vrhom metalne cijevi ili unakrsnim rezom makaza ili noa. Promjer rupa je od 5-7 cm, ovisno da li sijemo ili sadimo rasad. Sjetva se obavlja obicno runo i siju se 2 do 3 sjemenke u jednu rupu. Za jedan hektar je potrebno 2,5 do 3,5 kg sjemena (250 do 350 grama sjemena po dunumu).Dubina sjetve na teim tlima je 2cm, dok je na lakim 3cm. Ukoliko je zemljite suho, potrebno ga je zaliti na mjestima sjetve i potom sijati, pazei da nivo tla u rupama bude u nivou folije.

Nakon nicanja biljaka, potrebno je prorijediti biljke, tako da se ostavlja po jedna biljka u svakoj rupi. Najbolje je kod ovog sistema uzgoja koristiti rasad krastavca, tako da u svaku rupu uz pomo sadaca promjera 5-6 cm, sadimo po jednu biljku. Za jedan hektar je potrebno obezbijediti 33000 do 40000 kvalitetnih sadnica krastavca (3300 do 4000 sadnica za jedan dunum). Ukoliko uzgajamo hibride sa snanom biljnom masom obavezno se razmak u redu poveava i koristi manji broj sadnica po dunumu (3300 sadnica) a dok kod hibrida sa manjom biljnom masom i listom prvenstveno sadimo na manji razmak i koristimo vei broj sadnica po jedinici povrine. Razmak izmeu dva reda u gredici ne smije se poveavati niti smanjivati (30 cm) zbog osobina kapilarnih, kapajuih traka.Obavezna mjera prilikom sadnje rasada je zalijevanje uz koritenje sredstava za zatitu biljaka (kako je ve objanjeno u poglavlju proizvodnje na golom tlu).

Sve rasadnice moraju viriti van folije zbog visokih temperatura ispod folije za vrijeme sunanog vremena. Sadnica se u sadnji ne smije pritiskati jer je jako njena i osjetljiva na mehanika oteenja.Ovaj nain uzgoja korniona je podesan za koritenje agrotekstila-sintetikih

materijala, koji slue za zatitu usjeva od niskih temperatura. Posebno je znaajna njegova uloga u toku hladnih noi.

Njegova upotreba je jednostavna. Odmah nakon sjetve ili sadnje, biljke prekrivamo agrotekstilom i drimo ga do cvjetanja krastavaca. Biljke ranije dospijevaju za berbu, manji je napad raznih bolesti i tetnika, mikroklima pod tekstilom je znatno uravnoteenija, nema oegotina od sunca i to je najvanije u pravilu se postie vei prinos po jedinici povrine.

7. PROIZVODNJA RASADA KRASTAVCA

Najbolje je krastavac proizvoditi iz rasada. Postoji niz razloga za to, a najvaniji su:

Sigurnija proizvodnja u smislu agrotehnike i ostvarenja prinosa,

Ekonominije troenje sjemena, Postie se eljeni sklop biljaka po jedinici povrine (3800 biljaka na dunum),

Nema presijavanja i dodatne obrade,

Sadnja se moe izvesti 14 dana kasnije od sjetve i na taj nain izbjei periode sa mrazom ili niskim temperaturama,

Berba biljaka iz rasada je u prosjeku ranija za najmanje deset dana od posijanog krastavca,

Sadnjom rasada ostvaruje se dua berba od 10 do 15 dana i time vei prinos,

Biljka iz rasada ima brz poetni razvoj i otpornija je na bolesti i tetnike,

Na parcelama zasaenim rasadom prisutna je manja zakorovljenost nago na parcelama sijanim direktno iz sjemena.

Proizvodnja rasada se obavlja u periodu od dvije do etiri sedmice. Pri hladnijem vremenu prskati sa bakarnim oksihloridom 0,1 % da bismo sprijeili izduivanje i etioliranje rasada.

8. BORBA PROTIV KOROVA U KRASTAVCIMA

Povrine na kojima se uzgaja kornion su relativno male i to obino 0,1-0,2 ha (1 do 2 dunuma). Zbog toga smo zastupali vee koritenje preventivnih i mehanikih mjera borbe protiv korova, a manje upotrebu hemijskih sredstava-herbicida. Pravilno sprovoenje plodoreda, upotreba zgorelog staljnjaka, pravilna obrada tla, nain sjetve i sadnje te navodnjavanje usjeva direktno utiu na prisustvo i intenzitet korova. Krastavac se sije i sadi u redove tako da ostaje velika zemljina povrina podobna za razvoj raznih vrsta korova. Najei su toploljubivi irokolisni korovi kao to su tir, loboda, dvornici, iak. Od uskolisnih korova prisutni su kotan, muhari, svraica i drugi. Na podruju Sjeveroistone Bosne, znaajan korov predstavlja ambrozija, koja pored teta, koje priinjava uzgajanim kulturama, priinjava tete i ovjeku. Zato je posebno vano unititi korove u blizini sistema za navodnjavanje, pored puteva i drugih povrina i sprijeiti njihovo irenje.

Parcela na kojoj namjeravamo uzgajati krastavac mora biti ista od korova, dobro pripremljena. U svakoj narednog fazi razvoja krastavca, treba unitavati korove mehanikim putem. Prilikom prvog okopavanja kada je krastavac visine 10-15cm, znaajno je itavu parcelu oistiti od korova i sprijeiti ga da bude konkurencija uzgajanim biljkama.Druga znaajnija obrada tla je ogrtanje krastavca u fazi intenzivnog formiranja vrijea, kada se krastavac, koji se uzgaja bez potpore, na golom tlu, to bolje ogrne i na taj nain biljka dobije dovoljno ivotnog prostora u zoni korjenovog sistema.U ovom periodu, borba protiv korova je neto tea, zbog razvijene biljne mase krastavca. Prilikom unitavanja korova u ovoj fazi, bitno je paziti da se ne otete vrijee krastavaca, jer ne podnosi mehanika oteenja.U narednim fazama razvoja potrebno je jednostavno uklanjati korove sa parcele, upanjem ili ako je to potrebno, uraditi jo jedan tretman ogrtanja sa prihranjivanjem krastavaca. Ukoliko se moraju sprovesti hemijske mjere onda se najcece koriste herbicidi kao to je Treflan EC, tako to se sredstvo unese u tlo izmedu redova na dubinu 5-10 cm. Krastavci su jako osjetljivi na herbicide, tako da je primjena istih veoma riskantna. To su Flubalex i Alanap.

Sredstvo se ne smije prskati po listovima krastavaca. U nekim zemljama koriste Goltix WP-70, Alanap, Prefar i dr. Goltix je preparat koji unitava korove preko korjena i preko lista. Primjenjuje se 5-7kg ovog preparata po hektaru. Moe se primijeniti prije ili poslije nicanja krastavaca.

U daljim fazama razvoja krastavca mogue je primjenjivati neke herbicide, ali treba voditi panju da se ne pre po uzgajanim biljkama, nego samo unutar redova gdje se nalaze korovi.

9. BOLESTI KRASTAVCA I NJEGOVA ZATITA

Krastavac napada veliki broj bolesti. Poznavanje tih bolesti, preventivna zatita i pravilna borba protiv uzronika bolesti u pravilu donosi visoke proizvodne rezultate u uzgoju ove biljke. esto se na njivama, na kojima se uzgajaju krastavci, sreu dvije i vie bolesti, pa je jako znaajno da poljoprivredni proizvoai znaju bar osnovne uzronike bolesti ove kulture.

Najopasnija bolest je plamenjaa, koju uzrokuje gljivica Pseudoperonospora cubensis.

Hladna i vlana ljeta joj naroito pogoduju. Prvi znakovi se pojavljuju prije formiranja plodova na biljci. Okruglaste pjege se prvo primijete na naliju lista. To su zelene pjege koje u toku 2-4 dana poprimaju ukastu do ukastosmeu boju. U poetku su pjege promjera do 15mm. Daljim razvojem gljive postaju krupnije i nalaze se izmeu nervature listova. Lisno tkivo poinje da poprima smeu boju i na kraju se sui i odumire. Vjetar sa kiom ima veliku ulogu za irenje ove bolesti. Optimalne temperature za razvoj bolesti su od 16-24C. Ukoliko su prisutne prohladne noi sa temperaturama od 14 do 16C, cjelokupan razvoj bolesti traje samo etiri dana. Simptomi ove gljive su primjetni na listovima, dok na plodovima i vrijeama ih nema.Na podruju Tuzlanskog Kantona primjetne su este jutarnje magle pored rijeka i jezera (posebno znaajno podruje Toplikog polja u ivinicama; period od 2003. do 2006.).U pravilu sa dolaskom magle, bolest se pojavljivala i intenzivirala. Prisustvo rose i poveana relativna vlaga zraka potpomau brem irenju plamenjae.Na naim podrujima, gotovo uvijek najvee tete priinjava u mjesecu julu i avgustu, ali se pojavljuje ve u mjesecu junu. U sluajavima kada se krastavac ne titi ili ne provodi pravilna borba protiv ove opasne bolesti dolazi do masovnog unitenja biljke.

Gljiva se tokom zime zadrava na biljnim ostacima krastavaca ili nekih drugih biljaka iz porodice tikava.Preparati kao to su Quadris (Quo Vadis) SC (0,075-0,1 %) imaju karencu samo tri dana. Preparati na bazi (osnovi) Al-fosetila (Topic, Alliete, Avi WP =0,3 %) imaju karencu etiri dana. Ovi preparati daju dobre rezultate ako se primjenjuju preventivno, odnosno u periodu kada jo nije dolo do primarne zaraze. Kada se pojave prvi simptomi plamenjae dobru zatitu je pruao Acrobat MZ (0,2 %). Doputena mu je primjena u salatnim krastavcima uz karencu od 14 dana. U Hrvatskoj nisu doputeni Equation PRO WG (0,05 %), Antracol Combi WP (0,25 %), Melody Duo WP (0,25 %) i dr. ali su jako efikasni.

U borbi protiv ove bolesti koriste se otporni varijeteti krastavca. Lisne ui ubijaju biljku i takoer prenose viruse. Lisne ui napadaju krastavac od ranog proljea pa sve do kasne jeseni. Brzo se prenose i ire.

Uglasta pjegavost (Pseudomonas syringae pv. lachrymans) je bakterija koja se razvija na listovima, vrijeama i plodovima. Uzronik ove bolesti prisutan je u sjemenu i ve nakon nicanja se moe primijetiti na kotiledonim listiima. Na njima se primjeuju vodenaste pjege, nepravilnog oblika. Pored sjemena, bakterija preivljava i u biljnim ostacima i to do 2,5 godine. Nepotivanje plodoreda je najcei uzrok prisustva ove bakterije. Bakterija se prenosi insektima, kiom i posredstvom ovjeka (posebno u toku berbe). Prisustvo bolesti pojaavaju visoke temperature i visoka vlaga zraka i preobilno ubrenje azotnim ubrivima. Kod nas se javlja najee kad su temperature vie od 27C. U poetku na listovima nastaju vodenaste pjege, koje se jasno mogu vidjeti na naliju listova. Imaju nepravilan oblik i nalaze se izmeu nervature listova. Kasnije pjege postaju svijetlosmee. Oboljeli dijelovi biljke odumiru i poinju ispadati iz lista. Najee obolijevaju listovi gdje nema dovoljno prozraenosti i gdje je vlaga poveana. Poslije lista obolijevaju lisne drke i vrijee i to tako to se primijeuju duguljaste smee pjege. Zbog oteene biljne mase, plodovi su mali, smeurani, u poetku se pojavljuju male vodenaste pjege, na kojima dolazi do pucanja kore. Na tim mjestima izlazi bakterijski iscjedak prljavo bijele boje.

Prilikom sjetve koristi se zdravo i kontrolisano sjeme. Obavezno je potovanje plodoreda i krastavci se ne smiju uzgajati pored kultura iz porodice Cucurbitaceae (krastavci, lubenice, dinje i tikve). Preparati na bazi bakra su pokazali djeliminu efikasnost, ali je izuzetno vano ispotovati njihovu karencu. Kada se patogen pojavi u kasnijoj fazi razvoja biljaka, ovi preparati se ne koriste. Na parcelama sa palirom, uklanjanjem oboljelih listova, posebno donjih listova evidentiran je smanjen intenzitet ove bolesti.

Plodovi lue vodu iz lezija. Listovi postaju nejednaki (neuniformni) Cucumber mosaic virus , prenosi se uima i kratavevoj bubi.

Antraknoza (Colletotrichumlagenarium) je gljiva, koja napada lie, stablo i plodove. U poetku se javljaju okrugle pjege vie na obodima lia i ire se

prema centru lista. Pjege su blijedozelene boje, a sredita pjega su ruiaste boje. Vrijee takoer mogu biti napadnute tako da se sui vrh biljaka. Plodovi dobijaju ljubiastu boju u unutranjosti i stvaraju se lezije-ozljede na spoljanjem dijelu ploda.U borbi protiv ove bolesti je najznaajnije koristiti zdravo sjeme i ispravan plodored.

Uzronik pepelnice - Erysiphe chicoracearum je gljiva nastala iz zraka i jako je prisutna u toplim podrujima i plastenicima. Simptomi ove bolesti su bijela, pepeljasta prevlaka na licu listova, ali se moe pojaviti i na vrijeama i kotiledonima. U naim uslovima obino se pojavljuje krajem jula i poetkom avgusta. U sluajevima jaeg napada, list poinje da uti, jer je onemoguena fotosinteza i na kraju biljka ugiba.

Borba fungicidima je relativno uspjena i koriste se :

Cladosporium cucumerinum je gljiva gdje se pojavljuju lezije na plodovima. Bolest se pojavljuje u hladnim noima sa puno vlage.

Fuzarijsko venue - Fusarium, Oxysporum, venue - Verticillium dahlie i Verticillium albo-atrumsu uzronici su bolesti sprovodnih sudova krastavca. Nakon zaraze ovih gljiva dolazi do postepenog suenja i odumiranja itave biljke. Simptomi bolesti se naroito dobro vide za sunana vremena. Na poprenom presjeku stabljike vide se tamne zone, u kojima je dolo do zaepljenja sprovodnih sudova.

Jedine mjere borbe su pravilna plodosmjena-plodored, sadnja otpornih hibrida i sorti i dezinfekcija tla.

Ako se vri sjetva sjemenom postoji mogunost da mladu biljku napadne vie bolesti i to paraziti iz tla: Phytium spp, Sclerotinia sclerotiorum, Rhizoctonia solani, Phytophtora sp.Najopasnije su Phytium vrste koje za vrijeme hladnog vremena u vlanom tlu izazivaju pale, odnosno topljenje biljke. Biljka jednostavno u kratkom periodu padne i ugine. Neke od Phytium vrsta uzrokuju trule korjenovog sistema.Najbolje je koristiti gotov rasad korniona i na taj nain izbjei ove bolesti.U sluaju da je usjev obolio, najbolje je ga tretirati sa 0,15% rastvorom Previcura 607 (15 ml preparata rastvoriti u 10 l vode). Svaku biljku je potrebno zaliti sa 1dl rastvora, pazei da korjen biljke nije suh.

10.TETNICI U TLU

Najvaniji tetnici u zemljitu su rovci, injaci i grice. U pojedinim godinama nanose velike tete na parcelama, na kojima se uzgaja krastavac, zbog toga je borba protiv ovih tetnika obavezna. Zemljini insekti izgrizaju sjeme ili klice i podzemne dijelove biljke.

Odrasli rovac ili larva (Gryllotalpagryllotalpa) je utosmee boje, duine oko 5cm i ima izraene noge kopaice.Izazivaju tete na biljkama tako to grizu podzemne dijelove biljke. Posebno velike tete pravi nou, kada izlazi na povrinu zemljita. Voli toplinu tako da se esto nalazi u stajnjaku to moe predstavljati problem, naroito u sluajevima kada se gredice prekrivaju folijom. Tlo sa stajnjakom i tlo ispod folije je mnogo toplije od okolnog tla, tako da insekti naseljavaju ove zone i priinjavaju vee tete. Na lijepo pripremljenim gredicama, na kojima se uzgaja krastavac, primijetan je tako to pravi hodnike odmah ispod zemlje.

Majski gundelj (Melolonthamelolontha) je insekt, koji je esto prisutan u brdsko planinskim podrujima.Odrasli insekt je duine od 2-3cm, crne boje. Prednja krila su jako ovrsla i smee su boje. Larva (grica-larva u zgrenom poloaju) je obino duine 5cm, utozelene boje i ima svjetlosmeu glavu. Razvoj grice obino traje od 2 do 3 godine. Najopasnija je u svojoj treoj godini razvoja, kada se intenzivno hrani i ujedno je najkrupnija.Larve priinjavaju tete tako to grizu korjenov sistem. Biljke se sue i ugibaju, posebno za vrijeme sunog perioda. Grice su osjetljive na poveanu vlanost tla. Za vrijeme intenzivnog navodnjavanja njihov broj se smanjuje i to naroito u podruju korjena biljke.

injaci, klisnjaci (Elateridae) su insekti koji su jako raireni na naem podruju i mogu predstavljati veliki problem u proizvodnji krastavca (Primjer; ivinice 1999. godine uniteno preko 40% posijanog sjemena).Ovo je insekt smee ili crne boje, duine 7-11mm. Larve ovog insekta su duge 20-25mm, jako izduene, tvrde i utosmee su boje. Larve podsjeaju na komad bakarne ice.

Larve cijelo vrijeme ive u tlu i hrane se sjemenkama, i to posebno su tetne kada sjeme pone klijati. Osim sjemenja napadaju korjenov sistem i podzemne dijelove biljki. Najvee tete nanose u sunim periodima, obino u mjesecu julu i avgustu.injaci su esti na zemljitima pored rijeka i na zaledinjenim tlima. Larve injaka se razvijaju od dvije do cetiri godine. Mogu se kretati horizontalno, kada trae hranu i vertikalno kada se sklanjaju u dublje zemljine slojeve uslijed zime ili nedostatka vlage u tlu.

Prilikom izbora parcele za uzgoj krastavaca, potrebno je pregledati zemljite i utvrditi broj ovih tetoina u tlu. Pregled se obavlja obino u proljee i ponekad u jesen kopanjem odgovarajuih jama ili tokom oranja.Svi zemljini insekti se unitavaju zemljinim insekticidima. Ukoliko se preparat unosi po itavoj povrini onda je potrebno davati veu koliinu insekticida. Insekticidi se unose na dubini od 4 do 8cm. Manje troenje pesticida je neposredno pred sjetvu ili sadnju, kada se preparat unosi u blizini sjemena ili sadnice. Prilikom rada sa ovim insekticidima, obavezna je upotreba zatitinih rukavica. Ukoliko uzgajamo krastavce na lakim tlima onda su doze ovih instekticida manje nego na tekim tlima.Veina granuliranih insekticida je opasna za perad i ptice!

Pregled granuliranih insekticida, koji se kod nas najee koriste:

Ukoliko se unosi u blizini sjemena ili sadnice treba paziti da ne do]e u direktan kontakt sa njom.Svi zemljini insekticidi imaju jako dugu karencu (vrijeme, koje je potrebno da proe od zadnjeg tretiranja navedenog preparata do poetka berbe ili konzumiranja proizvoda koji se tretira) te je potrebno voditi panju o vremenu primjene pesticida.

Lisne ui (vrste porodice Aphididae) su opasni tetnici na krastavcu.iroko su rasprostranjene ali su mnogo manje prisutne u podrujima iznad 800 metara nadmorske visine.

Postoji veliki broj vrsta, ali je najznaajnija zelena u breskve (Myzus persicae Sulz). Ova u prenosi veliki broj virusa to dodatno uveava znaaj ove tetoine. Postoje ui bez krila koje su utozelene do maslinastozelene boje i duge su oko 2mm. Ui sa krilima su veliine od 2-3mm i blijedozelene su boje. Sve ui siu biljne sokove i lue mednu rosu na kojoj se naseljavaju gljive aavice.

U naim uslovima se na krastavcu moe primijetiti ve u mjesecu maju, a svoj najvei intenzitet ima obino u mjesecu julu. Mlade biljke imaju skupljene listove, koji su deformisani.

Napadaju ga ve od prvih faza razvoja na taj nain to uvru mlade listove i zaustavljaju porast biljke, tako da u sluaju ako se biljka ne titi potpuno se zaustavlja njen razvoj (Karaula, Via, maj 1999. godine)

Najvea opasnost od lisnih uiju prijeti zbog prenoenja virusa kao to su Cucumber mosaic virus, Zucchini yellow mosaic virus i drugi.

Lisne ui se brzo razvijaju. Razvoj jedne generacije traje od 10-15 dana. Pogoduje joj visoka vlaga zraka.Ukoliko je toplo proljee, u se ranije javlja i poinje da se razmnoavaTokom tretiranja biljaka sa istim preparatom, ui postaju otporne na njega, te je potrebno mijenjati preparat. Napadaju ga ve od prvih faza razvoja na taj nain to uvru mlade listove i zaustavljaju porast biljke (Karaula, Via, maj 1999. godine).

U toku plodonoenja krastavaca, smiju se koristiti preparati kao to su:

(Actara 25 WG koristi se 60 grama po hektaru, karenca je 15 dana)U svijetu se dosta koristi preparat, visoke efikasnosti, ija je aktivna materija imidakloprid (Confidor SL i Boxer 200 SL, u koncentraciji 3-5ml na 10 litara vode, karenca 15 dana)Na podruju PEC Tolice bio je primjetan predator i to zlatooka.

Grinje ili pregljevi su paukolike, parazitske ivotinje. Ima ih preko 750000 razliitih vrsta i svake godine su primjetne nove vrste. Njihovo irenje je u najveoj mjeri izazvano neprijateljskim odnosom ovjeka prema prirodi. Primjetno je da i u Bosni i Hercegovini, grinje prave velike ekonomske tete i to posebno na krastavcima. Najznaajniji predstavnik grinja je obini pauinar (Tetranychus urticae Koch). Jo se zove batenska grinja ili koprivnin crveni pauk. Ova grinja napada vie stotina biljaka, a tete se primjeuju u vidu blijedoukastih sitnih pjega uglavnom na liu i nadzemnim organima krastavca. Ove tete nastaju uslijed sisanja biljnih sokova od strane grinje. Jaina napada ovog tetnika direktno zavisi od temperature, vlage zraka i drugih ekolokih uslova.Grinje je teko primijetiti golim okom jer su jako sitne.Odrasli oblik, odnosno enka je u prosjeku veliine od 0,4-0,6 mm. Njegova boja je ukasto zelenkasta do crvenkasta ovisno o nainu ishrane. Obino je utozelene boje u toku vegetacije (larve i nimfe), a crvenkaste kada se vre pripreme enke na prezimljavanje (jesen).enka sa lene strane ima dvije tamne mrlje. Mujak je manji od enke i u prosjeku je veliine od 0,35 do 0,45 mm. Najintenzivnije i najbre razvie ove grinje je na temperaturama od 28 do 32C i niskoj relativnoj vlagi zraka od 45 do 55% i traje samo 8 do 12 dana.

Broj generacija ove grinje u toku jedne godine je direktno zavisan od vremenskih uslova i moze biti od 5 do 10 generacija godinje.

Grinje siu elijske sokove iz elija mezofila to negativno utie na procese fotosinteze, asimilaciju CO2 i transpiraciju. U poetku se pojavljuju na naliju lista bjeliaste take.Lie postaje hlorotino i na kraju poprima bronzanu boju to dovodi do njegovog ranog opadanja. Pauina predstavlja dodatni problem koji takoer utie na osnovne fizioloke procese biljaka. Ove tetoine imaju razliite razvojne stadije, tako da razliito reaguju na pesticide-akaricide. U toku uzgoja krastavca potrebno je izmeu redova uklanjati korove i biljne ostatke, redovno zaljevati i redovno kontrolisati biljke. Grinja se obino pojavljuje na perifernim dijelovima parcela sa krastavcem i

pojavljuju se u vidu oaza, tako da je potrebno njihovo blagovremeno otkrivanje.

U hemijskoj borbi protiv grinje koriste se akaricidi uz utroak vee koliine tekuine zbog toga to je tetoina relativno mala, nalazi se na naliju listova, skrivena izmeu nervature lista.

Od insektoakaricida se koristi Talstar 10 - EC.Od akaricida se koristi Apollo 50 SC.Vertimec se do sada pokazao kao najbolji preparat - akaricid.

Znaajno je mijenjati aktivne tvari preparata, a ne nazive preparata. Tretiranje korniona se u pravilu ne obavlja na temperaturama od 25C po sunanom vremenu. Potrebno je koristiti velike koliine vode u cilju ostvarenja to veeg kontakta pojedinog preparata sa biljnom masom. Obavezno se tretiraju nalija listova. Ukoliko je padala kia, saekati da se list prosui, a nakon toga tretirati biljke. Karenca se mora potovati!

INTEGRALNA ZATITA BILJAKA:

Upotrijebi ista i zdrava sjemena, Rezistentni otporni varijeteti, Rotacija usjeva bez cucurbitaceae, Rano otkrivanje insekata i otklanjanje problema vezanih za bolesti, Rano skidanje ostataka od ranijih usjeva Upotreba odgovarajue irigacije i koliina fertilizacije, Propisno unitavanje korova, Odravanje istoe maina i alata u cilju smanjenja irenja patogena i insekata, Upotreba podruja strategija menadmenta, Propisno prepoznavanje pesticidnih organizama, Upotreba pesticida samo kada je to potrebno, Upotreba registriranih pesticida sa maksimmalnom iskorienou na tetnike i uzronike bolesti, Minimalni efekti na nepesticidne organizme

11. BERBA KRASTAVACA

Berba je najvanija operacija u proizvodnji korniona i iziskujje najvie radnog vremena.Berba krastavaca kod nas je obino runa, mada postoje i mehanizovani naini berbe krastavaca uz pomo specijalizovanih kombajna, gdje se krastavci za industriju beru u jednom prohodu. Drugi nain je berba sa specijaliziranih platformi,gdje se krastavci beru u leeem poloaju i na taj nain se ne oteuje biljka.

U Bosni i Hercegovini, berba se u toku intenzivnog plodonoenja obavlja gotovo svaki dan; (u periodu kraj juna pa sve do druge polovine augusta). Kada je vrijeme hladnije onda se berba obavlja do tri puta sedmino.

Pauze u berbi se obavljaju nakon tretmana odreenim pesticidima ili u periodu kada su evidentne nie temperature tla i zraka. Ako je temperatura zraka u toku noi manja od 14 C stepeni, naredna berba se moe obaviti tek trei dan. Najbolje je berbu obavljati rano ujutro i takav krastavac odmah predavati na otkupljivakim punktovima. Poslijepodnevna berba, uglavnom nije dobra, naroito poslije toplog i suhog vremena jer dolazi do kaliranja krastavca i smanjenja prinosa.

U naim uslovima obino se bere slijedea koliina krastavca korniona:

Broj deformisanih plodova se poveava u kasnijim berbama i direktno je uslovljen vremenskim uslovima, nainom uzgoja, sortimentom i zdravstvenim stanjem krastavca. Broj deformisanih i oboljelih plodova je mnogo vei kada se uzgajaju na golom tlu nego na paliru. Vrijeme potrebno za berbu krastavaca

uzgajanih na paliru je mnogo krae, berba je mnogo ugodnija i efikasnija.

Proizvoai krastavaca za industriju treba da u periodu berbe, koriste to manje hemijskih sredstava za zatitu. U sluajevima kada ih treba koristiti, onda se koriste hemijska sredstva sa to manjom karencom. Neophodna je saradnja sa strunim licima i strogo pridravanje uputstava koritenih preparata. Veliku ulogu u kontroli kvaliteta imaju preraivaki kapaciteti, koji upoznaju proizvoae korniona o nainu uzgoja i kvalitetu krastavaca.

Prilikom berbe potrebno je krastavce ispravno brati. Plodovi i vrijee se ne smiju vui jer je krastavac jako osjetljiv na mehanika oteenja. Na biljkama se ne ostavljaju prerasli, deformisani i oboljeli plodovi, jer oni smanjuju prinos i kvalitet proizvoda. Plodovi, koji nisu dui od 3 cm se ne beru, jer su male teine. Berba se obavlja u plastine gajbe teine 4 do 6 kg. Na otkupnim prijemnim mjestima krastavac se pregleda, dodatno klasira i pretresa u velike plastine kutije-boksove, teine do 500 kg.

Ubrani krastavac treba biti svje i mora se odmah prevoziti do mjesta dalje prerade. U pojedinim sluajveima, ako postoje adekvatne hladnjae, onda se krastavac moe privremeno pothladiti na temperaturama od 2-3C i uvati nekoliko dana do konane otpreme u preraivake kapacitete.

12. KLASIRANJE KRASTAVACA

Krastavci za industriju (kornioni) se uglavnom kod nas klasiraju u tri klase, mada neki preraivaki kapaciteti u loim proizvodnim godinama uvode i etvrtu klasu.

Svaki proizvoa krastavca treba da bere to vie krastavca prve klase jer se na taj nain postie i najbolji prihod. Svako putanje biljke krastavca, odnosno plodova da prerasta u drugu, treu ili ak etvrtu klasu dodatno iscrpljuje biljku i smanjuje njenu sposobnost za daljom reprodukcijom plodova.Neki proizvoai krastavca su sposobni da u toku berbe klasiraju plodove. U praksi je najei sluaj da se krastavci nakon berbe klasiraju uz pomo prirunih i improviziranih kalibratora. Veliki proizvoaki kapaciteti imaju kalibratore, koji u kratkom vremenu izvre kvalitetno klasiranje korniona. Krastavce je bitno odmah prevesti do preraivakih kapaciteta.

14. LITERATURA:

Glasilo biljne zatite, Broj 5, 2002. Hrvatsko drutvo biljne zatite, Zagreb.Glasilo biljne zatite, Broj 1-dodatak, 2005. Hrvatsko drutvo biljne zatite, Zagreb.Glasilo biljne zatite, Broj 2-3, 2005. Hrvatsko drutvo biljne zatite, Zagreb.Injac, M., Radosavljevi, S. i Radanovi, Z., Govor biljaka. Chemical Agrosava, Novi Beograd.Maceljski, M. i sur., 2004. tetoinje povra, Zrinski, akovec.Matotan, Z. I Meumurec, T., 1998.Proizvodnja krastavaca za preradu. Hrvatski zadruni savez, Zagreb.Matotan, Z., 2004. Suvremena proizvodnja povra. Nakladni Zavod Globus, Zagreb.Numi, R., 2000. Fitofarmacija. Univerzitetska knjiga, Sarajevo.ari, T., 2006. Suzbijanje korova herbicidima.

PRIRUNIK ZA PROIZVODNJUINDUSTRIJSKOG KRASTAVCA

KORNIONANihad Grci dipl.ing.agr.

SADRAJ 1. Uvod 2. Porijeklo krastavca i proizvodnja u svijetu i u BiH 3. Nutritivne i bioloke osobine krastavca 4. Uslovi uspijevanja korniona 5. Sortiment krastavaca korniona 6. Naini uzgoja krastavaca korniona 7. Proizvodnja rasada krastavca 8. Borba protiv korova u krastavcima 9. Bolesti krastavca i njegova zatita 10. tetnici u tlu 11. Berba krastavca 12. Klasiranje krastavaca 14. Literatura

1. UVOD

Proizvodnja krastavaca korniona predstavlja trenutno najprofitabilniju povrtlarsku proizvodnju u Bosni i Hercegovini. Sa relativno malih zemljinih povrina postiu se primjerni prinosi i finansijski rezultati. Posebno je znaajno da proizvodnja krastavaca korniona ima siguran otkup, po utvrenim pravilima i normativima tehnologije i otkupa. U prilog tome govori podatak da je potranja za ovom kulturom na svjetskom tritu u sve veem porastu. Prvi poetci u proizvodnji krastavca korniona datiraju jo iz ranih osamdesetih, da bi svoj zamah doivjeli u prijeratnom periodu. Naalost za vrijeme rata ova proizvodnja gotovo da nestaje, ali nakon rata ponovo se pokree uzgoj na veim zemljinim povrinama.Poseban znaaj u promovisanju i realizaciji projekta proizvodnje krastavaca korniona ima Luteranski Svjetski Savez sa sjeditem u Tuzli. Odmah nakon zavretka rata u sklopu svojih projekata iz poljoprivrede, proizvodnja korniona je neizostavna i daje jako dobre rezultate.

2. PORIJEKLO KRASTAVACA I PROIZVODNJA U SVIJETU I BIH

Krastavac je povrtlarska kultura iz porodice tikava (Cucumis sativus, L-Cucurbitaceae). To je jednogodinja kultura kod koje se koriste mladi plodovi uglavnom kao svjei, te u raznim salatama i kao ukiseljeni. Postoje tri glavna tipa kultivara, koji se danaz uzgajaju, a to su:

krastavci za preradu - tzv kornion za kieljenje, krastavci za svjeu upotrebu i krastavac, koji se uzgaja u plastenicima i staklenicima.

Porijeklo krastavaca je iz Indije izmedju Bengalsko zaljeva i Himalaja. Ova kultura je uzgajana jo prije 3000 godina i to je jedna od najstarijih uzgajanih kultura. Kroz istoriju uzgajao se u Sjevernoj Africi, Italiji, Grkoj, Maloj Aziji. Uzgaja se gotovo u svim podruijima svijeta tako da je zuzetno rasprostranjeno povre. U svijetu se krastavac uzgaja na povrini od 2.200.000 ha, sa godinjom proizvodnjom oko 35.000.000kg plodova. Preko pola povrina krastavaca nalazi se u Kini sa stalnim porastom proizvodnje i prinosom po jedinici povrine.Preko 20 % svjetske proizvodnje krastavaca je u zemljama kao to su Sjedinjene Amerike Drave, Rusija, Iran i Turska.Poljska je najvei proizvoa krastavaca u Europi. U zadnje vrijeme znaajan proizvoda je Indija gdje vodee sjemenarske kue zasnivaju proizvodnju na velikim zemljinim povrinama pod ovom kulturom.Prosjeni prinosi u svijetu su oko 16 tona po hektaru dok u nekim evropskim zemljama uz intenzivne uslove uzgoja oni prelaze i preko 120 tona po hektaru.

Proizvodnja krastavaca korniona u Bosni i Hercegovini je mala i nije dovoljna da podmiri potrebe preraivakih kapaciteta. Zbog nedostatka sistematiziranih podataka o proizvodnji krastavca korniona u BiH, procjena je da se on proizvodi na povrini oko 500ha sa prosjenom proizvodnjom od 8500 tona. Prosjean prinos je samo 17 tona po hektaru. Rezultati Luteranskog Svjetskog Saveza i Bosper-a Tuzla pokazali su da je mogua proizvodnja na

pojedinim veim zemljinim povrinama i preko 40 tona po hektaru ( Topliko Polje i Modria, 2006.)

3. NUTRITIVNE I BIOLOKE OSOBINE KRASTAVCA

3.1 Nutritivne osobine

Krastavac je dijetetski proizvod i ima iroku upotrebu u ishrani.Krastavac ima veliki sadraj vode i to preko 96 %. Sadraj bjelanevina je od 0,6 do 1 %, ugljenih hidrata od 1,5 do 2,5 % i minerala i vitamina oko 0,5 %.Najzastupljeniji su kalijum, zatim kalcijum, fosfor, natrijum, gvode, jod, mangan, to mu daje ljekovita svojstva.Najvie se koristi u svjeem stanju i to posebno tokom ljetnjih mjeseci, zbog visokog sadraja vode i male hranljive vrijednosti.Krastavac u velikoj mjeri regulie krvni pritisak. Ima veliki znaaj u kozmetikoj industriji. Koristi se kao sredstvo za masau. Potpomae u odravanju zdravlja i ljepote koe, kose, snaenju miia i ligamenata. esto se koristi kao efikasno sredstvo protiv opeklina, alerginih stanja koe i drugih bolesti koe.Poseban miris krastavcu daju eterina ulja u plodovima, a prijatan osvjeavajui ukus potie od sadraja slobodnih organskih kiselina.

3.2 Bioloke osobine krastavca

3.2.1. Korijen - krastavca je dobro razvijen i moe se razviti u irinu i do jednog metra. Meutim zbog velikog broja kratkih, bonih ila na centralnom korjenu, ne razvija se duboko u tlu, tako da su one obino do dubine od 20-40 cm. Zbog plitkog korjenovog sistema vano je obezbijediti dobro i pravilno zalijevanje i dovoljno pristupanih hraniva u njegovom podruju.

3.2.2.Stablo - krastavca je vrijea, prekrivena maljama.Postoji glavno stablo koje moe narasti od 50 cm pa sve do 700 cm.Sa glavnog stabla razvijaju se iz pazuha listova bone grane-vrijee, a iz njih vrijee treeg reda tako da postoje stabljike nezavrenog tipa rasta kada imamo vrijee etvrtog, petog i viih redova.Ovakva biljka raste tokom cijele vegetacije i izuzetno je znaajna u ostvarenju visokih prinosa. Postoje stabljike zavrenog tipa rasta gdje se na vrhovima vrijea formiraju cvjetovi i time biljka zavrava svoj rast. Stabljike koje imaju zbijen rast imaju jako kratke bone grane-vrijee.U pazuhu listova se formiraju dopunski korjenii-spiralno savijene vitice, pomou kojih se biljka prihvata za podlogu. Krastavac nakon nicanja formira dva krupna zadebljala klicina-kotiledona listia tamno zelene boje.

3.2.3. List - je prost na duim lisnim drkama, obrastao maljama sa nalija i sa jako izraenom nervaturom. Plojka lista je tro i petodjelna, svijetle do tamnozelene boje. Veliina plojke, odnosno lista zavisi od sorte i uslova uzgoja.

3.2.4.Cvijet - se formira u pazuhu lista i sastavljen je od pet ainih i pet kruninih listia ute boje.

Krastavac ima na jednoj biljci odvojene enske i muke cvjetove. Takve biljke nazivamo jednodome biljke. Muki cvjetovi su najcece u grupama (3-5 cvjetova) i na kratkim su peteljkama. Kod starijih sorti i hibrida nastaje vie mukih cvjetova i oni su obino rasporeeni na glavnom stablu, dok se enski cvjetovi formiraju na bonim granama-vrijeama, a mnogo manje na glavnom stablu.

enski cvjetovi su krupniji i obino su pojedinani, mada postoje sorte i hibridi koje formiraju dva, tri i vie cvjetova iz jednog pazuha lista. Nalaze se na bonim granama pa se pojavljuju neto kasnije, mada se ponekad javljaju i na centralnom stablu. enske cvjetove je lako razlikovati od mukih jer imaju tuak sa podcvjetnom izduenom, trodjelnom plodnicom iz koje se razvija plod. Visina prinosa krastavca je direktno uslovljena brojem enskih cvjetova.

3.2.5. Plod - krastavca je izduena sona boba razliitog oblika veliine i boje. Oplodnjom enskih cvjetova nastaju plodovi. Postoji niz razliitih oblika krastavaca a najee je cilindrino izduen, cilindrino kratak i jajolik. Plodovi su zaobljeni ili zaotreni na krajevima. Povrina ploda je najee bradaviasta ili bodljasta, mada postoje sorte i hibridi koji su potpuno glatki. Na bradavicama se nalaze bodlje i one su bijele ili crne boje. Postoje sorte: sa kratkim plodovima duine do 10 cm, sorte sa srednje dugim plodovima od 10-20 cm, i sorte sa dugim plodovima preko 20 cm.

Boja ploda u tehnolokoj zrelosti je od svijetlo zelene do tamno zelene ali postoje i sorte sa bijelim prugama. U fiziolokoj zrelosti boja ploda se mijenja u bijelu, utu do tamno smeu boju.

3.2.6. Sjeme - krastavca je blijedo ute do bijele boje. Teina 1000 sjemenki je 25 do 35 grama.

4. USLOVI USPIJEVANJA KORNIONA

4.1. Zahtijevi za toplotom

Krastavci su tipino toploljubiva biljka. Zbog klimatskih promjena sve je tee planirati odgovarajue vrijeme sjetve ili sadnje i njegov uzgoj tokom godine na otvorenom polju.Uzgojem rasadnica krastavca dosta je olakan pravovremen poetak uzgoja i biljke poinjemo ranije brati.Na podruju Sjeveroistone Bosne i na podruju Bosanske Krajine obino se sije od 25. aprila pa do 15 maja, (ovisno o prijemu krastavca u veim preraivakim kapacitetima).Na temperaturi tla od 23C nie za samo 4 dana, dok na temperaturama od 25C u klijalitima nie za samo 3 dana. Minimalna temperatura tla za nicanje je 14C, dok na temperaturama tla manjim od 10C u velikoj mjeri dolazi do propadanja sjemena. Na temperaturama ispod 15C dolazi do infekcije sjemena uticajem raznih gljiva, uzronika bolesti.U naim uslovima za vrijeme sjetve krastavca temperature tla su obino oko 15C tako da je od sjetve do nicanja potrebno od 8-15 dana.

Najdue nicanje krastavca na otvorenom polju zabiljeeno je 2001. godine kada je nicao ak nakon 19 dana ( LWF-Tuzla, 2001.)

Svako prisustvo mraza u potpunosti unitava biljke u nicanju. U toku razvoja biljke nakon nicanja optimalne temperature zraka su 25 C, a none od 18 C do 20 C. Ukoliko none temperature padaju ispod 15 C dolazi do smanjenog plodonoenja krastavca ak i do 50% od uobiajenog prilikom optimalnih temperatura (LWF-Tuzla, Toplice;2003., 2004., 2005., 2006.).Krastavac ima optimalan razvoj na temperaturama od 20C do 25C, dok se razvoj usporava na temperaturama manjim od 16C i iznad 30C .Ako su temperature vazduha vee od 35C dolazi do opadanja plodova, poveanja broja mukih cvjetova i poveanja gorine plodova, dok temperature iznad 40C utiu negativno na cijelu biljku i dolazi do oteenja biljke i zastoja u razvoju biljke. U uslovima visokih temperatura i niske relativne vlage zraka, krastavac esto ima gorak ukus, koji potie od glukozida kukurbitacina.

4.2. Zahtijevi za svjetlosti

Krastavac se uzgaja na svijetlim, osunanim parcelama ali je tolerantan na sjenu. To ne znai da se moe uzgajati ispod kroanja drvea, voa i drugih objekata, koji prave zasjenu. U cilju obezbjeenja dovoljno svjetlosti potrebno je krastavce uzgajati na redovima, koji su formirani u pravcu sjever jug. Odgovarajua gustina sjetve u razliitim sistemima uzgoja omoguuju biljci nesmetan i pravilan razvoj i plodonoenje. Zakidanje bonih grana krastavca i

voenje biljke u vertikalnom uzgoju je takoer mjera koja pospjeuje fotosintezu i obezbjeduje joj vie svjetla.

4.3. Zahtijevi za vodom

Krastavac formira korjen u zemljinom sloju, obino oko 25 cm, koji se jako brzo isu