problematika istraŽivanja demografskih gubitaka drugoga svjetskog rata i poraĆa u hrvatskoj

PROBLEMATIKA ISTRA@IVANJA

DEMOGRAFSKIH GUBITAKA DRUGOGA

SVJETSKOG RATA I PORAA U HRVATSKOJ

DRA@EN @IVI* UDK 314.045(497.5)"1941-1945"Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar Pregledni znanstveni lanakZagreb, Hrvatska Primljeno: veljaa 2006.

Saètak Demografski ratni gubitci va`no su problemsko podruje de-mografske znanosti. Navedeno proizlazi iz injenice da ljudskigubitci tijekom ratova i u poratnim razdobljima izazivaju broj-

ne, dugorone i sloène demografske, drutvene i gospodarske posljedice. Stogase istraìvanje veliine i strukture demografskih gubitaka namee bitnom sa-stavnicom cjelovitog vrednovanja utjecaja rata na ukupan razvoj nekoga pro-stora. Svekoliki razvoj Hrvatske tijekom XX. stoljea nalazio se pod dominan-tnim utjecajem svjetskih ratnih sukoba, naroito Drugoga svjetskog rata. Meu-tim, iz niza je politiko-ideolokih i neznanstvenih razloga izostala znanstvena iobjektivna analiza veliine i strukture ukupnih demografskih gubitaka, to je bi-lo plodnim tlom za svakovrsne manipulacije brojkama i stvaranje razliitih ste-reotipa pa i mitova o ljudskim `rtvama tijekom Drugoga svjetskog rata i poraa.U ovome su prilogu saèto izneseni osnovni metodoloki i motivacijski proble-mi, kao i neki rezultati dosadanjih istraìvanja demografskih gubitaka Drugo-ga svjetskog rata i poraa u Hrvatskoj.

Kljune rijei: Hrvatska, Drugi svjetski rat, demografski ratni gubitci, metodo-logija istraìvanja.

7

* Dr. sc. Draèn @ivi, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar / Institute of Social Sciences Ivo Pilar, Zagreb, Maruli-ev trg 19/1, Hrvatska / Croatia.

Uvod

Drugi svjetski rat se prema svojemu trajanju, broju dràva koje su u njemusudjelovale, materijalnim i drugim razaranjima te naroito zbog visine de-mografskih gubitaka, s pravom ubraja meu najvee ratne sukobe u povijestiljudskoga roda. Gubitci ljudskih ìvota tijekom i u porau Drugoga svjetskog ra-ta kreu se, prema veini do sada obavljenih procjena, u rasponu od 35 do 40 mili-juna `rtava, to ne ukljuuje vie desetaka milijuna ranjenih, prognanih, raselje-nih, izbjeglih Veliki udjel civilnih `rtava ukazuje na primjenu sve suvremeni-jih ratnih sredstava i oru`ja (naroito atomskog), ali i na promijenjenu ratnu stra-tegiju i taktiku. Naime, bitke su se odvijale, dakako, na crtama bojinica, ali i du-boko u pozadinama zaraenih strana (bombardiranje gradova i industrijskih zo-na). Osim toga, razliiti eugeniki programi koje je provodila nacistika Njema-ka te masovne i pojedinane likvidacije zarobljenih vojnika i civila, koje su smanjim ili veim opsegom provodile sve zaraene strane, uzrokovali su golemaljudska stradanja i viemilijunski broj `rtava.

Iz demografske je teorije poznato da ratove ubrajamo meu najva`nijevanjske imbenike demografskog razvoja, jer oni zbog svoje dugotrajnosti irazornosti, kako u ljudskom tako i u materijalnom smislu, predstavljaju bitnuodrednicu pojave i razvoja depopulacijskih procesa u prirodnom, migracijskomi ukupnom kretanju stanovnitva, i to ne samo u ratnom, nego i u poratnom raz-doblju.1 Drugim rijeima, kratkoroni i dugoroni uinci svakoga, pa tako i II.svjetskog rata, brazde dubokim i teko otklonjivim tragovima u dinamici i struk-turama stanovnitva. Naime, osobe liene ìvota u tom ratu bile su svih dobi,nacionalnosti i zanimanja, to je imalo nemale posljedice za daljnji demografskirast stanovnitva u pojedinim zemljama, mogunosti privreivanja i uope bio-loki opstanak pojedinih nacionalnih zajednica.2

Na taj nain demografski ratni gubitci i posljedice ine jednu od va`nijihodrednica ukupnog drutveno-gospodarskog razvoja prostora koji je bio zahva-

8

Diacovensia XIV (2006.)1

1 O navedenom e Ivo Nejami, meu ostalim, napisati i sljedee: U skupini vanjskih faktora depopulacije znaaj-no mjesto pripada ratovima koji, preko velikog pomora vojnika i civila, smanjenja nataliteta te definitivne unutarnjei vanjske migracije, izazivaju dinamiko-strukturne poremeaje i uglavnom generiraju i pospjeuju demografskuregresiju., I. NEJAMI, Depopulacija u Hrvatskoj, Korijeni, stanje, izgledi, Globus nakladni zavod, Institut zamigracije i narodnosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1991., str. 134.

2 M. SOBOLEVSKI, Prilog metodologiji istra ivanja stvarnih ljudskih gubitaka Hrvatske u tijeku Drugoga svjet-skog rata, u: asopis za suvremenu povijest 24 (1992.), br. 1, str. 178.

en ratnim stradanjima i razaranjima. tovie, dinamika i smjer poslijeratne ob-nove i oporavka uvelike ovise upravo o visini i strukturi demografskih gubitaka.Primjerice, veliko (iznad-prosjeno) stradanje mukog stanovnitva u dobi iz-meu 20 i 40 godine ivota (vojno-obvezatna dob) utjee na pojavu krnjih nara-taja i spolne neravnote e u biolokoj slici populacije, to u kratkoronom smislunegativno utjee na natalitet i fertilitet (oni se smanjuju), a u dugoronom smislupotie demografsko starenje i smanjivanje broja i udjela stanovnitva u fertilnoji radno-sposobnoj dobi. Time se u budunost, meu ostalim, inducira novi padnataliteta kao i pad kontingenta radne snage, to ima brojne nepovoljne posljedi-ce po gospodarski napredak.

Na razvoj stanovnitva Hrvatske u posljednjih stotinjak godina znaajnosu utjecali upravo svjetski ratni sukobi, kao i srbijanska oruàna agresija 1990-ihgodina. Stoga njih, uz druge demografske, drutvene, povijesno-politike i go-spodarske imbenike (emigraciju, agrarne kolonizacije, gospodarske krize, de-mografsko starenje, denatalitet, deagrarizaciju, deruralizaciju, urbanizaciju, se-kularizaciju, individualizaciju) i drìmo najva`nijim destabilizacijskimodrednicama dinamikog i strukturnog razvoja puanstva Hrvatske. Relativnoveliki demografski gubitci, kao posljedica navedenih ratnih sukoba, determini-rali su brojne poremeaje u suvremenoj populacijskoj slici hrvatske dràve, po-sebno kada su u pitanju kretanje ukupnoga broja stanovnika, dinamika natalitetai mortaliteta, dobno-spolna i etnika struktura stanovnitva te prostorni razmje-taj i gustoa naseljenosti. Na àlost, problematika demografskih gubitaka i po-sljedica ratova ostala je u znanstvenom smislu jo uvijek do kraja neistraènopodruje. Premda je vie nego razvidno, to neprijeporno pokazuju i svjetskaiskustva, da su ljudski ratni gubitci va`no problemsko podruje demografije,ipak ta injenica nije urodila sustavnim, temeljitim i metodoloki korektnim iobjektivnim znanstvenim demografskim istraìvanjima veliine i strukture ljud-skih gubitaka i posljedica ratnih sukoba na tlu Hrvatske, a napose demografskihgubitaka tijekom Drugoga svjetskog rata i poraa.

Nema nikakve sumnje da se problematici gubitaka ljudskih ìvota, kao idrugih demografskih posljedica rata (naroito problematici prisilnih migracija),moè i mora prilaziti s razliitih motrita, poglavito historiografskog i socio-psi-holokog, ipak trebamo naglasiti da se cjelovita slika ljudskih ratnih gubitakamoè dobiti tek njihovom znanstvenom demografskom analizom. Jedino se de-mografskim istraìvanjima mogu donekle otkloniti moèbitni nedostatci klasi-

9

D. ivi, Problematika istra ivanja demografskih gubitaka Drugoga svjetskog rata i poraa ..., str. 7-29

nih historiografskih, sociolokih i drugih metoda u analizama ratnih posljedica,poglavito kada su u pitanju one kategorije ljudskih gubitaka koje je nemogue,primjerice, metodom osobne identifikacije ustanoviti (neroena djeca, prisilnimigranti/izbjeglice).

Znakovitom se mora smatrati injenica da se vodei hrvatski demografikroz cijelo razdoblje druge Jugoslavije, kao i u razdoblju nakon stjecanja hrvatskedràvne samostalnosti i neovisnosti, uglavnom nisu hvatali u kotac s cjelovitomproblematikom demografskih istraìvanja izravnih i migracijskih gubitaka tije-kom Drugoga svjetskog rata i poraa. Oni su uglavnom preuzimali podatke upitneznanstvene i metodoloke uporabljivosti ili se nekritiki pozivali na rezultateistraìvanja nedemografa. Razlozi tome leè, najvema, u politikoj osjetljivostisame problematike, koja u unaprijed zadanim politikim okvirima nije trpjela nitidoputala objektivnu znanstvenu valorizaciju. Hrvatska demografija, i ezdesetgodina nakon okonanja rata, jo uvijek nije dala znanstveno i metodoloki ute-meljen odgovor na pitanje koliki su bili ratni demografski gubitci u Hrvatskoj tije-kom i u porau Drugoga svjetskog rata i kakva je bila njihova struktura (s obziromna dob i spol, etniku pripadnost, prostorni razmjetaj i slino).

Predmet promiljanja u ovome prilogu su, dakle, pojam, metodologija imotivacija demografskih istraìvanja ljudskih gubitaka Hrvatske tijekom i u po-rau Drugoga svjetskog rata. To, razumljivo, predstavlja prvi, a time mo`da inajva`niji korak u pokuaju da se ovoj problematici prie potujui osnovne me-todoloke postulate demografske znanosti. Dakako, imajui naprijed navedenona umu, treba naglasiti dvije stvari: prvo, nemogue je u ovom kratkom osvrtuobuhvatiti sve aspekte demografskih istraìvanja ratnih gubitaka i drugo, u ana-lizi su obuhvaena samo preteìto demografska djela, dok su od historiografskihradova koriteni samo oni koji su u znaajnijoj mjeri sadràvali i neke rezultatedemografskih analiza ratnih gubitaka. Drugim rijeima, svrha je ovoga prilogadati pregled dosadanjih znanstvenih i pseudoznanstvenih demografskihistraìvanja s temom ljudskih gubitaka Hrvatske tijekom i u porau Drugogasvjetskog rata, ukazati na metodoloku i motivacijsku neodrìvost dijela radovakoji se bave navedenom problematikom te naglasiti da je problematika demo-grafskih istraìvanja ljudskih gubitaka Hrvatske tijekom i u porau Drugogasvjetskog rata, barem sa stajalita demografske znanosti, jo uvijek posve otvo-reno podruje.

10


1. Demografski ratni gubitci pojam i metodologija

istraìvanja

U demografskim analizama ljudskih ratnih gubitaka pitanje terminologije imetodologije istraìvanja ima primarnu va`nost. Naime, dosadanje je iskustvopokazalo da su se esto puta zbog nepoznavanja pojmova, posve krivo, pa i zlo-namjerno tumaili rezultati ak i metodoloki korektno obavljenih istraìvanja(procjena). Na taj nain manipuliralo se znanou, to nikako nije ilo u prilog da-vanju to cjelovitijeg i tonijeg odgovora, u uvodu ovoga priloga ve postavljenogpitanja: Koliki su bili ratni demografski gubitci u Hrvatskoj tijekom i u porauDrugoga svjetskog rata te kakva je bila njihova struktura? Stoga emo u nastavkupokuati, najsaètije mogue, ukazati na pojmovne i metodoloke aspekte demo-grafskih istraìvanja ljudskih ratnih gubitaka.

Prvo nam valja odgovoriti na sljedee pitanje: to su to ukupni demograf-ski ratni gubitci? Krajnje pojednostavljeno reeno, radi se o razlici izmeu oe-kivanog (projiciranog) broja stanovnika na odreenom podruju pod pretpo-stavkom da nije bilo rata i stvarnog broja stanovnika na tom podruju ustanov-ljenog prvim poslijeratnim popisom stanovnitva. Meutim, matematiko izra-unavanje (procjena) veliine i strukture ukupnih demografskih gubitaka nije ni-malo jednostavan istraìvaki zadatak. Naime, kako je to jo 1952. godine istak-nuo Ivo Lah, direktno utvrivanje demografskih gubitaka je ne samo vrlo te-ko, nego u izvesnim granicama i posve nemogue. Moèmo donekle tano pre-brojati lica koja su gubila ìvot ili migrirala zbog rata, ali ne moèmo nikako pre-brojati decu koja bi bila roena da nije bilo rata i, osim toga, jo prebrojati decukoja bi umrla u odreenom periodu da su bila roena. Isto tako ne moèmo pre-brojati lica koja su izgubila ìvot u toku rata, a koja bi i inae umrla u normalnimprilikama u odreenom razdoblju, ak i da rata nije bilo.3

Drugo je pitanje: Koje kategorije gubitaka ine ukupne demografske ratnegubitke? To su dvije velike kategorije. Prva se u demografskoj literaturi nazivastvarnim demografskim gubitcima, koji obuhvaaju: (1) izravne demografskegubitke, tj. poginule, ubijene, umrle zbog posljedica rata (ranjavanja, bolesti, ne-srea i slino) te nestale i koji se u literaturi jo nazivaju i izravne ljudske `rtve ili

11

D. @ivi, Problematika istraìvanja demografskih gubitaka Drugoga svjetskog rata i poraa ..., str. 7-29

3 I. LAH, Istinski demografski gubici Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, u: Statistika revija II (1952.), br. 2-3, str.214.

ratni mortalitet, te (2) migracijske demografske gubitke, tj. gubitke stanovnitvakoji su nastali pojaanim iseljavanjem zbog ratnih okolnosti (izbjeglice).

Druga se kategorija u literaturi naziva istim ili posrednim demografskimgubitcima. To su gubitci prirodnoga prirasta koji su nastali zbog smanjenog na-taliteta, a poveanog mortaliteta uslijed ratnih okolnosti. Rast mortaliteta uvje-tovan je, naravno, stradanjima stanovnitva sa smrtnim ishodom, dakle, pogibi-jama ili umiranjima zbog posljedica ranjavanja, bolesti i slino, dok je pad nata-liteta induciran strahom, neizvjesnou, nesigurnou, odvojenou mukaracaod obitelji, slabijim sklapanjem brakova i slino (u demografskoj se literaturi tonaziva depresirani natalitet).

Visina ukupnih demografskih gubitaka ovisi o hipotezama (pretpostavka-ma) na temelju kojih se rauna/projicira broj stanovnika u mirnodopskim uvjeti-ma. Pritom se uoava osnovna zakonitost procjene ukupnih demografskih gubi-taka - to je vei broj izraunatog stanovnitva, to je vei ukupni demografskigubitak i vice versa. U metodolokom smislu se u istraìvanjima demografskihratnih gubitaka koriste dvije osnovne metode. To su: metoda osobne identifika-cije i metoda analitiko-matematikog izraunavanja ili demografska metoda.Obje metode imaju i svoje prednosti, ali i svoje nedostatke.

Prva metoda ili metoda osobne identifikacije podrazumijeva, prije svega,individualnu identifikaciju svake stradale osobe (poginule, ubijene, umrle zbogposljedica rata i nestale) ili `rtve rata. Osnovni izvor podataka za ovu metoduistraìvanja jesu popisi `rtava rata, to, zapravo, znai da o njihovoj dostupnosti,vjerodostojnosti i objektivnosti u velikoj mjeri ovise rezultati samih istraìvanja.Ova se metoda do sada uglavnom koristila u historiografskim istraìvanjimaljudskih gubitaka Drugoga svjetskog rata i poraa u Hrvatskoj.

Prednost u istraìvanjima stvarnih demografskih gubitaka ovoj metodi je unizu svojih radova dao Mihael Sobolevski (vidjeti popis literature), naroito usvojim poleminim raspravama s Vladimirom @erjaviem. Ovaj potonji, napro-tiv, osporava metodu osobne identifikacije kao temeljnu metodu u istra ivanjimademografskih gubitaka te istie da individualna identifikacija jedne osobe koja jeizgubila ivot, nije egzaktna metoda kao npr. matematika do ijeg broja svatko

12


4 V. @ERJAVI, Nije pogreno istravanje ve razmatranje mogunosti daljnjeg istra ivanja rtava Drugog svjet-skog rata, u: asopis za suvremenu povijest 26 (1994.), br. 3, str. 518.

jednako dolazi ve je zavisna od procjene i ocjene izvjestitelja na terenu, odno-sno od popisivaa4 pa je stoga logino i potrebno da se primijene i druge metodeza ustanovljavanje gubitaka ivota svih stanovnika za odreeno podruje.5

S druge pak strane, Sobolevski opravdano naglaava potrebu da se svakostatistiko izraunavanje mora znanstveno i metodoloki na adekvatan nainobrazloìti, jer se osnovni ciljevi znanstveno-istraìvakog rada na ovoj temine svode (se) samo na to da se dobiju openiti statistiki pokazatelji o stvarnimljudskim gubicima Hrvatske u drugom svjetskom ratu, nego da se istraè i sveideoloke, politike i vojne opcije koje su uzrokovale te ljudske gubitke, a unutarnjih i uinile ratne zloine.6

Druga metoda je analitiko (matematiko) demografsko-statistiko izrau-navanje (procjena) visine i strukture ukupnih demografskih gubitaka, naroito gu-bitaka prirodnoga prirasta i migracijskih gubitaka. Veliina izravnih demograf-skih gubitaka se, primjenom analitike metode, ne dobije neposrednim nego po-srednim putem, odnosno, odbitkom migracijskih i istih gubitaka od ukupnih.Ova se metoda gotovo iskljuivo primjenjuje upravo u demografskim istraìvanji-ma. Naravno, i njezini rezultati umnogome ovise o dostupnosti i kvaliteti odgova-rajuih izvora podataka, ali i o znanju i sposobnosti demografa i njegova pozna-vanja ireg konteksta u kojemu se odvijao i odvija demografski razvoj.

Naime, pri procjeni visine ukupnih demografskih gubitaka iskusni demo-grafi polaze od vie hipoteza, u brojani odnos stavljaju razliite varijable, prijesvega tablice fertiliteta i mortaliteta, kao i dobno-spolnu strukturu stanovnitva.Davno je prolo vrijeme kada su se ukupni demografski ratni gubitci procjenjivalisamo na temelju stopa promjene globalnih brojki, primjerice broja stanovnika. Ta-ko je jo 1951. godine Ivo Lah, meu ostalim, napisao: Nove savrenije analiti-ke metode ne ekstrapoliraju globalne brojeve stanovnika, nego ekstrapoliraju sta-rosnu i polnu strukturu stanovnitva, dobivenu prilikom zadnjeg popisa. Ekstrapo-

13

D. ivi, Problematika istra ivanja demografskih gubitaka Drugoga svjetskog rata i poraa ..., str. 7-29

5 V. @ERJAVI, Osvrt na napis Mihaela Sobolevskog o popisu rtava rata Preuena istina rtve rata na po-druju bive Jugoslavije 1941.-1945. prema popisu iz 1964. god., u: asopis za suvremenu povijest 26 (1994.),br. 1, str. 125.

6 M. SOBOLEVSKI, Pogreno istravanje Vladimira @erjavia, u: asopis za suvremenu povijest 26 (1994.), br. 2,str. 354.

7 I. LAH, Metode izraunavanja budueg stanovnitva i njihova primena na stanovnitva predratne Jugoslavije, u:Statistika revija I (1951.), br. 2, str. 238.

lacija se vri na osnovu razvojnih tendencija fertiliteta i mortaliteta, eventualno imigracije, ako je to mogue, koje su statistiki utvrene u najbli oj prolosti.7

2. Temeljna ogranienja i najva`nije znaajke

demografskih istraìvanja

Na temelju uvida u najva`nije demografske i neke historiografske radove stematikom istraìvanja demografskih gubitaka Hrvatske tijekom i u porau Dru-goga svjetskog rata mogu se, barem na naelnoj razini, istaknuti neka temeljnaobilje`ja:

(1) Demografska i svaka druga, naroito historiografska, istraìvanja rat-nih gubitaka u drugoj Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, nalazila su se pod stro-gom kontrolom jugoslavenskih i komunistikih upravljakih struktura. Drugimrijeima, pitanje `rtava rata, tj. ljudskih ili demografskih gubitaka, u drugoj seJugoslaviji tretiralo iskljuivo kao politiko i represivno, a nimalo kao znanstve-no i civilizacijsko pitanje.

(2) Uz tek nekoliko izuzetaka (Lah, Vogelnik, Tasi), kolovani se demo-grafi, kako jugoslavenski, tako i hrvatski, uglavnom nisu bavili istraìvanjimademografskih ratnih gubitaka;

(3) Istraìvanja koja su i obavljena karakterizira relativno uzak znanstvenipristup, vrlo rijetko ih obiljeàva interdisciplinarnost i multidisciplinarnost;

(4) Gotovo sva demografska i historiografska8 istraìvanja ljudskih ratnihgubitaka koja su obavljena i objavljena u vrijeme druge Jugoslavije karakteriziraizrazita ideoloka i metodoloka jednostranost. Ona se, ponajvie, ogleda u inje-nici da se `rtvama rata, odnosno, ljudskim ratnim gubitcima, nisu smatrale osobestradale u borbama s partizanima i kasnije jugoslavenskom vojskom, kao nitiosobe poginule, ubijene ili nestale neposredno nakon slu`benog zavetka rata uEuropi (08. svibnja 1945.), u razdoblju koje se, barem kada su u pitanju Hrvatskai Hrvati, naziva Bleiburkom tragedijom;

14


8 Mihael Sobolevski ak navodi da u u hrvatskoj historiografiji ne postoji ni jedan struni ili znanstveni rad, makarza samo neko uè podruje, koji bi razmatrao cjelovitost ljudskih gubitaka, bez obzira na strane u ratnom sukobukoje su ih prouzroile., M. SOBOLEVSKI, Prilog metodologiji istraìvanja stvarnih ljudskih gubitaka Hrvatske utijeku Drugoga svjetskog rata, u: asopis za suvremenu povijest 24 (1992.), br. 1, str. 194-195.

(5) I nakon osamostaljivanja i stjecanja neovisnosti, dakle, u slobodnoj idemokratskoj hrvatskoj dràvi, i dalje je vie nego primjetan manjak cjelovitihznanstvenih istraìvanja demografskih ratnih gubitaka II. svjetskog rata i poraaod strane hrvatskih demografa.

S obzirom da ratove kao to je ve istaknuto - ubrajamo meu najznaaj-nije imbenike demografskog razvoja, koji potiu, proiruju i produbljuju nega-tivne (depopulacijske) razvojne procese u svim aspektima razvoja stanovnitva,jasno je da suvremena demografija kao znanost istraìvanjima demografskih gu-bitaka i posljedica rata posveuje du`nu pozornost. Meutim, temeljna znaaj-ka skoro polustoljetnog prouavanja problema `rtava Drugog svjetskog rata uHrvatskoj (i Jugoslaviji) sastoji se u odluujuoj ovisnosti i povezanosti ove te-me s politikim interesima i zahtjevima jugoslavenske dràve, koja je ak i zna-nosti odreivala to e i na koji nain istraìvati ili pisati. Gledajui cjelovito, ju-goslavenska je dràva problem `rtava rata i spoznaje o njemu vrsto dràla podsvojim nadzorom.9 tovie, do viestranakih izbora u Hrvatskoj (1990. godi-ne) nije ni bilo objektivnih mogunosti cjelovitog istraìvanja stvarnih ljudskihgubitaka Hrvatske u tijeku drugoga svjetskog rata, ve samo onih gubitaka kojesu prouzroile faistike snage ili eventualno onih `rtava koje je prouzroila sa-veznika avijacija.10

3. Kronologija i odabrani rezultati demografskih

istraìvanja kritiki osvrt

Pokuamo li tek saèto iznijeti neke osnovne kritike opaske o dosada ob-javljenim demografskim istraìvanjima ljudskih gubitaka Hrvatske tijekom i uporau II. svjetskog rata, moramo ipak poi od onih istraìvanja koja su raenaza cjelokupni prostor druge Jugoslavije. Pritom trebamo barem naznaiti temelj-ne karakteristike ne samo demografskih djela nego i drugih postupaka koji su zacilj imali ustanovljavanje broja ljudskih `rtava, jer upravo oni potvruju napri-jed izreenu tvrdnju o strogoj kontroliranosti i ideoloko-metodolokoj jedno-stranosti veine demografskih, historiografskih i publicistikih radova na temuljudskih gubitaka II. svjetskog rata i poraa u Hrvatskoj (i drugoj Jugoslaviji).

15

D. @ivi, Problematika istra ivanja demografskih gubitaka Drugoga svjetskog rata i poraa ..., str. 7-29

9 J. JUREVI, Nastanak jasenovakog mita, Problemi prouavanja rtava Drugog svjetskog rata na podrujuHrvatske, sv. 1, Hrvatski studiji Studia Croatica, Biblioteka Povijest, Zagreb, 1998., str. 159.

10 M. SOBOLEVSKI, Prilog metodologiji istra ivanja stvarnih ljudskih gubitaka Hrvatske u tijeku Drugoga svjet-skog rata, u: asopis za suvremenu povijest 24 (1992.), br. 1, str. 179.

Prvi javno objavljeni podatak o broju stradalih tijekom Drugoga svjetskograta s podruja druge Jugoslavije je 1.700.000 poginulih osoba. Njega je iznioJosip Broz Tito u Ljubljani, u svibnju 1945. godine. Ve naredne, 1946. godine,Meunarodnoj reparacijskoj komisiji u Parizu je predan podatak o 1.706.000poginulih, ukljuivi 305.000 poginulih boraca (partizana). Ti su podatci pri-kupljeni na osnovu rada Dràvne komisije za utvrivanje zloina okupatora injihovih pomagaa. Ta je Komisija osnovana odlukom AVNOJ-a 30. studenoga1943. godine u Jajcu. Pravilnik o njezinu radu je donijet 8. svibnja 1944. godine,a njezin rad je dovren tijekom prve polovice 1948. godine.

Premda je zadatak Komisije, prije svega, bio da utvruje injenice kojee posluìti za pronalaènje i privoenje kazni svih zloinaca iz redova okupato-ra i njihovih pomagaa,11 rezultati njezinoga rada koriteni su i u druge svrhe.Naime, kako navodi Albert Vajs, predstojala je mirovna konferencija u Parizu,na kojoj je pored ostalih argumenata za nae stavove i zahteve bilo veomava`no izneti, makar u glavnim crtama, obim stradanja jugoslovenskih naroda igraana od zloina okupatora i njihovih pomagaa. To je bilo vrlo znaajno i zana rad u Meusaveznikoj reparacionoj komisiji gde je i tim argumentom treba-lo podkrepiti nae reparacione zahteve.12

Meutim, svi sluajevi koje je na temelju prikupljenih iskaza povrnoobradila i spomenula Komisija, ve na prvi pogled nemaju niminimumvjerodostoj-nosti, bilo istraìvake, statistike, analitike i logike...13 Stoga, zapravo, brojke oljudskim `rtvama koje su proistekle iz rada ove Komisije ne moèmo uzeti ak nitikao relevantan orijentacijski pokazatelj. Na àlost, kao to emo kasnije vidjeti, nekisu se hrvatski demografi, i ne samo oni, pozivali upravo na rezultate rada Dràvnekomisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa.

a) Metoda osobne identifikacije

Metodom osobne identifikacije, tj. popisima `rtava rata, pokualo se u po-slijeratnim godinama utvrditi tone brojke o ljudskim stradanjima u drugoj Ju-goslaviji (pa i u Hrvatskoj) tijekom Drugoga svjetskog rata. ak kada bismo i

16


11 A. VAJS, Rad komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, u: Anali Pravnog fakulteta u Beo-gradu IX. (1961.), br. 4, str. 392.

12 Ondje, str. 392.13 J. JUREVI, Nav. dj., str. 39.

pretpostavili da su se mogle popisati sve `rtve rata (to ba i nije vjerojatno), ovisu popisi (1946., 1950. i 1964. godine) metodoloki manjkavi i nepouzdani izbarem dva temeljna razloga. Prvi le`i u injenici da su se `rtvama rata smatralisamo ljudski gubitci pojednostavljeno reeno - na strani NOB-a14 te da popisi-ma nisu bila obuhvaena sva stradanja, pa tako niti ona neposredno nakonslu`benog zavretka rata (`rtve Bleiburga i Kri`noga puta), koja iz itavog nizaopravdanih razloga trebamo smatrati dijelom ratnih demografskih gubitaka.Osim navedenog, bitna karakteristika svih popisa `rtava rata jest nedostupnostili vrlo slaba dostupnost grae, pa time i znanstvena neverificiranost njihovih re-zultata. Primjerice, kada je u pitanju popis `rtava rata iz 1946. godine, ne znajuse ni osnovne stvari jesu li komisije taj posao radile na temelju ogromne graekoju su ranije prikupile o zloinima okupatora i njihovih pomagaa, da li suprovele poseban popis ili se pak radilo o kombiniranom naelu.15

I rezultati popisa `rtava rata 1950. godine nisu javno objavljeni gotovo po-la stoljea. Njih je prvi puta, za podruje Hrvatske, sistematizirao Mate Rupi2001. godine.16 On je u svojemu znanstvenom radu iznio kumulirane podatke obroju ljudskih gubitaka, koji se, dakako, prema primijenjenoj metodologiji popi-sa, odnose samo na gubitke partizana i njihovih simpatizera, dok su iz samog po-pisa bile izuzete rtve to su ih prouzrokovali partizani, odnosno snage kojimaje vrhovni komandant bio Josip Broz Tito.17 Tako je prema nainu stradanjapopis evidentirao 155.954, prema narodnosti 155.142, prema spolu 155.668 teprema zanimanju 156.226 rtava! dakle, prosjeno 155.748 poginulih osoba.

17


14 Primjerice, pri popisu rtava rata iz 1964. godine, kategorije koje su ule u popis bile su sljedee: 1. Internirani, zat-varani, deportirani, odvedeni na prisilni rad ili zarobljeni bez obzira na to jesu li ubijeni, poginuli, umrli, nestali ili upre ivjeli teror. 2. Poginuli kao pripadnici vojske Kraljevine Jugoslavije u razdoblju od 6. IV. do 7. VIII. 1941. go-dine. 3. Poginuli kao pripadnici Narodnooslobodilake vojske i partizanskih odreda Jugoslavije ili saveznikih voj-nih formacija do 15. V. 1945. ili umrli do 15. V. 1946. od posljedica ranjavanja, ozljeda ili bolesti dobivenih u ratu.4. Poginuli kao civilne osobe od direktnog terora okupatorskih snaga i njihovih suradnika u razdoblju od 6. IV.1941. do 15. V. 1945. godine. 5. Poginuli kao civilne osobe prilikom bombardiranja od 6. IV. 1941. do 15. V. 1945.godine., M. SOBOLEVSKI, Preuena istina rtve rata na podruju bive Jugoslavije 1941.-1945. prema popisuiz 1964. godine, u: asopis za suvremenu povijest 25 (1993.), br. 2-3, str. 90.

15 J. JUREVI, Nav. dj., str. 49.16 Usp. M. RUPI, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu prema popisu iz 1950. godine, u: asopis za

suvremenu povijest 33 (2001.), br. 1, str. 7-18.17 B. BUI, Demografski gubici rtve rata u Hrvatskoj i Jugoslaviji, u: B. BUI, Jedino Hrvatska!, Sabrani spisi,

ZIRAL, Toronto, Zurich, Roma, Chicago, 1983., str. 543.18 Detaljnije vidjeti u: V. @ERJAVI, Manipulacije rtvama Drugog svjetskog rata 1941.-1945., u: asopis za suvre-

menu povijest 24 (1992.), br. 1, str. 149-163.

Popis `rtava rata iz 1964. godine je, takoer, vie desetljea bio prekrivenvelom tajne za istraìvae, ali i za iru javnost. Premda o tom popisu unatragdvadesetak godina postoji neto vie saznanja ni on nije znanstveno istraèn iverificiran, za to prema @erjaviu postoje i neke objektivne prepreke.18 Uradu objavljenom 1983. godine19, Bruno Bui je donio brojku od 185.327 pogi-nulih u Hrvatskoj, koja proizlazi iz prethodnih rezultata popisa 1964. godine,koje je on kao djelatnik Instituta za historiju radnikog pokreta u Zagrebu imaoprilike vidjeti i koristiti u svojim znanstveno-demografskim istraìvanjima.

Posve razlo`na pretpostavka zbog ega rezultati popisa `rtava rata nikadanisu cjelovito objavljeni leì u injenici da oni nisu opravdali stvarne gubitkeljudskih ìvota koji su bili javno iznijeti po zavretku rata, a predani Meuna-rodnoj reparacijskoj komisiji u Parizu 1946. godine, s ime je godinama bila in-doktrinirana i domaa, kako jugoslavenska tako i hrvatska javnost, a posveneobjektivno i neistinito informirana meunarodna zajednica. Time je i znan-stvenicima uskraena mogunost da objektivno i cjelovito sagledaju problema-tiku demografskih ratnih gubitaka. tovie, i cjelokupan je jugoslavenski i ko-munistiki politiki i represivni sustav dio svoje opstojnosti temeljio upravo namanipulaciji `rtvama. Neobjavljivanje rezultata popisa 1950. i 1964. godine biloje izdanim vrelom razliitih sumnjienja, pa i odgovarajue mitologije, posebi-ce na srpskoj strani, koja je naroito dola do izraàja koncem 1980-ih i poet-kom 1990-ih godina, u vrijeme jugoslavenske politike krize, raspada saveznedràve i srbijanske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

b) Statistiko-demografske metode

Prva procjena demografskih gubitaka Jugoslavije (a time i Hrvatske) tije-kom Drugoga svjetskog rata, koja je poivala na statistiko-demografskim me-todama, datira iz proljea 1947. godine. Naime, te je godine student matematikeiz Beograda, Vladeta Vukovi, dobio nalog od direktora Saveznog statistikogureda Jugoslavije Dolfe Vogelnika i njegova pomonika Alojza Debevca, da iz-rauna gubitke jugoslavenskih naroda prouzrokovane ratom.20 Za taj je vienego sloèn, a u tim godinama i nemogu posao, Vukovi dobio svega dva tjed-na. Naime, osnovna pretpostavka za kvalitetnu i objektivnu, znanstveno-metodo-

18


19 Usp. B. BUI, Nav. l., str. 543.

20 B. KOOVI, @rtve Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, Svjetlost, Sarajevo, 1990., str. XXI.

loki utemeljenu, demografsku procjenu ljudskih gubitaka tijekom rata su dostup-ni i pouzdani statistiki izvori, prije svega, popisi stanovnitva prije rata i poslijerata te podatci vitalne statistike (raanja i umiranja prije, tijekom i nakon rata).

S obzirom da 1947. godine prvi poslijeratni popis stanovnitva jo uvijeknije bio obavljen (to se dogodilo tek godinu poslije), a da podatci iz domene vi-talne statistike tijekom rata uglavnom nisu bili prikupljani, sasvim je jasno da jeVukoviu, zapravo, dodijeljena nemogua misija. To je zasigurno i bio jedanod razloga zbog kojih se tadanji istaknuti jugoslavenski strunjaci i demografi(Vogelnik, Tasi, Debevc) nisu èljeli uputati u tako odgovoran, a teàk i neiz-vjestan posao. Meutim, kako navodi @erjavi, oni snose punu odgovornost zato to su taj zadatak natovarili poetniku, kao i za pogrenu interpretaciju re-zultata koje je on izraunao.21

No, svakako treba imati na umu da su kvalitetni demografi izbjegli raditiovu procjenu, ne samo iz ve navedenih - usko strunih razloga (prije svegazbog manjka prvog poslijeratnog popisa stanovnitva), nego i zbog ireg dru-tveno-politikog konteksta u okviru kojega je trebala nastati ta prva demograf-ska procjena ratnih gubitaka na teritoriju Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu.Naime, veoma je vjerojatno kako je Vukoviu unaprijed zadan broj `rtava ko-je treba izraunati22, pa je stoga logino i razumljivo to ugledni demografinisu htjeli unititi svoj osobni i profesionalni dignitet raunanjem zadanog broja`rtava rata koji je bio potreban politici, i to bez kljunog podatka rezultata po-ratnog popisa stanovnitva.23

U svakom sluaju, Vladeta Vukovi je izvrio svoj zadatak. Procijenio jeukupne demografske gubitke za cijelo podruje Jugoslavije na 1.700.000 stanov-nika. Meutim, jugoslavenska politika je (a i neki demografi, kao to emo malokasnije vidjeti) interpretirala Vukovievu brojku, ne kao ukupne demografskegubitke, nego kao gubitke ljudskih ìvota, tj. kao stvarne ili izravne demografskegubitke, to je u prethodnim smo poglavljima ve jasno naglasili bitno drugakategorija gubitaka. Drugim rijeima, Vukovievih 1.700.000 ukupnih demo-grafskih gubitaka jugoslavenski i komunistiki politiki establishment (uz pot-

19


21 V. @ERJAVI, Manipulacije `rtvama Drugog svjetskog rata 1941.-1945., u: asopis za suvremenu povijest 24(1992.), br. 1, str. 151.

22 J. JUREVI, Nav. dj., str. 78.23 Ondje, str. 79.

poru nekih znanstvenih, naroito srbijanskih krugova) protumaio je kao1.700.000 poginulih, ubijenih i nestalih (i to samo na strani NOB-a i partizan-skog pokreta, dakle, kao `rtve faizma i nacizma).

Vrlo je zanimljivo istaknuti da se upravo oko navedene brojke poetkom1950-ih godina u beogradskoj Statistikoj reviji povela, na àlost kratkotraj-na, ali vrlo ùstra rasprava tadanjih najistaknutijih jugoslavenskih (zapravo slo-venskih) demografa, Ive Laha i Dolfe Vogelnika. Naime, Dolfe Vogelnik u svo-joj studiji Demografski gubici Jugoslavije u drugom svetskom ratu polazi odinjenice da je prvu procjenu demografskih gubitaka Jugoslavije dala tadanjaVlada odmah po zavretku rata te da se ta procena odnosi (se) samo na ratne`rtve i ne obuhvata celokupne demografske gubitke. Ratne `rtve bile su procenje-ne na 1 milion i 700 hiljada, meu kojima 305 hiljada palih boraca.24

Vogelnik ukupne demografske gubitke Jugoslavije procjenjuje na3.250.000, s tim da njihova donja granica iznosi najmanje 2.900.000. Strukturagubitaka je, prema Vogelniku, sljedea: 500.000 su demografski gubitci njema-kog stanovnitva, 100.000 su gubitci izazvani emigracijom, 440.000 su gubitci na-taliteta te 1.814.000 su neposredni ratni gubitci (u vojsci i meu civilnim stanov-nitvom). Svakako treba istaknuti da se u procjeni gubitaka Vogelnik posluìo vetada rijetko primjenjivanom metodom Malthusove geometrijske progresije. Nee-mo biti daleko od istine ako ustvrdimo da Vogelnik tako visokom procjenomukupnih demografskih gubitaka nastoji, zapravo, samo opravdati brojku od1.700.000 poginulih s kojom je nova jugoslavenska vlast u svijet i pred domaujavnost izala ve u svibnju 1945. godine, Titovim govorom u Ljubljani.

Vogelnikovu je procjenu ve u narednom broju Statistike revije na ar-gumentiran i logian nain uvjerljivo osporio Ivo Lah.25 On je, naime, primjen-jujui daleko prihvatljiviju metodu procjene (metodu linearne ekstrapolacije) tepuno suptilnije priavi hipotezama o prijeratnom i ratnom kretanju fertiliteta inataliteta na jugoslavenskom prostoru, na jedan ozbiljan i znanstveno korektannain doveo u pitanje Vogelnikovu procjenu. Lahova je procjena od 2.073.000ukupnih demografskih gubitaka Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu dalekoispod Vogelnikovih izraunatih gubitaka.

20


24 D. VOGELNIK, Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, u: Statistika revija II (1952.), br. 1, str.15.

25 Usp. I. LAH, Istinski demografski gubici Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, u: Statistika revija II (1952.), br.2-3, str. 214-223.

Na àlost, nakon Lahova teksta potpuno je zamrla polemika demografa ogubitcima u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu. Rasprava je (vjerojatno na su-gestiju jugoslavenskih upravljakih struktura) zaustavljena i prije negoli su nje-zini akteri do kraja elaborirali svoje metode i rezultate procjene te prije negoli jeira javnosti uope imala prigode upoznati se s rezultatima njihova rada, ime suna posredan nain demotivirali i druge demografe koji su se èljeli upustiti uistraìvanja na tom politiki posebno osjetljivom i trusnom znanstvenom podru-ju. tovie, veina jugoslavenskih i hrvatskih demografa, koji se u narednimgodinama i desetljeima odvaìli, barem, marginalno osvrnuti na problem `rta-va Drugoga svjetskog rata, uglavnom su u svojim radovima izbjegavali citiratiVogelnikove i Lahove procjene, naroito rezultate istraìvanja Ive Laha.

c) Istraìvanja Brune Buia

Kada su u pitanju demografska istraìvanja ljudskih gubitaka tijekom i uporau Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj, valja rei da se do istraìvanja Bru-ne Buia na tom polju gotovo nita nije uradilo, bolje rei javno objavilo. Tekje 1975. godine, jedan od najistaknutijih hrvatskih demografa Mladen Frigano-vi, u svojemu tekstu Socijalni aspekti demografskih kretanja u SR Hrvatskoj,donio neke rezultate istraìvanja/procjene gubitaka stanovnitva Jugoslavijeprema republikama i pokrajinama I. Klauzera. Ti rezultati nikada prije niti posli-je nisu javno objavljeni, nego su se prema Friganovievoj tvrdnji nalazili uarhivu Instituta za drutvena istraìvanja. Prema Klauzeru a prenosi MladenFriganovi ukupni demografski gubitci u Hrvatskoj tijekom Drugoga svjet-skog rata su iznosili 661.543 stanovnika.26

Klauzerovu procjenu ukupnih demografskih gubitaka preuzeo je u svojimistraìvanjima i Bruno Bui. On e, polazei od 661.543 ukupnih demografskihgubitaka, kategorizirati te gubitke, i to na nain da e gubitke nataliteta (neroe-na djeca) procijeniti na 107.000, ratom uzrokovanu emigraciju na 150.000, po-pisom obuhvaene `rtve rata (radi se o prethodnim rezultatima popisa `rtava rataiz 1964. godine) na 185.327 te popisom neobuhvaene `rtve rata (meu kojimase kriju i bleiburke `rtve i `rtve Kri`noga puta) na 219.216 osoba.27 Buieve

21


26 Usp. M. FRIGANOVI, Socijalni aspekti demografskih kretanja u SR Hrvatskoj, u: Revija za sociologiju V(1975.), br. 1-2, str. 37.

27 Detaljnije vidjeti u: B. BUI, @rtve rata, u: B. BUI, Jedino Hrvatska!, Sabrani spisi, ZIRAL, Toronto, Zurich,Roma, Chicago, 1983., str. 345-351.; B. BUI, Demografski gubici `rtve rata u Hrvatskoj i Jugoslaviji, u: B.BUI, Jedino Hrvatska!, str. 541-563.

se studije, tako, mogu smatrati prvom znanstvenijom procjenom demografskihgubitaka Hrvatske tijekom i u porau Drugoga svjetskog rata. On je na temeljudemografsko-statistikih radova, popisa `rtava rata, memoarske i druge literatu-re, te neobjavljenih izvora izvrio otvorenu i sustavnu kritiku dotadanjeg pri-stupa prouavanju `rtava rata koji su imale drutvene znanosti i publicistika, aosobit je naglasak stavljen na oznaavanje odluujue uloge jugoslavenske dràveu znanstvenim i politikim manipulacijama s problemom utvrivanja i proua-vanja `rtava rata. Osim toga, prvi se puta na znanstvenoj razini progovorilo o do-gaajima u poratnoj Jugoslaviji, koje je znanost potpuno preuivala. Tu se, prijesvega, misli na masovne likvidacije koje je nakon zavretka rata izvrila jugosla-venska dràva nad zarobljenim hrvatskim vojnicima i civilima.28

Posebna vrijednost Buieva rada na problematici demografskih ratnihgubitaka ogleda se u injenici da je on jedan od prvih istraìvaa koji je jasno inedvosmisleno ukazao na unutarnje-politiki kontekst pitanja `rtava rata u jugo-slavenskoj (pa tako i hrvatskoj) znanosti, publicistici i dakako iroj javnosti.TakoBui na jednommjestu eksplicite tvrdi: Jugoslavenska slu`bena tvrenja oveliini pojedinih kategorija `rtava rata, naàlost, gotovo nikada nisu zasnovanani na kakvim odreenim statistikim podacima, nego na zahtjevima odreenepolitike prakse. Pri tome se partizanski zloini nikada ne spominju, etniki seveinom preuuju ili umanjuju, a ustaki su uveavani do te mjere da je u jugo-slavenskoj zakonodavnoj i politikoj praksi bila neizbje`na pojava gubljenjaosobne moralne, a naravno i kaznene odgovornosti i njezina prenoenja na itavihrvatski narod, koji te zloine nikada nije odobravao niti nalazio opravdanje zanjih.29

Stoga je za Buia vie nego razvidno da je zbog ovog skoro bezumnoguveavanja `rtava, koje su prouzrokovale ustae bilo (je) neizbje`no asocijativ-no prenoenje moralne a time i kaznene odgovornosti na cijeli hrvatski narod,to je imalo za posljedicu ne samo teka psiholoka i politika optereenja, negoi demografske posljedice, kao i osjetan zastoj u gospodarskom, kulturnom, um-jetnikom i znanstvenom razvitku hrvatskoj naroda.30 Nema nikakve sumnjeda su ti Buievi stavovi, kao i rezultati njegovih istraìvanja, bili jednim odva`nijih razloga zbog ega ga je Udba i likvidirala.

22


28 J. JUREVI, Nav. dj., str. 91.

29 B. BUI, Demografski gubici `rtve rata u Hrvatskoj i Jugoslaviji, u: B. BUI, Jedino Hrvatska!, str. 547.30 Ondje, str. 553-554.

d) Procjene Jakova Gela

Godine 1987. istaknuti hrvatski demograf srednje generacije, Jakov Gelo,profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, objavio je svoje do sada naj-znaajnije djelo, knjigu naslovljenu: Demografske promjene u Hrvatskoj od1780. do 1981. godine. Radi se o iscrpnoj analitiko-sintetikoj studiji razvojastanovnitva Hrvatske u razdoblju od dvije stotine godina, u kojoj su iznesenevrlo detaljne procjene o dinamici kretanja broja stanovnika Hrvatske, prirodnomkretanju stanovnitva te promjenama u dobno-spolnoj slici populacije Hrvatskeu tom dugom vremenskom razdoblju.31 Premda se u ovoj knjizi Gelo izravno nebavi izraunavanjima (procjenama) demografskih gubitaka Hrvatske tijekomDrugoga svjetskog rata, ipak se on te problematike dosta detaljno neizravno do-tie u okviru analize tendencija u kretanju rodnosti i smrtnosti u Hrvatskoj u pre-dratnim, ratnim i poratnim godinama. U tom je kontekstu nu`no ukazati na nekezakljuke i pokazatelje koje je Gelo iznio u svojoj knjizi.

Naime, Gelo s punim pravom istie da za ratno i neposredno prijeratnorazdoblje (1940.-1945.), za stanovnitvo Hrvatske ne raspola`emo slu`benimpodatcima vitalne statistike, tj. da nemamo podataka o broju `ivoroene djece iumrlih osoba, a i podatke za razdoblje 1930.-1939. godine valja uzeti s prili-nom dozom opreza zbog slabijeg ili nedovoljno kvalitetnog prikupljanja i obra-de podataka. Jasno je da se u tom smislu Gelo pita, kako obraditi i prezentiratipodatke o vitalnim dogaanjima u Hrvatskoj za ratne godine, jer su oni vie negobitnim preduvjetom za procjenu ukupnih demografskih ratnih gubitaka. O tomeGelo, meu ostalim, pie: Svima nam je ve znana injenica kada su u pitanjudemografski podaci (broj stanovnika, kretanje vitalnih pokazatelja i sl.) i ne sa-mo demografski pokazatelji, da je slu bena statistika (savezni i republiki zavo-di za statistiku) za godine II. svjetskog rata ostala nijema. Tj. slu beno ne postojenikakvi podaci o tome, kako se je kretao broj stanovnika, kako se je odvijao na-talitet i mortalitet itd. u godinama II. svjetskog rata u Jugoslaviji i njezinim u impodrujima.32

Da bismo procijenili ukupne demografske gubitke, bitno je ocijeniti koli-ko se u Hrvatskoj rodilo djece izmeu 1941. i 1945. godine. Gelo to ini polazei

23


31 Usp. J. GELO, Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780. do 1981. godine, Razvoj stanovnitva na tlu SR Hrvat-ske, knjiga 1, Globus, Zagreb, 1987.

32 Ondje, str. 129.

od sljedeih injenica: (1) da je taj popis (1948. op. D. @.) utvrdio stvarni brojstanovnika u Hrvatskoj po dobi i spolu i (2) da je broj stanovnika po godinamaroenja utvren tim popisom za Hrvatsku i za godine 1941.-1945. prihvatljiv, tj.da je primjerice broj ìvoroenih u Hrvatskoj stvarno iznosio 1941. 66.920,koliko je tim popisom utvreno + broj ìvoroenih te godine koji su do popisa1948. umrli ili su zbog rata stradali (vjerojatnost umiranja!).33 Gelo je tako pro-cijenio da je u Hrvatskoj izmeu 1941. i 1945. godine ukupno ìvoroeno379.590 stanovnika. Za isto je razdoblje procijenio da je prirodnom smru umrlo231.000, a neprirodnom smru 435.000 osoba.

Znakovito je, meutim, naglasiti da se Gelo u svojoj procjeni nataliteta ismrtnosti u ratnim godinama niti jednom biljekom ne osvre na radove Ive La-ha i Dolfe Vogelnika s poetka 1950-ih godina, jer je iz njih ve bilo vie negojasno da izravni demografski gubitci ne mogu iznositi 1.700.000 osoba, kao toto Gelo navodi pozivajui se na Reparacijsku komisiju pri vladi FNRJ. Tim vieto udi jer je Gelo u svojoj knjizi vrlo iscrpno obrazloìo metodoloki postupakprocjene rodnosti i smrtnosti u ratnom razdoblju, a za procjenu izravnih gubita-ka je nekritiki, tj. bez ograde prihvatio slu`bene brojke. Naime, u biljeci 45.,na 153. stranici svoje knjige, Gelo pie: Osim 305.000 boraca NOR-a, smatrase da je u Jugoslaviji stradalo u Drugom svjetskom ratu i 150.000 suradnika (ko-laboracionista) i vie od 1,200.000 rtava faistikog terora po logorima iromzemlje i u inozemstvu (samo Jasenovac preko 700.000).34

e) Izraunavanja Vladimira @erjavia i Bogoljuba Koovia

S obzirom na doputeni opseg ovoga priloga, nije mogue obraditi sve ka-rakteristike i iznijeti sve kritike opaske demografskih izraunavanja ljudskihgubitaka Jugoslavije (i Hrvatske) tijekom Drugoga svjetskog rata, koja su obavi-li (!) i iroj javnosti sredinom i koncem 1980-ih godina predstavili Vladimir @er-javi i Bogoljub Koovi. Napose nije mogue ui u sve aspekte metode koju suautori primijenili prilikom procjene demografskih gubitaka. Stoga e u ovomeprilogu biti tek naznaene samo neke kontekstualne, motivacijske i metodolokeprimjedbe @erjavievoj i Koovievoj studiji. Uvodno, dakako, treba istaknutida je Bogoljub Koovi 1985. godine u Londonu (a 1990. godine u Sarajevu) ob-

24


33 Ondje, str. 130.34 Ondje, str. 153.

javio knjigu pod naslovom @rtve drugog svetskog rata u Jugoslaviji. Kooviu svojoj demografskoj studiji u metodolokom smislu primjenjuje iskljuivostatistiko-demografsku metode procjene, to znai da polazi od hipoteza u kre-tanju ukupnoga i prirodnoga kretanja stanovnitva. Prema njegovoj procjeni,ukupni demografski gubitci za Hrvatsku u poslijeratnim granicama iznose605.000, od kojih je 295.000 poginulih.35

Vladimir @erjavi je 1989. godine objavio knjigu Gubici stanovnitvaJugoslavije u drugom svjetskom ratu, a 1992. godine njezino drugo, proirenoizdanje, naslovljeno: Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga.Osim navedenih knjiga, @erjavi je objavio i nekoliko radova u znanstvenim a-sopisima, prije svega u asopisu za suvremenu povijest.36 @erjavi u svojimprocjenama primjenjuje dvije metode, metodu demografsko-statistikih izrau-navanja (slino kao i Koovi) te metodu verifikacije (prema povijesnoj grai iizvorima). Ukupni demografski gubitci Hrvatske u predratnim granicama tije-kom Drugoga svjetskog rata, prema @erjavievoj procjeni, iznose 502.000, odega 295.000 poginulih.37 @erjavi je procijenio i demografske gubitke pripoje-nih podruja, tako da je za Hrvatsku u poslijeratnim granicama procijenio ukup-ne demografske gubitke na 624.000 stanovnika.38

Obje su studije, odmah po izlasku iz tiska, pobudile veliku pozornost jav-nosti u tadanjoj Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj. Otvorile su se brojne raspra-ve, polemike i sueljavanja glede objavljenih rezultata procjene demografskihgubitaka, koji su valja to naglasiti ipak znaajno odudarali od ve uvrijeènihslu`benih podataka o ljudskim gubitcima Jugoslavije39 te od stereotipa koji su otoj temi desetljeima sustavno graeni u jugoslavenskom i hrvatskom drutvu

25


35 Usp. B. KOOVI, Nav. dj., str. 51.

36 Tek kao zanimljivost o kojoj bi trebalo mo`da pokrenuti i iru raspravu, navodimo injenicu da je @erjavi, nakonto je ve objavio svoje dvije knjige, u asopisu za suvremenu povijest, objavio i nekoliko radova, zapravo irihizvadaka iz svojih knjiga, ali koje je urednitvo toga uglednog asopisa kategoriziralo kao izvorne znanstvene rado-ve, to je nezamislivo u znanstvenim krugovima. Kao da se time @erjaviu nastojala priskrbiti znanstvena reputaci-ja, jer je on u svojemu dotadanjem ìvotu i radu nije imao, a rezultatima njegovih istraìvanja osigurati znanstve-nost.

37 Usp. V. @ERJAVI, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Jugoslavensko viktimoloko dru-tvo, Zagreb, 1989., str. 63.

38 Usp. Ondje, str. 76.39 Ukupne demografske gubitke Jugoslavije Koovi je procijenio na 1.985.000 od kojih su izravni demografski gubit-

ci (poginuli) 1.014.000, a @erjavi na 2.022.000, od kojih je poginulih 1.027.000. Usp. V. @ERJAVI, Gubici sta-novnitva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, str. 77.

od strane komunistikih upravljakih struktura. Drugim rijeima, obje su proc-jene prilino poljuljale temelje jasenovakog mita, a time i dio jugo-komuni-stike i srbijanske strategije pacificiranja svih pokuaja oìvotvorenja bilo kojenesrpske dràvotvorne politike, naroito hrvatske. Meutim, unato tim pozitiv-nim elementima, u pozadini ovih procjena kriju se i neka, prilino kontroverznamotivacijska uporita, kao i metodoloke nedoreenosti i nedosljednosti. Nai-me, znakovito je istaknuti da su se Koovieva, a poglavito @erjavieva procje-na, u javnosti pojavile u razdoblju usplamtjele politike krize u drugoj Jugosla-viji i odmaklih priprema velikosrbijanskoga plana za potpunom unitarizacijomsavezne dràve.

Navedeni opi drutveno-politiki kontekst vie je nego bitan je za razu-mijevanje okolnosti u kojima su ova djela nastajala, ali jo i vie, za pravilnoshvaanje uloga koju su te studije trebale odigrati u zavrnom inu raspada Jugo-slavije. Pritom je kod Koovia razvidna èlja da se genocidnost Hrvata ovajputa dokaè lake branjivim brojkama, a kod @erjavia da se umanjivanjemdemografskih gubitaka poveaju izgledi za ouvanjem Jugoslavije. Zanimljivoje istaknuti da @erjavi, premda u svojoj studiji (naroito proirenom izdanju iz1992. godine) vrlo detaljno verificira i dokazuje svoja statistiko-demografskaizraunavanja podatcima iz grae i literature o NOB-u, ne koristi niti jedan izvor(bilo objavljen u Hrvatskoj, bilo u hrvatskom iseljenitvu) kojim bi barem poku-ao dokazati ili pak opovrgnuti svoja izraunavanja o stradalima na Bleiburgu iKri`nom putu (s izuzetkom knjige grofa N. Tolstoja Ministar i pokolji).

Umjesto zakljuka

Problematika demografskih gubitaka tijekom i u porau II. svjetskog rata,u drugoj je Jugoslaviji (i Hrvatskoj) bila, prije svega, prvorazredno politiko pi-tanje, dok je njihova znanstvena dimenzija bila duboko u pozadini strunog ijavnog interesa. Premda je u veini razvijenih zemalja svijeta znanstveni pristupkompleksnom pitanju `rtava rata (demografskom, povijesno, socio-psiholo-kom) jedini objektivan i mjerodavan, za tu je problematiku u drugoj Jugosla-viji postojao samo ideoloko-politiki okvir. Iz toga su okvira o pitanju veliine istrukture demografskih gubitaka, napose gubitaka ljudskih ìvota uglavnom ra-spravljali i tvrdnje iznosili nedemografi, pa ak i neznanstvenici.

Stoga Josip Jurevi s punim pravom konstatira da osim Lahovih i Vo-gelnikovih radova, koji su nastali prije vie od etiri desetljea, do danas ne po-

26


stoji niti jedan znanstveni rad koji cjelovito obrauje tu problematiku s demo-grafskog motrita; ak ni jedanaest godina nakon Koovieve i sedam godinanakon @erjavieve knjige koje su se, iz politikih razloga, u javnosti pokualepredstaviti kao vjerodostojni znanstveno-demografski radovi. kolovani demo-grafi nisu progovorili o toj otvorenoj i izazovnoj temi, iako su u Hrvatskoj pre-stale postojati politiko-represivne okolnosti koje bi to prijeile.40

Hrvatski demografi zato moraju dati utemeljen znanstveni odgovor na pi-tanje koliki su bili demografski gubitci Hrvatske tijekom i u porau II. svjetskograta. Ne samo zbog potrebe prestanka bilo kakvih manipulacija brojkama, ne sa-mo zbog du`nog pijeteta prema svakoj `rtvi, nego i zbog injenice da su demo-grafski ratni gubitci, zbog brojnih i teko otklonjivih kratkoronih i dugoronihnegativnih uinaka, jedan od najznaajnijih (ako ne i najznaajniji) destabiliza-cijski imbenik suvremenog demografskoga, drutvenoga, gospodarskog i u ko-nanici nacionalnog razvoja Republike Hrvatske.

Literatura:

BUI, B., @rtve rata, u: B. BUI, Jedino Hrvatska!, Sabrani spisi, ZIRAL, Toronto,Zurich, Roma, Chicago, 1983., str. 345.-351.

BUI, B., Demografski gubici `rtve rata u Hrvatskoj i Jugoslaviji, u: B. BUI, Je-dino Hrvatska!, Sabrani spisi, ZIRAL, Toronto, Zurich, Roma, Chicago, 1983., str.541.-563.

FRIGANOVI, M., Socijalni aspekti demografskih kretanja u SR Hrvatskoj, u: Revijaza sociologiju V. (1975.), br. 1-2, str. 32.-50.

GELO, J., Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780. do 1981. godine, Razvoj sta-novnitva na tlu SR Hrvatske, knjiga 1, Globus, Zagreb, 1987.

JUREVI, J., Nastanak jasenovakog mita. Problemi prouavanja `rtava Drugogsvjetskog rata na podruju Hrvatske, sv. 1., Hrvatski studiji Studia Croatica, Bi-blioteka Povijest, Zagreb, 1998.

KOOVI, B., @rtve Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, Svjetlost, Sarajevo, 1990.

27


40 J. JUREVI, Nav. dj., str. 112.

LAH, I., Metode izraunavanja budueg stanovnitva i njihova primena na stanovnitvapredratne Jugoslavije, u: Statistika revija I (1951.), br. 2, str. 230.-247.

LAH, I., Istinski demografski gubici Jugoslavije u drugom svetskom ratu, u: Statistikarevija II (1952.), br. 2-3, str. 214.-223.

NEJAMI, I., Depopulacija u Hrvatskoj. Korijeni, stanje, izgledi, Globus nakladni za-vod, Institut za migracije i narodnosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1991.

RUPI, M., Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu prema popisu iz 1950.godine, u: asopis za suvremenu povijest 33 (2001.), br. 1, str. 7.-18.

SOBOLEVSKI, M., Prilog metodologiji istra`ivanja stvarnih ljudskih gubitaka Hrvat-ske u tijeku Drugoga svjetskog rata, u: asopis za suvremenu povijest 24 (1992.), br.1, str. 177.-202.

SOBOLEVSKI, M., Preuena istina `rtve rata na podruju bive Jugoslavije1941.-1945. prema popisu iz 1964. godine, u: asopis za suvremenu povijest 25(1993.), br. 2-3, str. 87.-114.

SOBOLEVSKI, M., Pogreno istravanje Vladimira @erjavia, u: asopis za suvreme-nu povijest 26 (1994.), br. 2, str. 351.-359.

VAJS, A., Rad komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, u: AnaliPravnog fakulteta u Beogradu IX. (1961.), br. 4, str. 387.-400.

VOGELNIK, D., Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, u: Statisti-ka revija II (1952.), br. 1, str. 15.-35.

@ERJAVI, V., Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Jugosla-vensko viktimoloko drutvo, Zagreb, 1989.

@ERJAVI, V., Manipulacije `rtvama Drugog svjetskog rata 1941.-1945., u: asopisza suvremenu povijest 24 (1992.), br. 1, str. 149.-163.

@ERJAVI, V., Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga, Gubici stanovni-tva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Globus, Zagreb, 1992.

@ERJAVI, V., Nije pogreno istravanje ve razmatranje mogunosti daljnjegistra`ivanja `rtava Drugog svjetskog rata, u: asopis za suvremenu povijest 26(1994.), br. 3, str. 517.-527.

@ERJAVI, V., Osvrt na napis Mihaela Sobolevskog o popisu `rtava rata Preuenaistina `rtve rata na podruju bive Jugoslavije 1941.-1945. prema popisu iz 1964.god., u: asopis za suvremenu povijest 26 (1994.), br. 1, str. 123.-134.

28


PROBLEMS WITH RESEARCH OF DEMOGRAPHICLOSSES IN CROATIA DURING WORLD WAR II

AND THE POST-WAR PERIOD

Dra`en @ivi

Institute of Social Sciences Ivo Pilar,Zagreb, Croatia

Summary

Demographic losses in wars represent a significant problematic area in demo-graphic science. The stated fact comes as a result of the fact that loss of humanlives during war and post-war periods is a source of long-term, complex demo-graphic and economical consequences. That is why research of the range andstructure of demographic losses has become a crucial element in the full evalua-tion of the impact of war on the total development of an area. Overall develop-ment of Croatia in the 20th century was dominated by world war conflicts, espe-cially by World War II. Nevertheless, due to a number of political, ideologicaland unscientific reasons, there have been no scientific, objective analysis of therange and structure of the total demographic losses, which served as the basisfor many manipulations with numbers, as well as for creation number of mythson casualties during World War II and the post-war period. This article containsa summary of the basic methodological and motivation problems, as well as so-me results of the prior research on demographic losses in Croatia during WorldWar II and in post- war time.

Key words: Croatia, World War II, war casualties, research methodology.

29


problematika istraŽivanja demografskih gubitaka drugoga svjetskog rata i poraĆa u hrvatskoj

Documents