prof. dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić

„Izvori socijalnog prava“Instruktivna nastava za vanredne i DL studente

Sarajevo, 18. 03. 2020. godine

Sadržaj

1.Opći osvrt na izvore socijalnog prava (heteronomni/autonomni; domaći/ međunarodni)2.Izvori socijalnog prava međunarodnog porijekla

2.1.Međunarodno i nacionalno pravo2.2.Međunarodni pakt o

ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima2.3. Međunarodni ugovori koje je zaključila

BiH 2.4 Konvencija MOR-a broj 102

3. Regionalni međunarodni izvori socijalnog prava3.1.Evropska socijalna povelja

1.Opći osvrt na izvore prava

• društvene činjenice i stanja iz kojih izvire pravo odnosno koja dovode do uspostavljanja i funkcioniranja državnopravnog poretka

• važni društveni odnosi(ekonomski,politički, porodični,krivični,vjerski, kulturni itd)

• norme koje stvaraju ovlašteni organi• oblici preko kojih dobijamo spoznaju prava

Vrste izvora prava

• Prema faktorima koji stvaraju pravo i oblicima preko kojih dobijamo spoznaju prava (materijalni –formalni),

• Prema organima koji stvaraju norme (heteronomni –autonomni),

• Prema odrđenosti adresata pravne norme (opći-posebni),

• Prema teritorijalnom načelu (domaći-međunarodni),

• Prema vrsti društvenih odnosa koje normativno usmjeravaju(zdravstveno, penzisko, invalidsko....).

Izvori prava• Materijalni izvori

prava:- Izvori stvaranja prava ili

stvarni fakti;- činitelji iz kojih izvire

pravo(objektivni /subjektivni);

- istovremeno i predmet pravnog normiranja i izvori;

- društveni odnosi koji se pravnim normiranjem pretvaraju ili kvalificiraju kao pravni odnosi.

• Formalni izvori prava:-Oblici u kojima se očituje pravo:

-pravni akti koji sadrže pravne norme (opći i pojedinačni pravni akti);

-pravni akti koji ne sadrže pravne norme ali su relevantni za pravo.

Opći pravni akti

• Ustav-najviši akt pravnog poretka,

• Zakon-najznačajniji akt razrade ustava

• Opći podzakonskiakti političko-izvršnih ili upravnih organa(uredbe, naredbe, odluke) ,

• Sudski precedenti-opći akti sudskih organa

• Običajno pravo-opći akti nastali preuzimanjem i sankcioniranjem običaja od strane državne vlasti

• Akti autonomnog porijekla-opći akti koje stvaraju subjekti (društvene organizacije)na osnovu ovlaštenja u državnim propisima

Pojedinačni pravni akti

• Ukaz (akt političko-izvršnih ili upravnih organa),

• Rješenje izaključak(akti upravnih organa),

• Rješenje i presude(akti sudskih organa),

• Pravni posao

(akti subjekata prava koji su nastali na osnovu ovlašćenja i u skladu s pravnim propisima).

Zakon kao izvor socijalnog prava

• Najvažniji izvor socijalnog prava;

• Socijalno zakonodavstvo u BiH predstavljaju propisi koji se donose i primjenjuju na nivou BiH,U RS, F BiH i Brčko Distriktu BiH.

• Zakoni kao izvori socijalnog prava mogu se razvrstati na :zakone BiH, zakone entiteta, zakone Brčko DBiH i zakone kantona u FBiH.

• Sadržinski radi se o zakonima koji uređuju opći ili posebne sisteme socijalno-pravnih odnosa.

Federacija BiH• Zakon o zdravstvenom osiguranju (Sl.novine FBiH» br.30/97; 7/02;

70/08,48/11 i 36/18)• Zakon o zdravstvenoj zaštiti («Sl.novine FBiH»br. 46/10 i 75/13)• Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva («Sl.novine FBiH»broj 37/12)• Zakon o pravima,obavezama i odgovornostima pacijenata («Sl.novine

FBiH»broj 40/10)• Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju («Sl.novine FBiH»broj 13/18)• Zakon o matičnoj evidenciji o osiguranicima,obveznicima uplate doprinosa i

korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja („Sl.novine FBiH“ broj 52/11)

• Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca Odbrambeno-oslobolilačkog rata („Sl.novine FBiH“,broj 41/13,90/17)

• Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica («Sl.novine F BiH» br.33/04, 56/05,70/07,9/10,90/17)

• Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanjai odlikovanja i članova njihovih porodica («Sl.novine F BiH» br.70/05,61/06,9/10,90/17)

• Zakon o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite («Sl.novine F BiH» broj 82/09)

• Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba(«Sl.novine FBiH»br.55/00,41/01,22/05,9/08)

• Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom („Službene novine FBiH“, broj: 36/99, 54/04, 39/06, 14/09, 45/16 i 40/18)

• Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji,osposobljavanju i zapošljavanju lica sa invaliditetom (»Sl.novine FBiH»broj 9/10);

Republika Srpska• Zakon o zdravstvenom osiguranјu (“Sl. glasnik RS”, br. 18/99, 51/01,

70/01, 51/03,17/08,1/09,106/09), • Zakon o zdravstvenoj zaštiti (“Sl. glasnik RS”, br. 106/09 i 44/15) • Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranјu("Sl. glasnik RS", br. 134/11,

82/13 i 103/15);• Zakon o ostvarivanju prava na starosnu penziju profesionalnih vojnih lica

(„Sl.glasnik RS”, br. 26/13 • Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošlјavanјu invalida ("Sl.glasnik

RS" br. 37/12 i 82/15),• Zakon o posredovanju u zapošlјavanјu i pravima za vrijeme

nezaposlenosti ("Sl. glasnik RS", br. 30/10 i 102/12), • Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca

odbrambeno- otadžbinskog rata RS("Sl.glasnik RS", br. 134/11, 09/12 i 40/12);

• Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata-prečišćeni tekst ("Sl.glasnik RS„, broj 24/10);

• Zakon o socijalnoj zaštiti (“Sl. glasnik RS”, br. 37/12 i 90/16), • Zakon o dječijoj zaštiti (“Sl. glasnik RS”, br. 114/17 i 122/18)

Brčko Distrikt BiH

• Zakon o zdravstvenom osiguranјu (“Sl. glasnik BDBiH”, br. 01/02, 07/02, 19/07, 02/08, 34/08),

• Zakon o zdravstvenoj zaštiti-prečiščeni tekst (“Sl. glasnik BDBiH”, broj 52/18),

• Zakon o dječijoj zaštiti (“Sl. glasnik BDBiH”, br. 51/11, 3/15, 21/18 i 4719),

• Zakon o zapošlјavanјu i pravima za vrijeme nezaposlenosti ("Sl. glasnik BDBiH", br. 33/04, 19/07, 25/08),

• Zakon o socijalnoj zaštiti („Sl.glasnik BDBiH”, br. 01/03, 04/04, 19/07, 02/08 i 21/18)

Autonomni izvori socijalnog prava

• Međusobno uvezani sa statusom nosilaca osiguranja:

• Pravne osobe/javne ustanove

• Statut i drugi opći akti

2.Međunarodni izvori-pristup

• Skup materijalno-pravnih i formalno-pravnih normi koje se donose na međunarodnom nivou;

• Segment nacionalnog prava koji se vezuje za izvore međunarodnog porijekla u pogledu:

a) sadržaja i

b) procesnih pravila koja se odnose na njihovo usvajanje i implementaciju.

Izvori socijalnog prava međunarodnog porijekla

1.Univerzalni i regionalni međunarodni izvori:-za BiH najznačajniji:a) konvencije i preporuke MOR-a,b) akti UN,c) primarni i sekundarni izvori prava

Evropske unije, ted) akti Vijeća Evrope,

2.Bilateralni i multilateralni međudržavni ugovorio socijalnom osiguranju

Međunarodno socijalno pravo( međunarodni ugovori, međunarodno običajno pravo, opći principi

međunarodnog prava, odluke i preporuke međ.organizacija)

• Univerzalno ( u pravilu označeno kao međunarodno pravo):• Konvencije i preporuke

MOR-a• Odgovarajući instrumenti

UN

Regionalno (teritorijalni domen važenja ograničava na određeni geopolitički prostor, posebno razvijeno u Evropi)-akti Vijeća Evrope (Evropska socijalna povelja...)-izvori pravnog sistema EU (primarni i sekundarni)

• Odnos nacionalnog i međunarodnog prava u pravilu se posmatra kroz prizmu dvije pravne škole: monizam-jedinstvenost međunarodnog i nacionalnog prava i dualizam-razdvojenostnacionalnog i međunarodnog prava.

• Dva osnovna pristupa:1. nivo teorije koji se svodi na kvalifikaciju

pravne vrednosti ova dva prava; i,2. nivo prakse koja podrazumijeva konkretan

odnos pravila nacionalnog i pravila međunarodnog prava u postupku primjene.

2.1.Nacionalno vs. međunarodno pravo

• Dualističko –monistička kontraverzapojavila se u periodu kada je međunarodno pravo osporavano.

• Obje koncepcije, svaka na svoj način doprinijele su afirmaciji međunarodnog prava.

• Polazište monističke teorije je da su nacionalno i međunarodno pravo dijelovi jednog jedinstvenog pravnog sistema.

• Oblici:a) primat međunarodnom pravu ili b) primat nacionalnom pravu.

• Obaveze nastaju potpisivanjem/ratifikacijom tj. stupanjem na pravnu snagu.

Monizam

• Dva odvojena pravna sistema;

• Obavezujući učinak - donošenjem provedbenog akta (transformacioni akt,izvršni, adoptivni);– Transformacijski akt (zakon o ratifikaciji međunarodnog

ugovora,ukaz...)– Izvršni-naredbodavni akt u pogledu primjene međunarodne norme;– Metod adopcije-opća nacionalna norma ili klauzula koja dozvoljava da

se u domaćem pravnom sistemu primjenjuje međunaodno pravo

• Čl.III /3.b.Ustava BiH :“..opća pravna načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka BiH i entiteta (suverenosti i jednakosti država, uvažavanje međusobnog suvereniteta, zabrana teritorijalne nepovredivosti i političke nezavisnosti, zabrana intervencionizma, mirno rješavanje odnosa ,suradnja država...).

Dualizam

• Teorija monizma ili teorija dualizma ne govore ništa o položaju međunarodnog prava u domaćem pravnom sistemu.

• Najvažnije: kada se međunarodno pravo uvede u domaći pravni sistem-kakav položaj to pravo ima u nacionalnom pravnom sistemu.

• Prema čl.V/3.d. Ustava BiH –Predsjedništvo BiH odlukom ratifikuje međunarodne ugovore, uz prethodnu saglasnost Parlamentarne Skupštine BiH.

Važno

• Primjena pravila međunarodnog prava regulirana je,u pravilu,nacionalnim pravim sistemom.

• Pravila nacionalnog prava regulišu dva pitanja:

a) opći odnos nacionalnog i međunarodnog prava, i

b) načine ili tehnike povezivanja nacionalnog i međunarodnog prava.

Primjena međunarodnog prava u nacionalnom pravu

Nema odredbi o mjestu (rangu ) međunarodnog prava u pravnom sistemu BiH.

Ustavni sud BiH (predmet broj U 5/09 od 25.09.2009.godine tač.28) :

„Ustav BiH ne sadrži bilo kakve odredbe koje definišu status međunarodnih ugovora u domaćem zakonu ali na osnovu činjenice da sam Ustav BiH inkorporira određene međunarodne ugovore kao dio Ustava BiH“ -međunarodno ugovorno pravo ima status viši od zakona, ali niži od Ustava.

Izuzetak: međunarodne konvencije koje su snagom ustavne norme dobile ustavni rang/EKLJP+15 međunarodnopravnih instrumenata u Aneksu I na Ustav BiH-isti ustavni rang kao i ostali dio Ustava.

Pravni sistem BiH i međunarodno pravo

2.2.Međunarodni pakt o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima

• Pravo na rad (član 6)• Pravo na pravedne i povoljne uvjete rada

(član 7)• Sindikalne slobode (član 8 )• Pravo na socijalnu sigurnost (član 9)• Pravo na zaštitu porodice (član 10)• Pravo na odgovarajući životni standard (član 11)• Pravo na najbolje fizičko i mentalno zdravlje (član 12)• Pravo na obrazovanje (član 13)• Pravo na sudjelovanje i korištenje pogodnosti koje nastaju

razvojem kulture i nauke-kulturna prava (član 15)

2.3.Međunarodni ugovori koje je zaključila Bosna i Hercegovina

•

1. Sporazum o socijalnom osiguranju izmedju BiH i Republike Austrije /»Sl.Glasnik BiH», br. 2/2001 – dodatak Medjunarodni ugovori/ i stupio na snagu 01.11.2001.godine.

• 2. Ugovor o socijalnom osiguranju izmedju BiH i Republike Hrvatske /»Sl.Glasnik BiH», br. 6/2001 – dodatak Medjunarodni ugovori/ i stupio na snagu 01.11.2001.godine.

• 3. Sporazum izmedju BiH i Savezne Republike Jugoslavije o socijalnom osiguranju, stupio na snagu 01.01.2004.godine.

• 4. Ugovor izmedju BiH i Republike Turske o socijalnom osiguranju /»Sl.Glasnik BiH», br. 16/2003 – dodatak Medjunarodni ugovori/, stupio je na snagu 01.09.2004.godine.

• 5. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonijeo socijalnom osiguranju /»Sl.Glasnik BiH», br. 1/2006 – dodatak Medjunarodni ugovori/, i stupio je na snagu 01.04. 2006.godine.

• 6. Sporazum o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije ("Službeni Glasnik BiH ", broj 8/07 - dodatak Međunarodni ugovori) - stupio na snagu 01.07.2008

• 7. Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Mađarskeo socijalnom osiguranju i socijalnoj sigurnosti ("Službeni Glasnik BiH" broj 12/08 - dodatak Međunarodni ugovori) - stupio na snagu 01.07.2009

• 8. Ugovor o scijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Belgije ("Službeni Glasnik BiH", broj 10/07 - dodatak Međunarodni ugovori) - stupio na snagu 01.06.2009.

2.4 Konvencija MOR-a broj 102 -konvencija o najnižim standardima socijalne sigurnosti iz 1952

• Najsveobuhvatnija konvencija MOR-a čija se rješenja mogu ostvariti samo na način propisan nacionalnim zakonodavstvom.

• Konvencijom utvrđene minimalne norme određenih davanja.

• Socijalna sigurnost u čvrstoj međusobnoj vezi sa ekonomskim i društvenim razvojem država članica MOR-a.

Konvencija broj 102-nastavak

• Konvencija predstavlja zbir osnovnih rizika,koji su prihvaćeni kao jezgro osiguranja u suvremenim državama,a potencionalni titulari su svi stanovnici jedne države.

• C.102 određuje tipskog korisnika socijane prestacije: porodica sa dvoje djece (za ovu ciljnu skupinu vezana su minimalna davanja kada nastupi osigurani slučaj).

Međunarodni socijalni standardi C.102

• zdravstvena zaštita,• naknade(davanja) za slučaj:

bolesti,nezaposlenosti, starosti, nesreće na poslu i profesionalnog oboljenja, materinstva,invalidnosti,smrti,

• porodične potpore, • zaštita materinstva,• zaštita u slučaju invalidnosti, • pomoć u slučaju smrti izdržavaoca porodice.

Važno

Među 65 Konvencija MOR-a koje su na snazi u BiH (mart 2020) je i Konvencija br.102.

BiH je preuzela obaveze vezane za dijelove: II-VI, te VIII-X.

Dio VI je neprimjenjljiv zbog ratifikacije Konvencije br.121 o davanjima za slučaj nesreće na poslu i profesionalnih bolesti (1964)

Važno-minimalne norme socijalne sigurnosti iz C.102 u BiH

II-zdravstvena zaštita

III-davanja za slučaj bolesti

IV- davanja za slučaj nezaposlenosti

V-davanja za starost

VI-davanja za slučaj nesreće na poslu i profesionalnih oboljenja

VIII-davanja za slučaj materinstva

IX-davanja za slučaj invalidnosti

X-davanja članovima porodice za slučaj smrti izdržavaoca porodice

Pitanja

Koji su uvjeti utvrđeni C 102 za njeno stupanje na snagu odnosno otkazivanje?

Naznačite ključni pojmovnik C 102.

Naznačite osigurane rizike utvrđene

C 102.

3.Regionalni međunarodni izvori socijalnog prava

Dva su osnovna dokumenta o ljudskimpravima na kojima se danas temelji VijećeEvrope: • Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i

• Evropska socijalna povelja.

3.1.Evropska socijalna povelja

• Evropska socijalna povelja je temeljni dokument Vijeća Evrope na području socijalnih prava.

• Oslonom na njenu preambulu, ova Povelja je pandan Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. godine.

• Evropska socijalna povelja potpisana je u Torinu 1961. godine, a stupila je na snagu 1965. godine. Povelja jamči ekonomska i socijalna prava u državama potpisnicama.

• Povelja iz 1961 sadrži 19 načela i socijalnih prava.

Revidirana Evropska socijalna povelja

• Godine 1996. usvojena je izmijenjena/revidirana Evropska socijalna povelja.

• Revidirana Evropska socijalna povelja se (popularno) smatra svojevrsnim “Socijalnim ustavom” Vijeća Evrope

• Revidirana Evropska socijalna povelja sadrži 31 načelo kojim se garantiraju socijalna prava,a stupila je na snagu 1999.godine.

Nova socijalna prava u Revidiranoj Evropskoj socijalnoj povelji

• Pravo na zaštitu u slučaju prestanka radnog odnosa;• Pravo na zaštitu potraživanja zaposlenih u slučaju

insolventnosti poslodavca;• Pravo na dostojanstvo na radu;• Pravo radnika sa porodičnim obavezama na jednakost u

tretmanu i mogućnostima;• Pravo na informiranje i konsultiranje u slučaju kolektivnog

otpuštanja;• Pravo radničkih predstavnika na olakšice na radu i na posebnu

zaštitu po osnovu obavljanja sindikalnih aktivnosti,• Pravo na stan,• Pravo na zaštitu od siromaštva i isključenosti u društvu.

Važno

• Bosna i Hercegovina je Evropsku socijalnu povelju ratificirala 7. oktobra 2008., a na snagu je stupila 1. decembra 2008.godine.(“Sl.glasnik BiH-međunarodni ugovori”,broj 8/08).

• Poveljom je ostavljena mogućnost državama da ulože rezerve, odnosno, ne ratificiraju pojedine članove Povelje.

• BiH stavila rezervu na 12 članova Povelje,i to:3,10,15,18-19,24-27,29-31

Evropska socijalna povelja i BiH

• Povelja se sastoji iz:

* uvoda (preambule);

* 31 –og člana kojima se uspostavljaju standardi iz oblasti ekonomskih i socijalnih ljudskih prava,te

* završnog dijela koji regulira obaveze izvještavanja i način praćenja primjene Povelje.

Važno

• Evropska socijalna povelja ostavlja određenu slobodu državama članica Vijeća Evrope da prilikom ratifikacije izaberu načela i socijalna prava koja će ih pravno obavezivati.

VažnoNačela kojima se garantiraju socijalna prava u Evropskoj socijalnoj povolji, moguće jesistematizirati:a) obavezujuća i neobavezujuća;b) obzirom na oblasti socijalne sigurnosti:zdravstvo,obrazovanje, stanovanje, socijalnazaštita, zapošljavanje i rad, zabrana isuzbijanje diskriminacije, prava u pogledukretanja radnika;c) obzirom na personalno djelovanje (pravaradnika, svog stanovništva, posebnih

kategorija stanovnika)

Međusobni odnos Evropske socijalne povelje i Revidirane Evropske socijalne povelje

• U slučaju sukoba ova dva međunarodna ugovora –rješenje u pravilima Bečke konvencije o ugovornom pravu iz 1968.godine (čl.30) koja sadrži pravilo o primjeni kasnijeg ugovora u istoj materiji.

Bosna i Hercegovina se shodno Dijelu III član 1 stav.1.tač.c) revidirane Evropske socijalne povelje

obavezala na primjenu slijedećih odredbi

• Član 1.-pravo na rad –u cijelosti

• Član 2.-pravo na pravične uvjete rada–u cijelosti

• Član 4.-pravo na pravičnu naknadu-stav 3.

• Član 5.-pravo na organizovanje-u cjelosti

• Član 6.-pravo na kolektivno pregovaranje-u cjelosti

• Član 7.-pravo djece i maladih na zaštitu-u cjelosti

• Član 8.-pravo zaposlenih žena na porodiljsku zaštitu –u cjelosti

• Član 9.-pravo na stručno usmjeravanje –u cijelosti

• Član 11.-pravo na zdravstvenu zaštitu–u cijelosti

• Član 12.-pravo na socijalnu zaštitu-stav 1. i 2.

• Član 13.-pravo na socijalnu i medicinsku pomoć-stav1,2,i 3.

• Član 14.-pravo na korištenje službi socijalne zaštite-u cjelosti

• Član 16.-pravo porodice na socijalnu, pravnu i ekonomosku zaštitu-u cjelosti

• Član 17.-pravo djece i mladih na socijalnu,pravnu i ekonomsu zaštitu –u cjelosti

• Član 20.-pravo na jednake mogućnosti i jednak tretman u pitanjima zapošljavanja i zanimanja bez diskriminacije na osnovu spola–u cijelosti

• Član 21.-pravo na informiranje i konsultiranje –u cijelosti• Član 22.-pravo na učešće u određivanju i unapređivanju uvjeta

rada i radnog okruženja-u cjelosti• Član 23.-pravo starih osoba na socijalnu zaštitu –u cijelosti• Član 28.-pravo predstavnika radnika na zaštitu u preduzeću i

dodjeljivanje adekvatnih sredstava-u cjelosti

Implementacija obaveza iz Evropske socijalne povelje

Dio III,član I:

Relevantne odredbe čl. 1-31 dijela II

Evropske socijalne povelje implementiraju se

putem:

• Zakona i propisa,

• Kolektivnih ugovora (sporazumi između organizacija radnika i poslodavaca)

• Kombinacija ova dva načina

• Drugi odgovarajući način

Devet temeljnih socijalnih prava

• Države koje vrše ratifikaciju Evropske socijalne povelje, imaju obavezu da izaberu najmanje šest od devet načela/socijalnih prava koja su proglašena temeljnim/osnovnim:

1. Pravo na rad (član 1)2. Pravo na organiziranje (član 5)3. Pravo na kolektivno pregovaranje(član 6)4. Pravo djece i mladih na zaštitu(član 7)5. Pravo na socijalnu zaštitu (član 12) st.1-26. Pravo na socijalnu i medicinsku pomoć (član 13),st.1-37. Pravo porodice na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu(član 16)8. Pravo radnika-migranata i njihovih porodica na zaštitu i pomoć

(član 19)9. Pravo na jednake mogućnosti i jednak tretman u pitanjima zapošljavanja

i zanimanja bez diskriminacije na osnovu spola(član 20)

Važno

• Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu u kontekstu osam temeljnih socijalnih prava.

• Nisu preuzete obaveze vezane za član 19: Pravo radnika-migranata i njihovih porodica na zaštitu i pomoć.

Zaštita socijalnih prava u okviru Evropske socijalne povelje zasniva se na

• Postupku ispitivanja izvještaja

• Postupku po kolektivnim žalbama

Važno

• BiH nije prihvatila postupak po kolektivnim žalbama

Izvještaji u odgovarajućim vremenskim periodima

• O prihvaćenim obavezama u pogledu primjene (stanje zakonodavstva i prakse-čl.21)

• O obavezama koje nisu prihvaćene-čl.22

Izvještaji država

• Na osnovu odluke Komiteta ministara iz 2006.godine izvještaji država o implenetaciji Evropske socijalne povelje podjeljeni su u četiri grupe:

• I-Zapošljavanje,obuka i jednake mogućnosti (Thematic Group 1 “Employment, training and equal opportunities”)

• II-Zdravlje,socijalna sigurnost i socijalna zaštita(Thematic Group 2 “Health, social security and social protection”)

• III-Prava na radu (Thematic Group 3 “Labour rights”)• IV-Djeca,porodice,migranti (Thematic Group 4 “Children,

families, migrants”)• Države podnose godišnje izvještaje u vezi sa jednom od

tematskih grupa,tako da se svaki segment ESP izvještava jednom u četiri godine.

Važno

• Izvještaji se dostavljaju Generalnom sekretaru Vijeća Evrope;

• Izvještaji se dostavljaju /proslijeđuju i relevantnim organizacijama poslodavaca i sindikata (imaju mogućnost dostavljanja komentara na izvještaj);

• Generalni sekretar dostavlja nacionalne izvještaje i reprezentativnim međunarodnim nevladinim organizacijama koje imaju konsultativni status u Vijeću Evrope.

Ispitivanje izvještaja

• Nadležnost Evropskog komiteta za socijalna prava (15 članova koje bira Ministarski komitet).

• Po okončanju ispitivanja nacionalnog izvještaja odnosno komentara-EKSP priprema izvještaj u kome naznačava svoje zaključke.

• U radu EKSP učestvuje i predstavnik MOR-a bez prava glasa,odnosno sa konsultatntskim pravima.

• Zadatak Evropskoga odbora za socijalna prava je ocjenjivanje usklađenosti nacionalnog zakonodavstva i prakse s ES.

• U odnosu na nacionalne izvještaje Odbor donosi "zaključke", dok u odnosu na kolektivne žalbe donosi "odluke".

Nadzor nad primjenom ESP u BiH

• Do sada BiH je podnijela 5 izvještaja o primjene revidirane Evropske socijalne povelje:

• Prvi izvještaj (Grupa IV) referentni period 01/01/2007-2009-zaključci 2011;

• Drugi izvještaj(Grupa I) referentni period 01/01/2007-2010-zaključci 2012

• Treći izvještaj(Grupa II) referentni period 01/12/2008-2011-zaključci 2013

• Četvrti izvještaj(Grupa III) referentni period 01/01/2009-31/12/2012-zaključci 2014

Postupak po kolektivnim žalbama

• Postupak na osnovu kolektivnih žalbi, inspirisan odgovarajućim postupkom u okviru MOR-a, i u cilju podizanja nivoa zaštite socijalnih prava sadržanih u Povelji, predviđen je na osnovu Dodatnog protokola uz ESP iz 1995. godine (koji je stupio na snagu 1998. god.), čije su odgovarajuće odredbe našle mjesto u revidiranoj ESP (član D).

• Jedan od osnovnih ciljeva Dodatnog protokola, odnosno inaugurisanja sistema kolektivnih žalbi, jeste jačanje uloge socijalnih partnera –menadžmenta i rada, kao i odgovarajuće učešće nevladinih organizacija, u postupku zašite prava utvrđenih ESP.

• Slabost kontrolnog mehanizma zasnovanog na ispitivanju izveštaja ogleda se u neučešću socijalnih partnera, s jedne, i u dugom trajanju postupka kontrole, s druge strane.

Postupak po kolektivnim žalbama

• Aktivnu procesnu legitimaciju imaju međunarodne organizacije poslodavaca (UNICE, IOE) i sindikata (ETUC), kao i odgovarajuće međunarodne nevladine organizacije koje imaju savjetodavni status u okviru Vijeća Evrope (i koje se nalaze na posebnoj listi Vladinog

komiteta), kao i reprezentativne nacionalne organizacije poslodavaca i sindikata, u okviru (sudske) nadležnosti države ugovornice protiv koje je podneta kolektivna žalba (čl. 1 Protokola, odnosno član D revidirane ESP), te nacionalne nevladine organizacije u zemljama koje su posebno pristale na takvo rešenje.

• Žalba se dostavlja na posebnom formularu u pisanom obliku, na engleskom ili francuskom jezikuGeneralnom sekretaru, koji potvrđuje njen prijem, obaveštava državu ugovornicu protiv koje je žalba podnijeta, i prosleđuje žalbu Evropskom komitetu za socijalna prava/Komitetu nezavisnih eksperata(čl. 5).

• Na zahtev Komiteta od podnosioca žalbe i/ili države ugovornice može da se zahtjeva dostavljanje pismenih obavještenja i razjašnjenja (npr. o tome da li podnosilac žalbe ima svojstvo reprezentativnosti u nacionalnim

okvirima) od značaja za dopuštenost (prihvatljivost) žalbe (čl. 6).

Postupak po kolektivnim žalbama

Ako Komitet utvrdi da su ispunjeni uvjeti za dopuštenost (prihvatljivost) žalbe, o tome, posredstvom Generalnog sekretara, obavještava državu ugovornicu Povelje i podnosioca žalbe, ostavljajući im rok u kome mogu da dostave svoje pismena obavještenja i razjašnjenja, odnosno komentare (čl. 7, st. 1. Protokola).

Komitet odlučuje na osnovu pristiglih objašnjenja, informacija ili primjedbi koje su blagovremeno podnele stranke(Komitet može pozvati predstavnike stranaka u sporu na usmenu raspravu (član 7, st. 4), koja, ako to Komitet odluči, može da bude i javna rasprava).

Postupak po kolektivnim žalbama

• Komitet donosi odluku o meritumu žalbe, odnosno sastavlja svoj izveštaj sa zaključcima o tome da li država ugovornica na zadovoljavajući način primenjuje odredbu Povelje na koju se odnosi žalba, odnosno da li je prekršila svoju obavezu iz Povelje (čl. 8, st. 1).

• Svoj izveštaj Komitet dostavlja Komitetu ministara, a prosljeđuje kopiju izveštaja i državi ugovornici u pitanju i podnosiocu žalbe (čl. 8, st.1, al 2. Protokola).

• Izveštaj se dostavlja i Parlamentarnoj skupštini i objavljuje u isto vreme kad i rezolucija Komiteta ministara (čl. 8, st. 2).

Pitanja

• Koji su aspekti socijalne kohezije u Evropskoj socijalnoj povelji?