profesionalna selekcija1
DESCRIPTION
čkkljkgjgjTRANSCRIPT
Profesionalna selekcija(seminarski rad)
15.01.2012., Novi Sad
Studenti: Marija Ignjatović 355/10 Prof. Dr Vesna Gojković Kristina Jevtić 55/10 Asistent Jelena Dostanić
Izbor posla: Koordinator dugoročnih razmena studenata
OPIS POSLA:
Koordinator/ka dugoročnih razmena studenata je osoba koja se bavi promocijom
programa dugoročnih razmena, a takođe asistira studentima prilikom njihovog
prijavljivanja na neki od programa dugoročne razmene, te komunicira sa
međunarodnim partnerima.
Upravljanje i korišćenje mail naloga za svrhu dugoročnih razmena, zadužen/a je za
proveru mailova, odgovaranje na iste, slanje i obaveštenja. Komunikacija sa
studentima je obavezna uz pružanje informacija o načinima prijave i ispunjenju uslova
za odlazak na razmenu putem maila, telefona ili pak uživo. Takođe, njena ili njegova
uloga jeste i pružanje pomoći studentima prilikom prijavljivanja.
Administrativna obrada prijava obuhvata prijem, slanje, komunikaciju sa
partnerima, studentima, kreiranje ugovora, studentsko osiguranje i sl.
Aktivno praćenje razvoja studenata u dodeljenjim školskim i vanškolskim
aktivnostima.
Priprema i realizacija pripremnih radionica za studente koji odlaze na dugoročne
programe u inostranstvo.
KRITERIJUMI I POTREBNE VEŠTINE:
Neophodno: je znanje engleskog jezika, rad na računaru (MS office, internet),
minimum SSS.
Poželjno: je da je kandidat/kinja koji/a ima iskustvo učešća u nekom od volonterskih
pojekata.
- Timski duh i spremnost na rad u internacionalnom okruženju.
- Odgovornost u radu, komunikativnost, spremnost na izazove.
- “Radno vreme” je fleksibilno, ali se procenjuje angažman na oko 8-10 sati nedeljno
(postoji mogućnost rada od kuće u nekim slučajevima).
- Učestvovanje na međunarodnom treningu za koordinatore dugoročnih razmena koje
će se u međuvremenu organizovati.
MERNI INSTRUMENTI UPOTREBLJENI U SELEKCIJI:
● Test sposobnosti ( KOG 3)
● Test osobina ličnosti (KON 6)
● Test engleskog jezika
Predstavljanje kandidata
Na testu sposobnosti, oba kandidata su pokazala visoko razvijenu inteligenciju. To
nam govori da postoje ujednačena postignuća na pojedinačnim testovima.
IT1- test brzine (predstavlja procenu perceptivnih sposobnosti identifikacije i
diskriminacije).
AL4- procena sposobnosti verbalnog razumevanja (identifikacija denutativnog
značenja verbalnih simbola).
S1- test snage (predstavlja procenu sposobnosti vizuealne spacijalizacije).
Na osnovu testa možemo zaključiti da se oba kandidata odlično snalaze u situacijama
koje zahtevaju kognitivno angažovanje kao što su percepcija i distinkcija detalja, ali i
u vrlo složenim problemskim situacijama. Imaju vrlo razvijene kognitivne potencijale.
Kandidat A- IQ 120
Kandidat B- IQ 123
Razlika izmedju ova dva kandidata se ogleda u tome da je kod kandidata B IT1
vrednost izraženija u odnosu na druge dve vrednosti, dok kod kandidata A nema
značajne razlike u izraženosti ovih vrednosti. Na osnovu toga možemo zaključiti da je
sposobnost uviđanja i raspoznavanja poželjnih stvari dominantnija kod kandidata B.
Međutim, da li će se taj potencijal u potpunosti iskoristiti zavisi i od njeni ličnih
osobina o kojima će biti reč.
Na testu ličnosti se već javljaju vidne razlike izmedju ova dva kandidata.
Kandidat A
70
60
50
40
30
20
10
IT AL S
KOG 3
80 80
70 70
60 60
50 50
40 40
30 30
20 20
10 10
EPS HI ALF SIG DEL ETA
KON 6
Na osnovu dobijenih rezultata, zaključujemo da je osoba umereno ekstrovertna, a to
nam govori da je energična, otvorena ka ljudima, izazovima. Takođe, lako uspostavlja
kontakt sa drugima, orijentisana je na sadašnjost, u granicama normale je dinamična,
ali i dovoljno uporna u ostvarivanju ciljeva. Uzimajući u obzir zahteve posla, ovo su
poželjne osobine jer ukazuju da je osoba spremna za timski rad, a ujedno i prihvatanje
odgovornosti. U određenim situacijama psihološke napetosti ima dispozicije da
reaguje organizmom, u smislu odbrane od anksioznosti tako što je pretvara u telesni
problem. Ima dozu umerene agresivnosti, tj.asertivnosti, tako da je neće dovesti do
sukoba sa okolinom. Reaguje primarnom agresijom, tj. u slučaju da je dirktno
ugrožena i za cilj ima odbranu. Međutim, vrednosti na HI i ALFA su približno
jednake, pa se ne može sa sigurnošću utvrditi način njenog reagovanja u
problematičnim situacijama. U većini slučajeva zavisiće od trenutka i jačine
stimulusa. Postoje naznake moralnosti i socijalnih oblika ponašnja, što je svakako
neophodno.
Kandidat B
70
60
50
40
30
20
10
IT AL S
KOG 3
80 80
70 70
60 60
50 50
40 40
30 30
20 20
10 10
EPS HI ALF SIG DEL ETA
KON 6
Postoji veća doza ekstrovertnosti u odnosu na prvog kandidata zbog čega je osoba
više okrenuta ka uzbudjenjima i stalnom pokretu, što nas može navesti da zaključimo
da postoji mogućnost manje istrajnosti prilikom obavljanja dugoročnih zadataka. Ali,
istovremeno njena okrenutost socijalnim odnosima i potrebi za inovativnošću je
svakako neophodna kada je u pitanju rad sa ljudima. Izraženija je sklonost
reagovanja organizmom, što uglavnom predstavlja prepreku za ispunjavanje radnih
obaveza i svakako nije poželjno. Nema naznaka asertivnosti, što govori o njenoj
sklonosti da lako prihvata tuđa mišljenja u cilju zadovoljenja svoje afilijativne
potreba.
Test znanja stranog jezika
Oba kandidata su položila test znanja engleskog jezika, sa naznakom na veći procenat
osvojenih poena kod kandidata A, što će potvrditi njegovu kompetentnost za
obavljanje dužnosti.
Izbor kandidata
Polazeći od toga da oba kandidata zadovoljavaju kriterijume o SSS, posedovanju
odgovarajućih veština rada na računaru, sagledani su rezultati primenjenih testova.
Imajući u vidu da ovaj posao zahteva osobu spremnu na dinamičan, odgovoran i
timski rad, kao i prihvatanja fleksibinlong načina ponašanja, naš predlog je kandidad
A. Ovaj kandidat poseduje osobine koje u većoj meri zadovoljavaju zahteve posla iz
razloga što je pored otvorenosti ka novim iskustvima jednako odlučan i istrajan u
obavljanju poslovnih aktivnosti. Spreman je na prihvatanje odgovornosti u smislu
angažovanja za druge. Bitna stvar svakako jeste način reagovanja na stresne situacije.
Kod kandidata B je jako izražena sklonost ka reagovanju organizmom, što vremenom
može voditi ka tome da se posao ne obavlja kako treba i stvaranju tenzije u okruženju.
Isto tako, da se zaključiti da će se u većini slučajeva ponašati u skladu sa
očekivanjima drugih kako bi se identifikovao sa grupom, što ga ne bi činilo pogodnim
za vođu tima. Kanditad A uspešnije vlada odabirom načina reagovanja u stresnim
sitacijama, a balans koji pravi između svoje potrebe za društvom i ispunjavanja
poslovnih obaveza, čini ga pogodnijim za ovaj posao.