profesionalni razvoj na nivou škole i vrtića, priručnik

Profesionalni razvoj na nivou škole/vrtićapriručnik za škole/vrtiće

Podgorica, 2013.

Crna GoraZavod za školstvo

Zavod za školstvoOdsjek za kontinuirani profesionalni razvoj

Profesionalni razvoj na nivou škole/vrtićapriručnik za škole/vrtiće(drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje)

Autorke prvog izdanja:dr Dušanka Popović, Zavod za školstvomr Ljiljana Subotić, Zavod za školstvoNataša Gazivoda, Zavod za školstvodr Lidija Stefanović Kaljaj, Zavod za školstvoBorka Ćevriz, OŠ „M. M. Burzan“Nataša Vujinović, OŠ „Vladimir Nazor“Mirjana Đukanović, OŠ „Ratko Žarić“

Za drugo izdanje Priručnik dopunile i izmijenile:dr Dušanka Popović, Zavod za školstvomr Ljiljana Subotić, Zavod za školstvoNataša Gazivoda, Zavod za školstvo

Autorke cjeline Razvojne faze u karijeri nastavnika (od početnika do eksperta):dr Dušanka Popović, Zavod za školstvomr Ljiljana Subotić, Zavod za školstvoAleksandra Vešović Ivanović, Zavod za školstvoVesna Dimitrijević, JPU „Ljubica V. Jovanović-Maše“ BudvaJadranka Radunović, Centar za stručno obrazovanjemr Vesna Stojanović, OŠ „Radojica Perović“Ljiljana Adžić, OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“Dragana Janković, OŠ „Vuk Karadžić“

Potrebama predškolske ustanove Priručnuk prilagodili:Pero Vuksanović, Zavod za školstvoFran Vuljaj, Zavod za školstvoVesna Dimitrijević, JPU „Ljubica V. Jovanović-Maše“ Nevenka Kruščić, JPU „Jevrosima Rabrenović-Jevra“ Izdavač: Zavod za školstvo i Britanski savjetUrednik: Pavle GoranovićDizajn i tehnička obrada: MASgroup Štampa: BirokontoTiraž: 1000

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna biblioteka Crne Gore, CetinjeISBN: 978-9940-24-044-8COBISS-CG.ID: 22163216

Podgorica, mart 2013.

Poštovane koleginice i kolege, uvažene čitateljke i čitaoci!

Model profesionalnog razvoja na niovu škole/vrtića nastao je kao dio sistema profesionalnog razvoja nastavnika, u okviru projekta reforme obrazovanja u Crnoj Gori. Sa uvođenjem ovog modela počelo se školske 2008/09. u A, B i C grupe osnovnih škola uključenih u reformu, a zatim u D i E grupe škola, predškolske ustanove i gimnazije školske 2009/10. godine. U srednje stručne škole i resurs centre, u saradnji sa Centrom za stručno obrazovanje, model je uveden 2011. godine.

Uvođenju modela prethodila je obuka direktora predškolskih ustanova, škola i resurs centara, koordinatora i timova za profesionalni razvoj, kao i izrada priručnika za njegovu implementaciju. Savjetnici Odsjeka za KPR imenovani su za koordinatore za profesionalni razvoj za određeni broj škola, vrtića i resus centara na nacionalnom nivou. Svake godine organizuju se regionalna savjetovanja i sastanci sa koordinatorima za profesionalni razvoj na nivou škole (PRNŠ) i profesionalni razvoj na nivou vrtića (PRNV). Istraživanja i analize1 koje je Odsjek za KPR realizovao pokazuju da je ovaj model u vaspitno-obrazovnim ustanovama prihvaćen, što daje podstrek za njegovo stalno unapređivanje i razvijanje.

Kako bi se ovaj model, ali i sistem profesionalnog razvoja nastavnika kao cjelina unapređivao i razvijao, neophodno je pratiti savremena dešavanja u ovoj oblasti u regionu i šire. Rezultat takvih aktivnosti Odsjeka za KPR jeste unaprijeđeni i izmijenjeni priručnik za PRNŠ i PRNV. Prepoznajući značaj postojanja određenog okvira kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika na osnovu kojeg će nastavnici pronalaziti svoju trenutnu poziciju u odnosu na razvojne faze u profesionalnoj karijeri, te prepoznati potrebe i mogućnosti za dalje profesionalno napredovanje, prihvatili smo inicijativu Britanskog savjeta da Okvir za profesionalni razvoj nastavnika engleskog jezika2 prilagodimo svim nastavnicima i tako im obezbijedimo dodatnu alatku za planiranje i uspješnu realizaciju ličnog profesionalnog razvoja. Prethodno pomenuti Okvir Britanskog savjeta prihvaćen je kao zvanični dokument za razvoj nastavnika engleskog jezika u Crnoj Gori.

S obzirom na to da smo kroz implementaciju modela i sami uočavali određene nedostatke, te vršili korekcije, smatrali smo da je potrebno uraditi novo, unaprijeđeno i dopunjeno izdanje Priručnika za profesionalni razvoj nastavnika na nivou vaspitno-obrazovne ustanove. Poglavlje 1.4. nastalo je prilagođavanjem Okvira za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika engleskog jezika Britanskog savjeta, a rad na adaptaciji ovog dokumenta i njegovo prilagođavanje potrebama svih nastavnika u Crnoj Gori podržao je Britanski savjet, kancelarija u Podgorici. Britanski savjet je, takođe, omogućio i štampanje i objavljivanje drugog, unaprijeđenog i dopunjenog izdanja ovog Priručnika. Takođe, publikacije Britanskog

1 Subotić, Lj.; Grbović, S. (2012): Evaluacija sistema profesionalnog razvoja na nivou škole (2008–2011), u: Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori, br. 9, Zavod za školstvo; Luteršek, N.; Gazivoda, N. (2012): Analiza PRNŠ/PRNV-a na osnovu izvještaja Odsjeka za utvrđivanje kvaliteta, u: Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori, br. 10, Zavod za školstvo.

2 Handbook for the Continuing Professional Development (CPD) Framework for Teachers of English, (c) British Council, 2010

savjeta koje prate pomenuti Okvir, korišćene su za inoviranje pojedinih segmenata ličnog plana profesionalnog razvoja i profesionalnog portfolija3.

Prvu verziju Priručnika u kojem je predstavljen model profesionalnog razvoja na nivou škole, uradile su članice Radne grupe Zavoda za školstvo formirane u okviru Projekta Razvoj sistema profesionalnog razvoja nastavnika, realizovanog u okviru Projekta reforme obrazovanja u Crnoj Gori (2005-2009).

U osmišljavanju koncepta profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove, kao i u njegovoj primjeni imali smo podršku škola i vrtća u kojima smo realizovali pilot projekat, a posebno njihovih koodinatora za profesionalni razvoj. Na tome smo im posebno zahvalni.

Konačna verzija Priručnika urađena je nakon pilotiranja PRNŠ/V modela u tim školama i predškolskim ustanovama: OŠ „Štampar Makarije“ Podgorica, OŠ „Ratko Žarić“ Nikšić, OŠ „Dušan Korać“ Bijelo Polje, OŠ „Milorad Musa Burzan“ Podgorica, OŠ „Orjenski bataljon“ Bijela, OŠ „29. novembar“ Dinoša, SMŠ „Mladost“ Tivat, JPU „Ljubica V. Jovanović-Maše“ Budva, JPU „Jevrosima Rabrenović-Jevra“ Mojkovac, JPU „Đina Vrbica“ Podgorica i JPU „Dragan Kovačević“ Nikšić.

Priručnik je namijenjen školama, predškolskim ustanovama i resus centrima (nastavnicima, pedagoško-psihološkoj službi i upravi) za primjenu modela profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove. Takođe, i svim zainteresovanim stranama u vaspitno-obrazovnoj ustanovi i van nje koje mogu da utiču na proces i da ga podrže.

Nadamo se da će primjena profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove pozitivno uticati na unapređenje cjelokupnog rada u njoj, odnosno njenog krajnjeg cilja – kvaliteta učenja i razvoja učenika/djece.

dr Dušanka Popović, voditeljka Odsjeka za KPRmr Ljiljana Subotić, samostalna savjetnica

3 Lifelong learning portfolio for teachers of English, Teaching English, British Council, 2012.

SADRŽAJ

1. O profesionalnom razvoju 61.1. Šta je profesionalni razvoj? 61.2. Zašto je važan profesionalni razvoj? 81.3. PRNŠ/V u sistemu profesionalnog razvoja i u obrazovnom sistemu 101.4. Razvojne faze u karijeri nastavnika – od početnika do eksperta 101.5. Rukovođenje profesionalnim razvojem nastavnika 132. Kako se odvija proces PRNŠ/V-a 142.1. Učesnici u procesu 142.2. Plan profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove 152.3. Lični plan profesionalnog razvoja (LPPR) 162.4. Portfolio o profesionalnom razvoju 172.4.1. Sadržaj portfolija o profesionalnom razvoju 182.5. Aktivnosti PRNŠ/V-a 203. Evaluacija PRNŠ/V-a 244. Praćenje i podrška PRNŠ/V-a od strane Zavoda za školstvo 255. Pojmovnik 266. Literatura 277. Prilozi 297.1. Razvojne faze u karijeri nastavnika 307.2. Standardi nastavne prakse/vaspitno-obrazovnog rada 427.3. Rukovođenje profesionalnim razvojem nastavnika 487.4. Formular za izradu plana PRNŠ/V-a (primjer plana) 547.5. Formular za lični plan profesionalnog razvoja (primjer plana) 557.6. Plan praćenja i osvrt na realizaciju LPPR-a 567.7. Upitnik za samovrednovanje rada nastavnika 577.8. Upitnik za samovrednovanje rada vaspitača 607.9. Instrument za evaluaciju profesionalnog razvoja na nivou škole 637.10. Instrument za evaluaciju profesionalnog razvoja na nivou predškolske ustanove 667.11. Izvještaj o samoevaluaciji profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove 697.12. Šematski prikaz modela PRNŠ/V 70

6

O profesionalnom razvoju

1.1. Šta je profesionalni razvoj?

Profesionalni razvoj nastavnika1, u osnovi, jeste proces unapređivanja vještina i kompetencija nastavnika sa ciljem unapređenja kvaliteta nastave/vaspitno-obrazovnog rada2, kao i učenja/razvoja i postignuća učenika/djece. Osim seminara koji se nude eksterno, značajan dio profesionalnog razvoja pojedinca odvija se u vaspitno-obrazovnoj ustanovi. To znači da se profesionalni razvoj ne može svesti na povremene seminare i profesionalna okupljanja. Profesionalni razvoj jeste dugoročan integrativni proces tokom kojeg se, kroz učenje, praktičan rad i istraživačku djelatnost, razvijaju i unapređuju znanja, vještine i sposobnosti pojedinca. Prolazeći kroz ovaj proces, nastavnik postaje praktičar koji promišlja i u skladu sa svojim potrebama i potrebama vaspitno-obrazovne ustanove postavlja ciljeve vlastitog profesionalnog razvoja.

Cilj prethodno navedenog jeste nastavnik koji uspješno pomaže i podržava proces učenja učenika, tj. vaspitač koji uspješno pomaže i podržava proces vaspitno-obrazovnog rada usmjerenog na dijete. To znači da i on sam treba da postane uspješan učenik – da bude odgovoran za odluke koje se tiču sopstvenog procesa učenja i sposoban da osmisli lične strategije učenja koje su u direktnoj vezi sa razvojnim potrebama cijele vaspitno-obrazovne ustanove. Da bi organizovali savremen i kvalitetan nastavni proces, nastavnici treba da poznaju najnovija stručna i metodička dostignuća, kao i dostignuća iz oblasti tehnologije.

Da bi profesionalni razvoj odista bio kontinuirani proces, on se mora odvijati i u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, kroz različite vidove planiranog prenošenja i razmjene znanja na nivou jedne ili više škola/vrtića/resurs centara.

Preduslovi za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika:

� Obrazovni sistem koji omogućava i podržava profesionalni razvoj � Profesionalna i lična autonomija � Ispoljavanje kreativnosti i inicijative u implementaciji promjena � Nastava usmjerena na dijete/učenika � Timski rad prilikom planiranja, pripreme, realizacije i analize nastavnog procesa � Saradnja sa roditeljima i lokalnom zajednicom � Stalna procjena i samoprocjena sopstvenog rada � Napredovanje u profesiji koje je stimulisano na različite načine

Profesionalni razvoj je rezultat međudejstva obuke i iskustva, tako da uključuje:

� formalno iskustvo (bazično obrazovanje, seminare, mentorstvo, radionice, profesionalna okupljanja),

� neformalno iskustvo (praćenje stručne literature, interneta, emisija posvećenih obrazovnim pitanjima),

� samoevaluaciju i istraživanje obrazovno-vaspitne prakse.

1 Termin nastavnik odnosi se na sva lica koja obavljaju obrazovno-vaspitni rad: nastavnici, vaspitači, stručni saradnici, saradnici u nastavi i drugi izvođači obrazovno-vaspitnog rada, u skladu sa zakonom (Opšti zakon o vaspitanju i obrazovanju, čl. 10), kao i nastavnici, stručni saradnici, saradnici u nastavi, nastavnici praktičnog obrazovanja i isntruktori praktičnog obrazovanja (Zakon o stručnom obrazovanju, čl. 100).

2 Vaspitno-obrazovni rad je proces koji se odvija u vrtiću, kao što se nastava odvija u školi.

1. O profesionalnom razvoju

7 Profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića


Kraft navodi deset principa uspješnog profesionalnog razvoja nastavnika koje povezuje s unapređivanjem škole u cjelini3:

� Pojedincima je teško napredovati u vaspitno-obrazovnoj ustanovi u kojoj se ništa ne mijenja.

� Vaspitno-obrazovne ustanove ne mogu se mijenjati bez promjene onoga što rade nastavnici.

� Ako nastavnici profesionalno napreduju samo individualno, vjerovatno neće biti u stanju da promijene svoju ustanovu.

� Ponekad, kad se ustanove mijenjaju, nastavnici se ne mijenjaju zajedno s njima. � Organizacija koja uči sastoji se od pojedinaca koji uporedo sa izvršavanjem svojih osnovnih poslova i obaveza, imaju mogućnost da uče.

� Profesionalni razvoj nastavnika je kontinuiran proces koji počinje prvim, a završava se zadnjim danom njihove profesionalne karijere. To je učenje tokom čitavog života.

� Usvajanje novih informacija i uspješno sučeljavanje s novim situacijama od centralnog je značaja za učenje tokom čitavog života.

� Promjene su proces, a ne događaj. � Svaki pojedinac je nosilac promjena. � Teorije promjena i teorije obrazovanja potrebne su jedne drugima.

3 Craft, 2000, str. 47

Tradicionalno shvatanje Savremeno shvatanje

Profesionalni razvoj baziran je na transmisionom modelu.

Profesionalni razvoj bazira se na modelu konstrukcije znanja.

Sprovodi se kroz povremene aktivnosti. To je kontinuiran, dugoročan proces.

Podrazumijeva povremenu podršku i praćenje primjene stečenih znanja.

Podrazumijeva kontinuiranu sistematsku podršku i praćenje.

Profesionalni razvoj nije u skladu sa potrebama svakodnevne prakse.

Profesionalni razvoj je usklađen sa potrebama svakodnevne prakse.

Profesionalni razvoj nastavnika se ne shvata kao dio procesa obrazovne reforme.

Profesionalni razvoj je povezan sa obrazovnom reformom.

Nastavnici su interpretatori tuđih istraživanja i teorija.

Nastavnici su refleksivni praktičari i istraživači.

Kontekst u kojem se znanja implementiraju rijetko se uzima u obzir.

Važan je kontekst u kome će se znanja implementirati.

Tabela 1: Razlike između tradicionalnog i savremenog shvatanja profesionalnog razvoja nastavnika mogu se prikazati na sljedeći način (E.Villegas-Reimers, 2001):

8


Biti uspješan u obavljanju bilo koje profesije gotovo je nemoguće bez kontinuiranog profesionalnog razvoja koji se može sagledati u kontekstu koncepcije doživotnog učenja. Ako želimo da naši nastavnici uspješno pomažu i podržavaju proces učenja učenika i razvoj djece u vaspitno-obrazovnoj ustanovi4, onda i oni sami treba da budu uspješni učenici. Ako su naše škole i vrtići organizacije u kojima se uči, onda i one same moraju biti organizacije koje uče5.

Kao organizacija koja uči, vaspitno-obrazovna ustanova treba sama da prati i evaluira svoj rad, te da ga na osnovu toga unapređuje. Takva vaspitno-obrazovna ustanova treba da ima: jasan i zajednički etos, timsku strukturu koja zamjenjuju hijerarijsku strukturu, rukovodeći kadar osposobljen za rukovođenje i uključivanje drugih u proces rukovođenja, kulturu saradnje i razmjene iskustava, mogućnost podučavanja i mentorisanja kolega i mogućnost da se prenosi i stvara znanje 6.

U vaspitno-obrazovnoj ustanovi koja uči: � u centru svega su djeca/učenici i njihovo napedovanje/učenje, � nastavnici su podstaknuti da i sami budu oni koji uče, � nastavnici se podstiču da sarađuju i uče jedni od drugih, � vapitno-obrazovna ustanova (svi oni koji čine ustanovu) uče kako da napreduju, � direktor je vodeći učenik 7.

1.2. Zašto je važan profesionalni razvoj?

Profesionalni razvoj nastavnika omogućava kontinuirano sticanje, proširivanje i produbljivanje znanja, razvijanje vještina i sposobnosti koje su relevantne za uspješnost nastavnih i vannastavnih aktivnosti učenika i vaspitno-obrazovnih aktivnosti djece u vrtiću.

Isto tako, pruža mogućnost sticanja znanja i vještina kojima se obezbjeđuje kvalitetna i uspješna saradnja sa kolegama i upravom vaspitno-obrazovne ustanove, kao i kvalitetan odnos sa roditeljima i lokalnom zajednicom. Takođe, omogućava pripremu za prihvatanje sistemskih promjena, njihovu uspješnu primjenu i aktivno učešće i inicijativnost u sprovođenju reforme.

4 Pod nazivom vaspitno-obrazovne ustanove podrazumijevamo vrtiće, osnovne škole, sve srednje škole i resurs centre.

5 Senge, P. (1990): Organizacije koje uče su one organizacije u kojima ljudi stalno šire svoje kapacitete kako bi ostvarili rezultate koje zaista žele, u kojima se novi i ekspanizivni oblici mišljenja podržavaju, gdje je kolektivna ambicija slobodna i gdje ljudi stalno uče kako da uče zajedno.

6 Hargreaves, D. (1995) 7 Holly, P & Southworth, G. (1989)



Slika 1 Povezanost i međuzavisnost segmenata sistema profesionalnog razvoja nastavnika

� nacionalna obrazovna politika � samoevaluacija škole/vrtića � eksterna evaluacija � evaluacija profesionalnog

razvoja na nivou škole/vrtića � nacionalni sistem procjene � uspješnosti rada nastavnika � istraživanja obrazovne prakse

procjena potreba

� sakupljanje i razmatranje informacija o mogućnostima profesionalnog razvoja na nacionalnom nivou

� korišćenje stručne literature i drugih izvora � pružanje savjeta i podrške � učešće u radu fokus grupa � učešće u radu okruglog stola � učešće i realizacija seminara � realizacija otvorenih (oglednih i uglednih)

časova/aktivnosti � sprovođenje akcionih istraživanja � učešće u radu stručnih foruma � pružanje podrške nastavniku pripravniku (mentorstvo) � podržavanje individualnog učenja1 � saradničko učenje � učešće u danima profesionalnog razvoja

u školi/vrtiću � vođenje dokumentacije o profesionalnom razvoju

1 Termin koji se koristi u literaruri na engleskom jeziku je – coaching

aktivnosti profesionalnog razvoja na nivou škole/vrtića

planovi � plan profesionalnog razvoja na nivou škole/vrtića

(PPRNŠ) � lični plan profesionalnog razvoja (LPPR)

programi stručnog usavršavanja

katalog programa stručnog usavršavanja

naručeni

� MPN � ZZŠ

ponuđeni

� fakulteti � NVO � pojedinci

� seminari � konferencije � simpozijumi

oblici stručnog

usavršavanja � koordinator za profesionalni razvoj � tim za profesionalni razvoj

profesionalni razvoj na nivou škole (PRNŠ/V)

Profesionalni portfolio (diplome, sertifikati, potvrde, primjeri dobre prakse...)

� odvija se periodično � u procesu učestvuju nastavnik i

direktor škole � rezultati procjene koriste se u procesu

sticanja viših zvanja i za izradu plana profesionalnog razvoja za naredni period

procjena uspješnosti rada nastavnika

zvanja nastavnika

sistem viših zvanja � nastavnik mentor � nastavnik savjetnik � nastavnik viši savjetnik � nastavnik istraživač

ostala zvanja � trener � mentor nastavniku

početniku i studentu

SISTEM PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA U CRNOJ GORIPROFESIONALNI RAZVOJ NA NIVOU ŠKOLE/VRTIĆA

10


1.3. PRNŠ/V u sistemu profesionalnog razvoja i u obrazovnom sistemu

Nastavnicima se nude različite mogućnosti profesionalnog razvoja: događaji zbog koji se najčešće mora ići van vaspitno-obrazovne ustanove: seminari, kursevi, konferencije..., i aktivnosti koje se mogu realizovati i u vaspitno-obrazovnoj ustanovi: radionice, ogledni i ugledni časovi/aktivnosti, istraživanja, čitanje i analiza stručnih tekstova, analize različitih vrsta, čitanje i analiza priručnika i slično.

Profesionalni razvoj na nivou vaspitno-obrazovne ustanove omogućava kontinuirani profesionalni razvoj svim nastavnicima. Učestvujući u različitim aktivnostima profesionalnog razvoja i popunjavajući dokazima svoj profesionalni portfolio, nastavnici stiču uslove za dobijanje jednog od viših zvanja. Sistem viših zvanja ima ulogu motivišućeg faktora čiji krajnji cilj jeste podizanje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada i, u skladu sa tim, postignića učenika, odnosno ukupnog napredovanja i razvoja djece. Nastavnici – nosioci viših zvanja su oni koji dalje podržavaju i pokreću profesionalni razvoj u vaspitno-obrazovnoj ustanovi i šire (članovi timova za profesionalni razvoj u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, treneri u sistemu, treneri na nivou vaspitno-obrazovne ustanove, inovatori i sl.). Osim što je dio sistema profesionalnog razvoja, PRNŠ/V je neposredno povezan i sa drugim segmentima obrazovog sistema:

� razvojnim planiranjem, � samoevaluacijom vaspitno-obrazovne ustanove, � eksternom evaluacijom vaspitno-obrazovne ustanove, � nacionalnim testiranjima.

1.4. Razvojne faze u karijeri nastavnika – od početnika do eksperta

Model razvojnih faza u karijeri nastavnika urađen je sa ciljem da posluži kao vodič za sveobuhvatni pristup profesionalnom razvoju i pruži detaljne informacije o profesionalnom ponašanju koje te faze karakteriše.

Nastavnicima je na raspolaganju sve više različitih resursa za profesionalni razvoj, posebno zahvaljujući internetu. Cilj ovog modela jeste da:

� bude sveobuhvatan, tj. da promoviše i nudi čitav niz mogućnosti profesionalnog razvoja nastavnika u različitim fazama njihove karijere,

� obezbijedi nastavnicima pravce razvoja i napredovanja, � ohrabri nastavnike da preuzmu odgovornost za sopstveni profesionalni razvoj.

Model je zasnovan na aktuelnom shvatanju profesionalnog razvoja i istraživanjima ove oblasti života i rada vaspitno-obrazovne ustanove kod nas i u svijetu. Istraživanja pokazuju da uspješna nastava/vaspitno-obrazovni rad i učenje zavise od toga da li su nastavnici aktivni u planiranju i realizaciji sopstvenog profesionalnog razvoja.



Slika 2 Kolbov ciklus učenja

Konkretno iskustvo(svakodnevna praksa)

Aktivno eksperimetisanje(primjena)

Refleksivna opservacija(promišljanje o urađenom)

Apstraktna koceptualizacija(razmišljanje)

U modelu su istaknute značajne faze u profesionalnom životu nastavnika. Takođe, ukazuje se na to da razvoj nije linearan ili poput penjanja uz stepenice, sa pravilnim napredovanjem na skali kompetentnosti, već da obuhvata periode u kojima se mora analizirati stanje i obnoviti kompetentnost, te da za promjene u karijeri (npr. prelazak iz osnovne u srednju školu i obrnuto), mogu biti potrebna dodatna znanja i vještine. Profesionalni razvoj nastavnika ne mora se odvijati, i najčešće se ne odvija, u formi stalnog napredovanja.

U modelu se ukazuje na glavne faktore koji utiču na profesionalni razvoj nastavnika. To su značajni događaji u njihovom profesionalnom životu: promjena radnog mjesta, preuzimanje novih uloga, pohađanje programa stručnog usavršavanja, upoznavanje sa novim izvorima znanja, razmjena iskustava sa kolegama i sl.

Takođe, modelom se promoviše refleksivni pristup profesionalnom razvoju, kao što je opisao Kolb (slika 2). Razvijanje refleksivne prakse podrazumijeva da nastavnik kontinuirano analizira svoj rad, primjenjuje svrsishodne postupke i internalizuje proces koji omogućava kontinuirani profesionalni razvoj. Kolb to smatra ciklusom učenja, koji se sastoji od četiri različite faze učenja polazeći od iskustva, i u koji se može uključiti u bilo kojoj fazi. Da bi došlo do učenja, kroz faze se mora proći određenim redoslijedom. Ciklusom učenja ukazuje se na to da za učenje nije dovoljno samo iskustvo. Potreban je osvrt na to iskustvo kako bi došlo do uopštavanja i formulisanja koncepata, koji se onda mogu primijeniti na nove situacije. Ovakav vid učenja se, zatim, mora potvrditi u novim situacijama. Nastavnik treba da uspostavi vezu između teorije i prakse pomoću planiranja, realizacije planiranog, refleksije i povezivanja iskustva sa teorijom.

Ovi principi refleksivne prakse i ciklusa učenja važe, ne samo u cjelokupnoj karijeri nastavnika, već i za svaku fazu razvoja pojedinačno. Pri tome, nastavnik koji se koristi refleksijom uviđa da razvoj nije linearan, već cikličan.

12


U modelu se, takođe, zastupa shvatanje da standardi nastavne prakse odnosno prakse vaspitno-obrazovnog rada čine osnovu profesionalnog razvoja nastavnika. Standardi obuhvataju sljedeće aspekte obrazovno-vaspitnog rada:

� planiranje i pripremanje nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada, podrška učenicima/djeci,

� organizacija i realizacija nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada, � procjenjivanje i ocjenjivanje učenika/procenjivanje razvojnog napretka djece, � poznavanje struke, � profesionalni razvoj.

U modelu su predstavljene razvojne faze kroz koje nastavnik može napredovati od poznavanja i razumijevanja principa nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada, preko njihove praktične primjene, pa sve do nivoa na kome on postaje uzor svojim kolegama i raspolaže ekspertskim znanjima i vještinama.

RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA

Razvojna faza Kratak profil

1.Nastavnik bez odgovarajuće stručne spreme

Nestručno zastupljena nastava: studenti apsolventi i nastavnici bez odgovarajuće kvalifikacije.

2. Nastavnik početnik

Pripravnik i nastavnik nakon položenog stručnog ispita u prvoj godini samostalnog rada.

3. Nastavnik u razvoju

Nastavnik koji je položio stručni ispit sa više od dvije godine radnog iskustva koji unapređuje svoja znanja i vještine u odnosu na nastavu i učenje/vaspitno-obrazovni rad.

4. Kompetentan nastavnik

Nastavnik koji aktivno prati dešavanja u struci, stiče vještine i znanja i primjenjuje ih u praksi; mentor nastavniku pripravniku; član tima za PRNŠ/V, član tima za samoevaluaciju vaspitno-obrazovne ustanove; realizator akcionih istraživanja u svom odjeljenju/vaspitnoj grupi.

5. Uzoran nastavnik

Nastavnik koji je primjer ostalim kolegama, ispunjava uslove za zvanje nastavnik mentor, ima važnu ulogu u stučnim udruženjima i mrežama, član je tima za akciona istraživanja u školi/predškolskoj ustanovi.

6. Nastavnik ekspert

Nastavnik koji svojim znanjima i vještinama doprinosi razvoju i unapređenju obrazovnog sistema, stiče uslove za viša zvanja (savjetnik, viši savjetnik i istraživač u nastavi), član je istraživačkog tima na niovu obrazovnog sistema.

Tabela 2 Prikaz razvojnih faza u karijeri nastavnika i kratak profil nastavnika u određenoj fazi



Glavni cilj ovog modela jeste da podstakne nastavnike da preuzmu odgovornost za svoj profesionalni razvoj. Njime se nastavnici upućuju na koncepte i sredstva pomoću kojih mogu da pronađu sopstvene pravce razvoja i ostvare svoje ciljeve i ambicije. Model, takođe, može pomoći da se podigne nivo svijesti nastavnika o tome kako navedeno ostvariti i kako unaprijediti sopstveno profesionalno samopouzdanje i kompetentnost. Lični profesionalni razvoj svakog pojedinca neće se odvijati prema jedinstvenom modelu. Možemo reći da „sami ucrtavamo put dok njime koračamo”, a ovaj model urađen je sa ciljem da pomogne nastavnicima da pronađu pravi put ličnog profesionalnog razvoja.

U tabeli u prilogu 7.2. navedene su karakteristike nastavne prakse/vaspitno-obrazovnog rada za razvojne faze u karijeri nastavnika 2, 3 i 4. Karakteristike su urađene u odnosu na sljedeće ključne segmente: Planiranje i pripremanje nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada, Podrška učenicima/djeci, Organizacija i realizacija nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada, Procjenjivanje i ocjenjivanje učenika/Procjenjivanje razvojnog napretka djece i Profesionalni razvoj. Svi nastavnici bi, tokom svoje profesionalne karijere, trebalo da dostignu razvojnu fazu 4 (kompetentan nastavnik). Napredovanje u razvojne faze 5 i 6 jeste lični izbor nastavnika.

1.5. Rukovođenje profesionalnim razvojem nastavnika

Profesionalni razvoj nastavnika u velikoj mjeri zavisi od prepoznavanja važnosti ovog segmenta za razvoj vaspitno-obrazovne ustanove i, u skladu sa tim, podrške koju uprava u tom procesu pruža nastavnicima. Kako bismo pomogli upravi vaspitno-obrazovne ustanove da svrsishodno reaguje na pozitivne znake razvoja nastavnika, ali i onda kada oni izostaju, nudimo načine koji će im u tome pomoći. Koristeći smjernice ponuđene u prilogu 7.3. pravovremeno i na odgovarajući način, uprava može podržati dobru praksu profesionalnog razvoja nastavnika, ali i svrsishodno reagovati ukoliko je ona izostala. To je prikaz mogućih ponašanja kada uprava uočava pozitivne odnosno negativne znake u određenoj fazi razvoja nastavnika i želi na njih da reguje.

Bez podrške i pomoći direktora vaspitno-obrazovne ustanove profesionalni razvoj nastavnika odvijao bi se otežano, pa su u ovom Priručniku smjernice navedene za razvojne faze 2, 3 i 4. Nastavnici koji se nalaze u fazama 5 i 6 mogu i samostalno uspješno upravljati svojim profesionalnim razvojem.

14

Kako se odvija proces PRNŠ/V-a

U poređenju sa obukom koja se odvija van vaspitno-obrazovne ustanove i većinom predstavlja usamljen događaj koji se desi s vremena na vrijeme u životu jednog nastavnika, profesionalni razvoj na nivou vaspitno-obrazovne ustanove (PRNŠ/V) predstavlja kontinuirani proces koji obuhvata aktivnosti kao što su mentorstvo, refleksivna praksa, samousavršavanje, samopraćenje i samoocjenjivanje, individualna i grupna promišljanja o sopstvenim iskustvima i sl. Dešavajući se u vaspitno-obrazovnoj ustanovi i imajući direktan uticaj na nju, ovakav vid profesionalnog razvoja može da utiče na povećanje kvaliteta podučavanja i učenja, ali i na uspješnost rada vaspitno-obrazovne ustanove u cjelini.

Profesionalni razvoj na nivou vaspitno-obrazovne ustanove – za razliku od obuka koje se odvijaju pojedinačno, van ustanove – pokreće nastavno osoblje obezbjeđujući, ne samo osjećaj pripadnosti odgovarajućoj zajednici obrazovanja, već i zajedničku viziju u pogledu poboljšanjā koja će u budućnosti biti neophodna. Jedan od ciljeva razvoja PRNŠ/V-a jeste da se razvije timski duh u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, u kome postignuća pojedinca postaju dio opšteg procesa profesionalnog razvoja.

PRNŠ/V obuhvata čitav ciklus profesionalnog razvoja:

1. Procjenu potreba2. Utvrđivanje prioriteta profesionalnog razvoja3. Planiranje profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove4. Implementaciju 5. Praćenje i evaluaciju

2.1. Učesnici u procesu

Svaka vaspitno-obrazovna ustanova imenuje svog koordinatora za profesionalni razvoj. To je, po pravilu, pedagog ili psiholog u vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Ukoliko ustanova nema pedagoško-psihološku službu, koordinator za profesionalni razvoj može biti direktor, pomoćnik direktora ili neko koga direktor imenuje iz redova nastavnika.

U vaspitno-obrazovnoj ustanovi formira se tim za profesionalni razvoj. Timom rukovodi koordinator. Tim čine: koordinator za profesionalni razvoj, direktor vaspitno-obrazovne ustanove i najviše šest nastavnika (u školi to mogu biti četiri nastavnika iz predmetne nastave i dva iz razredne nastave, na predlog koordinatora).

Koordinator vodi dnevnik o profesionalnom razvoju. Dnevnik služi za praćenje sopstvenih aktivnosti, kao i za praćenje aktivnosti predviđenih planom PRNŠ/V-a. Može biti u narativnoj formi ili imati formu tabele. Takođe, evidentira i sve druge aktivnosti profesionalnog razvoja koje ne organizuje vaspitno-obrazovna ustanova.

Koordinator za profesionalni razvoj:

� promoviše ideju profesionalnog razvoja, � koordinira rad tima, � vrši analizu potreba, � zajedno sa timom utvrđuje prioritete,

2. Kako se odvija proces PRNŠ/V-a



� priprema plan profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove, � pruža podršku u izradi individualnih planova profesionalnog razvoja, � prati proces profesionalnog razvoja, � informiše nastavnike o mogućnostima profesionalnog usavršavanja, � sarađuje sa koordinatorima za PRNŠ/V iz drugih vaspitno-obrazovnih ustanova, � uspostavlja saradnju sa svim institucijama i pojedincima koji mogu pomoći realizaciju PRNŠ/V-a.

Članovi tima za profesionalni razvoj:

� podržavaju koordinatora, � učestvuju u pripremanju plana profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove,

� pružaju podršku nastavnicima u svim segmentima profesionalnog razvoja za koje su kompetentni,

� učestvuju u rješavanju problema i donošenju ključnih odluka koje se tiču profesionalnog razvoja.

Direktor1:

� obezbjeđuje uslove za nesmetano odvijanje profesionalnog razvoja (finansijski i ljudski resursi),

� učestvuje u radu tima za profesionalni razvoj, � učestvuje u izboru priroriteta i izradi plana PRNŠ/V-a, � učestvuje u radu komisije za evaluaciju.

Nastavnik2:

� formira i dopunjava portfolio o profesionalnom razvoju, � izrađuje lični/individualni plan profesionalnog razvoja, � učestvuje u realizaciji aktivnosti (pojedinačno ili u grupi), � vrši samoevaluaciju (prilog 3).

2.2. Plan profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove

Koordinator, u saradnji sa timom, tokom septembra priprema plan profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove za period od dvije godine na osnovu izvršene procjene potreba. Procjena potreba vrši se na osnovu rezultata samoevaluacije rada ustanove i eksterne evaluacije, kao i korišćenjem drugih relevantnih instrumenata. Taj plan dio je godišnjeg i razvojnog plana ustanove, i isključivo se odnosi na profesionalni razvoj nastavnika. Važno je da prati i odražava potrebe i priroritete ustanove kao cjeline, zatim učenika/djece i nastavnika. Njegov cilj jeste da unaprijedi rad nastavnika, a time i način učenja/dostizanja razvojnih ciljeva i kvalitet znanja i vještina koje učenici/djeca stiču u vaspitno-obrazovnoj ustanovi.

1 Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, član 82. 2 Opšri zakon o obrazovanju i vaspitanju, član 112.

16


Plan PRNŠ/V-a treba da sadrži :

� konkretne i operativne prioritetne ciljeve, � aktivnosti za realizaciju postavljenih ciljeva, � ciljnu grupu, � vrijeme za realizaciju, � odgovornu osobu, � indikatore za praćenje realizacije (prilog 7.4).

2.3. Lični plan profesionalnog razvoja (LPPR)

Nastavnici treba da posjeduju lični plan profesionalnog razvoja (LPPR) koji pripada razvojnom dijelu profesionalnog portfolija. LPPR se piše za period od jedne godine i obično se izrađuje tokom mjeseca oktobra. Izrada ovog plana podrazumijeva, između ostalog, prepoznavanje onih segmenata rada koje pojedinac obavlja dobro, kao i onih uloga i aspekata rada koje bi želio da unaprijedi.

Kada govorimo o ličnom planu profesionalnog razvoja (LPPR) mislimo na izradu dokumenta koji pomaže zaposlenima i upravi u vaspitno-obrazovnoj ustanovi da na sistematski način unapređuju obrazovno-vaspitni rad. Lični plan profesionalnog razvoja treba da se zasniva na analizi potreba učenika/djece sa kojima nastavnik radi, analize sopstvenih profesionalnih potreba i potreba vaspitno-obrazovne ustanove kao organizacije u kojoj nastavnik radi. Zato izrada plana profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove prethodi izradi LPPR-a.

O svom planu profesionalnog razvoja nastavnik razgovara sa koordinatorom za profesionalni razvoj ili sa nekim od članova tima za profesionalni razvoj.

Nastavnik treba da vrši samoprocjenu kako bi identifikovao lične potrebe i prioritete. U tu svrhu može da koristi Upitnik za samovrednovanje rada nastavnika (prilog 7.7) ili Upitnik za samovrednovanje rada vaspitača (prilog 7.8) iz ovog Priručnika, ali i instrumente iz drugih izvora. Takođe, nastavnik može da koristi rezultate eksterne i interne evaluacije, rezultate procjene uspješnosti rada nastavnika, kao i ankete učenika. Nakon što se identifikuju potrebe, postavljaju se ciljevi i definišu aktivnosti čijom realizacijom će se postavljeni ciljevi ostvariti, a identifikovane potrebe zadovoljiti.

Samoprocjena rada nastavnika:

� podstiče dijalog o kvalitetu, � izgrađuje kulturu vrednovanja i razvijanje vještina procjenjivanja, � obezbjeđuje informisanost na svim nivoima, � objektivizuje potrebe za profesionalnim razvojem, � omogućava razvojno planiranje, � podstiče organizaciono učenje, � omogućava objektivno utvrđivanje kvaliteta procesa, sagledavanjem njegovih dobrih i loših strana.



Samoprocjenom je važno utvrditi: okolnosti, uslove rada, lično zadovoljstvo, komunikaciju na poslu, opis radnog dana, opis posla (kako ga ja vidim, što se očekuje od mene, šta mi je saopšteno da je moj posao), uticaje na posao (moja odgovornost, odgovornost drugih, rezultati), komunikaciju, te preporuke i zaključke.

Ciljevi i aktivnosti u LPPR-u treba da budu: usmjereni na učenika/dijete, konkretni, mjerljivi, u domenu ostvarljivosti, te vremenski definisani i ograničeni.

LPPR se piše u jedinstvenom formularu i obavezno sadrži: razvoju oblast koju nastavnik želi da unaprijedi, aspekt razvojne oblasti (fokus), ciljeve, obrazloženje (zašto je izabran taj cilj), odgovarajuće aktivnosti i vremensku dinamiku realizacije cilja (prilog 7.5). U literaturi LPPR se smatra uspješnim ako je dvije trećine plana realizovano.

Prilikom realizacije LPPR-a ne treba čekati da se planirane aktivnosti završe, pa tek onda procjenjivati da li je cilj koji smo postavili ostvaren. Poželjno je da se prati odvijanje samog procesa, na osnovu čega je moguće vršiti određene promjene u LPPR-u. Na primjer: želimo da promijenimo planiranu aktivnost ili nam treba više vremena za njenu realizaciju; na raspolaganju su nove mogućnosti koje smatramo korisnijim od onih koje smo postavili planom itd. Na taj način kontinuirano procjenjujemo napredak u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Plan treba da bude fleksibilan kako bi se postavljeni ciljevi postigli.

Plan praćenja realizacije LPPR-a (prilog 7.6) istovremeno je osvrt na realizaciju i smjernica za izradu novog LPPR-a i može da odgovori na sljedeća pitanja:

� Šta sam realizovao, a šta nisam? � Kako sam radio? � Šta sam uradio dobro? � Sa čime sam imao problema? � Šta bih promijenio?

2.4. Portfolio o profesionalnom razvoju

Portfolio o profesionalnom razvoju jeste materijal koji sadrži podatke o radu nastavnika koji on čuva kod sebe. To je registar ciljeva, napretka, postignuća i profesionalnih kompetenci koje se razvijaju tokom vremena i u saradnji sa kolektivom. Svi nastavnici u vaspitno-obrazovnoj ustanovi treba da imaju portfolio o profesionalom razvoju. Portfolio o profesionalnom razvoju nastavnik treba da formira još tokom pripravničkog staža, uz pomoć svog mentora.

U portfoliju o profesionalnom razvoju prikazan je razvoj, kao i ciljevi koji se postižu vremenom, a ne samo najbolja postignuća nastavnika. To je pažljivo organizovana kolekcija podataka koja ilustruje profesionalni status, znanje, poznavanje razvojnog procesa, profesionalnih i ličnih osobina koje doprinose daljem angažovanju profesionalaca na unapređivanju ustanove u kojoj radi. To je, takođe, opipljiv dokaz o kontinuiranom profesionalnom razvoju, koji je veoma važan za rad i napredovanje u dinamičnoj i kompleksnoj oblasti kao što je obrazovanje.

18


Profesionalni portfolio rezultat je procesa promišljanja i procjenjivanja. Izraz profesionalni portfolio predstavlja spoj procesa i rezultata (proizvoda). Portfolio sadrži rezultate složenih procesa samovrednovanja i vrednovanja (prilog 7.7. i 7.8). To je mehanizam koji, zajedno sa procjenom uspješnosti rada nastavnika koju realizuje direktor vaspitno-obrazovne ustanove, omogućava nastavnicima da o svom radu razmišljaju na sistematičan način. To podrazumijeva ciklični proces postavljanja ciljeva, promišljanja o razvoju i prepoznavanja postignuća, nakon čega slijedi ponovno postavljanje ciljeva kojim se podstiče kontinuirani profesionalni razvoj (slika 3).

Standardi za nastavnike jesu polazna tačka nastavnicima za prepoznavanje vještina koje već posjeduju, ali i onih koje mogu usvojiti u različitim etapama svoje karijere.

2.4.1. Sadržaj portfolija o profesionalnom razvoju

Portfolio o profesionalnom razvoju obično se sastoji iz dva dijela.

Prvi dio sadrži dokaze o postignutom: diplome, sertifikati o završenim programima obuke i kursevima, potvrde o stečenim zvanjima, te posebne odgovornosti i zaduženja (koordinator projekata u u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, rukovodilac istraživačkog tima i sl). Ovaj dio profesionalnog portfolija formira se na samom početku radne karijere i vremenom se dopunjava3.

Drugi dio je razvojni i u njemu se:

� evidentiraju sopstvena iskustva, vještine i osobine, � evidentira lično napredovanje i proces učenja, � razmišlja o načinima na koje se uči i podučava, � analiziraju jake strane i one koje treba dalje usavršavati, � postavljaju prioriteti i planiraju sljedeći koraci.

3 Vidi: Program rada mentora sa nastavnikom pripravnikom, Zavod za školstvo, Savjet za opšte obrazovanje, Odluka br. 01-229/1, od 02.11.2006. godine.

Slika 3 Prikaz cikličnog procesa postavljanja ciljeva, promišljanja o razvoju i prepoznavanja postignuća

1. Postavljanje ciljeva 2. Promišljanje o razvoju i prepoznavanje postignuća

3. Ponovno postavljanje ciljeva



Jedna od mogućih formi organizacije profesionalnog portfolija:

1. Opšti podaci: ime i prezime, stručna sprema, godine iskustva, u kojim razredima/grupama nastavnik predaje/realizuje vaspitno-obrazovni rad, urast učenika/djece, programi koje realizuje, škole/vrtići u kojima je predavao, zaduženja u školi/vrtiću (koordinator za PRNŠ/V, ICT koorinator, rukovodilac aktiva...)

2. Pohađanje programa stručnog usavršavanja3. Trenersko iskustvo4. Mentorske aktivnosti5. Članstvo u raznim organizacijama6. Lična vizija nastavničke prakse7. Vještine i jake strane (npr.: organizacija rada u grupi, primjena interaktivnih

metoda u nastavi...)8. Interesovanja (npr.: motivacija učenika/djece, rad sa adolsecentima, akciona

istraživanja...)9. Ciljevi sopstvenog profesionalnog razvoja (LPPR...)10. Lična postignuća (izrada nastavnih materijala, učešće u izradi predmetnih

programa, učešće u izradi udžbenika, objavljivanje stručnih tekstova...)11. Podrška uprave, stručnih saradnika i različitih institucija/organizacija,

kolega sa kojim razmjenjujete ideje i iskustva, razvojne ciljeve i njihovo ostvarivanje, planirate zajedničke akcije...

Portfolio o profesionalnom razvoju potreban je:

a) da bi se pripremili materijali i dokazi za: � razgovor radi zaposlenja, � konkurisanje za više zvanje, � sastanak i razgovor o izabranoj temi, � akreditaciju onoga sto se naučilo.

b) da bi se planirala karijera: � vođenjem istorije karijere, � sakupljanjem dokaza o trenutnim postignućima � razmišljanjem o napredovanju u svom pozivu.

c) da bi se planirala obuka i usavršavanje: � razmišljanjem o načinu na koji se podučava i uči, � analiziranjem svojih kvaliteta sa kolegom ili mentorom, � usmjeravanjem ka mogućnostima usavršavanja na osnovu standarda, � planiranjem sticanja određenih vještina i znanja.

20


Realizaciju svakog novog cilja potrebno je dokumentovati u profesionalnom portfoliju:

a) da bi se pripremili materijali za: � ilustraciju pojedinih segmenata rada na postizanju postavljenog cilja, � upoređivanje, analizu, diskusiju;

b) da bi se pripremili dokazi za: � realizaciju planiranih koraka, � napredovanje u oblasti na kojoj se radi;

c) da bi se planirali: � nastavak rada na postizanju cilja, � način prezentacije urađenog, � nastavak rada na sličnoj problematici, � novi cilj profesionalnog razvoja.

Profesionalni portfolio treba da postane: � registar i prikaz profesionalnih ciljeva, razvoja i postignuća, � osnova za samoevaluaciju i evaluaciju, � osnova za usmjeravani profesionalni razvoj tokom cijele karijere.

2.5. Aktivnosti PRNŠ/V-a

Profesionalni razvoj u vaspitno-obrazovnoj ustanovi odvija se kroz horizontalno učenje (nastavnici uče jedni od drugih) i podrazumijeva različite vidove organizovanog i planiranog prenošenja znanja ili razmjene profesionalnih iskustava unutar ustanove ili između ustanova. Istraživanja prakse pokazuju da se najbolji rezultati, što se tiče profesionalnog razvoja, postižu primjenom različitih vidova horizontalnog učenja.

Za realizaciju horizontalnog učenja važan je timski rad. Ovakav način rada doprinosi boljem ostvarivanju profesionalnog razvoja zaposlenih u ustanovi, pod uslovom da se odvija po principima koji obezbjeđuju uzajamnu usaglašenost i produktivnost. Timski rad daje mogućnosti stvaranja i razvijanja novih ideja, kao i znatno veću efikasnost u odnosu na rad pojedinca. I najproduktivnijem pojedincu potrebno je mnogo više vremena nego jednom usaglašenom timu.

Timski rad je način na koji se ostvaruju mnogi oblici učenja i razvijaju uspješni pristupi koji se grade na bogatstvu i raznovrsnosti znanja, mišljenja i pogleda.

Aktivnosti koje slijede jesu, u stvari, načini kroz koje se ostvaruje horizontalno učenje, u školi/vrtiću kao organizaciji koja uči.

1. Sakupljanje i razmatranje informacija o mogućnostima profesionalnog razvoja na nacionalnom nivou: informacije o stručnoj literaturi, informacije o seminarima i drugim aktivnostima profesionalnog razvoja u kojima nastavnici mogu da učestvuju, informacije o akreditovanim programima stručnog usavršavanja nastavnika (Katalog programa stručnog usavršavanja Zavoda za školstvo), povezivanje sa vaspitno-obrazovnim ustanovama,



razmjena iskustava sa nastavnicima iz drugih ustanova, informacije o tome šta pojedine NVO i međunarodne organizacije planiraju za određeni period.

2. Korišćenje stručne literature i drugih izvora: čitanje stručnih časopisa, zbornika i knjiga, korišćenje sajtova posvećenih nastavi uopšte ili nastavi predmeta koji nastavnik predaje. Takođe, pripremanje i objavljivanje sopstvenih tekstova.

3. Pružanje savjeta i podrške nastavnicima na zahtjev ili na osnovu opservacija u ustanovi. To može da obuhvata: savjete i mentorstvo nastavniku pripravniku, savjete nastavnicima o različitim vrstama profesionalnog razvoja, savjete nastavnicima koji se pripremaju da konkurišu za više zvanje, savjete nastavnicima koji imaju poteškoća u radu.

4. Učešće u radu fokus grupa koje se formiraju na osnovu različitih oblasti za koje postoji zajedničko interesovanje nastavnika ili potreba unapređena vaspitno-obrazovnog rada. Na primjer: interaktivne metode u nastavi pojedinih predmeta, razvoj instrumenta za formativno ocjenjivanje itd. Interesnu grupu može da čini više osoba koje rade zajedno. Rezultati aktivnosti ovih grupa mogu da budu: materijali za nastavu i učenje, nove nastavne tehnike i metode, ogledni časovi/aktivnosti, korelacija itd.

5. Učešće u radu okruglih stolova, panel diskusija, poster prezentacije i debata i sl. Mogu biti pozvani i nastavnici iz drugih vaspitno-obrazovnih ustanova. Na ovim sastancima razmatraju se teme značajne za ustanovu. Međupredmetni pristupi i konkretne aktivnosti u učionici/radnoj sobi mogu da budu sastavni dio tih aktivnosti.

6. Učešće i realizacija seminara u vaspitno-obrazovnoj ustanovi koje mogu da izvode nastavnici koji su autori akreditovanih programa obuke ili su učestvovali u obuci za trenere, kao i treneri van ustanova. Teme mogu biti vezane za pojedine predmete/područja aktivnosti ili mogu biti opšteg tipa i namijenjene svim nastavnicima. Ako su vezane za predmet, obuka može biti organizovana za nastavnike koji predaju isti predmet iz nekoliko susjednih škola. Veoma je efikasna obuka kojoj prisustvuju svi nastavnici, a odnosi se na oblasti kao što su: organizacija rada u učionici/radnoj sobi, savremene metode nastave i učenja, razvoj kritičkog mišljenja kroz nastavne predmete/aktivnosti, korelacija i integracija nastavnih predmeta, međupredmetne teme itd.

7. Realizacija otvorenih (oglednih i uglednih) časova/aktivnosti. – Ovi časovi mogu se organizovati na nivou predmetne i razredne nastave ili u okviru jedne struke. Preporučuje se da se takvi časovi izvode na temu koja bi mogla biti interesantna za sve nastavnike ili većinu njih. To su: interaktivne metode u nastavi, formativno ocjenjivanje, individualna podrška učenicima/djeci, korišćenje ICT-a u nastavi/vaspitno-obrazovnom radu itd.

8. Sprovođenje akcionih istraživanja. – Akciono istraživanje jeste temeljna strategija profesionalnog razvoja koju uopšteno možemo definisati kao individualno ili grupno ispitivanje vlastite profesionalne prakse u svrhu samounapređivanja, čime se povećava vjerovatnost uspješnijeg učenja učenika. Čak štaviše, tako se unapređuje i profesionalnost nastavnika, jer pokazuju da su sposobni da sami rješavaju probleme u nastavi i osnažuju se da to i rade. Ovaj oblik istraživanja može se posmatrati i kao jasna metodologija koja praktičarima omogućava dubinsko posmatranje unutrašnjeg pitanja podučavanja i učenja. Na osnovu izvedenih zaključaka, nastavnik može odlučiti kako da unaprijedi određenu

22


oblast i/ili vrednuje učinak obrazovne prakse. Svrha akcionog istraživanja jeste unapređenje vlastite prakse u tačno određenom području.

9. Učešće u radu stručnih foruma za nastavnike. To su jednodnevne aktivnosti profesionalnog razvoja koje se mogu realizovati po sljedećem programu: uvodno predavanje/radionica na temu foruma, okrugli sto na temu foruma, prezentacija primjera dobre prakse, teme iz oblasti profesionalnog razvoja.

10. Pružanje podrške nastavniku pripravniku (mentorstvo) jeste proces u kojem nastavnici daju podršku studentu ili nastavniku početniku, kako bi ih uveli u praksu i doprinijeli sticanju određenog iskustva za uspješan završetak studija, odnosno svrsishodan i uspješno okončan pripravnički staž. Mentorski proces pruža mogućnost profesionalnog razvoja i mentoru i mentorisanom4.

11. Podržavanje individualnog učenja5. – To je proces tokom kojeg se pojedinac, uz podršku kolege razvija i poboljšava svoj radni učinak. Kolega kao medijator u procesu razmišljanja i donošenja odluka, ne iznosi vrednosne sudove, već podržava pojedinca u nalaženju sopstvenih rješenja. Vještine važne za onoga ko podržava individualno učenje su: aktivno slušanje, postavljanje pitanja, davanje povratne informacije i izgrađivanje dobrih odnosa. Principi podržavanja individualnog učenja su: (1) posvećenost pružanju podrške pojedincu, (2) odnos izgrađen na istini, otvorenosti i povjerenju, (3) onaj ko uči sam je odgovoran za svoje rezultate, (4) onaj ko uči uvijek može da postigne više, (5) onaj ko uči do najboljih rješenja dolazi sam uz odgovarajuću podršku.

12. Saradničko učenje jeste aktivnost profesionalnog razvoja u školi/vrtiću koja obezbjeđuje razmjenu i podršku između kolega, pa time i uvođenje određene promjene u praksu. To je strategija profesionalnog razvoja u kojoj nastavnici uče zajedno tako što razmatraju i razmjenjuju svoja iskustva, međusobno opserviraju časove i razmjenjuju povratne informacije, te primjenjuju nove ideje kako bi se obezbijedilo kvalitetno podučavanje svih učenika. Ovakav način učenja podstiče refleksiju i analizu nastavne prakse, obezbjeđuje povratnu informaciju o primjeni novih znanja i vještina, pospješuje saradnju između nastavnika i umanjuje osjećaj izolovanosti.

Saradničko učenje može se odvijati i kroz osnivanje i pridruživanje grupama na internetu, osnivanje i pridruživanje nastavničkim udruženjima, učešće u projektima na nacionalnom i međunarodnom nivou i slično.

13. Učešće u danima profesionalnog razvoja u školi/vrtiću. ‒ Aktivnosti profesionalnog razvoja u vaspitno-obrazovnoj ustanovi odvijaju se u okviru čerdesetočasovnog radnog vremena nastavnika. Predlažemo da se, na nivou škole/vrtića, planira pet dana koji bi isključivo bili posvećeni profesionalnom razvoju. Ove dane treba uskladiti sa kalendarom rada ustanove, na primjer: dva dana u avgustu, dva dana u januaru i jedan u junu (period kada nema nastave).

4 Opštu definiciju mentorstva vidi u Pojmovniku, str. 16.5 Termin koji se koristi u literaruri na engleskom jeziku je – coaching.



Tokom dana rad se sastoji iz dva dijela. Prvi dio je zajednička rasprava/razgovor o odabranoj temi (najviše dvije koje je predložio tim za profesionalni razvoj). U drugom dijelu radi se po principu interesnih grupa, na teme koje su predložili nastavnici najmanje 15 dana prije realizacije sastanka.

14. Vođenje dokumentacije o profesionalnom razvoju. ‒ To je najčešće vođenje dnevnika i izrada plana profesonalnog razvoja, vođenje profesionalnog portfolija, razmatranje pravca i mogućnosti daljeg profesionalnog razvoja i slično.

24

Evaluacija PRNŠ/V-a

3. Evaluacija PRNŠ/V-a

U vaspitno-obrazovnoj ustanovi formira se Komisija za samoevaluaciju PRNŠ/V-a koja svake dvije godine vrši evaluaciju na osnovu ponuđenih instrumenata (prilozi 7.5. i 7.6).

Komisiju čine:

� direktor vaspitno-obrazovne ustanove, � koodinator za profesionalni razvoj, � jedan, najviše tri nastavnika, zavisno od veličine vaspitno-obrazovne ustanove (po mogućnosti nosilac višeg zvanja).

Predsjednik Komisije piše Izvještaj o samoevaluaciji profesionalnog razvoju na nivou vaspitno-obrazovne ustanove (7.11) koristeći ponuđeni instrument (prilog 7.9. i 7.10). Jedan primjerak izvještaja dostavlja se Zavodu za školstvo, Odsjeku za kontinuirani profesionalni razvoj u junu tekuće godine.


Praćenje i podrška PRNŠV-a od strane Zavoda za školstvo

U Zavodu za školstvo, Odsjeku za kontinuirani profesionalni razvoj, formira se portfolio o profesionalnom razvoju vaspitno-obrazovne ustanove. Portfolio formira i vodi savjetnik zadužen za određenu vaspitno-obrazovnu ustanovu. Portfolio o profesionalnom razvoju škole/vrtića sadrži:

� izvještaje vaspitno-obrazovne ustanove o samoevaluaciji profesionalnog razvoja, � PRNŠ/V protokole za posjete vaspitno-obrazovnim ustanovama, � komunikaciju koju Odsjek ima sa vaspitno-obrazovnim ustanovama, a tiče se profesionalnog razvoja,

� specifične događaje iz oblasti profesionalog razvoja realizovane u vaspitno-obrazovnim ustanovama,

� konkretne primjere dobre prakse.

Savjetnik u Odsjeku za kontinuirani profesionalni razvoj:

� kontinuirano pruža podršku vaspitno-obrazovnim ustanovama za koje je zadužen, � na osnovu dostavljenih izvještaja i posjeta vaspitno-obrazovnim ustanovama piše sumativan izvještaj o profesionalnom razvoju vaspitno-obrazovnih ustanova za koje je zadužen za protekli period,

� sakuplja primjere dobre prakse koji će biti redovno objavljivani u publikaciji Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori, Zavoda za školstvo.

Na osnovu sumativnih izvještaja Odsjek piše izvještaj o profesionalnom razvoju nastavnika u Crnoj Gori.

Savjetnik u Odsjeku, nakon dostavljanja izvještaja vaspitno-obrazovnih ustanova, obilazi ustanove za koje je zadužen, sa ciljem pružanja podrške u daljem planiranju i realizaciji profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanovame (razgovara sa nastavnicima i učenicima, realizuje radionice na određene teme i sl.).

4. Praćenje i podrška PRNŠ/V-a od strane Zavoda za školstvo

26

Pojmovnik

Akciono istraživanje – Akciono istraživanje je istovremeno i akcija (u smislu mijenjanja i unapređivanja) i istraživanje (u smislu spoznavanja efekata tih akcija, odnoso promjena). Akciono istraživanje u nastavi izvode nastavnici s ciljem unapređivanja nastave i učenja. To je promišljeno i planirano nastojanje da se riješi konkretan problem i obuhvata planiranje, realizaciju i evaluaciju.

Mentorstvo – Mentorstvo je kompleksan, interaktivan proces koji se odvija između pojedinaca različitog nivoa iskustva i stručnosti, u kojem stručnjak daje podršku svom kolegi kako bi postao efikasniji u radu i doprinio ostvarenju ciljeva ustanove u kojoj radi1. Mentorstvo podrazumijeva partnerski odnos između mentora i mentorisanog. Krajnji cilj jeste profesionalni razvoj i napredovanje u karijeri.

Ogledni čas/vaspitno-obrazovna aktivnost – Časovi/aktivnosti koji imaju izrazito inovativnu notu. Oni na sasvim novi i do sada neuobičajeni način prezentiraju neku nastavnu jedinicu/temu. Radi se, dakle o ogledu (pokušaju), koji može, a ne mora da bude obrazac za buduće ponašanje nastavnika.2

Refleksivna praksa – Praksa u okviru koje nastavnik promišlja o učinjenom sa ciljem uočavanja dobrih strana i slabosti svog rada, te planiranja koraka za unapređenje nastave/učenja.

Ugledni čas/vaspitno-obrazovna aktivnost – Ugledni časovi/aktivnosti su po svojoj osnovnoj šemi i organizaciji strukturirani na uobičajeni način, ali na jednom višem i kvalitetnijem nivou. U njima ništa nije potpuno novo i nepoznato, ali je pripremljeno i realizovano na uzoran način, tj. za ugled drugima i može da posluži za primjer.3

1 Carmin, C.: Issues in Research on Mentoring: Definitional and Methodological. International Journal of Mentoring 2.2. 1988, 9-13)

2 Trnavac N., Isto, 1996., str. 1183 Trnavac N., 1996, str. 118

5. Pojmovnik


Literatura

1. Craft, A. (2000): Continuing professional development: a practical guide for teachers and schools, London and New York: Routledge/Falmer

2. Bešić, M.; Reškovac, T. (2012): Evaluacija reforme obrazovanja u Crnoj Gori (2010-2012), Ministarstvo prosvjete sporta.

3. Bruce Joyce & Beverli Showers (2002): Postignuća učenika kroz usavršavanje nastavnika u: Kreiranje obuke i vršnjačke edukacije: Naše potrebe za učenjem

4. Bruner, J. (2000): Kultura obrazovanja, Educa, Zagreb.

5. Dryden, G.; Vos, J. (2004): Revolucija u učenju: kako promeniti način na koji svet uči, Timgraf, Beograd.

6. Donato, R. (2003): Action Research: Reseeing Learning and Rethinking Practice in the LOTE Classroom. LOTE CED Communique, 8.

7. Going Forward: Continuing Professional Development of English Teachers in the UK, (c) British Council 2011

8. Going Forward: Managing the Continuing Professional Development of English Teachers in the UK, (c) British Council 2012

9. Gordon, T. (1998): Kako biti uspešan nastavnik, Kreativni centar, Beograd.

10. Hargreaves, D. (1995): School culture, school effectiveness and school improvement, School effectiveness and school improvement, Lisse Netherlands, 6 (1), 23-46.

11. Hassel, E. (1999): Professional development: learning from the best. Illinois: NCREL.

12. Handbook for the Continuing Professional Development (CPD) Framework for Teachers of English, (c) British Council, 2010

13. Holly, P & Southworth, G. (1989): The developing school, Falmer, London

14. Crisan, A. (2006): School-based Professional Development of Teachers a Challenge of the Romanian World Bank Rural Education Projekct, Procedings of 2nd International Forum on Teacher Educatin, Shanghai, China.

15. Istraživanje: uticaj primjene sistema profesionalnog razvoja na nivou škole (PRNŠ) na uključivanje nastavnika u doživotno učenje, Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori, br. 4, Zavod za školstvo, 2009.

16. Joyce, B., & Showers, B. (1996): The evolution of peer coaching. Educational leadership , 53 (6)

17. Joyce, B., & Showers, B. (2002): Student achievement through professional development. In Joyce, B., & Showers, B. (Eds): Designing training and peer coaching: Our need for learning, Alexandria, VA: Association for Supervision and Curriculum Development

18. Lifelong learning portfolio for teachers of English, Teaching English, British Council, 2012,

19. Kolb, D.A. (1984): Experiential Learning, Experience as the Source of Learning and Development. NJ: Prentice Hall

20. Luteršek, N.; Gazivoda, N. (2012): Analiza PRNŠ/PRNV-a na osnovu izvještaja Odsjeka za utvrđivanje kvaliteta, u: Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori, br. 10, Zavod za školstvo.

21. Miller, B., Myers, K. and Richardson, A. (2002): A professional portfolio for educational inspectors advisers and consultants, Leadership for Learning, Faculty of Education, University of Cambridge.

22. Markowitz, A. (2012): Akciona istraživanja nastavnika u nastavi: drugačiji pogled, u: Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori, br. 9, Zavod za školstvo.

23. Mrše, S., Božović, S. i dr. (2005): Vodič za unapređenje rada nastavnika i škola, prvo izdanje, Beograd.

24. Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, Službeni list RCG, br. 64/2002. god.

25. Pešikan, A. (...): Profesionalni razvoj nastavnika – šta je tu novo?, Institut za psihologiju, Beograd.

26. Popović, D. (2010): Profesionalni razvoj i promijenjene uloge nastavnika, Crna Gora u XXI stoljeću – u eri kompetitivnosti, obrazovanje, CANU, 73/10, Podgorica, str. 239‒256.

27. Popović, D.; Subotić,Lj. (2010): Kako obezbijediti primjenu naučenog ili: saradničko učenje – promjena nastavne prakse i postignuća učenika, u: Profesionalni razvoj nastavnika, br. 5, Zavod za školstvo.

28. Program rada mentora sa nastavnikom pripravnikom, Zavod za školstvo, Savjet za opšte obrazovanje, Odluka br. 01-229/1, od 02.11.2006. godine.

6. Literatura

28

Literatura

29. Russo, A. (2004): School-based coaching. Harvard Education Letter Research Online

30. Sahlberg, Pasi (2005): Okvir za kreatore obuke u obrazovnoj reformi, materijal sa seminara o profesionalnom razvoju nastavnika, Podgorica.

31. Stoll, Louise i Fink, Dean (2000): Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb.

32. Rieman, P. L. (2000): Teching Portfolios: Presenting Your Proffesional Best. Boston: Mc Graw Hill.

33. Senge, P. (1990): The fifth discipline: The art and practice of the learning organization, Doubledaz, New York.

34. Subotić, Lj.; Grbović, S. (2012): Evaluacija sistema profesionalnog razvoja na nivou škole (2008–2011), u: Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori, br. 9, Zavod za školstvo.

35. Trnavac,N. (1996): Pedagog u školi, Učiteljski fakultet, Beograd.

36. VanBalkom, D., Mijatović, S. (2006): Stručno usavršavanje – iskustva edukatora za edukatore (zbornik radova o profesionalnom razvoju), Kanadska agencija za međunarodni razvoj, Grafički atelje Dereta, Beograd.

37. Villegas-Reimers, E. (2001): Jačanje obrazovanja nastavnika: nove strategije i dobra praksa, Harvard.


Prilozi

7. Prilozi

30

Prilozi

Razvojna faza 1: Nastavnik bez odgovarajuće stručne spreme (sticanje osnovnih znanja i vještina)

Kratak profil Nekvalifikovani nastavnik koji radi u obrazovnoj ustanovi, student završne godine odgovarajućeg fakulteta

U ovoj razvojnoj fazi možete imati neke od sljedećih karakteristika

Ne posjedujete odgovarajuću kvalifikaciju.

� Nastavnik ste sa ili bez iskustva, kvalifikovan za određeni predmet, a trenutno predajete neki drugi predmet. � Student ste završne godine odgovarajućeg fakulteta.

Razvojne potrebe

� Osnovno poznavanje struke i unapređenje znanja i vještina u oblasti struke. � Osnovne nastavne vještine/vještine vaspitno-obrazovnog rada. � Primjenjivanje nastavnih znanja i vještina iz drugih predmeta u nastavi. � Učenje od iskusnijih kolega i korišćenje primjera dobre prakse. � Saznati nešto više o potrebama i problemima sa kojima se susreću učenici/djeca. � Poznavanje osnovnih reusursa za profesionalni razvoj.

Kako ostvarujete napredak u ovoj razvojnoj fazi?

U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete: � sticati odgovarajuće nastavničke kvalifikacije, � pronalaziti efikasne metode organizacije i vođenja časa/vaspitno-obrazovnog rada, tražiti pomoć u pripremanju i planiranju časova/vaspitno-obrazovnog rada i hospitovati kod iskusnijih kolega, � pohađati programe obuke koji Vas upoznaju sa osnovnom metodikom rada u okviru samog predmeta, � koristiti sajtove namijenjene nastavnicima, � se učlaniti u udruženja nastavnika.

Prelazak na sljedeću razvojnu fazu

Sljedeća faza počinje kada steknete odgovarajuću kvalifikaciju. Zato treba da iskoristite priliku koju Vam je pružilo izvođenje nastave/vaspitno-obrazovnog rada, kako biste stekli lično iskustvo koje će Vam obezbijediti uspješno postizanje kvalifikacije i uspješno priključivanje profesiji.

7.1. Razvojne faze u karijeri nastavnika


Prilozi

Planiranje narednih koraka

Počinjete kao potpuno kvalifikovan nastavnik i susrećete se sa izazovom da naučeno primijenite u praksi sa učenicima/djecom.Bilježite utiske i važne pojedinosti – to će Vam pomoći da utvrdite oblasti u kojima biste željeli dalje da učite, kao i da pronađete programe obuke, seminare i radionice, časopise, članke i druge resurse i mogućnosti koje će Vam pomoći da napredujete kao nastavnik.

Sagledajte i dugoročni plan: Kako vidite sebe kao nastavnika nakon nekoliko godina? Koje iskustvo će Vam pomoći da dođete do toga? Šta treba da uradite?

Sve ove informacije možete čuvati u profesionalnom portfoliju, koji će Vam pomoći da pratite razvoj svoje karijere.

Da li u ovoj razvojnoj fazi pokazujete sljedeće pozitivne znake razvoja?

� Puni ste entuzijazma i želite da budete uspješni u onome što radite. � Potrebna Vam je podrška kako biste pravilno usmjeravali svoj profesionalni razvoj. � Želite da dobijete povratne informacije o svom radu i koristite ih kako biste taj rad unaprijedili. � Nalazite dodatne resurse koji pomažu Vaše učenje. � Tražite i razmjenjujete nove ideje i primjenjujete ih u učionici/radnoj prostoriji. � Imate viziju kako biste željeli da napredujete u nastavi/vaspitno-obrazovnom radu. � Spremni ste da odgovorite na povećani obim obaveza koje su pred Vama.

Da li postoje neke oblasti koje biste mogli da unaprijedite?

� Nerado činite više od onog što se od Vas traži. � Oslanjate se na ono što Vam kažu oni od kojih učite i ne koristite dodatnu literaturu. � Smatrate da Vam povratne informacije nijesu korisne. � Ne razmjenjujete svoje ideje i sporna pitanja sa kojima se susrećete sa kolegama. � Smatrate da je u učionici/prostoriji najvažniji nastavnik.

32

Prilozi

Razvojna faza 2: Nastavnik početnik (primjena stečenih znanja i vještina)

Kratak profil Kvalifikovani nastavnik tokom prve dvije godine rada


� Posjedujete početnu kvalifikaciju. � Radite na određenom nivou obrazovnog sistema (predškolskoj ustanovi, osnovnoj školi, gimnaziji, srednjoj stručnoj školi). � Nemate više od dvije godine radnog iskustva.

Razvojna polazišta i potrebe

Uspješno ste položili stručni ispit i počeli samostalno da radite u vaspitno-obrazovnoj ustanovi.Potrebe:

� Formiranje lične vizije nastavničkog poziva (planiranje karijere). � Primjenjivanje teorije u praksi. � Sticanje samopouzdanja u različitim ulogama nastavnika. � Prepoznavanje primjera dobre nastavne/vaspitno-obrazovne prakse. � Dobijanje povratnih informacija o nastavnom/vaspitno-obrazovnom radu. � Kvalitetnije pružanje podrške učenicima/djeci. � Pronalaženje i korišćenje različitih resursa za rad u učionici/radnoj prostoriji.


Tokom studija stekli ste osnovna znanja i vještine u sljedećim aspektima vaspitno-obrazovnog rada: planiranje i pripremanje nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada, podrška učenicima/djeci, organizacija nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada, procjenjivanje i ocjenjivanje znanja/praćenje razvoja djece i poznavanje struke.U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete:

� stečena znanja i vještine primjenjivati u praksi, � promišljati o svakodnevnom radu u učionici/radnoj prostoriji, � eksperimentisati novim resursima i idejama, � posmatrati ponašanje i napredak vaših učenika/djece, � pokušavati da nađete rješenja za probleme na koje nailazite, � razmjenjivati iskustva sa drugim nastavnicima i, kada je to moguće, opservirati njihov rad, � pohađati programe obuke u organizaciji Zavoda za školstvo i drugih organizacija (nevladinih i međunarodnih) koje se bave obukom nastavnika, � postati član stručnog udruženja nastavnika, � učestvovati na njihovim konferencijama i drugim aktivnostima, � koristiti stručnu literaturu, � uključiti se u aktivnosti profesionalnog razvoja na niovu škole/predškolske ustanove, � pridružiti se grupi nastavnika na Fejsbuku ili Tviteru, � pratiti blogove posvećene nastavi predmeta koji predajete/ vaspitno-obrazovnom radu, � pratiti elektronske časopise...


Radite već dvije godine u školi i stekli ste određeno iskustvo u planiranju nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada. Imate određena znanja i vještine kada je u pitanju motivisanje i usmjeravanje učenika/djece, koristite relevantne metode i tehnike rada, nastavna sredstva i druge resurse. Stekli ste određeno iskustvo, znanja i vještine u odnosu na proces proocjenjivanja učenika/djece.Razvili ste osjećaj pripadnosti kolektivu, razumjeli značaj profesionalnog razvoja i počeli da ga usmjeravate. Želite da produbite ta osnovna znanja i vještine i počinjete da analizirate sopstveni način rada kako biste ga dalje unapređivali..


Prilozi


Stekli ste određeno iskustvo u nastavi/vaspitno-obrazovnom radu. Razmislite o tome šta je dalo pozitivne rezultate u radu sa učenicima/djecom, a šta je to što još treba usavršavati. Utvrdite te potrebe. Počnite da pravite plan sopstvenog razvoja – i vodite profesionalni portfolio koji će vam pomoći da pratite razvoj svoje karijere.Imajte u vidu dugoročni plan svoje karijere. Šta želite da postignete u roku od nekoliko godina? Kako to što trenutno radite može da Vam pomogne da ostvarite te dugoročne ciljeve?Bilježite zapažanja o svom radu i onome što ste naučili − to će Vam pomoći da utvrdite oblasti u kojima biste željeli još da se usavršavate i da pronađete različite resurse koji će Vam omogućiti da napredujete kao nastavnik.


� Učestvujete u različitim aktivnostima profesionalnog razvoja i aktivno nastojite da unapređujete kvalitet nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada. � Tražite, razmjenjujete i primjenjujete nove ideje u praksi. � Smatrate da obraćanje za pomoć mentoru i iskusnom kolegi predstavlja pozitivan oblik razvoja. � Puni ste entuzijazma i volite da razgovarate o onome što je u Vašem radu bilo uspješno. � Bilježite pozitivna iskustva iz prakse. � Tražite podršku kako da se pravilno usmjeravate. � Razumijete potrebe učenika/djece i nastojite da im pružite što kvalitetniju podršku. � Pokazujete opšte znake profesionalizma (tačnost, ponašanje, adekvatna odjeća ...). � Shvatate značaj dobre pedagoške dokumentacije. � Dobijate pozitivne povratne informacije od učenika/djece. � Trudite se da u svom radu primjenjujete različite metode i tehnike rada, kao i nastavna sredstva. � Spremni ste da uspješno odgovorite na povećani obim obaveze koje su pred Vama.


� Nerado pohađate različite programe obuke. � Nastavu/vaspitno-obrazovni rad realizujete uz korišćenje preporučenog udžbenika i nijeste zainteresovani da nabavite i koristite dodatni nastavni materijal. � Ne volite da redovno pišete dnevne pripreme za časove/aktivnosti. � Pretjerujete sa detaljnim planiranjem časa/aktivnosti što se negativno odražava na dinamiku časa/aktivnosti. � Ne uzimate u obzir potrebe učenika/djece i rad organizujete na osnovu ličnog stava o njihovim potrebama. � Smatrate da obraćanje za pomoć kolegama predstavlja slabost. � Kasnite, odsustvujete s posla ili se neadekvatno oblačite. � Zanemarujete značaj pedagoške dokumentacije. � Nemate dobru saradnju sa kolegama. � Ne koristite na pravi način negativne povratne informacije od učenika/djece. � Ne primjenjujete različite metode, tehnike rada i nastavna sredstva.

34

Prilozi

Razvojna faza 3: Nastavnik u razvoju (sticanje samopouzdanja kroz razvoj znanja i vještina)

Kratak profil Nastavnik sa više od dvije godine radnog iskustva.


� Položili ste stručni ispit. � Radite na određenom nivou obrazovnog sistema (predškolskoj ustanovi, osnovnoj školi, gimnaziji, srednjoj stručnoj školi). � Imate najmanje dvije, a moguće i više godina radnog iskustva. � Želite da se dalje profesionalno razvijate. � Mijenjate radnu sredinu (npr. iz osnovne škole prelazite u srednju i obratno). � U prethodnom periodu nijeste mnogo radili na profesionalnom razvoju.


Uspješno ste završili prve dvije godine rada u vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Možda imate i više staža u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, ali uviđate da Vam je potreban dalji profesionalni razvoj.Potrebe:

� Pohađanje programa obuke u oblastima interesovanja. � Razvijanje znanja i vještina u okviru struke. � Učestvovanje u aktivnostima profesionalnog razvoja (konferencije, prezentacije, okrugli stolovi, javne rasprave...) i razmjenja iskustava sa drugim nastavnicima. � Upoznavanje i primjena novih/inoviranih predmetnih programa/programa vaspitno-obrazovnog rada, novih zahtjeva, različitih tipova učenika/djece, novih materijala. � Osavremenjavanje znanja i vještina. � Učenje novih znanja i vještina. � Razvoj samopouzdanja u nastavi/vaspitno-obrazovnom radu. � Dobijanje povratnih informacija o Vašem radu (eksterna i interna evaluacija i samoevaluacija rada) i definisanje ciljeva daljeg razvoja. � Kvalitetnije pružanje podrške učenicima/djeci. � Korišćenje raznovrsnih i novih resursa u učionici/radnoj prostoriji. � Korišćenje ICT za profesionalni razvoj (sajtovi sa primjerima dobre prakse, umrežavanje nastavnika, forumi, blogovi, onlajn kursevi, elektronski časopisi, tviter, fejsbuk...).


U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete: � planirati redovno učešće u kontinuiranom profesionalnom razvoju, � utvrđivanjem svojih konkretne potreba i sakupljanjem informacija o tome koji su najbolji načini da ih zadovoljite (obuka, dodatni resursi, čitanje, istraživanje na internetu, rad sa drugim nastavnicima...), � se povezivati sa drugim nastavnicima, preko stručnih udruženja i drugih mreža; razmjena iskustva sa kolegama je izvrstan način da dobijete nove ideje i prenesete sopstvena iskustva.


Postigli ste sigurnost, znanje i kompetentnost u domenu osnovnih vještina u nastavi/vaspitno-obrazovnom radu. Te osnovne vještine postale su dio Vaše nastavne prakse. Spremni ste da proširite domen svog rada: da uključite bogatiji izbor metoda i tehnika rada, nastavnih sredstava i drugih resursa i posebnih interesovanja, koja vam omogućavaju da od Vaših učenika/djece dobijete najbolje moguće rezultate, kako pojedinačno, tako i u grupi. Želite da dobijete priliku da nadogradite svoje samopouzdanje i uspješnost svog načina rada.


Prilozi


Posjedujete znatno iskustvo u nastavi/vaspitno-obrazovnom radu i želju da to pokažete. Razmislite o svom radu i zatražite povratnu informaciju od drugih nastavnika i od svojih učenika/djece. Utvrdite područja u kojima ste dobri, kao i ona u kojima još uvijek treba da unaprijedite svoje vještine. To biste mogli dostići kroz pohađanje nekog zahtjevnijeg programa obuke, sticanje dodatne kvalifikacije, ili intenzivnije povezivanje sa drugim nastavnicima od kojih biste učili i koji bi, s druge strane, imali koristi od vašeg iskustva.

Želite da aktivno učestvujete u svom profesionalnom razvoju.

Razvijte jasnu viziju o tome šta Vam Vaša profesija nudi u budućnosti. Šta sada možete uraditi kako biste bili uspješniji u svom poslu? Želite li da se usavršavate u jednoj oblasti u kojoj možete postati ekspert?

Bilježite zapažanja o radu i o sopstvenom učenju. To će Vam pomoći da utvrdite u kojim oblastima biste željeli dalje da učite, kao i da pronađete programe obuke, članke i druge resurse i mogućnosti koje će Vam omogućiti da napredujete kao nastavnik.

Sve ove informacije odložite u portfolio za profesionalni razvoj, koji će Vam pomoći da pratite razvoj svoje karijere.


� Imate pozitivan stav u odnosu na svoju profesiju. � Zainteresovani ste za teoriju nastave i metodiku svog predmeta, kao i za upoznavanje novih pristupa, metoda i tehnika rada u nastavi. � Razmjenjujete materijale i pripreme za časove/aktivnosti sa kolegama. � Zainteresovani ste za pohađanje programa obuke. � Zainteresovani ste da kolege, stručni saradnici, uprava vaspitno-obrazovne ustanove prisustvuju Vašim časovima/aktivnostima. � Uvijek se pripremate za čas/aktivnosti što ne podrazumijeva samo formalno planiranje. � U potpunosti su Vam jasne sve Vaše uloge u kolektivu. � Želite da se dalje razvijate kako biste dostigli sljedeću razvojnu fazu u kojoj možete biti mentor nastavniku pripravniku. � Aktivno nastojite da svojim radom unaprijedite rad cijele vaspitno-obrazovne ustanove. � Na pravi način koristite pozitivne povratne informacije od učenika/djece. � Prilagođavate nastavne metode i tehnike kako bi se uklopile u Vaš stil nastave.


� Smatrate da je Vaša glavna profesija nešto drugo, a ne nastava/vaspitno-obrazovni rad. � Vaš pristup je u stilu „to je samo posao“ i obično težite lakšim, a ne najboljim rješenjima. � Obično se ne pripremate za časove/aktivnosti, već se oslanjate na udžbenik i priručnik za nastavnike. � Dostigli ste određeni nivo i osjećate da ste „sve već prošli“. � Ne volite povratne informacije i izbjegavate situacije koje rezultiraju kritikom. � Ne sarađujete sa kolegama. � Ne koristite na pravi način negativne povratne informacije od učenika/djece.

36

Prilozi

Razvojna faza 4: Kompetentan nastavnik (iskusan je, iskazuje samopouzdanje, stalno promišlja o svom radu i postignutim rezultatima)

Kratak profil Iskusan nastavnik koji aktivno i kontinuirano unapređuje svoja znanja i vještine.


� Radite na određenom nivou obrazovnog sistema (predškolskoj ustanovi, osnovnoj školi, gimnaziji, srednjoj stručnoj školi). � Aktivni ste u pogledu sopstvenog profesionalnog razvoja. � Imate potrebna znanja,vještine i znatno iskustvo, kao i sposobnost precizne refleksije kad je u pitanju Vaš rad.


Iskusan ste nastavnik, koji se kontinuirano profesionalno razvija i u kolektivu ste prepoznati kao osoba od čijeg znanja i iskustva i drugi članovi kolektiva mogu imati koristi (rukovodilac ste stručnog aktiva,mentor nastavniku pripravniku, član tima za PRNŠ/V, član tima za samoevaluaciju...). Potrebe:

� Razvoj novih znanja i vještina kako bi se odgovorilo na promjenljivu prirodu nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada. � Temeljniji osvrt na nastavu i učenje/vaspitno-obrazovni rad. � Sprovođenje manjih akcionih istraživanja u učionici/ radnoj prostoriji. � Aktivnije učešće u stručnim udruženjima i mrežama nastavnika.


U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete: � temeljeno promišljati o principima, stavovima i uvjerenjima koji stoje iza Vašeg rada i ponašanja u učionici/radnoj prostoriji; istražujete u toj oblasti kako biste odgovorili na promijenjene potrebe učenika/djece, kao na i promjene u obrazovnom sistemu, � pohađati programe obuke koji Vam mogu pomoći da se usmjerite na svoj razvoj – naročito tako što ćete povezivati teoriju i praksu, � realizovati aktivnosti koje mogu unaprijediti Vaš rad: istraživanja u učionici/radnoj prostoriji, korišćenje novih resursa, učešće u različitim projektima i sl., � razmjenjivati iskustva i učiti od kolega – to su i dalje dragocjene aktivnosti za profesionalni razvoj koji je i dalje od suštinskog značaja.


U potpunosti ste kompetentan nastavnik, sa izgrađenim i prepoznatljivim stilom rada. Više nemate potrebu za dodatnom opštom obukom u oblasti znanja i vještina u odnosu na nastavu/učenje i vaspitno-obrazovni rad, ali postoje određena pitanja koje biste željeli detaljnije da istražite kroz proučavanje, istraživanje ili neki vid naprednije obuke. Nastojte da se aktivno profesionalno razvijate kroz niz aktivnosti i da ostajete u toku putem publikacija, vebsajtova i nastavničkih mreža.Razmišljajte o tome da preuzmete i neke druge uloge u vaspitno-obrazovnoj ustanovi (npr. mentorstvo i savjetodavni rad sa kolegama).


Prilozi


Čeka Vas još mnogo godina rada u profesiji i važno je da sagledate svoj rad dugoročno. Kako biste ostali uspješni, treba da budete u toku, unapređujete znanje i vještine, razumijete, prihvatate i primjenjujete pozitivne promjene u obrazovanju.Imate ažurirani profesionalni portfolio.


� Težite raznovrsnosti u svim segmentima svoga rada. � Težite da budete priznati od strane šireg kruga ljudi. � Želite da iskoristite nova znanja i da unaprijedite rad vaspitno-obrazovne ustanove. � Nastavni/vaspitno-obrazovni proces Vas motiviše i inspiriše. � Reagujete na povratne informacije o svom radu i koristite ih da taj rad unaprijedite. � Želite da učestvujete u novim projektima. � Nastavni/vaspitno-obrazovni proces posmatrate u širem kontekstu. � Pokazujete da ste praktičar koji analizira svoj rad i promišlja o njemu da bi ga unaprijedio. � Dajete konstruktivne povratne informacije o radu kolega. � Aktivni ste u radu stručnih udruženja i mreža.


� Nijeste spremni da isprobate nove ili drugačije pristupe i metode rada u nastavi. � Smatrate da će Vam dodatno obrazovanje omogućiti da napusitite rad u vaspitno-obrazovnoj ustanovi. � Novac je za Vas jača motivacija od profesionalnog rada. � Smatrate da ste već stručnjak i da nema potrebe da se dalje usavršavate. � Smatrate da je razvoj lična stvar koja se ne tiče kolega u Vašem kolektivu. � Smatrate da se nastava/vaspitno-obrazovni rad realizuje korišćenjem niza individualnih tehnika. � Ne analizirate svoj rad, ne promišljate o svom radu i ne učite na greškama. � Nijeste zainteresovani da kolege prisustvuju Vašim časovima, niti da Vi prisustvujete njihovim. � Nijeste aktivni u radu stručnih udruženja i mreža.

38

Prilozi

Razvojna faza 5: Uzoran nastavnik (nastavnik koji je primjer svojim kolegama)

Kratak profil Veoma iskusan nastavnik koji ispunjava uslove za sticanje zvanja mentor.

U ovoj razvojnoj fazi možete imati neke od sljedećih karakteristika:

� Radite u predškolskom, osnovnom, srednjem, stručnom ili visokom obrazovanju ili u sektoru privatnih vaspitno- obrazovnih ustanova. � Aktivno radite na svom profesionalnom razvoju. � Drugi nastavnici Vas prepoznaju kao uzornog nastavnika. � Inicirate promjene. � Kroz različite oblike formalnog i neformalnog obrazovanja pripremate se za neku specijalizovanu ulogu: trenera, autora tekstova u stručnim publikacijama, autora predmetnih programa i recenzenta udžbenika, učesnika u projektima na nacionalnom nivou i dr.


Iskusan i uzoran ste nastavnik, koji se kontinuirano profesionalno razvija. U širem obrazovnom kontekstu (druge vaspitno-obrazovne ustanove i institucije) prepoznati ste kao uzoran nastavnik. Potrebe:

� Održavanje pozitivnog stava prema izazovima i promjenama. � Razvoj specijalističkih i ekspertskih znanja i vještina. � Intenzivno učešće u stručnim udruženjima i mrežama nastavnika. � Sticanje više kvalifikacije. � Sticanje iskustva u nekoj od specijalizovanih uloga: trener, recenzent, autor članaka u stručnim publikacijama, autor predmetnih programa...


U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete: � kontinurani profesionalni razvoj i dalje prihvatati kao važan segment Vašeg profesionalnog života i rada, � formalno i neformalno usavršavanje vezati za neku od specijalizovanih uloga, u okviru kojih postoji mnogo aktivnosti u kojima možete učestvovati � vođenje radionice, � vođenje foruma ili doprinos forumu, � pomoć u organizovanju konferencija, � pisanje tekstova za stručne publikacije, � realizacija akcionih istraživanja u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, � promovisanje nastavničkog poziva.

Ove aktivnosti pomoći će Vam da steknete iskustvo i sigurnost u oblasti koja Vas interesuje.


Prilozi


Kao posvećen, iskusan i uzoran nastavnik, želite i dalje da radite u vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Zato tražite načine da i dalje napredujete u karijeri nastavnika i ispunite uslove za sticanje nekog od viših zvanja. Ako ste spremni za promjenu, učestvujte u nekoj od sljedećih aktivnosti: izrada programa obuke, pisanje udžbenika i priručnika, učešće u međunarodnim istraživanjima, projektima i slično.


Ažuriran profesionalni portfolio koji pored štampanih može da sadrži video i audio materijale, ima neprocjenjiv značaj u evidentiranju Vaših sposobnosti i postignuća, koja ćete kasnije moći da koristite kao preporuku za uključivanje u neku od prethodno pomenutih aktivnosti.


� Uviđate na koji način nove odgovornosti u vaspitno-obrazovnoj ustanovi pozitivno utiču na nastavu/vaspitno-obrazovni rad (na primjer kako mentorski rad doprinosi boljem razumijevanju potreba učenika/djece). � Nove odgovornosti pružaju Vam osjećaj profesionalnog zadovoljstva. � Pomažete kolegama u sticanju viših nivoa obrazovanja. � Preuzimate nove odgovornosti jer Vas određene oblasti posebno zanimaju. � Vi ste stručnjak koji svoja znanja koristi da pomogne kolegama, a ne da se od njih udalji zato što zna više. � Nijeste previše ponosni i samouvjereni da ne biste zatražili pomoć u obavljanju novih obaveza. � Uviđate da uvijek ima prostora za unapređenja nastave/vaspitno-obrazovnog rada, znanja, vještina, sposobnosti... � Sjećate se dilema na koje ste nailazili u svom radu i koristite sopstveno iskustvo kako biste pomogli drugim nastavnicima.


� Želite nove odgovornosti zbog novca, a ne zato što Vas zanima posao. � Željeli biste da nađete način da se više ne bavite nastavom/vaspitno-obrazovnim radom. � Osjećate da Vas nove odgovornosti dodatno opterećuju. � Ne uvažavate kolege koje nijesu dostigle razvoju fazu u kojoj se Vi nalazite. � Obično zastupate stav „dvije suprotstavljene strane“ kad su u pitanju nastavni kadar i uprava. � Razvijate nove vještine često na štetu starih. � Smatrate da je Vaš rad u nastavi/vaspitno-obrazovnom procesu savršen. � Ako imate problema sa novim odgovornostima, obično ih krijete. � Više ne pohađate programe obuke. � Ne obazirete se na probleme drugih nastavnika.

40

Prilozi

Razvojna faza 6: Nastavnik ekspert (nosilac viših zvanja, autor udžbenika, priručnika i programa obuke, trener/učesnik projekata na međunarodnom nivou)

Kratak profil

Iskusan nastavnik koji svojim aktivnostima daje doprinos unapređenju obrazovnog sistema inicirajući i/ ili učestvujući u njhovoj primjeni. Koristeći svoje iskustvo, kao i znanja i vještine koje posjeduje predviđa moguće probleme u svom radu i na vrijeme ih rješava.


� Radite na određenom nivou obrazovnog sistema (predškolskoj ustanovi, osnovnoj školi, gimnaziji, srednjoj stručnoj školi) � Pored početne kvalifikacije za izvođenje nastave, imate i dodatne kvalifikacije. � Imate dovoljno vještina i znanja u domenu nastave/vaspitno-obrazovnog rada da možete uspješno da obučavate druge nastavnike. � Honorarno radite na fakultetu za obrazovanje nastavnika. � Autor ste programa obuke. � Autor ste udžbenika i priručnika za nastavnike. � Učestvujete u međunarodnim projektima iz oblasti obrazovanja. � Inicirate i aktivno učestvujete u aktivnostima profesionalnog razvoja.


Nosilac ste jednog od viših zvanja, autor programa obuke, trener. Kontinuirano podržavate kolege u njihovom profesionalnom razvoju (mentorstvo, saradničko učenje). Ohrabrujete kolege da analiziraju i procjenjuju sopstveni rad.Potrebe:

� Bolje razumijevanje potreba polaznika programa obuke. � Praćenje savremene teorije i prakse u obučavanju nastavnika. � Razvijanje vještina za onlajn obuku nastavnika. � Učešće u široj zajednici onih koji se bave obukom nastavnika. � Realizacija pedagoških istraživanja. � Razumijevanje standarda za izradu udžbenika i priručnika za nastavnike.


Prilozi


Svoja znanja i vještine možete proširiti kroz neke od sljedećih aktivnosti:

� učestvovanje u projektima na međunarodnom nivou iz oblasti obrazovanja, � pohađanje međunarodnih programa obuke, � osmišljavanje programa obuke, � mentorstvo i saradničko učenje, � formiranje i vođenje stručnih udruženja i mreža, � iniciranje promjena na osnovu sprovedenih pedagoških istraživanja, � vođenje konferencija i drugih skupova.


Formalno planiranje je korisno – profesionalni portfolio dopunjavate dokazima o aktivnostima koje realizujete, materijalima koje kreirate, povratnim informacijama koje dobijate od učesnika programa obuke, drugih nastavnika, stručnih saradnika i uprave vaspitno-obrazovne ustanove. Ukoliko želite, postavite ga na svojoj internet stranici ili blogu i tako ga učinite dostupnim većem broju ljudi. Portfolio može biti pomoć prilikom konkurisanja za novo radno mjesto. Portfolio, pored štampanih, može sadržati video i audio materijale.


� Prihvatili ste principe kontinuiranog profesionalnog razvoja i stalno analizirate svoj rad i promišljate o njemu. � Kreativni ste i u stalnoj potrazi za novim idejama. � Unosite pozitivne promjene u nastavu svog predmeta/vaspitno-obrazovni rad. � Inspirišite druge da sa Vama razmjenjuju ideje. � Mišljenje drugih Vam je i dalje jako važno. � Preuzimate različite uloge u radu stručnih udruženja i mreža. � Ako ste preuzeli neku novu ulogu, uviđate da i u njoj postoje različiti stepeni razvoja.


� Sebe vidite kao eksperta kojeg druge kolege treba „slijepo“ da slijede. � Ne procjenjujete sopstveni rad. � Izbjegavate promjene. � Nijeste prepoznati kao ekspert van Vašeg kolektiva. � Ne nastojite da se bavite oblastima koje su izvan Vašeg opisa posla.

42

Prilozi

7.2. Standardi nastavne prakse/vaspitno-obrazovnog rada

1. Planiranje i pripremanje nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada

Na kraju faze nastavnik treba da bude u mogućnosti da:

2 Nastavnik početnik 3 Nastavnik u razvoju 4 Kompetentan nastavnik

Planira i priprema nastavu/vaspitno-obrazovni rad da bi odgovorio na potrebe učenika/djece i ostvario ciljeve date u predmetnom programu/programu vaspitno-obrazovnog rada.

Pri godišnjem planiranju jasno definiše doprinos svakog pojedinačnog časa/aktivnosti ostvarenju opštih ciljeva predmetnog programa/programa vaspitno-obrazovnog rada uzimajući u obzir potrebe učenika/djece.

Planira i priprema nastavu i učenje/vaspitno-obrazovni rad na osnovu temeljnog znanja, razumijevanja, i svjesnosti o relevantnim pitanjima u nastavi svog predmeta/vaspitno-obrazovnom radu.

Analizira ciljeve nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada, znanja i vještine koji će učenici/djeca razvijati tokom časa/aktivnosti i predviđa probleme sa kojima bi se učenici/djeca mogli susresti.

U planiranje nastave/vaspitno-obrazovnog rada integriše znanja i vještine neophodne za ostvarivanje ciljeva nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada.

Planira aktivnosti učenika/djece kako bi odgovorio na različite potrebe učenika/djece u odjeljenju/vaspitnoj grupi.

Odabere i prilagodi različite materijale, aktivnosti, resurse i nastavna sredstva/sredstva za vaspitno-obrzovni rad u skladu sa ciljevima časa/aktivnosti.

Kreira sopstvene materijale koji služe ostvarivanju ciljeva časa/aktivnosti.

Svrsishodno i funkcionalno planira otvoreni dio kurikuluma.

Logički organizuje aktivnosti učenika/djece tokom časa/aktivnosti i određuje adekvatno vrijeme za njihovu realizaciju, uključujući i procjenjivanje i ocjenjivanje učenika/djece.

Planira dodatne aktivnosti, načine za praćenje i dobijanje povratnih informacija od učenika/djece, kako bi odgovorio na različite potrebe učenika/djece u toku samog časa/aktivnosti.

Koristi različite nastavne tehnike/tehnike vaspitno-obrazovnog rada koje mogu odgovoriti na neplanirana dešavanja tokom časa/aktivnosti.

Koristi zapažanja o realizaciji prethodnih časova/aktivnosti za unapređenje pripremanja i planiranja nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada.

Aktivno traga za novim idejama i materijalima kako bi unaprijedio pripremanje i planiranje nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada.

Koristi kreativnost, maštu i inovacije u pripremanju i planiranju časova/ aktivnosti.


Prilozi

7.2. Standardi nastavne prakse/vaspitno-obrazovnog rada

2. Podrška učenicima/djeci



Prepozna šta učenici/djeca doživljavaju kao svoje potrebe i nastoji da na njih odgovori u okviru ciljeva predmetnog programa/programa vaspitno-obrazovnog rada.

Sprovede analize potreba i prilagođava nastavu/vaspitno-obrazovni rad i materijale potrebama i stilovima učenja učenika/djece.

Koristi opsežan dijapazon načina utvrđivanja potreba učenika i primjenjuje principe diferencirane nastave/individualizacije u vaspitno-obrazovnom radu.

Pruža podršku učenicima/djeci u usvajanju različitih strategija učenja.

Uključi učenike/djecu u različite aktivnosti učenja/vaspitno-obrazovnog rada, kako bi pronašli sopstveni stil i strategije učenja.

Pomaže učenicima/djeci da utvrde i razviju postupke za praktičnu primjenu odgovarajućih strategija učenja.

Upućuje učenike/djecu da koriste resurse koji podstiču individualno učenje (npr. rječnike, enciklopedije, sveske u koje bilježe zanimljive pojedinosti, vebsajtove i sadržaje za samostalno učenje i dr.).

Upučuje učenike da potraže prilike za učenje van škole/predškolske ustanove i da takve prilike maksimalno iskoriste za svoj napredak.

Podstiče učenike/djecu da planiraju svoje učenje, procjenjuju sami sebe i evidentiraju svoj napredak.

Aktivno traži savjete od iskusnijih nastavnika i stručnih saradnika o tome kako da što bolje podrži učenike/djecu.

Produbi razumijevanje potreba učenika/djece promišljanjem i osvrtom na rezultate sopstvenog rada, korišćenjem literature i razmjenom iskustava sa drugim nastavnicima i stručnim saradnicima.

Koristi akciona istraživanja kako bi bolje razumio potrebe učenika/djece i rezultate tih istraživanja dijeli sa ostalim nastavnicima i stručnim saradnicima.

44

Prilozi

3. Organizacija i realizacija nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada



Uspješno organizuje aktivnosti učenika/djece tako da može realizovati ciljeve časa/aktivnosti, sa jasnim uputstvima za rad i adekvatnom vremenskom dinamikom.

Uspješno organizuje aktivnosti učenika /djece kako bi se ostvarila maksimalna postignuća u učenju, uključujući organizovanje rada u grupama koje se formiraju na osnovu različitih kriterijuma (različiti stilovi učenja, sposobnosti učenika/djece, međusobni odnosi učenika/djece).

Kod učenika/djece razvije razumijevanje njihovih uloga u aktivnostima tokom časa/dana kao cjeline i tokom pojedinačnih aktivnosti.

Omogući učenicima/djeci da jasno razumiju ciljeve časa/aktivnosti i način na koji će se oni ostvariti putem različitih aktivnosti tokom časa/dana.

Neosjetno prelazi s jedne aktivnosti na drugu i optimalno planira vremensku dinamiku časa/aktivnosti kako bi učenici/djeca postigli planirane ciljeve.

Osmišljava aktivnosti kojima se obezbjeđuje nesmetan tok časa/vaspitno-obrazovnog procesa.

Prati proces učenja učenika/djece tokom časa/aktivnosti i vrši određena prilagođavanja da bi unaprijedio učenje. Učenicima/djeci daje konstruktivnu povratnu informaciju o njihovim postignućima u odnosu na ciljeve časa/aktivnosti.

Podstiče učenike/djecu da jedni drugima daju povratne informacije i pružaju pomoć u učenju.

U učionici/radnoj prostoriji kreira sredinu za učenje koja aktivno podržava učenike/djecu sa različitim potrebama i predznanjem.

Prepoznaje probleme u ponašanju učenika/djece, adekvatno na njih reaguje i učestvuje u njhovom rješavanju.

Održava dobru disciplinu u učionici/radnoj prostoriji i adekvatno reaguje na bilo kakve konflikte i nedolično ponašanje.

Održi visok nivo discipline uz aktivnu saradnju učenika/djece i rješava probleme na efikasan i taktičan način.

Poboljša vještine organizacije i realizacije časa/aktivnosti putem promišljanja, razmjenom iskustava sa drugim nastavnicima i međusobnom opservacijom časova/aktivnosti.

Sa sigurnošću koristi dostupne resurse i tehnologiju kako bi podstakao i poboljšao učenje.

Demonstrira dobru praksu, razmjenjuje znanja sa drugim nastavnicima i usmjerava manje iskusne nastavnike.


Prilozi

4. Procjenjivanje i ocjenjivanje učenika/Procjenjivanje razvojnog napretka djece



Analizira pojedinačni napredak učenika/djece u učenju/razvoju i pruža im povratnu informaciju o tome.

Utvrdi pojedinačne potrebe učenika/djece i to koristi kako bi postavio realne ciljeve za odjeljenje/vaspitnu grupu.

Pojedinačno prati i ocjenjuje učenike/djecu kako bi postavio realne i izazovne ciljeve za svakog učenika/dijete u odjeljenju/vaspitnoj grupi.

Prati greške i probleme učenika/djece u učenju/razvoju i na njih reaguje prikladnim zadacima i savjetima kako bi podstakao napredak.

Analizira greške i uočava poteškoće sa kojima se susreću učenici/djeca i ta saznanja primjenjuje prilikom planiranja ciljeva časa/aktivnosti i odabira aktivnosti.

Analizira postignuća učenika/djece i rezultate te analize koristi za dalje planiranje nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada.

Koristi različite oblike provjere znanja učenika/djece i pruža blagovremene i konstruktivne povratne informacije o njihovim postignućima; vodi precizne bilješke o napredovanju učenika/djece.

Prilagodi i pripremi testove koji odgovaraju različitim grupama učenika i uspješno pripremi učenike za interno i eksterno ocjenjivanje.

Analizira postignuća učenika i pruža kolegama i zainteresovanim stranama povratne informacije o uticaju različitih pristupa i strategija učenja na proces ocjenjivanja.

Daje osvrt na to kako je protekao čas/aktivnost i identifikuje načine na koje je moguće unaprijediti pristupe procjenjivanju i ocjenjivanju; traži povratne informacije i podršku od iskusnijih kolega.

Evaluira uspješnost učenika na testovima i prilikom ocjenjivanja pruža korisne povratne informacije kako bi učenici poboljšali svoja postignuća.

Koristi akciona istraživanja kako bi bolje razumio karakteristike uspješnog procjenjivanja i ocjenjivanja i to razmjenjuje sa drugim nastavnicima.

46

Prilozi

5. Poznavanje predmeta/sadržaja



Pokaže osnovno razumijevanje nastavnog predmeta/sadržaja koje koristi u vaspitno-obrazovnom procesu.

Pokaže dobro razumijevanje nastavnog predmeta/sadržaja koje koristi u vaspitno-obrazovnom procesu.

Pokaže akademsko razumijevanje predmeta koji predaje/sadržaja koje koristi u vaspitno-obrazovnom procesu i pedagoški ga primijeni.

Koristi dodatnu literaturu i pomoć kolega kako bi unaprijedio razumijevanje nastavnog predmeta/sadržaja koje koristi u vaspitno-obrazovnom procesu.

Pokaže samopouzdanje prilikom pružanja pomoći manje iskusnim nastavnicima sa problemima iz pojedinih oblasti predmeta koji predaje/vaspitno-obrazovnih sadržaja.

Podijeli svoje poznavanje predmeta/vaspitno-obrazovnih sadržaja i primjenu u učionici/radnoj prostoriji sa drugim nastavnicima.

Pokaže posvećenost preciznosti i prikladnosti korišćenja sadržaja, koncepata i pojmova nastavnog predmeta/vaspitno-obrazovnog rada.

Pokaže sposobnost da pruži precizne i prikladne informacije u vezi sa sardžajima, konceptima i pojmovima nastavnog predmeta/vaspitno-obrazovnog rada.

Podrži učenike/djecu u njihovoj analizi i istraživanju sadržaja, koncepata i pojmova nastavnog predmeta/vaspitno-obrazovnog rada.

Odabere stručnu terminologiju koja odgovara nivou znanja učenika/djece i cilju časa/aktivnosti.

Koristi različite pristupe sadržajima predmeta/vaspitno-obrazovnog rada da bi pomogao učenicima/djeci da prevaziđu poteškoće u njihovom razumijevanju.

Pokaže visok nivo senzibilnosti, kreativnosti i vještine u pružanju preciznih i prikladnih informacija koje se tiču sadržaja, koncepata i pojmova nastavnog predmeta/vaspitno-obrazovnog rada imajući u vidu specifične ishode učenja.

Povezuje nastavni/vaspitno-obrazovni sadržaj sa praktičnom primjenom i situacijama iz stvarnog života.

Analizira i predaje kompleksnije sadržaje, koncepte i pojmove uz korišćenje odgovarajuće dodatne literature.

Podržava zainteresovane učenike/djecu da uspješno analiziraju kompleksne sadržaje, koncepte i pojmove nastavnog predmeta/vaspitno-obrazovnog rada.


Prilozi

6. Profesionalni razvoj



Upoznaje razvojne faze u karijeri nastavnika, utvrdi ciljeve i planira lični profesionalni razvoj .

Utvrdi ciljeve i planira lični profesionalni razvoj usmjeravajući se razvojnim fazama u karijeri nastavnika.

Postavi jasne ciljeve ličnog profesionalnog razvoja, izrađuje planove za njihovo ostvarivanje i samoprocjenjuje sopstveni profesionalni razvoj.

Promišlja o sopstvenom profesionalnom razvoju i djeluje u skladu sa zaključcima.

Gradi profesionalnost na osnovu promišljanja o sopstvenoj praksi.

Bude primjer profesionalnosti drugim nastavnicima kvalitetom svoje prakse i kontinuiranim profesionalnim razvojem.

Koristi podršku drugih kolega, naročito iskusnijih od sebe kao i koordinatora za PRNŠ/V, te pohađa dostupne programe obuke.

Prihvati opservaciju od strane drugih nastavnika, stručnih saradnika i uprave škole/predškolske ustanove kao dio sopstvenog razvoja.

Redovno obavlja mentorski rad i pruža savjete drugim nastavnicima.

Ostane u toku sa najnovijim trendovima u metodici predmeta koji predaje/vaspitno-obrazovnog rada.

Aktivno prati nova dešavanja u nastavi predmeta koji predaje/procesu vaspitno-obrazovnog rada.

Koristi sopstveno iskustvo kako bi procijenio i prilagodio inovativne trendove svom razumijevanju dobre prakse.

Poboljša svoju nastavnu/vaspitno-obrazovnu praksu kroz diskusiju, međusobnu opservaciju sa drugim nastavnicima i povratne informacije o svom radu.

Redovno razmjenjuje iskustva i ideje sa drugim nastavnicima.

Doprinosi profesiji pisanjem članaka, izradom novih materijala, radom na forumima i mrežama ili vođenjem radionica.

48

Prilozi

7.3. Rukovođenje profesionalnim razvojem nastavnika

Razvojna faza 2: Nastavnik početnik

Pozitivni znaci razvoja Kako ih podržati

Nastavnik Direktor

Učestvuje u aktivnostima profesionalnog razvoja i traži načine da unaprijedi svoj rad.

Stvara uslove da nastavnici novostečena znanja i vještine mogu da koriste u praksi.

Traži, razmjenjuje i proba nove ideje.Traži savjete od drugih.

Podržava organizaciju aktivnosti profesionalnog razvoja u okviru kojih se predstavljaju i razmatraju nove ideje kako bi razmjena dobre prakse postala dio kulture ustanove.

Smatra da je traženje pomoći pozitivan oblik razvoja.Želi da razgovara kako o problemima u radu, tako i o uspješnim aktivnostima.

Dostupan je nastavnicima i pokazuje spremnost za otvorenu saradnju kako bi nastavnike podstakao da postavljaju pitanja i traže pomoć.

Bilježi uspješne aktivnosti.Podstiče nastavnike da pedagošku dokumentaciju i nastavne materijale dobro organizuju kako bi bili lako dostupni (po mogućnosti elektronski).

Razumije i trudi se da zadovolji potrebe učenika.

Ohrabruje nastavnike da pripremaju časove u skladu sa potrebama učenika.

Pokazuje opšte pozitivne znake profesionalnosti (tačnost, prikladno oblačenje i ponašanje).

Javno pohvajuje profesionalnost.

Razumije značaj dobrog rukovođenja ustanovom.

Stara se da svi zaposleni u ustanovi prepoznaju i cijene podršku koju dobijaju za uspješno izvođenje vaspitno-obrazovnog procesa.

Dobija pozitivne povratne informacije od učenika.

Javno ističe povratne informacije dobijene od učenika koje se odnose na pozitivne znake profesionalnosti nastavnika.

Mnoge nastavne tehnike postaju sastavni dio njegovog nastavnog rada.

Podstiče razmišljanje o razlozima korišćenja pojedinih nastavnih tehnika.


Prilozi

Negativni znaci razvoja Kako se sa njima izboriti

Nastavnik Direktor

Odbija da učestvuje u aktivnostima profesionalnog razvoja.

Uvodi praksu kontinuiranog učešća u aktivnostima profesionalnog razvoja za sve nastavnike.

Nastavu realizuje korišćenjem preporučenog udžbenika i ne pokazuje interesovanje za izradu sopstvenih nastavnih materijala.

Podstiče i podržava razmjenu nastavnih materijala i usmjerava nastavnike da ih izrađuju i razmjenjuju.

Uopšte ne planira nastavu ili to radi previše detaljno tako da čas ne može da se odvija potrebnom dinamikom.

Redovno vrši uvid u dnevne pripreme i ukazuje na znake neadekvatnog planiranja.

Ne razumije potrebe učenika i ne uzima ih u obzir kada planira i realizuje čas. Oslanja se na unaprijed formirane procjene i stavove.

Vrši uvid u dnevne pripreme i razgovara sa nastavnikom kako da ih prilagodi potrebama učenika.

Obraćanje za pomoć smatra jednim vidom slabosti ili znakom nedovoljnog razumijevanja vlastitog posla.

Ističe važnost razmjene ideja i traženja pomoći, što treba da postane stalna praksa u ustanovi.

Pokazuje opšte negativne znake profesionalnosti (ne dolazi na vrijeme, često odsustvuje, neprikladno se oblači i ponaša).

Ne ignoriše nedostatak profesionalizma kod nastavnika.

Ne sarađuje sa kolegama i ne pruža im podršku.

Stara se da svi zaposleni u ustanovi prepoznaju i cijene podršku koju dobijaju za uspješno izvođenje vaspitno-obrazovnog procesa.

Ne prepozanje značaj dobrog rukovođenja.

Ističe značaj dobrog rukovođenja vaspitno-obrazovnom ustanovom za uspješnost cijelog kolektiva.

Dobija negativne povratne informacije od učenika.

Nasamo sa nastavnikom analizira negativne povratne informacije dobijene od učenika.

Još uvijek ima problema u primjeni osnovnih nastavnih tehnika.

Predlaže odgovarajuće programe stručnog usavršavanja nastavnika i druge aktivnosti profesionalnog razvoja putem kojih se može unaprijediti primjena nastavnih tehnika i metoda.

Nezainteresovan je za dalje učenje i profesionalni razvoj.

Razvija motivaciju nastavnika za profesionalni razvoj i pravilno ih usmjerava.

50

Prilozi

Razvojna faza 3: Nastavnik u razvoju


Nastavnik Direktor

Ima pozitivan stav o svom profesionalnom razvoju.

Ukazuje na različite mogućnosti za kontinuirani profesionalni razvoj.

Pokazuje interesovanje za teoriju nastave, kao i za primjenu konkretne metode ili tehnike u nastavi.

Podstiče razmišljanja o tome kako raznovrsnim tehnikama i metodama postići različite ciljeve.

Voljan je da isproba nove ideje.Podstiče razmjenu novih ideja i nastavnih materijala.

Učestvuje u razmjeni materijala i priprema za časove.

Omogućuje profesionalna okupljanja na kojima se razmjenjuju primjeri dobre prakse.

Saglasan je da kolege ili uprava prisustvuju nastavi.

Obezbjeđuje hospitovanje časovima sa ciljem opservacije.

Redovno se priprema za čas.Ističe da učenici prepoznaju i cijene nastavnika pripremljenog za čas.

Želi da razvija znanja i vještine kako bi mogao podržati kolege i aktivno nastoji da svojim radom unaprijedi kvalitet rada škole/vrtića.

Podržava saradničko učenje.

Dobija pozitivne povratne informacije od učenika.

Javno ističe povratne informacije dobijene od učenika koje se odnose na pozitivne znake profesionalnosti nastavnika.

Prilagođava nastavne tehnike i metode svom stilu rada.

Podržava inovacije u radu nastavnika.


Prilozi


Nastavnik Direktor

Smatra da mu je glavna profesija nešto drugo, a ne izvođenje nastave (književnik, muzičar, slikar...).

Podstiče uključivanje znanja, vještina i interesovanja iz drugih oblasti u vaspitno-obrazovni proces (npr.: muzika, pisanje, slikanje...).

Ima stav „to je samo posao“ – traži najlakša, a ne najbolja rješenja.

Ukazuje kako profesionalnost i priprema za nastavu pozitivno utiču na razvoj i postignuća djece/učenika.

Ne planira nastavu – bez pripreme realizuje časove.

Ukazuje na različite mogućnosti učenja i razvoja u profesiji nastavnika.

Nastavnik je dostigao određeni nivo i misli da je „sve već postigao i prošao“.

Podstiče eksperimentisanje sa novim idejama i ukazuje na vrijednost njihove primjene.

Ne može da drži nastavu van ponuđenih okvira – oslanja se samo na udžbenik i priručnik za nastavnike.

Usmjerava i podstiče nastavnike na primjenu različitih izvora znanja i nastavnih materijala kako bi odgovorio na potrebe svojih učenika.

Ne voli kritike i izbjegava situacije koje do njih dovode.

Ukazuje na to kako konstruktivna kritika poboljšava rezultate rada.

Ne sarađuje sa kolegama.Nastoji da ga uključi u aktivnosti profesionalnog razvoja koje podržavaju saradničko učenje.

Dobija negativne povratne informacije od učenika.

Nasamo sa nastavnikom analizira negativne povratne informacije od učenika.

Žali se na probleme u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, ali ne nudi rješenja.

Uvažava njegove komentare kao dio rješenja, ali samo kada su konstruktivno formulisani.

52

Prilozi

Razvojna faza 4: Kompetentan nastavnik


Nastavnik Direktor

Želi raznovrsnost u svom radu u raznim segmentima.

Omogućava mu da radi sa djecom/učenicima različitog uzrasta i da ima dovoljno prostora za ekperimentisanje.

Traži priznanje za svoj rad.Omogućava mu da pokaže novostečena znanja i vještine, ali tako da i drugi mogu učiti od njega.

Želi da upotrijebi nova znanja i vještine kako bi doprinio unapređenju rada ustanove.

Podržava nove ideje koje bi mogle doprinijeti unapređenju rada ustanove, bez obzira koliko bile neuobičajene i nastoji da u njihovu realizaciju uključi više od jedne osobe.

Motiviše ga podučavanje drugih, novac nije toliko važan.

Podstiče ga i podržava da realizuje aktivnosti profesionalnog razvoja za svoje kolege.

Dobija primjetno bolje povratne informacije od učenika.

Nalazi različite načine da nagradi svako unapređenje nastave.

Praktičar je koji primjenjuje refleksiju.Ohrabruje otvorenu refleksiju na osnovu koje bi drugi mogli nešto naučiti.

Može da pruži odlične povratne informacije prilikom posmatranja rada kolega.

Uvažava njegove komentare ili način pružanja povratnih informacija o radu kolega.

Koristi povratne informacije o svom radu da bi ga unaprijedio.

Redovno daje povratnu informaciju o radu nastavnika i čini dostupnom informaciju o eksternoj evaluaiji rada nastavnika.


Prilozi


Nastavnik Direktor

Želi da izvodi nastavu samo u dobrim odjeljenjima, ne želi nove izazove.

Ohrabruje izlazak nastavnika iz zone u kojoj se osjeća sigurno.

Na usavršavanje i sticanje referenci gleda kao na način prelaska na novo radno mjesto van učionice.

Ohrabruje svaki korak ka prelasku na novo radno mjesto, ali ne ako to predstavlja bijeg od učionice. Za novo radno mjesto potrebno je imati određena znanja i vještine.

Novac je snažniji motivator od postignutih rezultata u radu.

Stara se da nagrade ne budu samo novčanog karaktera.

Smatra da je već ekspert i da nema potrebe za daljim profesionalnim razvojem.

Pokazuje na koji način se dalje može usavršavati i kakvu korist od toga može imati.

Želi da razvija samo sebe, a ne i one oko sebe ili ustanovu kao cjelinu.

Ukazuje na prednosti i koristi za pojedinca kada napreduje sredina u kojoj radi tj. čitava ustanova.

Brine ga susretanje sa novim idejama, bavljenje njima i njihova primjena.

Ukazuje kako nove ideje mogu pozitivno uticati na motivaciju.

I dalje posmatra nastavu na mikro-nivou kao skup tehnika.

Podstiče rad na razvoju nastavnog materijala na nivou ustanove kako bi svi razumjeli nastavu u širem kontekstu.

Nije u stanju da se osvrne na svoj rad i uči iz grešaka ili uspjeha.

Ističe značaj refleksije i učenja iz iskustva.

Nije zainteresovan za posmatranje drugih kolega ili da drugi posmatraju njegov rad.

Ističe i objašnjava značaj saradničkog učenja.

Nema razlike u povratnim informacijama od strane učenika nakon pohađanja programa obuke.

Ukazuje na vezu između primjene novih znanja i vještina i poboljšanja stečenih tokom programa obuke i postignuća učenika.

54

Prilozi

7.4. Formular za izradu plana PRNŠ/V-a (primjer plana)

PLAN PROFESIONALNOG RAZVOJA NA NIVOU ŠKOLE/VRTIĆA

NAZIV USTANOVE

VREMENSKI PERIOD

Cilj 1: Primjena interaktivnih metoda u nastavi

Aktivnosti: Ciljna grupa Vrijeme Odgovorna osoba Indikatori

1. Interaktivne radionice

Nastavnici prirodne grupe predmeta

Febrar, mart 2014.

Janko Janković

� broj realizovanih radionica, � broj učesnika

2. Ogledni časovi

3. Okrugli stolovi

4. Istraživanja u školi (npr.: Rezultati aktivnog učenja u tri odjeljenja petog razreda)

Napomena o realizaciji:

Cilj 2:

Aktivnosti: Ciljna grupa Vrijeme Odgovorna osoba Indikatori

Napomena o realizaciji:


Prilozi

7.5. Formular za lični plan profesionalnog razvoja (primjer plana)

LIČNI PLAN PROFESIONALNOG RAZVOJA (LPPR)

Razvojna oblast koju želim da unaprijedim

Motivacija učenika za postizanjće boljih rezultata

Aspekt razvojne oblasti (fokus)

Razlika između unutrašnje i spoljašnje motivacije

Cilj Poboljšati motivaciju učenika

Obrazloženje – zašto sam izabrao ovaj cilj:

Moji učenici često su nezainetersovani i samo ih interesuje da urade testove. Njihove strategije učenja nijesu razvijene. Želim da podstaknem učenike da budu aktivni u učenju i da u tome uživaju.

Aktivnosti Vremenska dinamika

Pretraživanje literature

Razgovor sa kolegama

Povratana informacija od strane učenika

Hospitovanje

Razvojna oblast koju želim da unaprijedim

Aspekt razvojne oblasti (fokus)

Cilj

Obrazloženje – zašto sam izabrao ovaj cilj

Aktivnosti Vremenska dinamika

56

Prilozi

PLAN PRAĆENJA I OSVRT NA REALIZACIJU LPPR-A

Oblast praćenja Osvrt/komentari

Ciljevi

� Da li je cilj bio realan? � Da li je cilj jasno definisan? � Da li je bilo poteškoća u realizaciji ciljeva?

Aktivnosti

� Koje aktivnosti su doprinijele ostvarivanju ciljeva, a koje nijesu?

Refleksija

� Koja nova znanja i vještine ste stekli? � Da li je izbor cilja bio opravdan i zašto? � Kako je ostvarivanje postavljenih ciljeva doprinijelo unapređenju nastave/učenja?

Vrememska dinamika

� Da li je bilo dovoljno vremena za realizaciju predviđenih aktivnosti?

Naredni koraci

� Da li je potrebno da se i dalje bavite ovim razvojnim ciljem? � Sa kim želite da podijelite svoje iskustvo ?

Podrška

� Sa kim namjeravate da razmotrite svoj plan i tražite povratnu informaciju?

7.6. Plan praćenja i osvrt na realizaciju LPPR-a


Prilozi

7.7. Upitnik za samovrednovanje rada nastavnika

UPITNIK ZA SAMOVREDNOVANJE RADA NASTAVNIKA

Procijenite u kojoj su mjeri sljedeća stanja i aktivnosti prisutne u vašoj praksi (unesite znak √ u odgovarajuću kolonu).

NIVO

1 2 3 4

1. Poznajem zakone i propise iz oblasti obrazovanja.

2. Poznajem ciljeve i principe reforme obrazovanja.

3. Svake godine izrađujem godišnji plan za predmet/predmete koje predajem.

4. Pri izradi godišnjeg plana, razmjenjujem iskustva sa kolegama.

5. Imam dnevnu pripremu za svaki čas.

6. U pripremama jasno ističem cilj časa.

7. U pripremama planiram aktivnosti učenika na času.

8. U pripremama bilježim osvrt na realizaciju.

9. Aktivnosti za čas pripremam u skladu sa potrebama učenika.

10. Aktivnosti za čas pripremam u skladu sa interesovanjima učenika.

11. Aktivnosti za čas pripremam u skladu sa uzrastom učenika.

12. Koristim aktivne metode nastave i učenja.

13. Koristim različite nastavne metode.

14. Koristim različite oblike rada.

15. Na početku školske godine učenicima detaljno objasnim šta će i kako učiti iz oblasti koju predajem.

16. Podstičem učenike da samostalno donose zaključke.

17. Podstičem učenike da slobodno iznose svoja mišljenja, postavljaju pitanja i daju komentare.

18. Pohvaljujem učenike.

19. Nastojim da kod učenika razvijam sposobnost kritičkog mišljenja.

20. Na času stvaram atmosferu koja obezbjeđuje razvoj samopoštovanja i samopouzdanja kod svakog učenika.

21. Nastojim da svaki učenik dobije zadatak u skladu sa svojim mogućnostima.

22. Dobro poznajem svoje učenike (situaciju kod kuće, mogućnosti interesovanja).

58

Prilozi

23. Pridajem veliki značaj pohvali, kao načinu motivisanja učenika.

24. Znam kako da riješim probleme discipline u razredu.

25. Na časovima koristim dodatnu literaturu, a ne samo udžbenik.

26. Dio nastavnih materijala izrađujem sa učenicima.

27. Redovno koristim raspoloživa didaktička sredstva i raspoložive resurse.

28. Redovno držim časove dopunske i dodatne nastave.

29. Organizujem vannastavne aktivnosti i sekcije.

30. Svoj autoritet gradim na kvalitetu svog rada i znanja, a ne na strahu.

31. Pri ocjenjivanju vodim računa o individualnom napredovanju učenika.

32. Redovno informišem učenike o napredovanju i postignućima.

33. Koristim ocjenjivanje za procjenu uspješnosti učenja i vlastitog rada, te za postavljanje budućih smjernica.

34. Nastojim da ocjena bude odraz postignuća učenika.

35. Svakodnevno pratim i evaluiram rad učenika.

36. Ocjenjujem javno.

37. Ocjene obrazlažem.

38. Prilikom ocjenjivanja uvažavam mišljenja učenika o vlastitim postignućima.

39. Imam redovne kontakte sa roditeljima.

40. Obučen sam za primjenu savremenih metoda i oblika rada.

41. Aktivno učestvujem u radu aktiva.

42. Želim da se profesionalno razvijam.

43. Redovno prisustvujem svim aktivnostima profesionalnog razvoja koje se dešavaju u školi.

44. Redovno prisustvujem stručnim skupovima i seminarima van škole.

45. Inoviram svoju nastavnu praksu.

46. Realizator sam aktivnosti profesionalnog razvoja na nivou škole.

47. Učestvujem u donošenju važnih odluka u školi.


Prilozi

48. Sarađujem sa pedagoško-psihološkom službom.

49. Znam da koristim računar.

50. Imam jasne ciljeve i prioritete u svom profesionalnom razvoju.

51. Zadovoljan sam svojim odnosom sa učenicima.

52. Zadovoljan sam svojim odnosom sa kolegama.

53. Zadovoljan sam svojim odnosom sa upravom škole.

54. Zadovoljan sam uslovima rada u školi.

55. Zadovoljan sam zanimanjem koje sam odabrao.

NIVO ZNAČENJE

1 uopšte ne

2 uglavnom ne

3 uglavnom da

4 u potpunosti da

60

Prilozi

7.8. Upitnik za samovrednovanje rada vaspitača

UPITNIK ZA SAMOVREDNOVANJE RADA VASPITAČA

Procijenite u kojoj su mjeri sljedeća stanja i aktivnosti prisutne u vašoj praksi (unesite znak √ u odgovarajuću kolonu).

NIVO

1 2 3 4

1. Poznajem zakone i propise iz oblasti obrazovanja.

2. Poznajem ciljeve i principe reforme obrazovanja.

3. Svake godine izrađujem tematske planove.

4. Pri izradi tematskih planova, razmjenjujem iskustva sa kolegama.

5. Imam pripremu za dnevne aktivnosti.

6. U pripremama jasno ističem ciljeve aktivnosti.

7. U pripremama planiram aktivnosti djece.

8. U pripremama bilježim osvrt na realizaciju.

9. Aktivnosti pripremam u skladu sa mogućnostima i potrebama djece.

10. Aktivnosti pripremam u skladu sa interesovanjima djece.

11. Aktivnosti pripremam u skladu sa uzrastom djece.

12. Koristim aktivne metoda podučavanja i učenja.

13. Koristim različite metode u radu.

14. Koristim različite oblike rada.

15. Na početku školske godine djeci objašnjavam osnovna pravila kulture ponašanja i kolektivnog življenja u vrtiću.

16. Podstičem djecu da samostalno donose zaključke.

17. Podstičem djecu da slobodno iznose svoja mišljenja, postavljaju pitanja i daju komentare.

18. Pohvaljujem djecu i uvažavam različita mišljenja, dajući im pravo na grešku i njeno ispravljanje.

19. Na aktivnostima stvaram atmosferu koja obezbjeđuje razvoj samopoštovanja i samopouzdanja kod svakog djeteta.

20. Nastojim da svako dijete ili grupa djece dobije zadatak u skladu sa svojim mogućnostima.

21. Dobro poznajem djecu svoje vaspitne grupe (situaciju u porodici, lična iskustva, mogućnosti, interesovanja ....).

22. Znam kako da riješim konfliktne situacije u grupi.


Prilozi

23. Na aktivnostima redovno koristim pored osnovne i noviju, dodatnu literaturu.

24. Dio očiglednih sredstava/materijala izrađujem sa djecom.

25. Redovno koristim i dopunjavam raspoloživa didaktička sredstva i raspoložive resurse.

26. Redovno organizujerm aktivnosti za djecu sa posebnim potrebama.

27. Organizujem aktivnosti na otvorenom prostoru.

28. Svoj autoritet gradim na ličnim primjerima ponašanja, a ne na strahu.

29. Pri procjeni ukupnog napredovanja djece vodim računa o individualnim sklonostima i sposobnostima.

30. Redovno informišem roditelje o ukupnom ponašanju i napredovanju djece.

31. Koristim različite tehnike provjere u cilju formiranja dječjeg kumulativnog kartona.

32. Svakodnevno pratim i evaluiram rad djece.

33. Prilikom procjenjivanja oprezno saopštavam uočeno roditeljima.

34. Imam redovne kontakte sa roditeljima.

35. Obučen sam za primjenu savremenih metoda i oblika rada.

36. Aktivno učestvujem u radu aktiva.

37. Želim da se profesionalno razvijam.

38. Redovno prisustvujem svim aktivnostima profesionalnog razvoja koje se dešavaju u ustanovi.

39. Redovno prisustvujem stručnim skupovima i seminarima van ustanove.

40. Inoviram svoju praksu.

41. Realizator sam aktivnosti profesionalnog razvoja na nivou ustanove.

42. Učestvujem u donošenju važnih odluka u ustanovi.

43. Sarađujem sa stručnim saradnicima u ustanovi.

44. Znam da koristim računar.

45. Imam jasne ciljeve i prioritete u svom profesionalnom razvoju.

62

Prilozi

46. Zadovoljan sam svojim odnosom sa djecom.

47. Zadovoljan sam svojim odnosom sa kolegama.

48. Zadovoljan sam svojim odnosom sa upravom ustanove.

49. Zadovoljan sam uslovima rada u ustanovi.

50. Zadovoljan sam zanimanjem koje sam odabrao.

NIVO ZNAČENJE

1 uopšte ne

2 uglavnom ne

3 uglavnom da

4 u potpunosti da


Prilozi

INSTRUMENT ZA EVALUACIJU PROFESIONALNOG RAZVOJA NA NIVOU ŠKOLE

INDIKATORI PRNŠNIVO

1 2 3 4

I PLANOVI

1. Škola ima plan profesonalnog razvoja

2. Kvalitet plana profesionalnog razvoja

II NASTAVNICI

3. Nastavnici učestvovali u aktivnostima

4. Nastavnici realizovali aktivnosti

5. Nastavnici imaju LPPR

6. Nastavnici imaju profesionalni portfolio

III REALIZACIJA/KVALITET

7. Izbor aktivnosti

8. Realizacija aktivnosti iz Priručnika

9. Realizacija drugih aktivnosti

10. Razmjena dobre prakse sa drugim školama

11. Istraživanja u odnosu na rezultate profesionalnog razvoja

7.9. Instrument za evaluaciju profesionalnog razvoja na nivou škole

Deskriptori:

Indikator 1: Škola ima plan profesonalnog razvojaNivo 1: NENivo 2: /Nivo 3: /Nivo 4: DA

64

Prilozi

Indikator 2: Kvalitet plana profesionalnog razvojaNivo 1:

� nejasna struktura � nije u skladu sa potrebama škole � nema jasne i ostvarljive prioritete � nema vremenske dinamike planiranih aktivnosti � nema definisane nosioce aktivnosti

Nivo 2Djelimično:

� jasna struktura � u skladu sa potrebama škole � ima jasne i ostvarljive prioritete � određena vremenska dinamika planiranih aktivnosti � definisani nosioci aktivnosti

Nivo 3:U velikoj mjeri:

� jasna struktura � u skladu sa potrebama škole � ima jasne i ostvarljive priroritete � vremenska dinamika planiranih aktivnosti � definisani nosioci aktivosti

Nivo 4: � jasna struktura � u skladu sa potrebama škole � ima jasne i ostvarljive priroritete � vremenska dinamika planiranih aktivnosti � definisani nosioci aktivosti

Indikator 3: Nastavnici učestvovali u aktivnostimaNivo 1: ispod 30%Nivo 2: 30% do 50%Nivo 3: 50% do 80%Nivo 4: 80% do 100%

Indikator 4: Nastavnici realizovali aktivnostiNivo 1: ispod 10%Nivo 2: 10% do 20%Nivo 3: 20% do 30%Nivo 4: 30% do 40%

Indikator 5: Nastavnici imaju LPPR Nivo 1: ispod 50%Nivo 2: 50% do 70%Nivo 3: 70% do 90%Nivo 4: 90% do 100%

Indikator 6: Nastavnici imaju profesionalni portfolioNivo 1: ispod 50%Nivo 2: 50% do 70%Nivo 3: 70% do 90%Nivo 4: 90% do 100%


Prilozi

Indikator 7: Izbor aktivnostiNivo 1: Izbor aktivnosti je nedovoljno usklađen sa prioritetima i ciljevima.Nivo 2: Izbor aktivnosti je djelimično usklađen sa prioritetima i ciljevima.Nivo 3: Izbor aktivnosti je uglavnom usklađen sa prioritetima i ciljevima.Nivo 4: Izbor aktivnosti je u potpunosti usklađen sa prioritetima i ciljevima.

Indikator 8: Realizacija aktivnosti iz PriručnikaNivo 1: ispod 50%Nivo 2: 50% do 70%Nivo 3: 70% do 90%Nivo 4: 90% do 100%

Indikator 9: Realizacija drugih aktivnostiNivo 1: NENivo 2: /Nivo 3: /Nivo 4: DA

Indikator 10: Razmjena dobre prakse sa drugim školamaNivo 1: NENivo 2: /Nivo 3: /Nivo 4: DA

Indikator 11: Istraživanja u odnosu na rezultate profesionalnaog razvojaNivo 1: NENivo 2: /Nivo 3: /Nivo 4: DA

Pitanja za nastavnike:

� U kojoj ste mjeri bili uključeni u proces PRNŠ-a? � Šta ste konkretno radili? � Da li ste zadovoljni? Zašto? � Šta vam se dopalo? � Koja aktivnost je bila najkorisnija? Zašto? � Da li ste to primijenili u praksi? � Kako je to uticalo na Vaš rad? � Šta mislite da se moglo drugačije uraditi? � Šta bi trebalo promijeniti? Zašto?

Razgovor sa roditeljima

Grupa roditelja (slučajni uzorak). Na njima primjeren način, objasniti im zašto se razgovor obavlja. Zabilježiti utiske roditelja o tome da li se neke stvari u školi dešavaju i koje. Odsjek za utvrđivanje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada u ustanovama posjeduje upitnike po ključnim oblastima u školi, pa i za roditelje.

Pitanja za učenike odnose se na komunikacija sa nastavnikom, da li im je zanimljivo na časovima, šta posebno i sl.

66

Prilozi

Deskriptori:

Indikator 1: Vrtić ima plan profesonalnog razvojaNivo 1: NENivo 2: /Nivo 3: /Nivo 4: DA

7.10. Instrument za evaluaciju profesionalnog razvoja na nivou predškolske ustanoveINSTRUMENT ZA EVALUACIJU PROFESIONALNOG RAZVOJA NA NIVOU PREDŠKOLSKE USTANOVE

INDIKATORI PRNVNIVO

1 2 3 4

I PLANOVI

1. Predškolska ustanova ima plan profesonalnog razvoja

2. Kvalitet plana profesionalnog razvoja

II VASPITAČI

3. Vaspitači učestvovali u aktivnostima

4. Vaspitači realizovali aktivnosti

5. Vaspitači imaju LPPR

6. Vaspitači imaju profesionalni portfolio

III REALIZACIJA/KVALITET

7. Izbor aktivnosti

8. Realizacija aktivnosti iz Priručnika

9. Realizacija drugih aktivnosti

10. Razmjena dobre prakse sa drugim predškolskim ustanovama

11. Istraživanja u odnosu na rezultate profesionalnog razvoja


Prilozi

Indikator 2: Kvalitet plana profesionalnog razvojaNivo 1:

� nejasna struktura � nije u skladu sa potrebama vrtića � nema jasne i ostvarljive prioritete � nema vremenske dinamike planiranih aktivnosti � nema definisane nosioce aktivnosti

Nivo 2Djelimično:

� jasna struktura � u skladu sa potrebama vrtića � ima jasne i ostvarljive prioritete � određena vremenska dinamika planiranih aktivnosti � definisani nosioci aktivnosti

Nivo 3:U velikoj mjeri:

� jasna struktura � u skladu sa potrebama vrtića � ima jasne i ostvarljive priroritete � vremenska dinamika planiranih aktivnosti � definisani nosioci aktivosti

Nivo 4: � jasna struktura � u skladu sa potrebama vrtića � ima jasne i ostvarljive priroritete � vremenska dinamika planiranih aktivnosti � definisani nosioci aktivosti

Indikator 3: Vaspitači učestvovali u aktivnostimaNivo 1: ispod 30%Nivo 2: 30% do 50%Nivo 3: 50% do 80%Nivo 4: 80% do 100%

Indikator 4: Vaspitači realizovali aktivnostiNivo 1: ispod 10%Nivo 2: 10% do 20%Nivo 3: 20% do 30%Nivo 4: 30% do 40%

Indikator 5: Vaspitači imaju LPPR Nivo 1: ispod 50%Nivo 2: 50% do 70%Nivo 3: 70% do 90%Nivo 4: 90% do 100%

68

Prilozi

Indikator 6: Vaspitači imaju profesionalni portfolioNivo 1: ispod 50%Nivo 2: 50% do 70%Nivo 3: 70% do 90%Nivo 4: 90% do 100%

Indikator 7: Izbor aktivnostiNivo 1: Izbor aktivnosti je nedovoljno usklađen sa prioritetima i ciljevima.Nivo 2: Izbor aktivnosti je djelimično usklađen sa prioritetima i ciljevima.Nivo 3: Izbor aktivnosti je uglavnom usklađen sa prioritetima i ciljevima.Nivo 4: Izbor aktivnosti je u potpunosti usklađen sa prioritetima i ciljevima.

Indikator 8: Realizacija aktivnosti iz PriručnikaNivo 1: ispod 50%Nivo 2: 50% do 70%Nivo 3: 70% do 90%Nivo 4: 90% do 100%

Indikator 9: Realizacija drugih aktivnostiNivo 1: NENivo 2: /Nivo 3: /Nivo 4: DA

Indikator 10: Razmjena dobre prakse sa drugim vrtićimaNivo 1: NENivo 2: /Nivo 3: /Nivo 4: DA

Indikator 11: Istraživanja u odnosu na rezultate profesionalnog razvojaNivo 1: NENivo 2: /Nivo 3: /Nivo 4: DA

Pitanja za vaspitače:

� U kojoj ste mjeri bili uključeni u proces PRNV-a? � Šta ste konkretno radili? � Da li ste zadovoljni? Zašto? � Šta vam se dopalo? � Koja aktivnost je bila najkorisnija? Zašto? � Da li ste to primijenili u praksi? � Kako je to uticalo na Vaš rad? � Šta mislite da se moglo drugačije uraditi? � Šta bi trebalo promijeniti? Zašto?

Razgovor sa roditeljima:

Grupa roditelja (slučajni uzorak). Na njima primjeren način, objasniti im zašto se razgovor obavlja. Zabilježiti utiske roditelja o tome da li se određene aktivnosti u predškolskoj ustanovi dešavaju i koje. Odsjek za utvrđivanje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada u ustanovama posjeduje upitnike po ključnim oblastima u predškolskoj ustanovi, pa i za roditelje.


Prilozi

IZVJEŠTAJ O SAMOEVALUACIJI PROFESIONALNOG RAZVOJA NA NIVOU VASPITNO-OBRAZOVNE USTANOVE

za period od ______ do _______

7.11. Izvještaj o samoevaluaciji profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove

I Kratak osvrt na realizaciju planiranih ciljeva i aktivnosti i realizaciju ciljeva/aktivnosti koje nisu definisane planom, primjeri dobre prakse, sastav Komisije za samoevaluaciju

Cilj 1

Aktivnosti

1

2

3

Osvrt na realizaciju:

II Indikatori PRNŠ/V-a – tabela7.9. ili 7.10. iz Priručnika, komentar

III Upitnik za nastavnike/vaspitače – prilog 7.9. ili 7.10. iz Priručnika, komentar

IV Zaključak

V Predlozi za unapređenje sistema profesionalnog razvoja na nivou škole/vrtića

70

Prilozi

7.12. Šematski prikaz modela PRNŠ/V

PRNŠ/V

� sistem viših znanja � škola - organizacija koja uči � nastavnici kao reflektivni praktičari � PURN � cjeloživotno učenje

zašto � koordinator za PR

� tim za PR � direktor � nastavnici � nacionalni koordinator

� sakupljanje i razmatranje informacija o mogućnostima profesionalnog razvoja na nacionalnom i međunarodnom nivou

� korišćenje stručne literature i drugih izvora � pružanje savjeta i podrške � učešće u radu fokus grupa � učešće u radu okruglog stola � učešće i realizacija seminara � realizacija otvorenih (oglednih i uglednih) časova/aktivnosti � sprovođenje akcionih istraživanja � učešće u radu stručnih foruma � pružanje podrške nastavniku pripravniku (mentorstvo) � podržavanje individualnog učenja1 � saradničko učenje � učešće u danima profesionalnog razvoja u školi/vrtiću. � vođenje dokumentacije o profesionalnom razvoju.

1 Termin koji se koristi u literaruri na engleskom jeziku je – coaching

� priručnik za PRNŠ/V � procjena potreba � identifikovanje prioriteta

� plan PRNŠ/V � LPPR � evaluacija PRNŠ/V-a

ko kako

šta


Bilješke

72

Bilješke

Unapređenje sistema kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori, Britanski savjet podržao je kroz ustupanje svog resursa British Council Continuing Professional Development Framework, koji je korišćen u ovoj publikaciji za izradu poglavlja Razvojne faze u karijeri nastavnika. Objavljivanje Priručnika i njegovu prezentaciju korisnicima finansirao je Britanski savjet.

Britanski savjet sarađuje sa obrazovnim institucijama u 110 zemalja svijeta sa ciljem unapređenja obrazovnih sistema, pružanja direktne podrške nastavnicima i stvaranja mogućnosti za dijalog i razmjenu iskustva sa međunarodnim partnerima. U Crnoj Gori postoji od 1994. godine.

http://www.teachingenglish.org.uk/continuing-professional-development

profesionalni razvoj na nivou škole i vrtića, priručnik

Documents