1

PROJEKTIRANJE I IZGRADNJA AGREGATSKE STANICE

TE STRUČNI NADZOR

Referat sastavili: Zoran Rojnić, dipl. ing. el. i Veljko Brečević dipl.ing.el.

Aquadac d.o.o., Pula, Trg 1. istarske brigade 10

Sažetak:

Rezervno napajanje el. energijom sastavni je dio mnogih električnih instalacija zgrada. U osnovi je

pristup pri projektiranju, izgradnji i tehničkom nadzoru isti kao i za ostale dijelove instalacije. Glavni

elementi električnih agregata su pogonski strojevi (obično dizel ili plinski agregati) i generatori s

pripadnom elektroinstalacijskom opremom. To su osnovni elementi koji unose posebne zahtjeve kod

takvih vrsta instalacija građevine.

Naglasak ovog izlaganja je na specifičnostima takvih elektroinstalacija s namjerom da se od

najranije faze projektiranja, pa zatim u fazi izgradnje i stručnog nadzora izbjegnu veće pogreške, koje

je naknadno teško, ili nemoguće (u realnim okvirima) otkloniti. Konačan cilj je izgraditi rezervni

sustav opskrbe koji će pouzdano raditi za vrijeme napajanja iz mreže, kao i pri nestanku i povratku

mrežnog napona. Dodatni zahtjevi se odnose na testiranja i održavanja sustava.

Ključne riječi:

Dizel električni agregat, motor, generator, agregatska stanica, postrojenje, paralelni rad, mrežni

prekidač, generatorski prekidač, sinkronizacija, snaga, projekt, izgradnja, stručni nadzor

Kratice:

DEA - dizel (diesel) električni agregat,

kombinacija DM i električnog generatora

DG - eng. - od „diesel generator“ – el. generator

čiji je pogon DM

DM - dizel (diesel) motor – obično

četverotaktni, rjeđe dvotaktni motor

G - el. generator

TS - transformatorska stanica s jednim ili više

transformatora

Tr - transformator

BUS - eng. - zajednička sabirnica, obično više

generatora

ATS - eng. - "automatic transfer switch"

CHANGE - OVER SWITCH - par međusobno

blokiranih prekidača, kod DEA obično služi za

dovod jednog od dva moguća izvora napajanja na

sabirnicu trošila

1. UVOD

Agregatska stanica je jedno od postrojenja

građevine, kojeg većina korisnika ne vidi ili ne zna

da uopće postoji, a po drugoj strani direktno utječe

na opskrbu zgrade el. energijom, pa tako i na

funkcionalnost gotovo svih ugrađenih instalacija,

odnosno time i na funkcionalnost građevine kao

cjeline uključujući i djelatnosti, koje se u njoj

odvijaju.

Projektiranje, izgradnja, stručni nadzor i

kasnije održavanje su osnovni elementi, koje treba

međusobno uskladiti, kako bi dobili kvalitetnu

agregatsku stanicu, koja radi skladno s ostalim

dijelovima električnih instalacija uključujući i

ostale izvore napajanja.

Agregatska stanica je u osnovi

elektromehanički izvor el. energije, odnosno

elektrana u malome.

Za projektanta električnih instalacija su

specifični slijedeći elementi:

• zakoni, propisi, tehnička regulativa

• agregatska stanica - elektrostrojarski pogon

• utjecaj strojarnice na zgradu i okoliš - zakon

o zaštiti okoliša

• pogon je zahtjevniji po pitanju održavanja,

servisa i testiranja, nego ostali dijelovi el.

instalacije

• poseban naglasak na zaštitne mjere od

previsokog napona dodira i prekomjernih el.

struja (zaštitno uzemljenje, izjednačenje

potencijala, povezivanje i razdvajanje

neutralnih vodiča)

Kvalitetna oprema i izgradnja uz odgovarajući

stručni nadzor vodi ka konačnom cilju -

pouzdanom elektroagregatskom postrojenju, koje

će uz redovno održavanje dugo biti u funkciji.

2

2. PROJEKTIRANJE

2.1. Odabir agregata DEA

Važniji faktori pri odabiru:

• električni nazivni podaci i zahtijevana snaga

DEA s obzirom na karakter trošila

• vremenska autonomija

• mogućnosti smještaja u građevinu

• posebni zahtjevi vezani uz buku, vibracije,

zaštitu okoliša, zona opasnosti (Ex i sl.)

• konfiguracija (otočno, paralelno)

• stupanj sigurnosti, redundanca

• globalna koncepcije energetskog dijela

električnog razvoda - odabir glavnih

prekidača, odnosno električnih polja

2.2. Strojarski dio projekta

Strojarski dio projekta sadrži:

• proračun ventilacije prostorije i dimenzije

• proračun ispušnog sustava

• provjera autonomije - potrošnje goriva

• uvjeti prostora - min/maks. temperatura,

načini grijanja DM

• odabir spremnika goriva i prateće opreme

• nacrte ventilacijskih kanala

• izračun buke i prigušnih elemenata

• smještaj opreme u agregatskoj stanici

• priprema podloge za građevinski dio

projekta (potrebni otvori na zidovima i sl.)

• rješenja na posebne zahtjeve ( daljinski

hladnjak motora, kogeneracija)

• transport, iskrcaj, (iznošenje starog DEA ako

postoji unos novog agregata u DEA stanicu)

2.3. Građevinski dio projekta

Građevinskim projektom se provjerava mogućnost

ugradnje zahtijevanog agregata. Nakon toga se

izrađuje i odabire najpogodnija lokacija za smještaj

DEA, s obzirom na arhitektonski projekt građevine

i okoline zgrade. Dodatni dijelovi projekta:

• proračun temelja i ostalih dijelova građevine

na statiku i vibracije

• procjena toplinskih učinaka agregata na

prostoriju

• proračun i izrada zidne zvučne izolacije

• nacrt prostorije sa svim potrebnim otvorima

i kanalima za cjevovod goriva, električne

kabele i sl.

2.4. Elektro projekt

Može biti zaseban projekt usklađen sa projektom

električne instalacije zgrade, ili kod manje

zahtjevnih DEA postrojenja može dio projekta

elektroinstalacija. Projekt treba sadržavati:

• opći dio (izvadak iz sudskog registra

poduzeća, rješenje o upisu projektanta u

imenik ovlaštenih inženjera, izjave

• tehnički opis iz kojeg se vidi što se traži i na

koji način, će DEA stanica udovoljiti

traženim zahtjevima

• sve tehničke karakteristike agregata potrebne

za projektiranje

• tehničke podatke ostale opreme vezane uz

rad DEA: transformatora, kompenzacije,

sabirničkih sustava, specifičnih trošila -

motornih pogona, besprekidnih napajanja

• jednopolne sheme povezane s ostalim

dijelovima elektro instalacije. Iz shema se

mora vidjeti povezivanje i lokacije glavnih

razvodnih ormara u građevini uključujući i

trafostanicu

• priključni planovi (tablice povezivanja)

• sustav zaštitnog uzemljenja s priloženom

strujnom shemom povezivanja PE, N

• strujno opterećenje, proračune struja kratkog

spoja, padova napona, provjera kabela za

slučaj kratkog spoja, izračun sabirnica na

dinamičko i strujno preopterećenje (ili

specifikacija istih)

• dimenzioniranje i odabir tipa kabela i načina

polaganja

• izjednačenje potencijala

• instalacija DEA stanice (rasvjeta, utičnice,

komunikacija, ventilacija, el. pumpe)

• prenaponska zaštita

• zaštita od požara i posebne zahtjeve na

požarnu otpornost DEA stanice i glavnih

trasa napojnih kabela . Zahtjevi na

isključenje agregata u slučaju požara - točan

opis

• elaborat zaštitite na radu i upute za sigurno

korištenje DEA stanice

• analizu utjecaja DEA na okoliš

• opis izvođenja radova i potrebnih završnih

ispitivanja

• upute za održavanje i testiranje

• dijelove projekta vezane uz specijalne

zahtjeve (paralelni rad - više načina),

složeniji sustavi, posebni zahtjevi na vrstu i

dinamiku opterećenja agregata, nestandardna

lokacija (velika visina, tropski uvjeti, zimski

uvjeti)

• program kontrole i osiguranje kvalitete:

atesti i kakvoća ugrađene opreme, nadzor

nad izvođenjem, mjerenja i ispitivanja

instalacije

• popis primijenjenih propisa i normi

2.5. Revizija projekta

Naručilac projekta po svom nahođenju ili prema

zakonskim odredbama za određeni tip postrojenja

može zahtijevati reviziju projekta kojom se

3

provjerava i usklađuje ispunjenje bitnih zahtjeva

definiranih projektnim zadatkom i važećim

propisima za određeno područje primjene.

2.6. Problemi i česte pogreške pri

projektiranju DEA

• procjena odnosno obveza ugradnje DEA

• pomanjkanje općenitih podataka o građevini

i djelatnostima, odnosno tehnologiji koja će

se u njoj odvijati, kao ni o mogućim

proširenjima u budućnosti

• nepoznavanje postojeće infrastrukture,

nedostatak podataka o TS, kao i

pomanjkanje podataka i dokumentacije

postojećih instalacija pri zahvatima

rekonstrukcije dijela električne instalacije

• pogrešan izbor snage agregata,

nepoznavanje standarda i definicija

tehničkih podataka motora, generatora

• izbor tropolnih ili četveropolnih prekidača

• povezivanje zvjezdišta generatora s

neutralnim vodičem

• problemi s diferencijalnom zaštitom od

zemljospoja

• nedostatak magnetotermičke zaštite

neposredno kod generatora

• nedostatak ili neodgovarajući presjek voda

zaštitnog uzemljenja

• kriva mjesta spajanja N i PE vodova,

stvaranje suvišnih petlji i grana, povećan

utjecaj viših harmonika generatora

• pogrešna procjena do koje točke u instalaciji

je stvar nadzora automatike agregata, a koji

dio treba nadzirati automatika ostalog dijela

rasklopa, nepovezanost algoritama

• neodgovarajuća primjena PLC-a

• pomanjkanje odgovarajućih električnih i

mehaničkih blokada između prekidača • neodgovarajuća primjena ATS, pomanjkanje

izmjene informacija s automatikom DEA

• DEA-stanice često nemaju rasvjete niti

utičnica s agregata (pomanjkanje opće

instalacije u agregatskom prostoru)

• pomanjkanje dodatnih sinkro "check" releja

ugrađenih neposredno kod prekidača (pri

paralelnom radu više agregata ili agregata i

mreže)

• neodgovarajuća prostorija i uvjeti: problemi

s hlađenjem, preniska temperatura po zimi,

smrzavanje goriva u cijevima i spremniku

• izjednačenje potencijala

• neselektivna instalacija - ne omogućava

napajanje samo vitalnih trošila s agregatom

za vrijeme ispada mreže

• prenaponska zaštita ne ugrađuje se na

mrežni dio, ili nije odgovarajuća

• nedostatak ili nefunkcionalan sistem

zaustavljanja agregata i isključenja

prekidača u slučaju opasnosti ili požara

• nepoznavanje koncepcije protupožarne

zaštite na određenoj građevini, pa se obično

ne zna kad treba agregat gasiti i kako zaštititi

vatrogasce prilikom gašenja (požarne zone,

liftovi, evakuacijski putovi, "panic" rasvjeta)

• izostavljanje zaobilaznih krugova ili

neodgovarajuće improvizacije

• neodgovarajući razvodni ormari - sabirnički

sustavi bez atesta i proračuna

• nerealni zahtjevi na smanjenje razine buke

od strane naručioca, kad to i nije potrebno

3. IZGRADNJA AGREGATSKE

STANICE

3.1. Pripremna faza

Izgradnja agregatske stanice trebala bi

započeti na bazi izvedbenog projekta. Ponekad to

nije izvedivo. Često se započinje s izgradnjom

zgrade prije no što postoji izvedbeni projekt. U tom

slučaju izvođač gradnje trebao bi stupiti u kontakt s

poznatim izvođačem DEA stanice i definirati bitne

elemente u izgradnji vezane s DEA. S tim

elementima moraju biti upoznati vođa gradilišta i

nadzorni inženjer. To je jedini način da se spriječe

problemi koji će se naknadno pojaviti. Otklanjanje

takvih nedostataka obično znači posao koji se nije

trebao pojaviti, ili će konačan ishod u nekim

slučajevima biti neodgovarajuća DEA stanica.

Bitni elementi kod kojih se u startu ne

smije pogriješiti su:

• pozicija DEA stanice i pratećih elemenata

električnog razvoda

• raspored i veličina otvora na zidovima

(vrata, otvor za unošenje agregata,

ventilacija, prozori)

• smještaj spremnika goriva

• pozicije rasklopnih ormara u prostoriji

agregata

• smještaj akumulatorskih baterija

• smještaj agregata u prostoriji i orijentacija

(strana dizel motora, generatora, priključne

kutije generatora, trase kanala za cjevovod

goriva i energetske i signalne kabele)

• raspoloživa mjesta za elemente opće

instalacije agregatske prostorije (RO,

rasvjeta, utičnice)

• ventilacija odvojenih prostora za spremnike

goriva

• trase energetskih i signalnih kabela prema

ostalim dijelovima instalacije

• posebni zahtjevi vezani uz zaštitu od požara

i slično

.

4

3.2. Građevinski dio

Nakon pripreme slijede građevinski radovi,

odnosno priprema prostorije za smještaj agregata.

Moguće su razne faze gotovosti prostorije, uvijek se

teži dovesti prostoriju čim bliže konačnoj fazi, a da

se time ne otežaju ili zatvore radovi, koji slijede.

3.3. Transport i unošenje opreme u DEA

stanicu

Transport agregata i opreme je važan dio u

izgradnji agregata. Kod velikih agregata i

nepristupačnih mjesta ovaj zadatak je često

podcijenjen. To je jedna od faza izgradnje gdje

naročitu pozornost treba posvetiti zaštiti na radu.

Na bazi podataka iz projekta i podataka

proizvođača opreme treba odabrati odgovarajuće

metode i opremu potrebnu za uspješan unos opreme

na mjesto montaže.

Oštećenja nastala pri neodgovarajućem

transportu, ukrcaju i iskrcaju s kamiona mogu

uzrokovati probleme, koji će se pokazati tek pri

puštanju u pogon, ili mnogo kasnije u toku uporabe

DEA.

3.4. Strojarski radovi

• pozicioniranje, niveliranje i sidrenje

agregata (građevinskim šipkama i varenjem,

posebnim tiplama i vijcima) na betonsko

ležište

• vješanje auspuha na strop – prema projektu

• ugradnja ventilacijskih kanala (ulaz,izlaz

zraka)

• ugradnja žaluzina

• ugradnja spremnika goriva

• izrada cijevnih instalacija

• ugradnja ventilatora prostorije

• stavljanje toplinske izolacije na elemente

ispušnog sistema

• pregled motora i generatora, i priprema za

start, uklanjanje eventualnih elemenata

ukrućenja pri transportu

3.5. Elektroinstalacijski radovi

• pozicioniranje i učvršćenje razvodnih

ormara

• polaganje potrebnih staza i kabela

• polaganje i povezivanje elemenata za

izjednačenje potencijala

• izrada opće instalacije prostora i stavljanje u

funkciju

• ožičenje energetskih i signalnih kabela

• ožičenje periferne opreme (motorne

žaluzine, ventilatori prostorije, pumpe

goriva)

3.6. Završni radovi i ispitivanja

• obaviti potrebna ispitivanje elektroinstalacije

od ovlaštene osobe

• punjenje startnih baterija

• grijanje motora ugrađenim grijačima

• provjera i izmjena parametara automatike

• provjera sigurnosnih krugova

• provjera ožičenja energetskih kabela

• provjera blokada

• dovod mrežnog napona

• start agregata u RUČNOM načinu rada i

provjera napona i frekvencije

• usklađivanje redoslijeda faza i smjera

rotacije, naročito na elementima zaobilaznog

kruga i mrežnog i generatorskog prekidača

• provjeriti podešenost zaštita

• izvršiti test funkcionalnosti agregata u

praznom hodu

• ispitati alarme agregata

• izvršiti ispitivanja pod opterećenjem

• test automatskog rada i provjera granica,

odnosno uvjeta za start agregata

• izvršiti sva ostala ispitivanja specifična za

određenu DEA stanicu

4. STRUČNI NADZOR

Stručni nadzor obično se provodi u nekoliko razina:

• nadzorni inženjer postavljen od investitora

• vođa gradilišta u koordinaciji s vođom

elektroinstalacijskih radova

• vođa izvođača radova

Za vrijeme izvođenja radova potrebno je odrediti

odgovornu osobu koja će voditi građevni dnevnik.

Treba primjenjivati pravila zaštite na radu.

4.1. Poslovi nadzornog inženjera

• Treba biti upoznat s projektom i u slučaju

da uoči nepravilnosti ili neusklađenost

projekta sa stvarnim stanjem na građevini

treba kontaktirati s projektantom i

izvođačem DEA stanice

• mora biti prisutan za vrijeme svih kritičnih

poslova u izgradnji DEA stanice.

• zahtijevati mora na uvid sve potrebne

isprave za prispjelu opremu.

• treba inzistirati na postavljanju potrebnih

uputa, upozorenja i jednopolnih shema u

DEA stanici

• posebnu pozornost i provjeru treba obratiti

na sve elemente vezane uz sigurnost pogona,

kako na elektrotehničke (položenost kabela,

tip kabela, presjeke, kvalitetu spojeva,

zaštitno uzemljenje, izjednačenje

potencijala), tako i na strojarske komponente

5

Potrebne su i slijedeće provjere:

• provjera sidrenja agregata

• provjera brtvljenja svih spojeva na cijevnim

instalacijama

• postavljanje toplinske izolacije

• provjera zaštita od mogućeg dodira

rotirajućih dijelova agregata

• protupožarna oprema

• provjeriti sve ostale bitne elemente navedene

u projektu

Ozbiljan pristup inspekcijskom nadzoru je

preduvjet za kompletno i kvalitetno obavljene

radove i na kraju za uspješnu primopredaju

agregatske stanice.

4.2. Dokumenti:

• projekti

• knjige uputa

• natpisi i sheme izvješeni u DEA stanici:

o upute za siguran rad

o jednopolne sheme glavnog

razvoda

o pružanje hitne medic. pomoći

o važniji brojevi telefona

o natpisne pločice upozorenja

• građevni dnevnik

• certifikati, izjave o usklađenosti proizvoda

• dokumenti kojima se dokazuje da oprema

ispunjava posebne propise i standarde, ako

se isti zahtijevaju

• uvjerenje o ispravnosti stroja ili uređaja s

povećanom opasnosti - izdan od ovlaštene

osobe, odnosno zavoda

• ispitne liste proizvođača uređaja (generatora,

motora)

• ispitne liste ispitivanja DEA na objektu

• inženjer gradilišta za elektroinstalaterske

radove izdaje “ IZJAVU o izvedenim

radovima i uvjetima održavanja građevine“

• ugovori iz kojih se točno vidi opseg i

specifikacija radova

• potpisani zapisnici o primopredaji

5. STANDARDI, ZAKONI, PROPISI

5.1. Važniji standardi koji se odnose na

tehničke karakteristike agregata

Standardi: ISO 15550, ISO 3046 (1-6), ISO 8528

(1-12), DIN 6271, DIN 6280, BS 55114

ISO 15550 - To je "CORE" vrsta standarda - sadrži

zahtjeve koji su zajednički za sve primjene motora

objašnjenim u dosegu (scope) standarda.

Specificiraju se zahtjevi za deklariranje snage,

potrošnje goriva, potrošnju ulja i metode mjerenja

pri testiranju snage motora. U poglavlju 3 opisani

su izrazi (pojmovi) i definicije. Definicije snage:

Net power, Gross power, Engine power for ISO

8178, Continuous power, Owerload power, Fuel

stop power, ISO standard power - snaga određena

od proizvođača u uvjetima na probnom stolu i

podešena ili korigirana od strane proizvođača,

Service power - predana snaga motora u određenim

ambijentalnim i uvjetima djelovanja motora za

određenu aplikaciju, Service standard power.

ISO 3046 Ovaj standard definira performanse

klipnih motora s unutarnjim izgaranjem, sastoji se

od 6 poglavlja.

ISO 3046-1:1995 - "SATELLITE" vrsta standarda,

koja sadrži one zahtjeve koji su neophodni za

mjerenje snage i deklaracije potrebne za posebne

vrste primjene motora, kao dodatak "CORE"

standardu ISO 15550 - koji se odnosi na motore

općenito. Ovo poglavlje specificira zahtjeve za

deklariranje snage, potrošnju ulja za podmazivanje i

metode testiranja motora koji se primjenu na kopnu,

u željezničkom prometu i pomorstvu. Standard

sadrži formule i tablice za preračunavanje snage

dobivane pri ispitnim uvjeta kod proizvođača ("ISO

standard power") u "Service power" - snagu kod

nekih realnih radnih uvjeta (temperatura , vlažnost,

nadm. visina) - izračun potrošnje goriva i sl.

ISO 3046-2:1987 - Test metode, ISO 3046-3:2006 -

Test mjerenja, ISO 3046-4:1997 - Regulacija

brzine, ISO 3046-5:2001 - Torzijske vibracije, ISO

3046-6:1990 zaštita od prevelikog broja okretaja

(Overspeed protection)

ISO 8528 (1-12)

ISO 8528-1:2005 Reciprocating internal combustion engine driven

alternating current generating sets - Part 1:

Application, ratings and performance - Generatori

izmjenične struje pogonjeni klipnim motorom s

unutrašnjim izgaranjem - 1. dio sadrži: "Upotreba,

podaci i osobine generatorskih grupa koje se

susreću u zahtjevima ISO 8528-1:2005 koriste se

kao generatori električne snage za kontinuirana

napajanja, vršna opterećenja i standby aplikacije".

Klasifikacije određene ovim standardom

namijenjene su kao pomoć boljem

sporazumijevanju između proizvođača i kupca.

ISO 8528-2:2005 specificira glavne karakteristike

motora s unutrašnjim izgaranjem koji se koriste u

setu s generatorima izmjenične struje. Odnose se na

aplikacije sa generatorima na kopnu i moru

isključujući pogon generatora na avionima i pogon

kopnenih vozila i lokomotiva.

6

ISO 8528-3:2005 - specificira glavne karakteristike

generatora izmjenične struje s ugrađenim

regulatorima napona, kad se koriste kao DEA.

Dodatak su zahtjevima IEC 60034-1. Kod nekih

specifičnih aplikacija (npr. kod napajanje bolnice,

napajanja visokih zgrada) mogu biti potrebni

dodatni zahtjevi.Odredbe ISO 8528-3:2005 trebale

bi se koristiti kao osnovne odredbe pri

uspostavljanju bilo kojih dodatnih zahtjeva. Tako

npr. kod generatora čiji je pogon neki drugi tip

motora (npr. parni stroj), odredbe ISO 8528-3:2005

trebaju poslužiti kao osnova pri uspostavljanju tih

zahtjeva.

ISO 8528-4:2005 specificira kriterije za

upravljačke uređaje i prekidače koji se primjenjuju

za generatorske grupe čiji je pogon motor s

unutrašnjim izgaranjem.

ISO 8528-5:2005 - definira termine i specificira

dizajn i performanse koje proizlaze iz kombinacije

motora s unutarnjim izgaranjem i generatora

izmjenične struje kada rade kao jedan uređaj -

DEA.

ISO 8528-6:2005 - Specificira test metode koje se

koriste za karakterizaciju cijele DEA grupe

ISO 8528-7:1994 - Tehničke deklaracije za

specifikacije i dizajn

ISO 8528-8:1995 - Zahtjevi i testovi za DEA malih

snaga

ISO 8528-9:1995 - Mjerenje i ocjenjivanje

mehaničkih vibracija

ISO 8528-10:1998 - Mjerenje buke u zraku

metodom ovojnice površine

ISO 8528-12:1997 - Napajanje u nuždi el. strujom

sigurnosnih servisa

5.2. Ostali propisi koji se često primjenjuju

pri projektiranju DEA stanica:

• Zakon o prostornom uređenju i gradnji

NN 76/07, 38/09

• Zakon o zaštiti od požara NN 92/10

• Zakon o zaštiti na radu – NN 59/96

• Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju

električne energije (S. L. br.9/87, N.N.

55/96)

• Pravilnik o zapaljivim tekućinama (gorivo

III. A skupine) – NN 54/99

• Pravilnik o kontroli projekta

• Pravilnik o nostrifikaciji projekta

• Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode

i ocjenjivanju sukladnosti

• Mrežna pravila

• Pravilnik o tehničkim normativima za

niskonaponske električne instalacije (S.L.

br. 53/88, N.N. 55/96 i N.N. br. 05/02)

• Zakon o mjernim jedinicama (N.N. br.

58/93)

• Zakon o normizaciji (N.N. br. 55/96 i

163/03)

• Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN

59/00)

• Zakon o otpadu NN 123/97

• Zakon o zaštiti okoliša NN 82/94 (čl. 11, 12,

13)

• Zakon o zaštiti zraka NN 48/95 (čl. 5, 6, 7)

• Zakon o vodama NN 107/95

• Pravilnik o tehničkom pregledu građevine

(NN br. 108/04)

• IEC standardi

• Hrvatske norme

6. PRIMJERI:

6.1. Primjena tropolnog prekidača Na slici 1 prikazano je napajanje trošila iz

distributivne mreže - transformatora (obično

spoj DY) s uzemljenim N vodičem ili iz

generatora čiji je stator u spoju Y, N-zvjezdište.

Izbor se vrši tropolnom. Nacrtani "SENSOR" je

diferencijalni uređaj za zaštitu od zemljospoja -

(GFP-ground fault protection ili GFI-ground

fault indication). Karakteristike ovog spoja su:

• čvrsto uzemljen N vodič mrežnog izvora

• preklopka 3p izvedbe

• čvrsto povezan N transformatora i

generatora

• u jednoj točci spojeni PE (zaštitni vodiči)

mreže, generatora i trošila

• kućište generatora spojeno na PE

• zvjezdište generatora, odnosno N NIJE

na samom generatoru spojeno s PE

Slika 1

7

U spoju prema slici1 diferencijalna zaštita će raditi

ispravno.

Na slici 2 prikazana je ista shema kao na

slici 1, s time da su N i PE na generatoru spojeni.

Slika 2

Pojavili se kvar - proboj faznog vodiča prema

zemlji na strani trošila, struja kvara će se

porazdijeliti tako da će jedan dio poteći preko PE

vodiča, a drugi krug će se zatvoriti preko PE i N

generatora. Tako će kroz zaštitni uređaj proći samo

dio struje kvara, pa će to uzrokovati nepravilan rad

zaštite.

Na slici 3 prikazan je slučaj grananja

struje N voda koja se može pojaviti kod

nesimetričnog opterećenja.

Slika 3

Prema slici 3 se vidi da u normalnom pogonu, pri

napajanju s mrežne strane može doći do prorade

zaštite zbog toga što dio struje prođe kroz PE vod.

Zaključak: U sistemima napajanja prema slikama

1,2 i 3 most između N i PE na generatoru treba biti

uklonjen, kućište generatora povezano s PE, N

vodovi čvrsto spojeni u zajedničkoj točci.

6.2. Primjena četveropolnog prekidača

Slika 4

Na slici 4 prikazana je primjena 4p ATS. Zvjezdište

generatora (N) je spojeno s kućištem, koje je

uzemljeno preko PE voda. Trošila imaju N mreže

ili N generatora, čija je veza PREKINUTA na ATS

prekidaču, pa će diferencijalna zaštita moći raditi

ispravno.

6.3. Primjena više ATS ormara - slika 5 dijeljenje struje N voda, neispravan rad dif. zaštita

Slika 5

8

7. ZAKLJUČAK

Općenito u građenju, pa tako i pri izgradnji

ili rekonstrukciji DEA stanice, osim dobrog

projekta i kvalitetne opreme važno je i kvalitetno

izvođenje radova u skladu s projektom. Tijekom

izgradnje se pojavljuju problemi, koje projekt ne

obuhvaća, ili je potrebno izvršiti neke izmjene u

hodu.

Za vrijeme izgradnje nadzorni inženjer bi

trebao biti garancija za obavljanje radove prema

projektu, ali isto tako mora biti u stanju uočiti sve

važnije nepravilnosti, i reagirati na njih tako što će

kroz komunikaciju s učesnicima izgradnje ukazati

na probleme, odnosno pomoči pri rješavanju istih.

8. LITERATURA

• International standard ISO 8528-1

• International standard ISO 8528-5

• International standard ISO 8528-6

• International standard ISO 15550

• International standard ISO 3046-1

• HRN HD 60364-5-54:2007 (IEC 60364-5-

54)

• IEEE Transactions on industry applications

• projekti tvrtke Aquadac d.o.o, Pula

• Cummins Power Generation - White paper

• Zakoni republike Hrvatske, izvodi iz NN