projektovanje skripta

8/10/2019 Projektovanje skripta

1/23

2. Istraivanje i razvoj procesa

Karakteristika hemijske industrije je da se brzo razvija, odnosno da jako ovisi o znanosti, tj. o

neprekidnosti istraivakih i razvojnih nastojanja da se ovlada postojeem i stvori nova hemijskatehnologija. Drugim rijeima reeno je da bez neprekidnog istraivakog i razvojnog rada, kao i

bez poboljanja i inovacija postojee tehnologije, nema ni stabilnosti ni perspektive hemijskeindustrije. U svemu tome kljuna je osoba ininjer, jasno je da je napredak neostvariv bezodreene kritine mase kvalitetnih hemijskih ininjera.

2.1. Tehnoloki razvoj

Danas se veina ekonominih procesa za proizvodnju hemikalija i naftnih derivata moe dobitikupovanjem dozvole za upotrebu procesa (licence) o tome se mora voditi rauna, jer jepristupanje razvoju takvih procesa uglavnom vrlo skupa pogreka. Tako npr. projekat se moeoduiti zbog ekanja na podatke potrebne za projektiranje procesa. Takoer se moe dogoditi da

trokovi mimoilaenja postojeeg patenta budu vei od naknade za dobivanje licence procesa.Uzroci takvih greaka lee u nadi istraivaa da e vlastitim istraivakim programima doi doveih otkria, odnosno radiklanijih unapreenja postojee tehnologije. Odluka o kupnji ilivlastitom razvoju eljenog procesa ovisi o mnogim iniocima, o kojem govore sljedeeprednosti:

proizvod ili proces koji elimo slian je proizvodu ili procesu koji ve imamo,

preduzee ima jake istrivake i razvojne odjele, koji su sa uspjehom razvili nekeprocese,

proces ima veliku budunost i preduzee oekuje da e i prodajom licence nadoknadititrokove razvoja procesa,

rokovi vaeih patenata ve su istekli ili e istei u neposrednoj budunos ti,

istraivaki je odjel sluajno otkrio novi put za dobivanje i nekog novog hem. proizvodakoji mnogo obeava u pogledu industrijske eksplotacije.

S druge strane odluka o kupovanju licence govori:

na raspolaganju su jedan ili vie industrijskih procesa za koje moemo nabaviti licencu uz

razumne uslove,

istraivaki odjel vlastitog preduzea nema iskustva u pogledu traenog proizvoda iliprocesa,

proces je vrlo sloen sastoji se od vie stupnjeva ili faza to podrazumijeva vie vremenai novca za istraivaki i razvojni rad, a nije izvijesno da li bi ga moglo prodati,


2/23

patenti pokrivaju glavninu podruja istraivanja, odnosno ostavljaju malo mjesta zaistraivanje i razvojni rad na traenom proizvodu ili procesu,

nema dovoljno vremena da se razvije proces s obzirom na situacju na tritu.

Tehnoloki razvoj se moe osigurati dvojako i vlastitim istraivanjem i razvojem procesaza odreenu proizvodnju ili kupovanjem licence.

2.1.1. Razvoj nove tehnologije

Razvoj novog originalnog hemijsko-tehnolokog procesa je dugotrajan proces kojipodrazumijeva strpljiv briljiv i sistematian rad strunjaka i specijalista raznih profila. U prvojfazi radi se na maloj aparaturi i s relativno malim brojem ljudi. Istrauju se osnovni podaci onovom procesu, koji obuhvataju izbor i ispitivanje djelotvornosti katalizatora, kinetiku reakcija i

uslove procesa, nakon ega se sitetizira prethodna procesa ema. Ako su rezultati bili uspjeniprelazi se na drugu fazu razvoja procesa koja esto obuhvata rad na jednostavnijem veem

ureaju sastavljenom od standardne opreme ili pak na manjem ili veem ili veempoluindustrijskom postrojenju. Ako se na temelju toga proces ocjeni valjanim odobravaju se

sredstva za dalji rad na projektu koji se nastavlja optimiranjem procesnih pokazatelja, ime seproces dovodi do industrijske zrelosti. U ovoj fazi obino se izdaju bilansi materijala i energijekao i ostali podaci potrebni za procesno projektiranje procesa. Trea faza obino je povezana i saizradom konktretne ____, to je u nadlenosti projektanta procesa.

2.1.2. Ovladavanje poznatom tehnologijom

Ako se eli stei iskustvo o nekoj poznatoj tehnologiji, istraivako razvojne aktivnosti sujednostavnije i odvijaju se u bitno lakim okolnostima i uz osjetno manji rizik. Kljuno jepitanje, koja tehnologija u pravilu to treba biti neka vea razvijena tehnolgija sa isteklompatentnom zatitom ili pak takva da se patentna zatita moe zaobii prikladnom modifokacijom.Obino se tu misli na katalitike procese, jer su ti procesi u istraivanjima najvaniji, jer jevlastito znanje o njima i u ovom projektiranje nedostantno i jer su odgovarajue licence uvijeknajskuplje. Pogodnost takvoga postupka u razvoju ogleda se u ovom sluaju i u moguoj iriniprimjene usvojenog znanja koje se moglo iskoristiti za gradnju vie procesnih jedinica, veegukupnog kapciteta.

2.1.3. Inovacije

Kada se ve raspolae procesnim postrojenjem, istraivaki razvojni rad usmjerava se nainovacije, odnosno usavravanje procesa. O inovacijama se poinje razmiljati kada neto zapneu posmatranom tehnolokom procesu ili kada proces treba prilagoditi nekim promljennjivim


3/23

radnim ili trinim uslovima. Drugim rijeima, inovacija se shvaa kao povrmena intervencija, ane kao organizacioni napor odnosno neprekidna djelatnost u cilju unapreenja kvaliteteproizvoda, ekonominost procesa, zatite okoline, sigurnost pogona i radnih ljudi.

2.1.4. Uloga HI

Razvoj hemijske tehologije osnovni je zadatak HI. Pri tome su prijeko potrebna oba pristupa,

znanstverni i pratkini, to znai da donekle pravimo razliku izmeu HI istraivaa odnosnonaunika i HI praktiara ( procesnog ininjera). Znanstveni prostup HI je djelatnost usmjerenaopaanjima i klasifikaciji injenica i nalaenju openitih zakonitosti vezanih za fizika zbivanja,a HI se u praktinom smisli te rijei ograniava odnosno usmjerava prema stavljanju svojstvatvari i energije u slubu ostvarivanja konkretnih industrijskih ciljeva, kao to su hemijski procesii proizvodi. HI koji je prirodom svoga posla bio prisiljen da donosi odluke suoen je saznanstvenim, procesnim i ekonomskim izvijesnostima i koji je bio dovoljeno sposoban i

konkretan da donese prave odluke moe se smatrati uspjenim, avda bi bio postao uspjean moraimati priliku da uestuje u rjeavanjurealnih problema.

2.2. Razvoj procesa

Istraivaki rad koji vodi industrijsku izvedbu hemijskog procesa prolazi kroz vie faza koje semogu klasifikovati kao:

ideja,

prethodne strudije i inenjerko ekonomske ocjene o moguoj industrijskoj, izvodljivostiprocesa,

istraivaki rad,

inenjerizacija procesa,

industrijska istraivanja.

Neke od ovih faza mogu se odvijati istovremeno da bi se ubzao rad.

2.2.1. Ideja

Motivacija istraivanja u industrij, a prema tome i ishodine zamisli ideje - moemoklasificirati na:


4/23

istraivanje u cilji usvajanja novih racionalnih tehnolokih postupaka ili unapreenjepostojeih,

istraivanje u cilju usvajanja nove ili naprednije tehnike izvedbe tehnolokih operacija uhemijskih reakcija.

Svrsoishodnost svake ideje treba ispitati pomou raspoloivih podataka, a ako se do njih ne moedoi drugaije, onda ih treba priskrbiti istraivakim sredstvima.

2.2.2. Prethodna studija

Hi mora doi u kontakt sa projektom mnogo prije nego to zapone neposredni razvoj procea,osnosno poluindustrijska faza razvoja procesa. Prvi korak za mnoge projekte je inenjerska iliekonomksa analiza rapoloivih podataka prije nego to se zapone s bilo kakvim labaratorijskimradom. Predmet tih prethodnih analiza je ocjena opravdanosti projekta odnosno njegove

izglednosti za daljna istraivanja i razvojni rad i za konanu izvedbu. Te na osnovu grube ocjenesvrsihodosti projekta upuuje o sudbini projekta, obuhvata sljedee cjeline:

pregled literature o provjerenim procesima,

studiju o sirovinama, o potreboj energiji i pomonim materijalima,

studij trita,

procjenu investicijskih trokova za posmatrane procese,

usporedbe proizvodnih trokova,

ocjenu rentabilnosti,

izbor jednog ili vie procesa,

ocjenu trokova za predviena labaratorijska i razvojna istraivanja.

2.2.3. Istraivanje procesa u labaratorijskom mjerilu

Proces istraivanja se ogleda u utvrivaju mogunosti dobivanja proizvoda. Do takvog saznanjadolazi i pregledom i analizom literalnih podataka i labaratorijskim radom. Lab. experimentalni

rad u okviru razvoja procesa obino se svodi na :

ispitivanje hemijsko- tehnikih procesa malom modelu i


5/23

analitika ispitivanja sirovina, poluproizvoda i proizvoda kao i ostalih materijala koji seupotrebljavaju u posmatranom procesu

Od ininjerske analize procesa u njihovoj istraivakoj fazi oekuje se da:

definira strukturu procesa

da da ekonomsku ocjenu projekta i

pokae koje dodatne su informacije potrebe da se kompletira projektovanje procesa iliprocesne opreme.

2.2.4. Inenjerizacija procesa

Sa stajalita projektiranja procesa neposrredna svrha inenjerskog razvoja procesa ogleda se upribavljanju pouzdanih informacija potrebih za realnu ekonomsku ocjenu projekta, koja e setemeljiti barem na djelimino optimiranom procesu. Znai da proces treba temeljito ispitatiekspermintalno, da dobivene podatke analiziraju strunjaci odgovarajuih profila i da procesniprojekt trebaju izraditi iskusni procesni inenjeri koji znaju predpostaviti tekoe povezane sarazvojem novog ili modificiranog procesa. Rezultat tih istraivanja je ocjena proizvodnihtrokova i financijskog efekta ulaganja u projekat, te pripreme prijedloga za donoenje odluke oinvestitranju u gradnju industrijskog postrojenja.

Procesnim projektiranjem u ovoj fazi odnosno odgovarajuim izvjetajem treba obuhvatiti:

opis procesa i predloiti kapacitet poluin. postrojenja,

listu potrebnih podataka,

bilance materijala i energije,

proraun i specifikacije procesne opreme,

ematski prikaz rasporeda postrojenja.

Razraena ema promatranog procesa zajedno sa svim potrebnim podacima, opisom procesa idimenzijama kljunih ureaja i uputama za rad i odravanja postrojenja ini ono to se nazivaprocesnim projektom.

2.3. Istraivanje proces u poluindustrijskom mjerilu

Poznato je da istraivanje procesa u poluindustrijskom mjerilu u hemij. indu. slue za prenoenjerezultata zbog istraivanja u industrijskom mjerilu i da su problemi koji pri tome treba rijeiti uprvom redu ininjerske prirode.


6/23

2.3.1. Predmet istraivanja

Prvi cilj svakog istraivanja su istraivanja novih procesa u veem mjerilu. To je ujedno inajriskantnj tip takvih istraivanja, skopan sa mnogim neizvjesnostima i velikim finansijskimizdacima, kako za konstrkuciju ureaja tako i za provedbu istraivanja. Zbog toga se takva

istraivanja dijele na 2 dijela. Te se misli na ispitivanje novog procesa na veem modelusastavljenom od jednostavnijih ureaja koja e posluiti dobivanju tehnolokih podatakapotrebnih za izradu ekonomske ocjene procesa i za projektiranje poluindustrijsko postrojenja, te

na ispitivanja s ciljem da se konano definira proces i dobiju podaci za njegovo projektiranje uindustrijskom mjerilu. Drugi vaan razlog za gradnju poluindu. postrojenja ogleda se upripremanju malih koliina hemikalija koje slue kao sirovina, katalizatori ili pomoni materijaliza vlastita istraivanja. U treu grupu razloga za izgradnju poluindustriskog postrojenja spadaopenito zadovoljavanje potreba postojeih procesa i procesnih ureaja, kao i ispitvanjemogunosti usporedbe jeftinih ili dostupnih sirovina i pomonih materijala. U posebnu gruputreba izdvojiti istraivanja usmjerena na ispitivanje novih tehnika i procesnih ureaja za

provedbu tehnolokih operacija i reakcija kao to su: destilacija, apsorpcija, ekstrakcija, suenje,esterifikacija, polimeriziacija.

2.3.2. Oprema

Oprema za poluni. istraivanje moe se svrstati prema prethodno razmatranim predmetimaistraivanja za proizvodnju manjih koliina hemikalija mogu se primijeniti standardni ureaji,poluindustrjskog kapacitata,

2.3.3.Ocjena procesa

Za dananju praksu i iskustvo izvijesno je da e se i u budue razvoj nae hemijsko procesneindustrije temeljiti uglavnim na kupljenim licencama. S toga se ovdje stavlja naglasak na ocjenu

procesa koji se nude uz naplatu licence, a kojih u pravliu uvijek ima vue, tako da ih valjaocjenitiprije esto to se donese odluka o kupnji procesa ___ tehnoloki i ekonomksi podaci koje valjaprikupiti na krajuomoguiti procjenu investicijskih trokova i proizvodnih trokovaodgovarajueg procesnog postrojenja i izdradu ocjene financijskog efekta investicije.

Investiticijski trokovi

Investicija je najvaniji pojedinani element pri usporedbi ___ procesa. One odreuju veliinu

potrebnog ulaganja u obliku vlastite gotovine ili zajmova koji se moraju neposredno utroiti zafinansiranje izgradnje postrojenja. Osnovna sredstva u obliku otpisa vrijednosti potrojenja utiuna trokove proizvodnje e skuplje postrojenje na taj uzrokovati skuplju proizvodnju.

3.1.1. Proizvodno postrojenje i pomoni objekti

Da bi omoguila objektima usporedba alternativnih procesa na temelju osnovnih sredstavapotrebno je tano znati ta posmatrano postrojenje obuhvata, odnosno ukljuuje:


7/23

Granice potrojenja iskljuuju:

ureaje za proizvodnju energije i pomonih materijala,

spreminike za sirovine, proizvode u hemikalije za proces,

ureaje terena s izgradnjom puteva, pjeakih staza,

specijalne ureaje za obradu i uklanjanje materijala koji zagauju vodu ili atmosferu,

radionice za popravke, garae, skladita labaratorije,

uredsku zgradu, restoran ..

Openito, energetski i pomoni objekti ukljuuju sve objekte i ureaje nune za fukcioniranjeproizvodne procesne jedinice postrojenja, a koji su i okviru veih proizvodnih cjelinadimenzionirani tako da namiraju potrebe vie proizvodnih jedinica.

Ostali investicijeksi trokovi

Ukupna investiticija obuhvata sva ulaganja srdstva od poetka rada na projektu do oetka radaizgraenog postojenja . Uz ulaganje u proizvodno postorojenje i pomone objekte se ubrajaju jomnogo dodatnih kao to su: pumpe, mjealice, vakum suionice. Ti uraji trebaju openitobitiprenosivi da bi se n najprikladniji nain mogli povezti s centralnim jedinicama poluindustrijskigpostrojenja, kao to su npr. rekatori koji se postavlaju na predvieom mjestu neovisno okonstrukciji izrade na vlastitm stolicama ili nosaima. Osim reaktora manje ili vie esto semontiraju samomali urraji kao to su mlinocu, suionice droblice ti ureaji rade sarno tako da

pojedine faze procesa odvijaju odvojeno. Posebnu panju treba posvetiti specijalnij opremi, a tosu uglavnom i kljuni ureaji poluind postrojenja i oni se dimenzioniraju i konstriraju upravo zapredvieno istravanje, kao to su npr. reaktori ekstraktori kristalizatori.

2.3.3. istraivakog rada

Prenos rezultata labar. istraivanja nekog hemijskog procesa u gotov projekt proces zahtjevamnogo odraenog rada izmeu strunog osoblja, a to mora predvidjeti i omoguiti dobraorganizacija istraivakog rada. Ulog da neka istraivaka organizacija radi uspjeno svakako selei u veliini i tehnolokoj opremljenosti. On lei u motovoranju i usmjeravanju, a iosposobljenosti istraivaa. Najbolji se rezultat postie kada su svi lanovi istraivakog timasvjesni svoje zadae i informirani o industrijskom cilejvima razvojnog rada. Istraivaki timobuhvata direktora, strunjake za trite, patente, ekonomiku procesa, procesne ininjere i onihod kojih se mogu oekivati ideje.

2.3.4. Kadrovi


8/23

Istraivanja iz labar. u polui. mjerlio obino prati i zamjena kadrova. Hemiare zamjenjuju HIkao nosioci istraivake aktivnosti u poluind. mjerilu. Saradnja hemiara je poeljna jer onaj kojije istraivao proces ulabar mjerilu najbolje poznaje detalje posmatranog procesa.

Rezervni diejlovi

Svako novo izgraeno procesno postorjnje moraju predvidjet i svi prijeko potrebni rezervnidijelovi da se spremno odgovorila na sve eventualno mehanike probleme tokom poetnog iuope proizvodnog rada postojenja. Po negdje se radi o znatnoj stavci trokova pa se radi ouslovima u koima se oekuje znatnakorozija i erozija konstrukcionih materijala.Sva potrebnarezervna oprema, a tu se prije svega misli na komprese potrebno je zajedno nabaviti sa

postrojenjem s tim da se svi potroni dijellovi planiraju na dvogodinji period.

Katalizatori i hemikalje

Da bi postojenje pokrenulo nakom izgradnje tj pustilo u pogon treba predhodno osigurati

potrebne poetne koliine katalizatora, adsorbenasa, otpaala Ako je jihova postornja velikamoemo ih smatrati dijelom proizvodnih trokova i staviti na raun obrtnih sredstava.

Zemljite

Cijena zemljita na kojem e se izgraditi postojenje ovisi o lokaciji postojenja, kako da varira odprojekta do projekta. Krajnosti u tom pogledu ogledaju se izmeu izgradnje postojenja o okvirupostojee tehnologije, odnosno zemljita koje ve pripada preduzeu i izgradnje na potpunonovoj lokaciji, koe e ovisno o stanju zemljitazahtjevati manju ili veu pripremu.

Projektioranje

Tu su obuhvaeni svi potrebni procesni prorauni, detaljne specifikacije ureaja, rasporedopreme unutar postojenja, traenje ponoda od proizvoaa opreme, koodinacija i nadzoriizgradnje i pokretanja postojenja. Dio tih usluga moe se ponuditi nekoj drugoj specijaliziranojininjerskoj organizaciji. Plaanje tih usluga spada u trokove inenjerizacije. Oni vararirajuprema koliini i kvaliteti traenog rada na projektu. Treba imati na umu da ti trokovi niso

proprocijaonalni kapacitetu opreme ili postrojenju, ali se ipak za prvu aproksimacij mogu valjanoprocjeniti kao postotak ulaganja, odnsono sredstva uloenih u izgadnju postojenja.

Licenca

Plaanje na ime, prava upotrebe procesa i ostlai uslovi koji proizilaze iz toga reguliraju selicencom ili ugovorom. Postoje 2 naina plaanja licence: jednokratno plaanje i plaanjempojedinici proizvoda.


9/23

Procesna knjiga

Procesna knjiga u pravilu obuhvata i upute za rad sa postojenjem . Procesna knjiga se sastoji od

raznih ema, skica i specifikacija opreme, formulacija, katalizatora i sl. uputa za rad. Obinoprocesna knjiga sadri i mnogo vie informacija, ukljuujui podatke o konstrukcijiskimmaterijalima, raspored opreme, emu cjevovoda i instrumentacije, te opiis tehnike kontrole ianalitikih metoda za utvrivanje kvlaiteta sirovina, proizvoda i ostlaih materijala koji sudjelujuu proesu. Izgled i sadraj procesne konjige uveliko ovisi o isporuiocu projekta, ali se ipak moerei da se s vremenom kao model ili uzorak umreio tzv. UOP schedule koji otie iz velikeininjerske organizacije.

Pokretanje postojenja

Zavrijeme pokretanja postojenja, odnsono njegovog putanja u pogon, postrojenje se dovodi u

predvieno radno stanje, vertificiraju se specifikacije gotovih proizvoda i predvieni kapacitetdokazuje se generacijama za djelotvornost raznih sistema kao npr. katalizarot, otapala i sl te za

potonju energenata. Trokove poktretanja postojenja snosi investitor koji plaa licenzora iininjersku organizacijuza njegovo uee.

Obrtna sredstva

Obrtna sredstva su privrmeneo vezan novac potreban za rad potrojenja koji se za raliku od

ostlaih investicijskih sredstava na kraju ora vratiti u svojoj poetnoj vrijednosti. Obrtna sredstvaobuhvataju:

vrjednost sirovina, hemiklacija, katalizatora i ostlaog to je potrebno za normalnofukcioniranje posojenja. Vrijednost proizvoda koji se zadrava u proizvodnoj ..inici kao ionih koliina koje se uz normalne uslove u skladitu.

vrijednost rezervnih dvijelova, materijala za pakovanje i sl.

sredstva za plaanje radnika potrbnih za normalan rad i odravanja postrojenja

sredstva koja su vezana za prodaju proizvoda i nabavku sirovina.

Gotovinu za preovladavanja zakanjenih naplata prodajnih proizvoda.

Pocjena investicijskh trokova

Procjena kotanja je prijeko potrebna i u fazi plaanja i u fai detaljnog projektovanja procesa.Tanost plaanja kotanja ovisi o raspoloivim informacijama i o vremenu te samoj svrsiprocjene, a kree se u rasponu od reda veliine do +-5 %. U preliminarne procjene se ubrajajuone koje osigiravaju tanost reda veliine oko +- 50 % i pribline procjene s tanosu oko +-


10/23

30% a u detaljne se ubrajaju procjene utemeljene na podacima koje proizilaze iz detaljnog

projektovanja a koje omoguuju vertifikaciju i kontrolu sredstava uloenih u projektat (10 -20%), te krajnja procjena (+- 5 koja podrazumijeva prethodno vrsto definiranje svih vanihstavki u projektu.

Inflacijski index

Pomou odgovarajueg inflacijskog indexa tj. mnoenjem izvorne cjeline s faktorom koji sedobije dijeljenjem indeksa koji odgovara promatranom trenutku i indeksa i koji odgovara

izvornoj cjelini: C=Cref, C( 1/ref) za hemijskoininjersku praksu najvaniji su inflacijskiindeksi amerikog porijekla cepic index's

Metodika preliminarne procjene investicijskih trokova

Praenjem i biljeenjem trokova investicija u hemijskoj indu, s vremenom su utvrene odreenezakonitosti u kretanju i odnosima pojedinih elemenata trokova investicija.

Metode eksponenata

Tda se radi o potpuno jednakom postojenju vriojednost investicije iz prolosti moe seaktualizirati pomou odgvorajueg inflacijskog indeksa. Ako se radi o jednakim postojenjima alo

razliitog kapaciteta nije linearan ve eksponencijalan. To vrijedi i za pojedinanu opremu saodgovarajuim izrazom : C= Co( k/ko) na n

Ctraena, Co referentan cjelina k i ko promatrani i referentni kapacitet, eksponenet n jekarakteristiana veliina koja poprima vrojednosti u rapsonu od 0.3 do 0.9

Postupci procjene nabavnih cjelina procesne opreme ???

Relacije za procjenu kotanja procesne opreme su donedavno postale dostupne i u naoj praksi.Ovdje se udio o sustavnosti prikaza problematike preliminarnog procesnog projektiranja. Buduida se radi o korekcijama koje odravaju ekonomsk odnose ji ovladavaju na svjetskom tritu

procesne opreme, nabavne cijene su izraene u dolarima. Tanost korekcija je u granicamatanosti izvornih podataka i kree se unutar +- 30%, to je u padu sa zahtjevima tanostiprelimirane procjene koritenj procesnih postrojenja:


11/23

Proizvodni trokovi

Sastoje se od mnogih elemenata koji se mogu svrstati u dvije kategorije, shodno tome kako se

odnosse prema kapacitetu. Za tzv. fiksne trokove karakteristino je da se smanjuje s

poveanjem kapaciteta, a tzv varijabilni trokovi rastu proporcialno sa poveanjem kapaciteta

proizvodnje i obratno.

Fiskni trokoviSvi trokovi koji potjeu od sredstava uloenih u izgradnju postrojenja konstanti su za odreenikapacitet bez obzira na opseg proizvodnje. To su trokovi odravanja, amortizacije, kamate nauloena sredstva, trokovi osiguranja i esto upravno prodajna reija. Njima se dodaju i trokovirada odnsono osobni trokovi radnika, jer samnjenje opsega proizvodnje ne povlai sa sobomotputaje radnika.

Trokovi odravanja

Ukljuuju rad i materijal i ovise o vrsti i isporuiocu opreme, opremljenosti i umjeanostiodgovarajue radne grupe ili jedinice te redovitosti kontrole potrojenja. U pravilu se procjenjukako postotak ivesticijskih trokova na temelju preporuke licenzora. Trokovi odravanja mogunarasti i do 10% od investiti trokova.

Amortizacija

Investicijska sredstva utroena za izgradnju postrojenja plaa se amortizacijom. Njeno seopravdanje temelji na agresivnom starenju investicije. U utvrivanju pojedinih vezanih zaamortizaciju postrojenja polazi se od ekonomskog vijeka postrojenja i pojedinosti investicije

nakon toga s time da na kraju predvienog razdoblja ukupna dobivena i diskontirana mora bitijednaka uloenim sredstvima.

Kamata

Projekt se obino finansira valstitim sredstvima ili kreditima. obino se za vee objekteprimjenjuje oba oblika finansiranja i bez obzira na proijeklo uloena sredstva se morajukompenzirati. Za stvarne krredite to se radi plaanjem kamate, a vlastita srredstva sekompenziraju barem minimalnom . Ta stopa ukazuje na minimalanu djelotvornost ivesticije koju

oekuje investitor.

Osiguranje

Ono ne pokriva obino investicije u opremu, zgrade, koliine punjenja katalizatora isl negouskladine sirovine i proizvode. Trokovi osiguranja su periodino prirode u takvim sluajevima

ali su zapravo jednaki iz god u godinu.

3.2.1.5. Trokovi upravno - prodajne reije

Rdi se o trokovima koji ne proizilaze iz neposredne proizvodnje, ako to su npr. trokoviadministracije, uprave, raunovodstva, restorana i sl. Obino se mjenjaju iz godine u godinu takoda ih se ponegdje procjenjue u odnosu na investicijske trokove.


12/23

3.2.1.6. Troak rada

Osobni dohodci radnika su izraeni po jedinici proizvoda, praktiki zanemarljivi u odnosu nasumu ostlaih fisknih trokova s time da opadaju sa kapacitetom postrojenja i ne smatraju sebitnim iniocima pri usporedbi alternativnih procesa.

3.2.2. Variabilni trokovi

Trokovi reprodukcijsih materijala, energije, pomonih sredstva i ambalae proporcijalni suopsegu proizvodnje odnosno konstanti su kako se izraze po toni ulazne sirvine. U promljennjive

trokove ponegdje se ubrajaju i trokovi upravno prodjane reije. Podjela na fiksne i variabilnetrokove proizvodnje ne provodi se do kraja i variabilne trokove proizvodnje ne provodi se dokraja jednoznaajno i uglanom ovise o ekonomskim osobinama sredine u kojoj je smjetenopostrojenje.

3.2.2.1. Sirovine

Uglavnom ine glavninu proizvodnih trokova procesne industrije. Zbog ega si cijene sirovinaod odluujue vanosti pri ocjeni proizvoda. Prednost se daje procesima koji na isti proizvodtroe jeftinije sirovine. Pri donoenju odluke treba imati na umu mogunosti ili okolnosti koje bise udoglednoj budunosti mogle eliminirati tu prednost

3.2.2.2. Energija i pomona sredstva

Postrojenja procesne indu. su veliki potroai energije, vode, goriva i s. s tim da bi trokovioptereuju postrojenje tokom itavog radnog vijeka, a time i cijenu proizvoda odnosno dohodakpreduzea.

3.2.2.3. Katalizatori i hemikalije

U pravilu se ne rade o veoj stavci proizvodnih trokova izuzetak su pojedini procesi koji troeznatnije oliine katalizatora koji sadre dragocjene metale. S toga treba nastojati dobiti sigurneinformacije o vrijednosti i trajsnoti katalizatora.

3.2.3. Primjena proizvodnih trokova

Ishodite za procjenu trokova proizvodnje je procesna ema, odnosno odgovarajui podaci obilanci energije i materijala pri emu se kao osnovna uzima jednogodinja proizvodnja. Priusporeivanju razliitih procesa odluujuu vanost imaju sirovine, a pri usporedi razliitihprocesnih ema za istu sirovinu razmatranje se praktiki svodi na trokove energije i pomonihsredstava. Ostalim se trokovima posveuje vea panja tek pri detaljnim procjenama.

3.2.3.1. Sirovine


13/23

Koliine proizilaze iz kapaciteta proizvodnje, a koritenje iz podataka o broju radnih satipomnoenih sa radnim protokom i jedininom cijenom sirovine.

3.2.3.2. Energija i pomona sredstva

Podaci o koliinama i vrstama energije sastavni su dio podataka uz bilance energije promatranogprocesa. Pojedinane cijene procijenjuju se na temelju iskustva sa slinim ili istovjetnimpostrojenjem, a jako ovise o primarnim izvorima energije odnosno lokaciji postrojenja.

Finansijski efekat investiranja

Investiranje u projekat se definie kao ulaganje novanih sredstava u sadanjosti u izgradnjuprocesnog postrojenja, u oekivanju da e ono tokom predvienog razdoblja u budunostidonostiti dovoljan prihod da pokrije tekue trokove, osigura vraanje uloenih sredstava iostvari zadovoljavajui ostatak dohodaka. Ako bi se proizvod prodavao po cijeni proizvodnihtrokova, ne bi bilo ostataka i dohodaka, odnosno sredstava za fondove koji bi mogli posluiti za

proirenu reprodukciju tj. za dalji razvoj preduzea. Jedino bi svakegodine dobilo otpisanu ---------- investicije (amortizaciju) to znai da bi na kraju predvienog roka postrojenje bilo otpisanou cijelosti, odnosno preduzee bi dobilo natrag uloena sredstva u orginalnom iznosu.

3.3.1. Metodike ocjene financijskog efekta ulaganja

One se uglavnom razlikuju prema tome da li obuhvataju iskljuivo investicije u osnovna sredstvaili ukljuuju i investicije u obrtna sredstva, te da li se prihodom investicije smatra samo dobi ilidobit poveana za amortizacju, kao i prema nainu koji dovode u vezu podatke i prihodeinvesticija s obzirom na razliitu ---------. U tom pogledu razlikuju se dvije metode : statike idinamike metode.

3.3.1.1. Statike metode

Pri utvrivanju stope rentabilnosti pod investicijom se razumiju obinosamo osnovna sredstvaraunata po nabavnoj cijeni ili po neotpisanoj vrijednosti. Godinju dobit ini ostatak dohodakabez zakonskih obaveza amortizacija. Druga metoda te grupe mjeri djelotvornost investiranja br.

godina tokom kojih se ulaganje u osnovna sredstva vrati prihodima koji ine zbroj dobiti iamortizacije.

3.3.1.2. Dinamike metode


14/23

Te metode uzimaju u obzir uticaj vremena na vrijednost novca primjenjuju i pri tome tehnikurazlike diskontinuiranog prihoda i rashoda. Polazna predpostavka dinamikih metoda jeste danovac ima sposobnost da s vremenom donosi zaradu. Metode koje primjenjuju dinamikiinvesticijski raun, a redovito se upotrebljavaju su:

Metoda sadanjih vrijednosti

Metoda interne kamatne stope

4. Projektni zadatak

Prvi korak u projektovanju nekog postrojenja je dogovaranje o sadraju, opsegu i dinamiciradova, to se formalno utvruje u obliku tzv. projjektnog zadatka. Dok se to ne napravi iprihvate svi uesnici, u projektu, ne moe biti ni kontrole ni odreivanja to jest a to nije bitnoza promatrani projekat. To je jako vano jer se npr. mora tano znati na emu e se temeljitiekonomska ocjena opravdanosti izgradnje predvienog postrojenja. Infomracije koje je potrebno

definirati i ukljuiti u projektni zadtak su:

Proizvod s nainom i veliinom pakovanja ( koliina svakog proizvoda, kvalitet svakogproizvoda, potrebna skladita za sirovine)

Sirovine za svaki proizvod ( kvaliet sirovina, potrebna skladita za sirovine)

Nusproizvode

Kapacitet i predvianja za budua postrojenja

Proces koji e se primjeniti s iskoritenjima i konverzijama

Zahtjeve u vezi s otpadnim materijalom

Potrebne koliine nergije i pomonog materijala

Vremenski plan i datum izgradnje postrojenja

Zahtjeve u vezi sa transportom

Zahtjeve u vezi sa laboratorijom

Razmatranje o sigurnosti

4.1. Proizvodi

Specifikacija proizvoda se treba odrediti onog asa kada i kapacitet. Proizvod mora biti dovoljnoist da se zadovolji iroki krug kupaca, ali ne toliko da trokovi proiavanja nepotrebnopoveavaju cijenu. Sa stajalita proizvoaa idealne su specifikacije one koje omoguavaju


15/23

prodaju najveih koliina proizvoda uz razumnu dobit. Posebno treba upozoriti na maksimalnodoputene koliine kritinih neistoa.

4.2. Sirovine

Glavni projektant mora odrediti da li je ekonominije kupovati jeftiniju, jae oneienu sirovinui onda je preiavati ili skuplju istu sirovinu koja se moe primjeniti u postrojenju bezmodificiranja. Broj i vrsta procesnih faza direktno ovise i istoi sirovine (i proizvoda), to znaida investicijski i proizvodni trokovi jako ovise o kvaliteti koja se specifira. Ako su potrebnesamo male koliine neke hemikalije, obino je najbolje izbjei preiavanje i kupiti skuplju.Preiavanje je uglavnom jeftinije ako se radi o velikim koliinama tj. kod proizvoaa tesirovine. Ako se uglavnom moraju kupovati velike koliine sirovina, obino je najekonominijeda se specifira najjeftiniji, manje ist materijal koji je na raspolaganju.

4.3. Kapacitet

U prvom redu ovisi o tome koliko se proizvoda moe prodati. To ocjenjuju strunjaci saanalizom trita. Analiza treba dati ocjenu ta treba oekivati u tom pogledu za buduih 10 do 15godina. Treba razmotriti korisnike, postrojenja konkuretnih preduzea, konkuretne proizvode,potencijal trita i dr. Kapacitet ovisi i o tehnikim i o ekonomskim pitanjima na koja morajuodgovoriti procesni inenjeri da bi odredio minimalnu veliinu postrojenja. Pri projektovanjupostrojenja neku jedinicu treba projektovati sa vikom kapaciteta da bi se olakalo proirenje.

4.4. Proizvodni proces

Kad se pie projektni zadatak poznate su osnovne informacije o procesu iz vlastitih razvojnihistraivanja iz literature ipodataka koji se dobiju od ---- ----- procesne knjige. Znaju se procesnefaze koje su ukljuene i njihov redoslijed, i ostali procesni uvijeti. Uz opsi i emu procesa vrlo suesta specificirane koliine i sastavi osnovnih procesnih struja. Ako proces ukljuuje hemijskureakciju ona je klju za procesni projekat. Procesni ininjer mora znati koje su sve reakcijemogue.

4.5. Ostalo

Prije nego se pone sa procesnim projektovanjem u projektnom zadatku osim osnovnog projektatreba utvrditi i odreene kriterije, to se radi na sastanku projektanata i investitora u svrhudefiniranja projektnog zadatka u toj fazi tj. prije ili neposrdno nakon potpisa ugovora.

Razmatrajui fleksibilnost i eventualno poveanje kapaciteta postrojenja ili pojedinih ureajainvestitor i projektant trebali bi se dogovoriti i oko postotaka u prekoraivanju potrebnihdimenzija, s tim da brigu o sigurnosnim predimenzioniranju vode projektanti. U okviru


16/23

projektnog zadatka posebnu panju treba posvetiti datumu zavretka radova na procesnomprojektiranju. Definiranjem projektnog zadatka dobiva se zapravo ishodini dokument kojimneposrdno poinje i u skladu s kojim se izvodi procesno projektovanje. Definirnjem ostalihelemenata je vano za izbor lokacije, detaljno projektiranje i odreivanje pomonih objekata.

5. Projektiranje proces

To je odluujui ininjerski korak u sklopu projektiranja procesnih postrojenja. Procesnoprojektiranje podrazumijeva asimilaciju raznovrsnih i ostalih podataka i njihovu integraciju,

odnosno sintezu u funkcionalnu i sigurnu proizvodnu cijenu. Procesno projektiranje se po prirodi

posla ponegdje preklapa sa detaljnim projektiranjem procesne opreme, to obino radespecijalisti koji ne vode rauna o procesu kao cijelini, ve iskljuivo o ostvarivanju najboljefunkcije promatranog ureaja. S toga projektant procesa mora dobro poznavati metodiku ---------

-- projektiranja procesne opreme, kao i praksu specijalista a instrumentaciju da bi predvidiokonane domete kljunih ureaja, i obuhvatio ih pri optimiranju procesne opreme. Svi sadrajiprocesnog projektiranja ne daju se jednoznaajno identificirati. Koraci u razvoju i projektiranjunovih procesnih postrojenja: defiiniranje svrhe procesa, prikupljanje infomacija, kreiranje

alternativnih koncepcija procesa, sinteza procesne eme, izbor opreme, izbor radnih uvijeta,oponaanje procesne eme. Ako je proces djelotvoran procijena investicijskih i pogonskihtrokova, optimiranje. Ako je proces izvodljiv :analiza osjetljivosti, detaljno projektiranje.

5.1. Izvori podataka

Broj potrebnih informacija raste prema zahtjevima tanosti. Openito to mogu biti informacije oindustrijskim procesima, projektnim pokazateljima, ekonomskim pokazateljima, konstrukcijskim

materijalima, fizikim svojstvima materijala i sl. Kada ne raspolaemo takvim podacima

moramo ih prikupiti i ocijeniti. Podaci o projektnim i ekonomskim pokazateljima predmet su

bavljenja odgvarajuih poglavalja.

5.1.1. Tanost ininjerskih prorauna i podataka

Tanost procesnih prorauna bez obzira kako ih provodili, ovisi izravno o tanosti raspoloivihpodataka o potrebnim fizikim svojstvima tvari. To uvijek treba imati na umu, a i upotrebljavatito je mogue tanije podatke, poeljno eksperimentalne. Zahtjevitanosti su obino usklaeni sfazom projektiranja. Manje tanosti se zahtjeva u ranim fazama nego pri detaljnom projektiranju.Postupke prorauna moemo podijeliti na grube, pribline i stroge, pri emu se od grubihpostupaka oekuje tanost unutar reda veliine, od priblinih 30 do 50 % odstupanja i od strogih


17/23

10% odstupanja. Ovi brojevi ovise ordinacijski o dometima u oponaanju pojedinih ureaja ipostrojenja. Pri tome treba voditi rauna da primjena priblinog prorauna podrazumijevaprimjenu isto tako priblinog postupka za procjenu fizikih svojstava tvari.

Procjena fizikih svosjtava tvari

Budui da su strani izvori elementarnih podataka ( fizikih svojstava tvari) teko dostupna, adomaih nema tako da podatke prikuplajmo iz razliitih izvora, izraeni su u IS jedinicama.Navodni podaci omoguavaju izraunavanje praktiki svih, za procesnog in injera interesantnihsvojstava, priblinim i strogim postupcima.

Rad i snaga

Za pogon kompresora i pumpi uglavnom se koriste elektromotori. -------- dobiva veoma vanomjesto u bilanci energije u kojem se zbivaju ekspandiranje plinova.

Iskoritavanje enrgije procesnih struja

Procesne struje raspolau uvijete odreenim pritiskom, temp, to znai da se mogu smatratipotencionalnim -------- dodatne energije to izravno ovisi o cijeni energije u promatranoj lokaciji.

5.3.5. Istodobno bilanciranje materiala i energije

Pristup u rijeavanju praktikih problema opravdan kada omoguaje zadovoljavajue rijeenjeproblema s tim da bilanciranje tvari uvijek predhodi bilanciranju energije.

5.3.5.1. Primjena raunala i gotovih programa

Razvojem odgovarajuih programa je pouzdana osnova za istraivanje i optimiranje struktureprocesnih postrojenja. Primjenom takvih programa mogu se lako i pouzdano analizirati postojeapostrojenja, osnosno lako i brzo prouiti uticaji promjena npr. kapaciteta, pogonskih uvijeta i sl.Naoj procesnoj praksi najblii je program CONCEPT.

5.4. Dimenzioniranje procesne opreme

Procesne su eme cijeline sastavljene od raznih ureaja, pa posebnu panju treba posvetitiprojekt. procesne opreme. Pod time se razumije izbor, specificirnje i dimenzioniranje. Openitose procesna oprema dijeli u dvije grupe: standardiziranu i nestandardiziranu. U prvu grupu ubraja

se oprema koju u serijama proizvode specijalizirani proizvoai, tu se ubrajaju pumpe,


18/23

kompresori, filteri, mjealice, sunice i sl. Ostala oprema poput kolona, posuda, reaktora iizmjenjivaa topline dimenzionira se i konstruira upravo za odreenu namjenu.

5.5. Procjena kotenja postrojenjaAko je ve reeno o specijalistikom poslu, procesni ininjeri, a osobito projektanti morajupoznavati metodiku pribline procjene kotanja, jer je to osnovno sredstvo za vrednovanjepromatranih mogunosti i optimiranje procesnih ema. Kada su poznate osnovne dimenzijeprocesne opreme do podataka o kotanju opreme moe se lako doi primjenom korelacija.

5.6. Optimiranje

To je traenje najboljeg rijeenja unutar zadanih ogranienja i kao takvo je implicitno sadrano upostupku procesnog projektiranja. Kako e se raditi ovisi u prvom redu o vrsti i opsegu

promatranog problema, sklonostima i vjetini procesnog ininjera. Mnogi ininjeri to rade nesvjesno na temelju iskustva, a ponekad intuicijom. Strogi pristup podrazumijeva potrebu

odgovarajuih metoda to je s obzirom na sloenost i opsenost raunanja postalo moguepojavom raunala.

5.10. Preliminarni raspored postrojenja

Ekonominost konstrukcije postrojenja ovisi u prvom redu o razmjetaju opreme. Pripreliminarnim razmatranjima rasporeda procesnog postrojenja treba uzeti i obzir:

Trokove

Procjene zahtjeva

Dostupnost

Sigurnost

irenje postrojenja

Openito treba znati koji e dijelovi postrojenja biti na otvorenom

Raspored postrojenja u pravilu slijedi procesne tokove, s kolonama i posudama svrstanim u

redove, s prateom opremom, kao to su izmjenjivai topline i pumpe u paralelnim redovima inajee u dvije razine, s cjevovodima izdignutim iznad tla i svrstanim u tzv cjevovodnetransferzale.

Detaljno projektiranje


19/23

U fazi detaljnog projektiranja sve to je zapoelo i napravljeno u okviru procesnog projektovanjapretvra se u konane izvedbene specifikacije. Iz procesne eme razvija se konana emacjevovoda i instrumentacije, a svi projektni pokazatelji i kljune dimenzije sadrane procesneopreme ----- se u konane specifikacije opreme.

Program projekta

Mora obuhvatiti datume poetka i zavretka projektiranja, izrade nacrta, nabave, kao i svihradova na montai opreme. Ako se dobro napravi svi e se radovi zavriti na vrijeme. Da to nijelak posao svjedoi opis aktivnosti njihovog redoslijeda:

Izrada procesne eme

Izrada eme cjevovoda i instrumentacijei preliminarnog rasporeda postrojenja

Projektiranje posuda i ostalih ureaja koji se izrauju u nacrtima

Specifikacije opreme

Specificiranje instrumenata

Projektiranje elktro-instalacije postrojenja

Projektiranje izmjenjivaa topline, pei i ureaja za proizvodnju pare

Priprema specifikacija cjevovoda ukljuujui ventile

Izrada konanog rasporeda postrojenja

Planiranje mree podzemnih cjevovoda

Projektiranje temelja za posude i ostalu opremu sa datumom isporuke

Projektiranje nosivih elinih i ostalih konstrukcija

Razrada elektrine mree

Projektiranje temelja za masivniju elektro-opremu

------ nacrta sadri stavki 3 do 7

Zavravanje rasporeda cjevovoda

Davanje naloga za izradu posuda kao predhodno odabranih

Odorenje i predaja nacrta temelja izvoaima

Odobrenje nacrta i izdavanje naloga za nabavu


20/23

Poetak radova, graevinska priprema lokacije

Kompletirane liste materijala za cjevovode za nabavu

Kompletirane liste materijala za izradu nosaa cjevovoda

Izrada nacrta za instaliranje instrumenata

Zavretak projekta cjevovoda i izdavanje naloga za nabavu i izradu

Zavretak projekta zgrada i kompletiranje liste potrebnih materijala

Zavretak nabave i inspekcija kljune opreme

Poetak isporuke opreme iz stavki 4 do 8

Zavretak podzemnih instalacija

Zavretak temelja

Isporuka i izgradnja novih konstrukcija

Izoliranje cjevovoda

Instaliranje elektro mree

Instaliranje instrumenata

Testiranje

Izoliranje ureaja

ieje

Priprema i pokretanje postrojenja

Probni rad

7.1.1. Metodika planiranja projektnih aktivnosti

Nastojanja da se razrade znastveno utemeljene metode planiranja aktivnosti urodile su plodom

krajem pedesetih godina kada su se paralelno pojavile dvije metode koje su uz manje dopune imodifikacije primjenjuju i danas. Radi se o metodama CPM i PERT. Osnovna razlika meunjima je u tome to PERT ( Program Evulation and Review ----) uzima u ozir odreenuvremensku ne izvjesnost u pogledu roka zavretka poslova, a CPM ( Critical --- Method) poivana vrstim procjenama. Uz osnovne grupe primjenjuju se i pratei programi koji u sklopu cjelineomoguavaju kvantificiranje, uravnoteivanje i reviziju programa projekta.


21/23

7.1.2. Rokovi isporuke opreme

Ukupna kljuna procesna oprema koja se dimenzionira za promatranu namjenu mora se izraditikod specijaliziranih proizvoaa, to je uvijek skopano sa duljim rokovima isporuke. U takvuprocesnu orpemu ubrajaju se posude debljih stijenki, kompresori, turbine, velike pumpe,

specijalni legirani i visokotlani ventili, vei kondezatori i rebojleri za rad uz vee temperature ipritiske i sl. Rokovi isporuke za navedene ureaje iznose uz normalne trine uvijete godinu dogodinu i pol dana, a ponekad i vie.

7.1.3. Radna snaga

Kada su poznati rokovi isporuke i utvren redoslijed aktivnosti treba pristupiti procjeni radnogvremena potrebnog za oavljanje predvienih poslova iz ega slijedi broj potrebnih izvrilaca.Tanija razrada plana podrazumijeva izradu liste opreme i svih poslova vezanih uz nju sodgovarajuim satnicama. Logino je da vei broj izvrilaca moe skratiti ukupno trajanje

odreenih poslova.7.1.4. Modularna izgradnja postrojenja

Program projekta moe biti dosta razliiti od ubiajnog, ako se prije izgradnji postrojenja primitzv. Modularni pristup, kojim se pribjegava uglavnom kada je kompletiranje radova na lokaciji

postrojenja oteano i skupo.

7.4. Tehnike eme

Prikazuju se svi detalji vani za konstrukciju i funkciju postrojenja kao cijeline. Kao polaziteslui ------- cjevovoda i instrumentacije koju danas ininjerske organizacije nude uglavnom kaoproizvod procesnog projketiranja. Na nju se esto nadovezuje ------ vodova pomonih sredstava,te razne specijalne opreme.

7.4.1. ema cjevovoda i instrumentacije

Ovo je najvanija mehanika ema. Centralni je izvor podataka za sve projektne grupe. U emucjevovoda i instrumentacije su obuhvaene vanije informacije mehanikog tipa:

------- vaniju procesnu jedinicu s njenom oznakom i indentifikacijskim brojem

Cijev sa oznakom i indetifikacijskim brojem

Ventile po tipu i dimenzijama

Kondezne lonce i drugu specijalnu cijenu opremu

Biljeke i objanjenja potreba projektatnitima i pomonih sredstava obavezno seprikazuju na emi


22/23

7.4.2. ema vodova pomonih sredstava

Radi se o posebno mehanikoj emi koja detaljno prikazuje mreu radova za transport energije,pomonih sredstava i otpadnih tvari, te sigurnosnog sistema za isputanje plinova i para i dr.Koliina pojedinosti obino je prevelika da bi se razvod tih medija mogao smjestiti na glavnu

mehaniku emu. Te separtne eme su vrijedne jer tede vrijeme pri izradi projekta. Na njima jedefiniran smijer strujanja i redoslijed povezivanja s procesnim aparatom to je vano za aparate iza odravanje opreme.

7.4.3. Specijalne eme ili dijagrami

Razni specijalisti razvijajui pojedinosti na osnovi procesne eme izrauju detaljne eme ilidijagrame. Najvanije su razne me instrumentacije, kao npr. ema procesnih tokova i emapomonih sredstava, te pojedinane eme, kao ema pei i dr. Te detaljne eme definiraju svaku

sekciju instrumenata, regulacijskih ventila,prekidaa, alarmnih sirena, signalnih svijetiljki i dr.

Raspored cjevovoda

Je povezan sa rasporedom procesne opreme. Pore cjevovoda mora projektant razmotriti sa

sledeim stajalitima:

Zaztjevi proces

Odravanje i zamjena dijelova opreme

Prijenos rastezanja od cjevovoda do aparata i preijenos vibracije od aparata na cjevnisistem

Trokovi

Zahtjevi procesa

Ako nema posebnog procesnog razloga, onda diretkno gledanje od jednog do drugog ure aja,

kao to se vidi sa ema ne predstavlja najbolji raspored. Najjednostavniji se raspored cjevovodapostie ako su pprocesni ureaji loocirani u paralelnim redovima, obini ili slini procesniureaji, kao posude ili izmjenjivai topline, obino se grupiraju u redove, a pogonski ureaji kaoto su pumpe u grupe. Takav raspored pojednostavljuje snadbijevanjem pomonim sredstvima ikontrolni sistem i tako smanjuje trokove.


23/23

7.5.3.4. Trokovi

Ukupnu duljinu cjevovoda odreuje raspored procesne opreme. Meutim u okviru mreecjevovoda mogu se postii odreene utede, ako se izbjegne pretjerano mnogo spojnica i ostalihpomonih ureaja. Zapravo ne postoje precizna pravila kako osigurati najbolju ekonomonost

cjevovoda. Cjevovodi ine kljunu stavku u kotanju procesnih postrojenja koja kadkada dostiei do 80% od ukupne nabavne cijene kljune opreme, odnosno i do 20% od ukupnih investicijskihtrokova.

projektovanje skripta

Documents