Protestantizam je naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odvojila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.Glavne protestantske crkve su tri konfesije: evangelici - luterani, reformirani - kalvinisti i anglikanci .Anglikanska crkva koja je spajala katoličke i protestantske (kalvinističke) elemente. Pored navedenih konfesija, naziv "protestantizam" obuhvatio je i različite sekte kao šti su anabaptisti, kvekeri (Društvo prijatelja), metodista, adventisti i brojne druge.

Pod pojmom (prvobitno političkim) protestanti u užem smislu podrazumijevaju se pripadnici kršćanske konfesije nastalih na njemačkom govornom području u vrijeme reformacije, pa se stoga povezuju prije svega sa Martinom Lutherom, te sa Huldrichom Zwinglijem i Jeanom Calvinom koji su reformaciju započeli na švicarskim područjima, poznatu kao kalvinizam.

Općenito se smatraju protestantskim oni konfesionalni pravci koji su se htjeli distancirati od katoličke kao glavne crkve i stoga nisu prihvaćali, autoritet Pape.

Luterani Luteranska crkva je glavna grana zapadnog kršćanstva koja se

identificira sa teologijom Martina Luthera, njemačkog reformatora. Lutherov napor za reformu teologije i praksu crkve pokrečr protestantsku reformaciju. Počevši s 95 teza, Luther spise dijeliti na međunarodnoj razini, širi ideje reformacije .

  Rascjep između luterana i rimokatolika počinje s ediktom 1521,

koji je službeno izopćio Luthera i sve njegove sljedbenik.Luteranizam zagovara doktrinu opraštanje grijeha kroz vjeru što je išlo protiv rimokatoličke prakse opraštanja grijeha materijajnim sredstvima (novac,zlato,itd.). Za razliku od drugih reformiranih crkava, luterani su zadržali mnoge liturgijske prakse,nauk i poslije reformacije od crkve. Luteranski teologija bitno razlikuje od drugih reformatorskih teologija.

Anabaptizam je radikalni ogranak Lutherove reformacije čiji pripadnici smatraju kako krštenje izvršeno odmah nakon poroda nema vrijednosti jer je dijete nerazumno, pa stoga obred treba ponoviti kada čovjek dođe do potpune umne svijesti. Najpoznatiji sljedbenici ovog učenja su Amiši, baptisti, huteriti, menoniti, Crkva Brethrena, i Brethren u Kristu. Vođe anabaptističkog pokreta su frizijski teolog Menno Simons i njemački pastor Thomas Münzer.Od Lutera se ubrzo odijelio Thomas Münzer. Münzer je zato uveo tezu da se svaki čovjek još jedanput krsti dok je odrastao i dok zna što želi. Ponovno krštenje je na latinskom anabaptizam. S vremenom nastaju mnoge baptističke denominacije.

Münzer je podigao 1524. i 1525. godine veliki ustanak seljaka. Baptisti su osvojili brojne gradove i osnovali gradske republike na temelju jednakosti. Katolici i protestanti su se pobrinuli da se baptizam smiri što je odgovaralo feudalcima koji su imali kmetove. Münzer je proglašen heretikom i spaljen je na lomači. Baptizam se kasnije proširio na Ameriku.

Menno Simons

Thomas Münzer

Martin Luter, (1483-1546) začetnik nemačke Reformacije. Teolog, avgustinac i vikar u svom monaškom redu, 31.10.1517. godine okačio je na crkvena vrata u Vitenbergu teološku raspravu u obliku 95 teza, napisanu uglavnom kao odgovor na propovedi izvesnog J. Tecela o oproštajnicama koje je izdao papa Lav Deseti, kako bi donacijama obnovio baziliku Svetog Petra u Rimu. Teze su uskoro postale manifest reforme i postale široko poznate no čitavoj Nemačkoj ubrzo pošto su objavljene.U aprilu 1518. godine Luter je u Hajdelbergu morao da brani svoje stavove pred predstavnicima svog monaškog reda, i u toj debati odneo je pobedu. Međutim, te godine je optužen u Rimu za herezu

Martin Luther

Martinova ruža(symbol Luterana)

Kalvinizam

Izrazito snažna reformacija se dogodila i u Švicarsko u prvoj polovici 16. stoljeća. Jean Kalvin osnovao je kalvinizam. Kalvinizam se temelji na učenju o predodređenju ili predestinaciji. Kalvin vjeruje da je Bog svakom čovjeku odredio unaprijed životni put i spasenje u život vječni i to čovjek ne može promijeniti. Kalvin kaže ukoliko čovjek ima uspjeha u radu, to znači da je predodređen za život vječni. Kalvin smatra i da se Boga može častiti samo radom, a lijenost je najveći grijeh. Zato su kalvinisti spaljivali ljenivce na lomači.

Kalvin je propisao svojim sljedbenicima vrlo moralne propise života – moraju raditi i istovremeno moraju živjeti vrlo skromno i jednostavno. Kalvinisti ne misiju nositi raznobojnu odjeću nego samo crnu. I kalvinisti se ne smiju zabavljati. Kalvinisti su stalno radili, a nisu puno trošili što je uzrokovalo akumulaciju kapitala.

Kalvinizam se proširio iz Švicarske po Europi. 50 % ljudi u Francuskoj postali su kalvinisti i zovu se hugenoti. Zatim se jako proširio u sjevernim dijelovima Nizozemske, u Škotskoj i u SAD-u. Kalvinizam se širio i prema srednjoj Europi. Tako je zahvatio Češku, iz Češke Ugarsku, a iz Češke i Ugarske Poljsku.

Jean Kalvin

Jean Calvin - (1509-1564.) Francuz po nacionalnosti, jedan od najznačajnijih teologa Reformacije rođen u Noyonu, Pikardija.

Svoja teološka razmišljanja je otpočeo sistematizirati u svojim (Christianae Religionis Institutio) "Institucijama kršćanske religije" 1536. Ono što ga je stavilo na listu nepoželjnih bila je činjenica da je u ključnim elementima otišao od doktrine Rima. Tako je odbacio vrhunski autoritet Pape, te naglašavao spasenje po vjeri neovisno od dijela, ali je i reanimirao i pristao uz učenje temeljeno na sv. Pismu poznat kao predestinacija. On je također vjerovao da je Biblija jedini izvor Božjeg zakona i teologije, a da vjernici trebaju interpretirati ali i očuvati u njenom izvornom naučavanju, isto tako i svijet koji je Bog stvorio i uspostavio zakonitosti. Pokušao je nešto što je bilo nezamislivo u to vrijeme, on je uspostavio teokratsko društveno uređenje, kada se izuzme Izrael, onda je to jedino društvo koje je funkcioniralo po teokratskom principu. Zakoni koji su donošeni imali su izvorište i temelj na Sv. Pismu, ne znači da je tamo sve bilo u savršenom stanju ali kršćanstvo je imalo znakovit društveni uticaj. Njegovim naporima razvijena je tzv. kalvinistička teologija iako on nikada nije imao namjeru razvijati svoju teologiju i praksu unutar kršćanstva. Protivno svojoj volji postao je uzor mnogima, a njegov teološki sistem imao veliki uticaj na Evropsku misao te u kasnijim stoljećima proširio širom cijelog svijeta mahsuz u anglo-američkim i saksonskim zemljama. Kalvinizam je ima uticaj na području teologije, ekonomije, društvenog i pravnog sistema. Termini kalvinizam se koristi u nekoliko različitih slučajeva, ono označava učenje Jean Calvina koji je razvio teološki sistem doktrine i prakse koji je pronašao načina da se razvije posebno u zemljama gdje je reformacija pustila svoje korijene; pr. Švicarska, Njemačka, Holandija, Velika Britanija, Skandinavija, Srednja i Centralna Evropa, SAD, Kanada i Novi Zeland i Australija. Taj sistem korespondirao je sa socijalnim, političkim, etičkim, ekonomskim napose teološkim aspektima života i ponudio odgovore i dao smjernice u tim područjima. U teologiji posebni naglasak stavlja se na dvije doktrinalne specifičnosti, a to je sakramentalnost Večere Gospodnje ili Euharistije u smislu mistične i duhovne prisutnosti Krista u činu, ali ne i elementima te biblijski nauk o predestinaciji ili predodređenju svetih za spasenje i vječni život s Bogom.

Hugenoti

Hugenoti su francuski protestanti u 16. i 17. stoljeća, od kojih su mnogi pretrpjeli ozbiljan progon zbog vjere. Ime Hugenot je nepoznatog podrijetla, čini se kako potječe od riječi aignos, izvedene iz njemačkog Eidgenossen (udruženje povezano zakletvom), koja se koristi za opisivanje Ženevskih domoljuba neprijateljski raspoloženih prema Savojskom vojvodi u razdoblju od 1520. do 1524. godine . Možda je povezano s osobnim imenom Hugues, "Hugh", a on je bio vođa pokreta u Ženevi, radi se o Besançon Hugues (1532).

Poslije protestantske reformacije koja je 1517. godine započela u Njemačkoj, reformatorski se pokret brzo proširio i u Francuskoj, pogotovo na mjestima koja su trpjela gospodarsku recesiju, ali i među pojedincima koji su bili protiv tadašnjega uređenja države. Francuski su protestanti uskoro doživjeli progon, pa je tako u augustu 1523. godine prvi francuski mučenik, Jean Valliere, bio spaljen na lomači u Parizu. Mnogi su otišli u Strasbourg, tada slobodan grad Svetog Rimskog Carstva, gdje je Martin Bucer organizirao Reformiranu Crkvu. Najpoznatiji od tih izbjeglica bio je John Calvin, koji je, u jesen 1534. godine otišao u Basel. Smatra se kako je u Baselu napisao svoje Instrukcije kršćanske religije, kao predgovor pismu Franji I s opisima uzroka reformacije u Francuskoj. Godine 1538. Calvin je posjetio Strasbourg na Bucerov poziv i tamo organizirao francusku zajednicu. Prva hugenotska zajednica na francuskom teritoriju, ona iz Meauxa, osnovana je godine 1546, po modelu iz Strasbourga. Hugenotska crkva u Parizu osnovana je oko 1555. godine, a usprkos progonima broj se reformiranih vjernika povećavao.

Hugenotski krst

Anglikanska crkva

Anglikanstvo (od francuskog Angles – Engleski) je narod i Crkva koji poštuju religijske tradicije Engleske hrišćanske Crkve (en: Church of England). U svijetu ih ima oko 70 miliona, najviše u Engleskoj (26 miliona), Nigeriji (17,5), Ugandi (8), Sudanu (5), Australiji (3,8). Počasno sedište Crkve je u Kanterberiju u Engleskoj. Biskup Kanterberija se smatra za “prvog među jednakima”. Britanska kraljevska kuća je ceremonijalni “vrhovni guverner” i ima ingerencije u administraciji crkve, ali samo u Britaniji.

Dok mnogi članovi ove Crkve sebe smatraju Protestantima, ona sebe smatra katoličkom, t.j. sveopštom, naglašavajuđi svoj kontinuitet sa prošlošću. Crkvena služba je slična Rimo-katoličkoj, ali je kroz istoriju ova Crkva bila blisko povezana sa Protestantskom reformacijom. Za razliku od drugih protestantskih crkava, a slično Rimo-katoličkoj i Pravoslavnoj, Anglikanci smatraju da njihov crkveni autoritet potiče nasleđem od prvih sledbenika Isusa Hrista.

Istorijski, Anglikanska crkva je nastala kada je Henri VIII, u potrazi za muškim naslednikom, odlučio da se razvede od Izabele Aragonske i pri tome prekinuo sve veze sa Rimom. On se proglasio glavom Engleske Crkve 1534, raspustio je sve manastire i konfiskovao njihovu imovinu. Kasniji vladari dinastija Tjudor i Stjuart su pokušavali da uspostave slobodu veroispovesti, tako da verskih sukoba nije bilo mnogo. Puritanci su predstavljali ekstremno krilo protestantizma u Engleskoj, dok su se na drugom kraju spektra nalazili Rimo-katolici. Anglikanstvo je bilo negde između.

U Škotskoj i SAD-u ova Crkva je poznata kao Episkopska ili Episkopalna (od latinskog: Episcopus – biskup, vladika). Postoje tri vrste sveštenika: propovednik, sveštenik i biskup. Celibat se ne zahteva od sveštenika, a žene u principu mogu da obavljaju sve crkvene funkcije, što opet zavisi od stava lokalne Crkve. U 19. veku su se pojavili monasi i monahinje u Anglikanskoj Crkvi. Oni se uglavnom bave humanitarnim radom. Danas ih ima najviše u Melaneziji.

Engleski kralj Henri VIII

Kvekeri

Kvekeri (poznati i kao Društvo prijatelja) su kršćanski vjerski pokret bez svećenstva i obreda. Pojavio se u Engleskoj sredinom 17. stoljeća i brzo proširio po današnjem SAD-u iz kolonije Pennsylvanije, koju je osnovao kveker William Penn, dobivši 1681. kraljevskom poveljom zemljište. Danas u svijetu ima oko 600.000 kvekera. Godine 1947. dobili su Nobelovu nagradu za mir. Osnivač je George Fox. Ubrajaju se u povijesne crkve mira. Obično se dijele na programiranu i neprogramiranu zajednicu. Zvali su se svakako, najčešće Vjersko društvo prijatelja, a naziv kveker prvi put se spominje 1650. kad propovjednika Georgea Foxa privode na sud zbog blasfemije. Vjersko društvo prijatelja je ustaljeni naziv iz 18. stoljeća. Oni iz Velike Britanije su ostali ujedinjeni, dok su se drugdje podijelili. 1827. nastaje prvi raskol, a drugi dolazi 1842. godine. Istina jest da ne priznaju sakramente ni pastora. Na njihovim sastancima se ne govori. Zbog doktrinarnih sumnji bilo je sukoba, ali poštuju Krista i Bibliju. Ne vjeruju u teologe. Usmjereni su na časni i kršćanski način života. Ne smatraju se pripadnicima niti jednog od tri glavna ogranka kršćanstva, nego predstavljaju novi pogled na kršćanstvo. Ne nose oružje i česti su "prigovarači savjesti". Vjenčanje se obavlja u krugu svjedoka.

George Fox

Kvekerska zvijezda

KRAJ

Uradili:Senad KrilaševićAdnan SuljagićNedim

22.03.2012.