prsten br.13

Broj 13 Godina IX. ljeto 2014.

www. udruga-prsten.hr

Predsjednik UBH Prsten Mijo Marić: Uspjet ćemo samo zajedničkim djelovanjem

Izbori u BiH Zajedništvo i jasni ciljevi

Snaga čovjeka

Moć prirode

Već smo dugo zajedno. Iza nas je bezbroj Prstenovih doga-đanja i sjećanja. Vjerujem da bi velika većina nas mogla ispričati neku svoju priču o Prstenu. Dobra strana sjećanja jest što uglavnom sa sobom nosimo ono što je bilo lijepo.

Tako, naime, čine oni koji svijet opažaju i u njemu djeluju kroz nje-govu ljepšu stranu. Pesimisti sjećanja popune onim što nije bilo lije-po. U devet godina stane svakakvih događaja. To je dugo razdoblje i u životima ljudi, a kamoli u životu jedne udruge koja je krenula od ideje da napravi nešto malo. Očito je bila dobra ideja kada traje ovako dugo i kada je napravila ovoliko. Naravno da je bilo i onoga bez čega bi bilo bolje i onoga što je moglo bolje. No, bez toga to ne bi bila stvarnost. Naši životi su teški i lijepi i Prsten je naša slika, nas, njegovih članova.

Vama, koji ste s nama kraće, ili tek kanite doći i nemate vlastitih prstenovskih spoznaja, imate mogućnost Prsten opažati kroz njego-va djela. Časopisom koji je pred vama, pokušat ćemo ukazati na Pr-stenova činjenja i nečinjenja, nastojanja i izbjegavanja, ideje, ciljeve i djelovanja. Ako budete s nama, bit će nam lakše i bolje ćemo se razumjeti. U Prstenu ima mjesta za vas. Dođite da se međusobno po-tičemo na građenje boljeg i ljepšeg svijeta. U Prstenu možemo izra-ziti svoju toplinu, milosrđe, snagu, ponos i kreativnost, sadržajem i načinom kako to svakom pojedincu odgovara. Zajedno smo bolji!

VašMijoMarić

Poštovani čitatelji, članovi i prijatelji!

IzdavačUdruga bosanskih Hrvata PrstenVukovarska 235, 10000 [email protected] IzdavačaPredsjednik UBH PrstenMijo Marić, prof.vIJEĆE za mEdIJEStjepan StjepićDinka Martinović Ivurek, prof.časopIs rEalIzIralImr. sc. Ivana KolovratMarjan Biškićprof. dr. sc. Pavo Barišićprof. dr. sc. Krunoslav Zmajićprof. dr. sc. Vlado Guberacprof. dr. sc. Ivo GrgićZoran Šimić, psihologAnto PujićMario PaurevićDragan LozančićDrago BagarićIvan DominkovićAntun JozinovićEva MijatovičIlija TolićTonči Viskovićprof. dr. sc. Viktor Milardićprof. dr. sc. Darko Tomaševićfra Nikica Vujicamr. sc. Mijo IvurekIvo AščićZvonimir BanovićŽelimir Pršaprim. dr. sc. Vladimira VuletićIvan Pandurevićdr. sc. Tado Jurićdr. sc. Vjekoslav Bratićmr. sc. Slađan BešlićAnita IvkićDragica ŠamijaGraFIčKI UrEdNIKDamir KolovratlEKTUraGordana JelavićFoToArhiva UBH Prsten, Ilija OrkićFotoarhiva Služba za odnose s javnošću Vlade Županije PosavskeTIsaKPrintera Grupa IssN1846-338X

Uvodnik

dragi

3Udruga bosanskih Hrvatawww. udruga-prsten.hr

125 godina sarajevske prvostolnice

3 UvodNIK 6 U žarIšTU Izbori – zajedništvo i jasni ciljevi10 Rezolucija Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini od 6.

veljače 2014.11 Kako Prsten promiče “vladavinu puka”?12 razGovor UGodNI Uspjet ćemo samo zajedničkim

djelovanjem16 U žarIšTU Poplave u BiH – Moć prirode snaga čovjeka22 U žarIšTU Zdrava zemlja – Poljoprivreda nakon poplava24 Zašto nam se dogodila poplava?26 U žarIšTU Psihološka pomoć – Psihološki aspekti života u

katastrofi28 varaždIN Peta obljetnica podružnice Varaždin; Blagdansko

druženje u Varaždinu29 Nastup KUD-a Prsten na 13. danima folklora Maruševec;

Bosansko kolo na varaždinskim bregima; rIJEKa Nagrada za provedbu raznolikog programa rada

30 malI lošINJ Predstavnici Podružnice Mali Lošinj na obilježavanju 22. obljetnice pogibije hrvatskih branitelja i civilnih žrtava u Johovcu; oGraNaK ĐaKovo Osnovan ogranak UBH Prsten u Đakovu; osIJEK Svečano druženje u Osijeku; 9. turnir u igri Prstena

32 zaKlada prsTEN Mladi trebaju našu potporu33 Humanitarni koncert za Zakladu Prsten; Osnivanje Kluba

stipendista 34 UspJEh U INozEmsTvU U Rusiji vlada poduzetnička klima35 KlUb podUzETNIKa Jačanje međusobnih i međunarodnih

veza; Udruga hrvatskih poduzetnika u Austriji36 Sastanak poduzetnika u Beču; Gospodarski forum Prsten

2014. u Zagrebu37 Mala priča o pravom Sarajliji38 Što uistinu može Bosna i Hercegovina39 Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Bosanskoj Posavini40 ForUm mladIh Ostati ili otići, pitanje je sad42 Poplave ujedinile cijeli Osijek43 Upoznajte Ivu i Jelenu44 KlUb zNaNsTvENIKa Ambiciozni planovi Kluba

znanstvenika46 KlUb žENa Bosna od jave i sna 48 Varaždinske prstenovke 49 čIsToG srca Čvrsto stoji ko’ klisura sarajevska katedrala

već 125 godina54 bosNa od sNa Obnovljen muzej franjevačkog samostana u

Fojnici57 prsTENova KNJIžNIca58 osTaNaK opsTaNaK povraTaK U Bosni je bolje 60 Hrvati u Tuzlanskoj županiji – ostajemo u svom kraju61 Hrvati Baljevca slave blagdan Svetoga Ilije62 aKTUalNo – ukratko 64 čUvarI sJEĆaNJa Igrala bih, plesala kao u mladosti66 100 godina od početka I. svjetskog rata68 Prsten bosanskog kralja Tvrtka70 bržE, vIšE, JačE Visoko, više, skače Ana Šimić72 Uz malU pomoĆ Kako živjeti s Parkinsonovom bolesti74 mIrIsI I slasTI Neodoljiva plavuša pokorila Bosnu

Sadržaj

4 Udruga bosanskih Hrvata Broj 13, ljeto 2014.

Iako su, prema Ustavu BiH, sva tri na-roda proglašena konstitutivnim i rav-nopravnim, praksa i svakodnevni život često pokazuju suprotno, rezultirajući

brojnim problemima i nesporazumima. Op-ćenito je stajalište da hrvatski narod nije za-dovoljan trenutačnim položajem u BiH kao i adekvatnom zastupljenosti na svim razinama vlasti. UBH Prsten će zato, kao nepolitička organizacija, nastojati da to bude stalna tema razgovora i suradnje sa svima koji mogu pri-donijeti kvalitetnim rješenjima.

Prije izbora, pogotovo u zemljama mladih demokracija sa svježim posljedicama rata, ne-potpuno riješenim međunacionalnim pitanji-ma i dubokom, višegodišnjom ekonomskom i društvenom krizom, birači si postavljaju dese-tine pitanja, često se nerealno nadajući da će ih novi izbori i neki novi političari riješiti preko noći. A izbori su uvijek tek prvi i maleni korak, ali i korak od koga sudbinski ovisi kako ćemo se izboriti za svoja građanska i nacionalna pra-va pri čemu nitko neće biti zakinut, a svačiji potencijal upotrijebljen za kvalitetniji i mirniji život. A da bi se bilo što, u osobnom i društve-nom životu, dobro i kvalitetno napravilo, prvo se definira POTREBA, izrazi dobra VOLJA, a potom stvori i MOGUĆNOST. S tih pozicija krenuli su i čelnici UBH Prsten u razgovore s političkim predstavnicima bosanskohercego-vačkih Hrvata.

Nakon susreta u Mostaru, sredinom trav-nja, slijedio je lipanjski u Zagrebu, a UBH Prsten, uspješno je skupom u odžačkom

hotelu Euro početkom srpnja, i završio prvi ciklus razgovora s Hrvatskim narodnim sa-borom (HNS) BiH te više od 50 stranačkih čelnika, predstavnika Crkve, HKD Napre-dak, drugih institucija, dužnosnika i osoba iz javnog života.

Središnje teme bile su: Aktualni položaj Hrvata u BiH i Opći izbori u BiH 2014. godine, a podneseno je i Izvješće o pomoći poplavljenim područjima.

Ovom je prigodom izraženo obostrano zadovoljstvo što su, nakon poduže stanke, predsjednici dviju najvećih hrvatskih stra-naka u BiH, Dragan Čović i Martin Raguž, jedan uz drugog, bez tenzija i suvišnih nespo-razuma, argumentirano razgovarali o rješava-nju spornih pitanja u Bosni i Hercegovini.

“U posljednjih nekoliko mjeseci razgova-ramo s različitim strukturama i pojedincima kako bismo shvatili trenutačni položaj Hrva-ta u BiH, razumjeli i dali potporu konceptu ustavnih rješenja koja bi Hrvate dovela u rav-nopravan položaj s ostala dva konstitutivna na-roda. Sastali smo se kako bismo se dogovorili i oko stalne suradnje Udruge Prsten i HNS-a te zajedno poboljšali položaj Hrvata u BiH. Na odžačkom skupu dogovorili smo osnov-ne smjernice za daljnju suradnju, govorili o brojnim područjima koja nas spajaju i o koji-ma imamo zajednički, jedinstven stav. Imamo dovoljno osnova za zajedničko djelovanje, pa suradnju nastavljamo i dalje,” kazao je pred-sjednik UBH Prsten Mijo Marić u Odžaku.

Predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH dr. Dra-

gan Čović, izrazio je zadovoljstvo razgovori-ma s čelništvom UBH Prsten i zahvalio im na trudu i upornosti u pokušajima da se nađu putevi suradnje na političkom, duhovnom, gospodarskom i kulturnom polju.

“Razjedinjenost koja je izražena u prote-klih desetak godina, u formi višestranačja, treba ostati po strani. Trebamo pokušati, kao jedini narod koji u pravom smislu želi cjelovitu, europsku Bosnu i Hercegovinu, zajednički zauzeti ona mjesta koja nam i pri-padaju. Prije svega želimo osigurati jedna-kopravnost hrvatskog naroda u BiH. Želimo poslati jedinstvenu poruku i na taj način za-hvaliti Udruzi Prsten na svemu što su učinili. Optimističan sam i uvjeren kako smo brojne nesuglasice ostavili iza sebe. Želim reći da problemi s kojima se suočava hrvatski narod u BiH, izazovi koji se nalaze pred Bosnom i Hercegovinom traže maksimalno zajedništvo i sinergiju svih hrvatskih političkih predstav-nika, ali i čitavog hrvatskog naroda, uklju-čujući i njegove gospodarstvenike. Uvjeren sam da projekt HNS-a nudi najbolji okvir da ostvarimo sinergiju i u predizbornom i u po-slijeizbornom procesu.”

“Ako osobno budem morao birati: stran-ka ili HNS, biram Hrvatski narodni sabor. Smatram da još uvijek ima vremena, i prije i poslije izbora, ostvariti sinergiju i da Hrvati, nakon ovih izbora, budu zastupljeni prema svojim legitimno izabranim predstavnicima,” rekao je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a.

Užarištu

UsklopukvalitetnihpripremazalistopadskeopćeizboreuBosniiHercegovini,asglavnomtemom”PoložajhrvatskognarodauBiH”,UBHPrstenjepokrenuorazgovorespolitičkimpredstavnicimahrvatskognarodaBiH.Iznimnokonstruktivniiotvoreni,održanisuuMostaru,ZagrebuiOdžaku.OpćiinteresHrvatauovomtrenutkujestdapolitičkipredstavnicihrvatskognarodaponudeprogrameilistenakojimaćejedinstvoiinteresiHrvatabitinaprvommjestu,abirači,živjelioniuBosniiHercegoviniiliizvannje,maksimalnoiskoristesvojebiračkopravoiizboresezaravnopravanpoložaj-ugrađanskominacionalnomsmislu.PutjetokboljemikvalitetnijemživotusvihgrađanaBosneiHercegovine

Izbori-i jasni ciljevi

zajedništvo

Piše: DinkaMartinovićIvurek


“Okupili smo se s idejom da pokušamo po-boljšati položaj Hrvata u BiH na izborima koji su pred nama, ali da to bude i oblik trajnog djelovanja. Vjerujem da smo ovom prigodom napravili puno dobrih stvari i da smo se rastali s idejama koje imaju smisla i koje daju osno-vu zajedničkog djelovanja. Osnova za djelo-vanje jest upravo ono što nas spaja, iako ima stvari koje nas razdvajaju i o kojima različito sudimo. Htio bih izraziti posebnu zahvalnost kardinalu Vinku Puljiću što je prepoznao važ-nost našeg rada i poslao pismo potpore, kao i svoga izaslanika prečasnog Jakova Filipovi-ća,” rekao je Mijo Marić

Pavo Zubak, dopredsjednik UBH Prsten govorio je o Udruzi Prsten koja je ustroje-na u šest podružnica i dva ogranka u RH i ima između 2500 i 3000 fizičkih članova i 250 pravnih osoba. O njezinoj snazi i res-pektabilnom intelektualnom potencijalu i kapitalu govori podatak o čak 80 magista-ra i doktora znanosti. U posljednjih osam godina Prsten je donirao za Hrvate u BiH više od sedam milijuna kuna te još dva i pol milijuna kuna za školovanje 80-ak učenika s područja BiH.

Predsjednik HDZ-a 1990, Martin Raguž zahvalio je predstavnicima Prstena na ovim susretima koji su bili puni ideja i sugestija, te dodao kako sve stranke s hrvatskim predzna-kom u BiH moraju ozbiljno krenuti u potragu za najboljim rješenjima koja su u interesu hr-vatskog naroda u BiH.

“Pridružujem se čestitanju i izražavam za-

hvalu predstavnicima Prstena za izvanredno organiziran sastanak, sadržajan, iskren, otvoren s puno dobrih ideja, sugestija i ple-menitošću koja obvezuje nas koji pokušava-mo i trebamo predstavljati hrvatski narod i sve druge u BiH i sigurno je bio inspirativan i poticajan, a slažem se s predsjednikom Marićem da treba biti strateški okvir i način djelovanja svih nas koji pretendiramo da odgovorno obnašamo svoje dužnosti. U tom pogledu slažem se da je sastanak apsolutno uspio. Također, široka je lepeza pitanja - od pozicije Ustava u izbornom procesu do predstojećih izbora, gospodarske suradnje i uvezanosti svih prostora BiH, solidarnosti s Hrvatskom i naše odgovornosti kao politič-kih predstavnika da ove izbore prepoznamo kao ključ rješenja za jednu novu etapu i za hrvatski narod i za BiH.”

Raguž je ovom prigodom branio stavo-ve stranke čija su tijela odlučila kako bi, za ukupnu poziciju Hrvata, bilo najbolje da na

nacionalno neugroženim područjima postoji alternativa i pluralizam te je stoga i donesena odluka o samostalnom nastupu. No, kazao je kako je HDZ 1990 nudi zajedništvo na onim područjima gdje je položaj Hrvata ugrožen i gdje bi jedna lista bila najbolje rješenje. Po-tvrdio je kako je znak dobre volje to što je HDZ 1990 spreman odustati od kandidata za potpredsjednika RS-a kako ne bi došlo do ne-potrebnog rasipanja glasova, te izložio i ideju reforme HNS-a tako da više ne bude prostor i okvir za dominaciju jedne opcije, već da se otvori svim društveno-političkim snagama zbog suradnje oko nacionalne strategije. “HNS mora”, pojasnio je, “postati krovna institucija za donošenje strateških odluka, a ne manevarski prostor za bilo čiji monopol i prikupljanje dnevnopolitičkih bodova.”

Počeli smo u Mostaru, nastavili u Zagrebu...

Prvi susret čelništva UBH Prsten i vod-stva Hrvatskog narodnog sabora održan je u Mostaru kao rezultat potrebe i volje da se sagledaju sve mogućnosti da Hrvati Bosne i Hercegovine na ovim općim izborima sami odaberu zastupnike u vlasti koji će se na op-timalan način izboriti za njihove građanske i nacionalne interese. Jednako tako izboriti se i za ustavne promjene koje će ubuduće onemogućiti bilo čiju minorizaciju, a osi-gurati jednakopravnost svih konstitutivnih naroda u BiH. Kako je zato nužno što veće jedinstvo hrvatskog političkog korpusa,

SastalismosekakobismosedogovoriliiokostalnesuradnjeUdrugePrsteniHNS-atezajednopoboljšalipoložaj HrvatauBiH

Predstavnici Prstena na skupu u Odžaku


UBH Prsten nastoji upravo to jedinstvo po-taknuti, pa je i počasni predsjednik Udruge Ilija Tolić prokomentirao rezultate prvog, mostarskog susreta: “Ovaj je naš dolazak pridonio pozitivnoj energiji i pokazao kako i izvan BiH ima ljudi koji nisu u politici, a koji smatraju da je danas prijeko potrebno jedin-stvo hrvatskog naroda u BiH. Velike ljude koji imaju viziju, karakterizira, u prvome redu, velikodušnost i poniznost. Poniznost da služi narodu je ključna i u tome slučaju bi egoizmi trebali biti, ne u drugom, nego u petom planu. Ovdje i sada mislim konkretno na hrvatske političke predstavnike u BiH, a mi kao članovi Udruge Prsten, živimo u RH i nismo došli s namjerom krojiti politički život ili davati konkretna rješenja. Ipak, životno smo zainteresirani za sudbinu cije-le BiH, posebno za status Hrvata u njoj; to je naš zavičaj, tu su nam rodbina, prijatelji, djedovina, imovina, emocije... Hrvati mora-ju preuzeti inicijativu i što prije iznaći kva-litetno rješenje za suživot i jednakopravnost na cijelom teritoriju BiH.”

Kako se ovaj prvi mostarski skup pokazao kao oblik konstruktivnih, otvorenih i kori-snih razgovora, slijedio je lipanjski nastavak u Zagrebu s proširenim sastavom sudionika. Uz političke predstavnike Hrvata iz BiH i čel-ništva UBH Prsten, skupu su nazočili i pred-stavnici Ureda predsjednika RH, Državnog ureda za Hrvate izvan RH i Europskog parla-menta.Teme razgovora jasno definirane:

1. zajednički nastup stranaka hNs-a bih na općim izborima bih u listopadu 2014.,

2. zastupljenost kandidata sa svih pod-ručja bih na izbornim listama,

3. stav hNs-a i ostalih hrvatskih poli-tičkih stranaka o mogućem zajedničkom nastupu s bošnjačkim strankama,

4. stav hNs-a bih o zajedničkom nastu-pu na općim izborima s hrvatskim stran-kama koje nisu članice hNs-a bih.

Nakon uvodne riječi predsjednika UBH Prsten Mije Marića, u kojoj je pozvao pred-stavnike obiju strana na doprinos poboljšanju položaja hrvatskog naroda u BiH, predsjed-nik Hrvatskog narodnog sabora BiH, Dra-gan Čović je ustvrdio da su političke stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru postigle konsenzus o zajedničkom nastupu na područjima u kojima je ugrožen hrvatski nacionalni interes. Poseban su problem pet područja (Tuzla, Goražde, Sarajevo, Bihać i Zenica) s deficitarnim brojem hrvatskog življa. Predsjednik HNS-a BiH misli da je, uz izbor člana Predsjedništva, važno osvojiti određen broj izaslanika u Domu naroda Fe-deralnog parlamenta, što će biti jamstvo rav-nopravnog položaja Hrvata u sastavu Vlade te postojanja legitimnih predstavnika hrvatskog naroda. Jednako tako dvije trećine izasla-nika u federalnom Domu naroda omogućit će potrebnu većinu od trojice izaslanika u gornjem nacionalnom domu državnog Parla-menta. Smatra da će konceptom zajedničkog nastupa političkih stranaka u okviru HNS-a dobiti najmanje 85% glasova hrvatskog gla-sačkog tijela, pri čemu je važno da se zadrži stav službenog Zagreba da je BiH strateški interes RH, zajednički euroatlantski put, jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH, te njegovi legitimni i legalni predstavnici.

Predstavnik HDZ-a 1990, Martin Raguž je konstatirao da službeni stav ne isključuje otvorenost za razgovor o svim pitanjima i da postoji želja za nastavkom zajedničkog djelo-vanja, realnim jedinstvom i ulaskom u struk-turu vlasti sukladno većinskoj volji biračkog tijela. Ustvrdio je da su sami Hrvati ključ rješenja hrvatskog otvorenog pitanja, te je njihov položaj strateška točka za stabilizaciju Bosne i Hercegovine, a HNS krovna politička institucija i strateški okvir dok BiH ne dobije svoj demokratski ustav koji će uvažiti prava hrvatskog naroda bez diskriminacije.

Predstavnici Udruge Prsten u svojim izla-

ganjima, u kojima su aktivno sudjelovali Pa-vo Zubak, Ivan Miloloža, Stipo Matić, Josip Sarić, Ilija Tolić i Vjekoslav Jeleč, istaknuli su zajednički stav o razjedinjenosti stranaka s hrvatskim predznakom i potrebi njihova za-jedničkog nastupa, a naglašen je i veliki pro-blem iseljavanja Hrvata s područja Republike Srpske, te potreba koaliranja s bošnjačkim političkim strukturama i intenziviranje su-radnje s međunarodnim institucijama.

Ivo Jelušić smatra da po pojedinim pita-njima treba relativizirati stvari te je pogrešno očekivati da se svi Hrvati u BiH ujedine oko jednog političkog projekta, jer ne postoji niti jedan suvremeni narod koji unutar sebe nije pluralan i taj je pluralizam jamstvo demokra-cije. Konstatirao je bitnim utvrditi cilj hrvat-skog nacionalnog korpusa, a to je ulazak BiH u Europsku uniju, jednakopravnost hrvatskog naroda s ostalim konstitutivnim narodima, os-tvarenje dobrih odnosa s Vladom RH i traženje njezine potpore, te konsenzusom utvrditi hr-vatski minimum ili optimum. Ključnim smatra zadržati vlast u županijama i gradovima gdje je to moguće i time osigurati opstanak Hrvata i osiguranje hrvatskog nacionalnog interesa, jer je zbog institucionalnog okvira utvrđenog Daytonskim sporazumom veći broj pripadni-ka hrvatskog naroda u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj te je ključni problem veliko iseljavanje Hrvata.

Savjetnica predsjednika Republike Hr-vatske za vanjske poslove, Romana Vlahutin izjavila je da je opstanak Hrvata u BiH i opsta-nak stabilne BiH apsolutni nacionalni i stra-teški interes RH. Djelovanje Ureda u surad-nji s institucijama Europske unije usmjereno je na donošenje paketa mjera koji će uklju-čivati novi ustav, gospodarske poticaje i po-litičke sankcije za njihovo neprovođenje uz nužnost usuglašavanja političkih stranaka na konkretnim zahtjevima prema kojima će Vla-da RH djelovati. Pritom je od posebnog zna-čenja dokument analize položaja hrvatskog

Marjan Biškić, Davor Ivo Stier i Ilija Tolić

DavorIvoStiersmatradajeRezolucijaEuropskogparlamentaod6.veljače2014.važandokumentteunosiodređenudozuoptimizmaubudućnosthrvatskognarodauBiH


naroda zastupnika u Europskom parlamen-tu, Tonina Picule i Davora Ive Stiera, koji je izglasan kao Rezolucija o BiH u Europskom parlamentu i temelj je novog koncepta ustro-ja BiH i rješavanja položaja hrvatskog naroda.

Davor Ivo Stier smatra da je Rezolucija Eu-ropskog parlamenta od 6. veljače 2014. važan dokument te unosi određenu dozu optimizma u budućnost hrvatskog naroda u BiH.

I poslije izbora - surove brojkeI poslije izbornog 12. listopada, uz vjeru i

nadu da će najveći dio hrvatskog nacionalnog korpusa dobiti optimalan politički okvir i že-ljene zastupnike, cijela Bosna i Hercegovina probudit će se, nažalost, opet u okolnostima o kojima najslikovitije govore surove brojke.

Danas u BiH radi jedva 30% radno spo-sobnog stanovništva, pri čemu su posebno pogođeni mladi i žene: nezaposleno je goto-vo 60% mladih do 25 godina, a u životnom razdoblju od 16 do 65 godina zaposleno je samo 20% žena i dvostruko više muškaraca - prema podacima Federalnog zavoda za sta-tistiku. Oko 55 % zaposlenih radi u uslužnim djelatnostima, a prosječna neto plaća je 430 eura (3250 kn). Te brojke Svjetska banka smatra ozbiljnom prijetnjom miru u ovoj ze-mlji. Čak 600 000 ljudi (18,5 %) živi ispod granice siromaštva, a čak 48 % je na samoj njegovoj granici. Dakle, više od 66% svih stanovnika BiH su, prema službenim stati-stikama – siromašni. Većina korisnika soci-jalne pomoći, oko 103 000 je u Federaciji, a 42 000 u RS-u s napomenom da su ostali ekonomski pokazatelji nepovoljniji za Re-publiku Srpsku nego za Federaciju. BDP je u 2013. u BiH bio 3392 eura. Frustrirajuću sliku dopunjuju podaci da su plaće i mirovi-ne najmanje u regiji dok su plaće političara – najveće, a oni su raspoređeni na razinama

vlasti – od općina, gradova i kantona do žu-panija, preko, dvaju entiteta i jednog distrikta i na koncu krovne države Bosne i Hercego-vine. Neslužbene procjene govore da oko 60% proračuna u Federaciji odlazi upravo na – plaće, a da siva ekonomija čini oko 30 % ukupnog gospodarstva. I još jedna ilustracija megalomanskog ustroja u raznim područji-ma: BiH, npr. ima deset državnih sveučilišta i više od 12 000 nevladinih organizacija.

Ublažavanju siromaštva u BiH u izvjesnoj mjeri pomažu iseljenici, pa tako samo preko doznaka (putem kojih se može službeno evi-dentirati) stiže više od dvije milijarde eura, a ta sredstva čine čak 20 % BDP-a. Svjetska banka stoji iza podatka da je BiH druga ze-mlja u Europi i 14. u svijetu po doznakama iz inozemstva. Isti izvor kaže da je iz BiH ise-ljeno gotovo 40 % stanovništva što ju je svr-stalo na drugo mjesto (iza Albanije) po broju emigranata u odnosu na broj stanovnika. S druge strane, samo je SAD, npr. od 1993. do 2010. dao dva bilijuna dolara pomoći, a u pr-vih pet poslijeratnih godina - zapadne zemlje još 5,3 milijarde dolara. Od 2011. do 2013. BiH je ukupno dobila još 110 milijuna dolara usmjerenih prema ekonomskim i političkim reformama i 35 milijuna za sigurnosno-vojne namjene.

A što s Daytonom?Vjerojatno nema osobe koja je na bilo ko-

ji način vezana uz sudbinu BiH koja ne zna da je Daytonski sporazum, kao plod nemoći svjetskih političkih elita, bio samo priručni aparat za gašenje ratnog požara, te da se od-mah trebalo krenuti u zdravo i stabilno ure-đivanje unutarpolitičke karte zemlje u kojoj se još uvijek doslovno pušilo iz svih oružja. Slikovito rečeno zamislite sljedeću situaciju:

Na autocesti, negdje na periferiji Europe,

naiđete na veliku nesreću i stradalom, kome su polomljene i ruke i noge, s ozbiljnim oz-ljedama glave i prsnog koša - priteknete u pomoć. S malim znanjem, a velikom voljom, kako-tako mu bandažirate rane i zaustavite krvarenje, te umirene savjesti slučajnog pro-laznika, krenete dalje svojim putem i naravno zaboravite na spomenutog nesretnika. Sret-nete ga nakon 20-ak godina. Istina živog, ali s potpuno krivo zaraslim kostima, praktički nepokretnog, jedva diše, ukočene glave koja ne može ni lijevo, ni desno, ni natrag ni napri-jed. Izgubljena vida i lošeg sluha, ogorčenog na sudbinu, što se našao u krivom trenutku, na krivom mjestu...

Eto, tako se svijet, utjelovljen u liku Daytona, ponio prema Bosni i Hercegovini s aktualnim pitanjem: a što sad? Da bi se ko-liko-toliko umirila savjest i stvar popravila, stradalniku će se morati ponovno lomiti kosti i spajati vijcima da pravilno srastu, operirati kralježnica, liječiti oči... A to silno boli, dugo traje i puno košta! Ima li svijet volje, želje i uopće potrebe za tako nešto? A samo BiH zna da se to MORA dogoditi.

Većina onih koji su Dayton potpisali ili nisu među živima ili su u političkoj mirovi-ni, a nove snage u Bruxellesu odavno su BiH stavili na marginu svojih interesa. Jedino još Doris Pack, koja se u EU-u, na različi-te načine, bavi našim prostorima već četvrt stoljeća, uporno pokušava afirmirati ideju nove međunarodne konferencije o BiH koja ne bi samo ispravila pogreške Daytona već otvorila široke i sigurne puteve ulaska BiH u EU, nastojeći da cijelu tu priču vode mi-nistri vanjskih poslova zemalja članica EU. Ne propušta spomenuti pad broja Hrvata u BiH što zahtijeva veći angažman kako bi se osigurao njihov ravnopravan položaj. Ako parafraziram Doris Pack, sadašnje ustroj-

Josip Merdžo, Perica Jelečević, Božo Ljubić, Dragan Čović i Martin Raguž


stvo BiH plod je međunarodne zajednice, pa je ona i odgovorna da se taj problem barem pomakne s mrtve točke.

No, u međuvremenu je i Republika Hrvat-ska postala članicom EU i teško je zamisliti ikoga mjerodavnijeg da bude inicijator i taj pokretač BiH s mrtve točke.

Iako smo nepolitička i nestranačka udru-ga, mi u UBH Prsten, i da hoćemo, ne može-mo i ne smijemo biti – apolitični. A s našim intelektualnim, znanstvenim, gospodarskim i svakim drugim potencijalom, ovim smo se aktivnostima stavili na raspolaganje svima onima koji našu pomoć trebaju i žele. I tu posebno treba naglasiti ono što je predsjed-nik Udruge Mijo Marić izdvojio na drugom, od tri skupa s političkim predstavnicima bh Hrvata, a u vezi s izborima u BiH. To bi se jednako moglo odnositi i na nastavak našeg angažmana i nakon njih:

1) Ubh prsten je nepolitička organiza-cija i neće se aktivno baviti politikom.

2) Udruga će prema svim strankama s hrvatskim predznakom imati neutralan stav i podržavat će samo zajedništvo i sve ono što će pomoći boljem položaju hrvata u bih.

3) Udruga će se suzdržati od upletanja u međusobne odnose političkih stranaka u bih i općenito od miješanja u politiku bih. pojedinačni i osobni politički stavovi neće se koristiti kao stavovi Udruge, a ona će pokušati biti moderator i korektan ne-

pristran prenositelj informacija do hrvat-skog naroda u bih radi pomoći oko izbora najkvalitetnijih budućih zastupnika. me-dij koji će Udruga u tu svrhu koristiti jest prije svega, časopis prsten koji će za ovu priliku biti otisnut u 20.000 primjeraka. Udruga će se koristiti vlastitom bazom podataka za slanje elektroničkih poruka i letaka te će u tom pogledu surađivati i ko-ristiti sve ostale medije u bih i rh.

4) Trećim, završnim, srpanjskim sa-stankom u odžaku, zajedno s hNs-om, svim hrvatskim strankama u bih, te dru-gim predstavnicima hrvatskog naroda u bih, šalje se snažna poruku o zajedništvu i o viđenju položaja hrvatskog naroda u

bih, a to je jedini alat koji hrvati u bosni hercegovini imaju s obzirom na stari Iz-borni zakon koji omogućuje zloupotrebu i stavlja hrvatski narod u neravnopravan položaj.

5) Udruga bosanskih hrvata prsten medijski će i organizacijski podržati sa-mo zajedničke nastupe. U protivnom će samo medije i hrvatski narod obavijestiti tko ide zajedno i tko ne. Udruga će se ta-kođer suzdržati od političkih tumačenja i komentiranja razloga eventualnih odvo-jenih nastupa, ali će jasno komunicirati moguće štete i odgovornost stranke za loš rezultat.

6) Nakon parlamentarnih izbora, za-jedno sa svim relevantnim institucijama i međunarodnim čimbenicima zauzet ćemo jasan stav o budućnosti hrvatskog naroda u bih i aktivno sudjelovati, u okviru svojih mogućnosti, u provođenju dogovorenog.

Suradnja kao trajan oblik radaUBH Prsten i nakon općih izbora u BiH,

nastavlja suradnju s predsjednicima stranaka članica i pridruženih članica Hrvatskog na-rodnog sabora BiH, drugim strankama hrvat-skog predznaka i predstavnicima hrvatskog naroda u BiH na temu promjene Ustava BiH, izbornih zakona i drugim pitanjima koja su u funkciji dovođenja Hrvata BiH u ravnopravan položaj s druga dva naroda.

Rezolucija jasno traži jednako pravo za sva tri konsti-tutivna naroda Bosne i Hercegovine, osuđuje opstruk-cije centralističkih snaga te, prvi put, izravno kritizira nefunkcionalan daytonski ustroj BiH, a posebno ističe i koncept federalizacije, tj. decentralizaciju BiH i pravo na jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda. Osim što izražava zabrinutost za nepostojanje konsenzusa o ustavnim reformama, jednako tako prepoznaje i određena kretanja koja opstruiraju dogovor, bilo da je riječ o procesima centralizacije ili retorici koja dovodi u pitanje opstojnost BiH. Europski parlament je poslao važnu poruku decentralizacije, ravnopravnosti, načela federalizma i legitimnog predstavljanja u institucijama kako bi se osigurao put Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.Rezolucija pozdravlja dogovor šest stranaka postignut u Bruxellesu, ali žali zbog opstrukcija njegove imple-mentacije od centralističkih snaga. Napominjemo važnost slijeđenja principa federalizacije i legitimnog predstavljanja kako bi se osigurao daljnji put BiH u EU, navodi se u točki 2. spomenutog dokumenta.Rezolucijom se upozorava na “kompleksnost i neučinkovitost ustavne arhitekture koja je proizišla iz

Aneksa 4. Dayton-skog sporazuma” kao i na tromost domaćih lidera i njihovu nesposob-nost postizanja kompromisa.Ustavna reforma je ključ transformacije BiH u funkcio-nalnu i učinkovitu državu, ističe se u Rezoluciji.Njome se jasno poziva na otklon od nacionalističke i etnocentrističke retorike koja dolazi od predstavnika sva tri naroda te se osuđuju svi pokušaju segregacije ili diskriminacije na osnovi nacije i religije. Rezolucija ističe kako proces proširenja EU-a ide mnogo dalje od jednostavnog transfera pravne stečevine i mora biti temeljen na stvarnom i iskrenom vezivanju uz europske vrijednosti. U tom kontekstu zahtijeva se od međunarodne zajednice, Europskog vijeća i zemalja članica da povećaju napore kako bi se postigao konsenzus domaćih lidera koji trebaju nastaviti s ustavnim promjenama i reformama na europskom putu, uz naglasak kako BiH treba postati ključni prioritet u 2014. godini.

Rezolucija Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini od 6. veljače 2014.

Velikeljudekojiimajuviziju,karakterizira,upr-vomeredu,velikodušnostiponiznost.Poniznostdasluženarodujeključnaiutomeslučajubiegoizmitrebalibiti,neudrugom,negopetomplanu


Kako Prsten“vladavinu puka”?

promiče

U odgovoru na retoričko pitanje, kako napreduje demokracija u Bosni i Hercegovini, poslužio bih se ironičnom izrekom njemačkog

filozofa Immanuela Kanta. U djelu Antropo-logija u pragmatičnom smislu on je kazao, parafraziram: nekomutkojeslomionogumožesenesrećuublažitiiučinitipodnošljivijomakomusepokažekakojedobroprošaojerbimubilopunogoredajeslomiovrat. Slično je s na-pretkom demokracije u Bosni i Hercegovini. Stanje se mnogima može činiti nezadovoljava-jućim i bolnim, ali prije nego se počne kukati i jaukati treba se sjetiti kako bi bilo puno gore da je demokracija slomila vrat.

Savjetovanjem o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, održanom u Zagrebu 2011., Udruga Prsten započela je niz skupova posvećenih analizi i rješavanju zamršenog po-litičkog stanja. Niz je nastavljen savjetovanjima u Banja Luci 2012., Sarajevu 2013. i Mostaru 2014. Na toj crti, u nastojanju da pomogne u pripremama za predstojeće opće izbore u Bosni i Hercegovini, koji će se održati 12. li-stopada ove godine, Udruga je organizirala tri iznimno značajna sastanka s predstavnicima bosanskohercegovačkih političkih stranaka okupljenih u Hrvatskom narodnom saboru. Prvi je sastanak održan u Mostaru, drugi u Za-grebu, a treći 8. srpnja 2014. u Odžaku.

Cilj je sastanaka bio da se u okviru zatečenog stanja, a često i nepovoljnih okolnosti, razjedi-njenosti i sporova među hrvatskim strankama u Bosni i Hercegovini, dodatnom energijom pokuša osnažiti demokratski kapacitet. Pota-knuti zajednički nastup na izborima, gdje je to moguće i neophodno, bila je jedna od ključnih zadaća. Želja je dati snažniju motivaciju hrvat-skom biračkom tijelu da iziđe na izbore.

Koalicijske liste i zajednički nastup važan je element u izgradnji konsocijacijskedemokra-cije, vladavine primjerene podijeljenim društvi-ma. Pogotovu se takva politika pokazala prije-ko potrebnom hrvatskim političkim strankama za povoljnije rješavanje onoga što zagovaraju i čine u Bosni i Hercegovini, jer su na pret-hodnim izborima nekoliko puta bile suočene s neprimjerenim nadglasavanjem i nelojalnim

nametanjem kandidata iz drugih političkih tabora. Zoran je primjer nepoželjna stanja do-nedavna podijeljenost hrvatskih političkih eli-ta na čijem su sukobu i razjedinjenosti gradile povećanje utjecaja druge dvije – SDP-ova u Federaciji, ali i SNSD-ova u Republici Srpskoj.

Pokazalo se, međutim, na mnogim primjeri-ma da je gradnja vlastite sreće na nesreći dru-goga kratka vijeka. SDP je završio u raskolu s izabranim članom Predsjedništva, a neće se ni drugi puno okoristiti ubiranjem plodova iz tu-đeg dvorišta. Za dobru demokratsku politiku važan je fairplay. Tiranska politika dopušta korištenje svih sredstava za ostvarenje cilja, demokratska ne. Kada promatramo u nogo-metu ozlijeđena igrača koji je ostao ležati na zemlji, očekujemo od protivničke ekipe da loptu pošalje izvan igrališta dok se ne pruži po-moć ozlijeđenom. Takav viteški čin poželjan je i u politici, ako je demokratska i plemenita u službi općem dobru, a često dugoročno done-se više koristi od zlurade naslade na mukama susjeda suparnika.

Postoje različite ocjene o postignutim rezul-tatima tih sastanaka. S jedne strane, značajno je što su se za istim stolom u otvorenom raz-govoru s predstavnicima Prstena našli pred-sjednici dvije najveće stranke, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, Dragan Čović i Martin Raguž, te čelnici drugih stranaka, predstavnici lokalne vlasti, Crkve i udruga u Bosni i Hercegovini. S druge strane, neki smatraju neuspjehom što nije postignuta velika predizborna koalicija, drugi prigovaraju što se HDZ BiH nametnuo ostalima u radu Hrvatskog narodnog sabora,

što HDZ 1990 izlazi samostalno na izbore, što su se čelnici najvećih hrvatskih stranaka našli suprotstavljeni u borbi za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, umjesto da su se dogo-vorili te istaknuli zajedničkog kandidata.

Međutim, nije sve tako jednoznačno niti je neuspješno. Prije svega, sastanci su poka-zali visoku spremnost političkih čelnika na pregovore i sporazume. Konstruktivno se razgovaralo, izneseno je obilje korisnih prijed-loga, savjeta i stajališta o stanju i raspoloženju biračkog tijela da samostalno izabere svoje predstavnike, odnosno kako da se izbjegne da ih zakulisno nametnu drugi. Posebice je važno što se ukazivalo na potrebu jačanja odgovor-nosti hrvatskih građana u Bosni i Hercegovini za vlastito stanje, a ne prebacivanje odgovor-nosti na druge, kako je to često bio slučaj. Dijalogom su se ublažile ili barem detektirale brojne nesuglasice u radu političkih tijela. Potrebu sinergije svih političkih snaga izrazili su okupljeni gospodarstvenici, znanstvenici i ostali zainteresirani za stabilnost te europski put Bosne i Hercegovine.

Zaključno bi se moglo kazati da je Prsten svojim nastojanjem dao stanovit prinos učvr-šćenju položaja hrvatskog naroda i otvaranju suradnje svih društvenih i političkih snaga na definiranju zajedničke strategije. Pri tomu, konsocijacijski model govori u prilog širokim koalicijama, ali ne samo prije nego i poslije izbora. To je dugotrajan put, a kako pokazu-ju primjeri Belgije i Nizozemske, slično kao i Švicarske i Austrije, na kojima je gradio svoju teoriju konsocijacije Arend Lijphart, ni nakon stotinu godina nije bez napetosti. Važno je, međutim, da se te podjele i napetosti rješavaju demokratskim metodama i tolerantnim sred-stvima. Ako se demokraciji ne “zavrne vra-tom”, moguće je zacijeliti polomljene noge. Izgradnja primjerenih demokratskih struktura, spremnih na suradnju, uvažavanje i široke ko-alicije, otvorit će, zacijelo, i osnažiti put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji. Stoga neka Bog da hrvatskom narodu u BiH mudrosti da izabere najbolje predstavnike, političarima časti i svijest o odgovornosti, a Prstenu snage i motiva da i jedne i druge okuplja i potiče na to.

Piše:prof.dr.sc.PavoBarišić

Užarištu

Potrebusinergijesvihpo-litičkihsnagaizrazilisuokupljenigospodarstve-nici,znanstveniciiostalizainteresiranizastabil-nostteeuropskiputBosneiHercegovine


Razgovorugodni

UdrugabosanskihHrvataPrstenutemeljenajeprijedevetgodinaisvetovrijemepridružujujojseljudirazličitihideja,ambicija,želja,naravi,temperamenata.Stogasenerijetkonamećepitanje:kakojejednatolikoraznolika,heterogenaibrojnaskupina,nesamoopstala,negoikontinuiranorasla,razvijalasvojedjelovanjeipostizalasverespektabilnijerezultate,ponekadiuzneizbježneiočekivaneotporeilinesporazume

Uspjet ćemo

djelovanjemsamozajedničkim

Samo jedan od mogućih odgovora, na postavljeno pitanje, zasigurno jest i u činjenici da je u svakom razdoblju Udruga prepoznavala izazove i mo-

gućnosti tog trenutka. Sve govori da se to dogodilo i sad s izborom prof. Mije Marića za novog, petog predsjednika UBH Prsten i sasvim logično pitanje:

što je Udruga prsten postala i učinila u proteklih devet godina poznato je i na to, možemo biti ponosni, kao i na to kako smo svladavali zapreke i poteškoće koje se mogu smatrati uobičajenima u tako inten-zivnim i raznolikim djelatnostima.

U proteklih devet godina, Prsten je od do-bre ideje, postao dobro djelo i okupio puno dobrih ljudi. Sadržajno je bogat i u njegovu djelovanju ima prostora za realizaciju razli-čitih ideja i interesa. U Prstenu je oko 2500 članova fizičkih osoba i oko 250 pravnih s podružnicama u Varaždinu, Rijeci, Osije-ku, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Malom Lošinju, Krku, te ogrankom u Đakovu. Svi oni djeluju kroz: Zakladu Prsten, Klub ute-meljitelja, Klub znanstvenika (35 doktora znanosti i 31 magistar znanosti) Klub žena (oko 500 članova), Forum mladih (oko 500 članova), Klub poduzetnika (oko 250 člano-va) Klub stipendista, te zavičajne klubove u RH i širom svijeta gdje žive Hrvati. Svaki od ovih dijelova autonoman je u svom djelovanju

i, u uzajamnom djelovanju, čini Prstenovu cjelinu u kojoj ima mjesta za sve ljude. Neki od njih su izrazito poslovno uspješni, neki su dokazano pametni, važni i prepoznatlji-vi. Kada se gleda izvana, obično su prvo, a ponekad i samo oni primijećeni. Iznutra to izgleda sasvim drugačije. U Prstenu je veli-ka većina onih koji se, samo na prvi pogled, ničim posebnim ne ističu. Ono što je zajed-ničko jednima i drugima je da su to - dobri ljudi. Stara narodna mudrost kaže kako se u svakom od nas vodi stalna bitka između dobra i zla. Što će pobijediti, ovisi o tome što u sebi potičemo. Prsten kod nas potiče osobine s kojima će pobijediti dobro. Omogućuje nam svladavanje životnih poteškoća i nepravdi. Daje nam priliku da izrazimo svoju toplinu, milosrđe, snagu, ponos, kreativnost.

što vi osobno želite novo unijeti u nje-zin rad? Koje segmente i kvalitete želite posebno razvijati, a koje amortizirati?

Prsten je sve ove godine stvaran i razvijao se kao jako dobro organizirana udruga i da-nas je sadržajno vrlo bogat. Princip učlanje-nja i djelovanja je dragovoljnost. Vjerujem da je najprikladnije voditi ga izrazito laba-vom upravljačkom strukturom. Istodob-no, pristalica sam teorije prema kojoj je za komunikaciju među ljudima odnos važniji od sadržaja. Zato sam prilikom izrade Pro-grama rada za iduću godinu, pored onoga

što ćemo raditi, tražio da prihvatimo i ono što - nećemo raditi. Dogovorili smo se da se nećemo svađati, ili makar da se nećemo puno svađati, da ćemo uložiti napor da po-boljšamo odnos s makar jednom osobom iz Prstena s kojom smo ga u nekom trenutku pogoršali, da ćemo makar jednom odustati od namjere da isprovociramo neku osobu i da ne odgovorimo na makar jednu provoka-ciju, da ćemo nastojati da nas zapamte i po stvarima koje smo prešutjeli, a ne samo po onima koje smo rekli. Obećali smo da ćemo odustati od zlouporabe svoje pozicije, ma-terijalne ili intelektualne snage, da ćemo, na nama najprikladniji način, pomoći makar jednoj osobi iz Prstena, napraviti makar jed-no dobro djelo, nastojati međusobne odno-se graditi kroz ono što nas spaja.

razgovor o prstenu, nastavljamo pri-čom o našem zavičaju, o bosni i hercego-vini. rezultati popisa stanovništva bih još uvijek su “magloviti”, ali je jasno da se u posljednjih 20-ak godina struktura stanovništva bitno promijenila, ne samo u nacionalnom segmentu, već i u dobnoj strukturi, ekonomskoj, obrazovnoj... politička i, dijelom, interesna razjedinje-nost hrvatskog nacionalnog korpusa, bit-no određuje njegovu neadekvatnu struk-turnu i brojčanu zastupljenost u svim slo-jevima vlasti, ali i drugim sferama života

SpredsjednikomUBHPrsten,prof.MijomMarićemrazgovarala:DinkaMartinovićIvurek


bih. Istodobno, hrvati su gospodarski i poduzetnički, izrazito vitalan segment bosanskohercegovačkog društva. Kako vidite i kakvu želite suradnju Ubh prsten s hrvatima u bih, ali i državom u cjelini i koji su to dijelovi društvenog života u kojima možemo bitno i kvalitetno parti-cipirati?

Ukupno stanje u BiH je i komplicirano, ali postat će još i gore ako ne budemo djelovali i tražili rješenja. I to je razlog zašto Prsten u posljednjih nekoliko mjeseci razgovara s predstavnicima hrvatskih političkih stranaka u BiH i Hrvatskoj, s predstavnicima Crkve, te mnogim drugim institucijama i pojedinci-ma koji mogu pomoći u rješavanju položaja hrvatskog naroda u BiH, a time i samoj BiH. Nije BiH siromašna zato što joj je priroda bi-la nesklona, nego zbog međusobnih odnosa naroda koji u njoj žive, pa i odnosa u okvi-ru svakog od naroda. Rat je ostavio duboke tragove kod pojedinaca i naroda. I čini mi se da je sposobnost liječenja trauma kod poje-dinaca znatno bolja od liječenja trauma kod naroda. Naime, svaki od naroda u BiH u rat je ušao s vlastitim očekivanjima, pa i ciljevima, i iz rata izišao s razočarenjem u odnosu na oče-kivanja i s nerealiziranim ciljevima. I možemo slobodno govoriti o poslijeratnim traumama naroda u BiH. Sada bi trebalo redefinirati ciljeve i uskladiti ih s realitetom. Međutim,

moj doživljaj je da su deklarirani ratni ciljevi pretvoreni u skrivene, a da realnih ciljeva i nema. A bez ciljeva nema ni djelovanja. Zato su svi jednom nogom u prošlom vremenu i nastojanju da realiziraju makar nešto iz to-ga vremena. Drugom nogom nastoje pratiti stvarnost. I svaki narod u BiH je u raskoraku sa samim sobom i s dva druga naroda. I ta-

mo je svima teško. Rješenje treba tražiti kroz opažanje vlastite poteškoće i poteškoće dru-gih, a potom, kroz ono što ih spaja, graditi svijet sadašnjosti u kojem će svatko djelovati u okviru vlastite domene. To bi značilo da se politički predstavnici svakog od naroda u BiH, svojim glasačima počnu obraćati kroz ideje djelovanja, a ne optuživanja drugih. Što se pojedinaca tiče, dopuštam da svatko od nas ima vlastite doživljaje vezane za ratne događaje. Ja sam rat doživio kao veliku osob-nu nepravdu, ali i kao nepravdu prema nama kao skupini bh Hrvata. Vjerovao sam da je, kao i svaka druga nepravda, i ova uvjetovana nečijom zločestoćom. Prsten mi je pomogao da jasnije opazim i nas i druge kao skupinu i da shvatim da svojim činjenjem i nečinjenjem odlučujemo o svojoj sudbini. Neće nam bit bolje ako dokažemo kako drugi rade protiv nas, nego ako počnemo raditi za sebe. Mi u Prstenu smo obećali da ćemo raditi za sebe, vodeći pri tome računa da ne ugrožavamo druge. Volio bih da to postane princip djelo-vanja i naroda u BiH.

Europa je izišla iz krize i mnoge europ-ske države bilježe visoki ekonomski rast. Kako objašnjavate da u hrvatskoj i bih, u tom pogledu, već dugo nema nikakvih pozitivnih pomaka?

Dok se Europa i drugi razvijeni svijet bavio radom i stvaranjem, mi smo na ovim prostori-

Prstenmijepomogaodajasnijeopaziminasidrugekaoskupinuidashvatimdasvojimčinjenjeminečinjenjemodlučujemoosvojojsudbini.MiuPrstenusmoobećalidaćemoraditizasebe,vodećipritomeračunadaneugrožavamodruge.VoliobihdatopostaneprincipdjelovanjainarodauBiH


ma ratovali i stvarali države. Dobro je što sada imamo države, ali odavno smo trebali početi raditi i stvarati. Svaka država, pa i vlastita, ko-šta i neophodno ju je hraniti. Umjesto toga, mnogi smo vjerovali kako naša država treba hraniti nas. Oni “gladniji” su vjerovali da je sve njihovo. Udruživali su se s političkim elitama, a i sami su to postajali, i država im je sve više postajala sredstvo za zadovoljenje megalomanije, kleptomanije i drugih manija. I unatoč tome što je bivalo sve jasnije da nas država više ne može “hraniti”, mi smo i dalje odbijali početi raditi. Umjesto toga, išli smo u zaduživanja i međusobna optuživanja. Pri tome, jedino čega nije falilo, bila su obećanja o boljim vremenima. Raskorak između po-treba koje smo formirali u prošlim, dobrim vremenima (u sjećanju ih uglavnom još i uljepšavamo) i mogućnosti njihova zadovo-ljenja - postaje sve veći. Stručnjaci kažu da je to ekonomska kriza, a narod to zove teškim vremenom. To je stanje za koje nismo ni or-ganizacijski, ni psihološki pripremljeni.

Za rješavanje krize, neophodno je suočiti se s njom, a potom, razrađenim mjerama i postupcima krenuti na posao.

Nerijetko se obična ljudska dobrota o kojoj govorite, ljubaznost i blagost – do-življavaju kao izraz slabosti i nesigurno-sti. a onda to otvara prostor za iživljavanje agresivnih, stvarno nesigurnih ljudi. Tako zna biti i u obiteljima, u radnim sredina-ma, u politici, na javnoj sceni općenito. agresivnost, grubost, čak govor izrazite netrpeljivosti, usudila bih se reći – mr-žnje, posebno je intenzivan na političkoj sceni i u medijima... To stvara izrazito lošu i destruktivnu klimu koja blokira zdravu komunikaciju i kreativnost, ali i nužnu toleranciju za obične, male ljudske pogreške. možemo li to, barem u nekoj mjeri, prevladati?

Civilizacija u kojoj živimo puna je nasi-lja kroz čitavu povijest, mijenjao se samo intenzitet. Ako društvo gledamo globalno, ovo vrijeme je jedno od humanijih u ljudskoj povijesti. Manje je ratova i fizičkog kažnjava-nja, znatno više liječenja i pomoći nemoćni-ma. Više se zagovaraju i štite ljudska prava i slobode. Međutim, kada su u pitanju odnosi

pojedinaca i grupa, čini mi se da je došlo do stanovitog “usavršavanja nasilja”. Količina riječi koje izgovorimo, čujemo ili pročitamo iznosi oko sto tisuća na dan. Dvostruko više nego prije trideset godina. Mnoge od tih rije-či su ružne, uvredljive, nasilne. Raznih oblika psihičkog nasilja je sve više. Najučestalije, ali i najopasnije je u obitelji i na radnom mjestu. Ustroj i sadržaj ih čini vrlo pogodnima za pro-vođenje nasilja, jer i u obitelji i u radnoj sredi-ni imamo izrazito bliske odnose, te naglašen odnos moći (roditelji i poslodavci) i nemoći (djeca i zaposlenici). Zlostavljani, uglavnom, s vremenom i sami postaju zlostavljači i na taj način stvaramo - zlostavljački lanac. Dugo-trajno i intenzivno nasilje izaziva eskalaciju nasilja koje puni crne kronike. Nažalost, naj-

češće tek nakon takvih događaja reagiramo i kao pojedinci i kao društvo. Bilo bi dobro da konfliktne situacije učimo rješavati nenasil-nim putem. Najdjelotvornije će biti da svatko od nas krene od sebe.

stanje koje ste upravo opisali, dobrim dijelom uzrokovalo je i nastanak onog što nazivamo općom društvenom krizom. ona je kod nas već šest godina i davno je izgubila značajke krize i pretvorila se – u trajni način života. preskočimo sada svjet-ske, neokapitalističke ili liberalno-kapita-lističke uzroke i kako ih sve znalci-teoreti-čari nazivaju i okrenimo se sebi. što je to nas toliko zablokiralo u stanju bez izlaza i posvemašnjeg beznađa i mogu li se uopće promijeniti društvene okolnosti ako se ne promijeni čovjek – pojedinac? I kako?

Teška vremena prilično su svojstve-na ovim prostorima. I dok se još nismo ni odmorili od ratnih, ušli smo u ekonomsku krizu. Političari su je dugo negirali, a potom nas uvjeravali da smo iz nje izišli. Analitičari su, s dosta opreza, govorili da ćemo to tek učiniti, a skeptici da nećemo nikada. Danas se svi slažu da su ovo teška vremena i da ne nagovještavaju skori odlazak. Nesuočavanje s uobičajenim problemima pretvara ih u kro-nične i patološke, i umjesto izazova, postaju nam velika opasnost. I mi smo danas u opa-

ŽivotopisMijo Marić je rođen 1954. u Gornjem Vukšiću, Brčko. Završio je Peda-gošku akademiju (razredna nastava) i Filozofski fakultet (psihologija i pedagogija), te četverogodišnju kliničku specijalizaciju iz psihoterapije (IGW - INSTITUT FUR INTEGRATIVE GESTALTTHERAPIE WURZBURG). Posjeduje europski certifikat iz psihoterapije. Radio je u školi, Zavodu za zapošljavanje, općini. U savjetovalištu za psihološku pomoć radio je s djecom, adolescentima i odraslima na partnerskim i obiteljskim odnosi-ma, kao i u poslovnom savjetovanju. Po programu IGW vodi edukacije iz Gestalt psihoterapije u Hrvatskoj i BiH. Trenutačno je savjetnik ravnatelja Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Oženjen, otac dvoje djece.


snosti. Pri tome, dobar izgovor za vlastito nečinjenje, nalazimo u masovnoj konstata-ciji da su vremena teška i da nam mora biti teško. Pozivajući se na zakon vjerojatnosti, statističari kažu da je to točno, ali u isto vri-jeme kažu i da sreća ne postoji, nego da mi svojim činjenjem, ili ne činjenjem, uvećava-mo ili umanjujemo vjerojatnost da se nešto dogodi ili ne dogodi.

Još uvijek nemam dojam da se naši poli-tičari, a i mi, njihovi glasači, ponašamo na način da - činimo ili ne činimo. I dalje smo znatno skloniji izbjegavanju neugoda i optu-živanju drugih.

Optuživanje drugih u BiH se razvilo kao metoda djelovanja i osnova za vlastito ne-djelovanje. I kako vrijeme odmiče, nemoć je sve veća i optuživanje drugih sve izraženi-je. Svi su se umorili i rješenja gotovo nitko više i ne traži. Živo je jedino na političkoj sceni i tamo je politička stvarnost u svojim kombinatorikama nadmašila svaku maštu. Tamo su vladali svi sa svima i svi protiv svih. I kada je glasačima izgledalo da su iscrplje-ne sve kombinacije, političari su uspijevali pronaći nove. Narod se umorio i dojam je opće apatije i bezvoljnosti. Rješenje je da svaki od naroda u okviru svoje domene čini ono što može, uz uvjet neugrožavanja dru-gih, a da se kroz proces dogovaranja traže rješenja za točke prijepora. Do ovoga će morati doći prije ili poslije. Poslije, kada se dotakne dno, povratak je teži. Dobra strana krize je što ona, doduše uglavnom na grub način, ruši naše iluzije i zablude i dovodi nas u stanje realiteta, a što je pretpostavka za usklađivanje želja i mogućnosti. Narod

kaže da sve što ne ubije, to ojača. Nadam se da nećemo čekati predugo, kako “ubijenih” ne bi bilo previše

zatvorimo krug i vratimo se prstenu. danas i sutra.

Prsten je neprofitna i nepolitička udruga i nema moć. Financiramo se članarinama, spon-zorstvima i donacijama dobrih ljudi. U Prstenu nitko ne ostvaruje nikakvu materijalnu korist. Nemamo plaća, honorara, dnevnica, putnih troškova, niti bilo kakvog oblika naknade. Naša pozicija je pomagačka i činimo koliko možemo. I ljepota i dobrota su u očima pro-matrača i za one koji je imaju, napravili smo iznimno puno. Oni drugi uvijek vide ono što nije napravljeno. Do sada je Prsten od svojih članova i prijatelja Prstena prikupio nekoli-ko milijuna kuna i darovao ih u humanitarne svrhe ili uložio u projekte od općeg interesa. Obitelji s jedanaestero djece izgradili smo kuću, oko osamsto tisuća kuna smo dodijelili poplavljenim područjima u BiH i nastavljamo akciju pomoći. Za poplavljene smo, samo-stalno i u suradnji s zavičajnim klubovima i udrugama Hrvata iz BiH s područja grada Za-

greba, Dugog Sela Rijeke i Osijeka, prikupili i dostavili više od dvjesto tona pomoći u naravi, te lijekova u vrijednosti oko tristo tisuća kuna. Donirali smo sto tisuća kuna za gradnju crkve u Banja Luci, pedeset tisuća kuna za izgradnju studentskog doma u Sarajevu, kupili smo ure-đaj Kliničkoj bolnici u Osijeku u vrijednosti 137.406 kn, te Općoj bolnici u Slavonskom Brodu u vrijednost od sto tisuća kuna. Zaklada Prsten je s oko 2.500.000 kn stipendirala 70 studenata i učenika. Novčano i u naravi naši članovi pomažu pojedincima i skupinama ko-jima je pomoć potrebna.

U BiH, Hrvatskoj i Austriji organizirali smo znanstvene skupove, kulturne priredbe, dru-ženja, gospodarske susrete s ciljem pomaga-nja, ali i poticanja na djelovanje Hrvata u BiH. Organizirali smo i održali susrete gospodar-stvenika u Zagrebu, Beču, Sarajevu, Mostaru, Banjaluci i Vitezu s ciljem poticanja ulaganja u BiH. Naravno, ovdje je važno naglasiti da svojim djelovanjem uporno pokušavamo poboljšati pretpostavke za ulaganja. Svima nam je valjda jasno da je osnova za ulaganje profit i da niti jedan dobar gospodarstvenik na ovome svijetu ne ulaže ako ne vidi profit. S ciljem poboljšavanja položaja hrvatskog na-roda u BiH održali smo nekoliko sastanaka s predstavnicima političkih stranaka iz BiH i Hrvatske, predstavnicima Crkve, HKD Na-predak, drugih institucija, dužnosnika i osoba iz javnog života. I što je najvažnije, pozivamo sve one koji mogu pomoći da nam se pridruže ili da nas pozovu i mi ćemo se njima pridružiti u djelovanju. Uspjeh je povezan sa smislenim radnim djelovanjem, bez čega i najbolji ciljevi, ostaju samo puste želje.

Iljepotaidobrotasuuočimapromatračaizaonekojijeimaju,napravilismoiznimnopuno.Onidrugiuvijekvideonoštonijenapravljeno

Mijo Marić, predsjednik i Pavo Zubak, zamjenik s izaslanstvom UBH Prsten u Odžaku


Tijekom dramatična dva tjedna borbe ljudi s neumoljivom bujicom, slike iz ugroženih krajeva prikovale su ljude diljem svijeta uz televizore, a

strane vlade potaknule na hitno slanje ekipa za spašavanje i donaciju namirnica. I mladi i stari, poznati i nepoznati, i oni koji se bore za vlastitu egzistenciju, UJEDINJENI priku-pljali su odjeću, hranu, najrazličitije životne potrepštine i poslali ih putem Crvenog križa i Caritasa ili neke druge humanitarne institu-cije ugroženim stanovnicima. Sela i gradovi u Slavoniji, Bosanskoj Posavini, srednjoj Bo-sni, u Srbiji doživjeli su kataklizmičku popla-vu. Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko La-gumdžija izjavio je da su višednevne poplave ugrozile najmanje milijun ljudi u toj zemlji, uništeno je ili teško oštećeno oko 100 tisuća stambenih objekata te 250 škola i zdravstve-nih ustavnova. Prema najnovijim saznanjima, brojne komisije su pri kraju izrade popisa štete u jedinstveni registar štete. Podnoseći u

Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH informaciju o poplavama, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Vjekoslav Bevanda je iznio podatak da je u svibanjskim poplavama bilo pogođeno 37 općina u Federaciji BiH, 36 općina u Republici Srpskoj, kao i Distrikt

Brčko. Bevanda je naveo da šteta u BiH izno-si oko 15 posto bruto-domaćeg proizvoda BiH (BDP). Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o preusmjeravanju sedam milijuna KM (oko 3,5 milijuna eura) iz državnog pro-računa za pomoć stanovništvu poplavljenih područja.

Ukupne štete nastale tijekom 10-ak dana koliko su rijeke Bosna, Sava, Drina, Vrbas, Sana i druge, plavile gradove, sela, naselja, kuće, zemljišta, oranice, godinama će se obnavljati. Uništeni su golemi dijelovi infra-strukture poput mostova, cesta, željeznica... Aktivirana klizišta uzrokovala su nestanak desetaka kuća. Oštećene su zgrade gospo-darskih subjekata, obrta, trgovina. Teško su oštećene brojne stambene jedinice, kuće i stanovi. Tih dana u regiji mediji su izvješta-vali slikom i riječju o situaciji na terenu. Ljudi su doslovno u nekoliko sati bili prisiljeni nas-pustiti svoje domove i spašavati gole živote. Pritom ništa nisu uspjeli spasiti. Stradale su

Crnitjedan:daniod13.-18.svibnja2014.bitćezapamćenipopoplavinezabilježenojuregijiuposljednjih120godina,uzrokovanojolujomYvette,kojajeodnijelamnoge

životeiutjecalanaživote1,5milijunaljudiuBiH,HrvatskojiSrbiji

Moćsnaga čovjeka

prirode

Pripremili: IvanaKolovratiMarjanBiškićFoto: TončiVisković,IvanPandurević,arhivaOpćineOrašje

UžarištuPoplaveuBiH

Ukupnešteteuzrokovanedivljanjemprirodenastaletijekom10-akdanakolikosurijekeBosna,Sava,Drina,Vrbas,Sanaidruge,plavilegradove,sela,naselja,kuće,zemljišta,oranice,godinamaćeseobnavljati


domaće životinje, imovina u domovima, ima-nja, usjevi. Iz Središta za uklanjanje mina po-slali su upozorenje kako je i cijelo područje sada ugroženo pokretanjem minskih polja. U pomoć stanovnicima poplavljenih mjesta pri-skočili su volonteri i građani koji su odmah počeli slati pomoć u hrani i odjeći; civilna zaštita, lokalne i entitetske vlasti, policija, oružane snage, EUFOR. Mladi i stari, svi su se uključili u obranu svojih mjesta i postav-ljanje dodatnih vreća s pijeskom na nasipe. Svoje ekipe za spašavanje poslale su brojne europske zemlje. Međunarodna humanitar-na pomoć stiže i iz SAD-a, Pakistana i drugih zemalja diljem svijeta. Prema posljednjim in-formacijama koje prenose mediji u BiH, šteta se procjenjuje na oko četiri milijarde KM-a.

Potpuno odsječena selaO snazi, brzini, neumoljivosti vodenog

vala koji se izlio iz korita rijeka svjedoče nam i članovi naši Udruge koji su se zate-

kli u svojim domovima. Kako se situacija odvijala u selu Zasavici, mjesnoj zajednici općine Bosanski Šamac ispričao nam je Ivan Pandurević (29).

“U četvrtak 15. svibnja popodne odlučili smo dignuti namještaj iz prizemlja na prvi kat u obnovljenoj obiteljskoj, djedovoj kući smještenoj u dolini. Očekivao se vodeni val. Za nekoliko sati voda je u selu dosegnula metar, a nama je bio poplavljen cijeli kat zbog položaja. U selu ima 130 kuća, 60 na-seljenih, a u druge se ljudi nisu vratili nakon rata. Djeda Ivicu smo evakuirali, a ostali stanovnici su se preselili na gornje katove kuća. U petak smo, vidjevši da ne dolaze ni-kakve informacije i da je selo odsječeno, nas četiri prijatelja iz Osijeka donijeli motornu pentu, stavili je na čamac i, uz pomoć ljudi koji su nam se pridružili, obilazili odsječene kuće i evakuirali ugrožene, dopremali hranu i piće. Među njima je bilo starih, bolesnih i jedan dječak s posebnim potrebama. Ak-

cija je trajala do 22 h, pa smo se sklonili radi sigurnosti jer je voda brzo nadirala, a čamcem smo zapinjali na razne prepreke. Dio nas je promrznuo jer smo često bili u vodi do ramena. Za pet do šest dana voda se povukla i u subotu 24. svibnja pridruži-lo nam se sedamnaest prijatelja iz Osijeka i Zagreba kako bismo izvadili 30 cm mulja iz kuće. Dignuli smo podove, sastrugali zido-ve, izvadili sav namještaj i kućanske aparate. Jako sam ponosan na svoje prijatelje jer su nam došli pomoći u teškom trenutku. Voda je uništila sve, a djedu su stradale i domaće životinje. Neopisivo je zaudaralo i postojala je opasnost od zaraze. Sve smo uspjeli nad-vladati uz pozitivnu energiju, pjesmu, vjeru i zajedništvo. Djed još ne može kući, zidove i podove smo sanirali, pa ćemo polako i na-mještati. Bili su i procjenitelji štete iz Banja Luke, no zasad smo većinu posla odradili uz pomoć prijatelja obitelji kojima još jednom: velika hvala.”

Usamodvadanapalojeoko150litarapočetvornommetru.IzkoritasuseizlilerijekeBosna,Drina,Sana,Sava,Vrbasidruge.Tihdanapoplavljenisu:Brčko,Maglaj,Doboj,Derventa,Tuzla,Prijedor,Travnik,Janja,Bijeljina,Zenica,Živinice,Vareš,Zavidovići,Ključ,BanjaLuka,Čelinacimnogadrugamjestainaselja


Stanje je bilo i kritično i dramatično

Trideset tisuća ljudi je napustilo svoje domove u Županiji Posavskoj. Vodeni val iz Save prijetio je danima. Gotovo da na prste jedne ruke možemo nabrojiti članove Udru-ge Prsten koji u ovoj prirodnoj katastrofi nisu bili pogođeni. Rijeka Sava izlila se i pri-silila na evakuaciju stanovnike triju sela kod Orašja: Kopanice, Vidovice i Jenjić. Što se ondje događalo opisuje Damir Dominković, dugogodišnji član i jedan od voditelja Foru-ma mladih, volonter u KPZ Orašje, voditelj humanitarne Udruge Samarita Vidovice i Crvenog križa.

“U petak 16. svibnja pratili smo što se do-gađa na našem teritoriju. Nasip se u početku držao, ali je počeo popuštati. Navečer smo počeli stavljati vreće s pijeskom iako nismo vjerovali u uspjeh. Nas šezdesetak domaćih

ljudi svih dobi, i srednjoškolaca i staraca, bilo je premalo. Voda u kućama je došla do koljena. Svi stanovnici su evakuirani i smje-šteni u tri centra u Orašju, u dvije srednje i

osnovnoj školi gdje su ostali dok se voda nije počela povlačiti. Evakuirano je najviše ljudi starije dobi. U početku su to radili mještani koji su imali čamce i oni koji su se odlučili ostati do posljednjeg trenutka u svojoj kući i mjestu. Kasnije su se uključile različite grupe volontera iz Austrije, Njemačke, Mađarske i ostalih europskih zemalja, a koji su bili pri-premljeni za takve nesreće. Nakon što je na-sip pukao u Kopanicama, mještani Vidovica su evakuirali stoku i traktore na nasip i okol-na mjesta koja nisu bila zahvaćena poplavom. U obrani nasipa na Kopanicama uglavnom su bili mještani Vidovica, Kopanica i Jenjića dok su povremeno dolazili ljudi iz ostalih okolnih mjesta. U tim trenucima obrane nedostajalo nam je vreća pijeska i ljudi... Cijela je orga-nizacija pala na zatečene mještane. Sve smo dobivali na kapaljku. Sada su u tijeku radovi na sanaciji štete.”

TridesettisućaljudijenapustilosvojedomoveuŽupanijiPosavskoj.VodenivalizrijekeSaveprijetiojedanima.GotovodanaprstejednerukemožemonabrojitičlanoveUdrugePrstenkojiovomprirodnomkatastrofomnisubilipogođeni

Primarni zadatak bio je ojačati nasipe i osigurati evakuaciju ugroženih

Za zajedničke akcije nisu trebali pozivi. Kako se radilo najbolje govore fotografije iz Zasavice


Prsten organizira pomoćUdruga bosanskih Hrvata Prsten organi-

zirala je prikupljanje pomoći u hrani, obući, odjeći, lijekovima, dekama, higijenskim po-trepštinama, samostalno i u suradnji sa za-vičajnim klubovima i udrugama Hrvata BiH s područja Zagreba, Dugog Sela i Rugvice. S područja Zagreba i Zagrebačke županije pomoć je dostavljana na tri sabirna mjesta:

skladištu restorana Ćurak u Rugvici, Druš-tvenom domu Sesvetska Sopnica i u prosto-rijama Udruge. Podružnice UBH Prsten su samostalno i u suradnji sa zavičajnim klubovi-ma i udrugama Hrvata BiH i Crvenim križem, prikupljale pomoć u naravi u područjima svog djelovanja i distribuirali pomoć u po-plavljena područja, samostalno i u koordi-naciji s Tajništvom Udruge Prsten. Ukupno je prikupljeno i distribuirano oko 160 tona pomoći u naravi, te lijekova u vrijednosti većoj od 300.000 kn. Najveći dio je otišao u Županiju Posavsku, jedan kamion odvezen je i u Tuzlu, te dva kombija u Doboj. Mnogi članovi UBH Prsten osobno su se angažirali u pomoći svojim rodnim mjestima putem pomoći u naravi, te novčanoj, ali i radom ili na drugi način. Istaknut ćemo hvalevrijedan pothvat našeg uvaženog člana Tade Zrakića koji će obnoviti crkvu i kapelicu u mjestu Vojskovo, Općina Odžak.

Ubh prsten se primarno angažirala i angažirat će se na prikupljanju novčanih sredstava za financiranje projekta derati-zacije, čišćenja i obnove kuća. prikuplje-na financijska sredstva, komisijski će se i prema jasnim kriterijima raspoređivati na poplavljena područja bih, u što će imati

uvid svi donatori, članovi Udruge i uku-pna javnost. do sada smo prikupili oko 750.000 kn.

Izaslanstvo UBH Prsten obišlo je po-plavljena područja 29. svibnja i 11. lipnja i razgovaralo s predstavnicima lokalne vlasti, Crvenog križa i Crkve.

U prvom obilasku 29. svibnja 2014. glav-ni tajnik Marjan Biškić i predsjednik Foruma mladih Tonči Visković posjetili su stradala područja Bosanske Posavine. U sjedištu Vla-de Županije Posavske u Orašju razgovarali su s predsjednikom Vlade ŽP Marijanom Or-šolićem o aktualnom stanju i o prioritetima u otklanjanju posljedica poplave koje je po-godilo oko 30 000 stanovnika Županije i na-činima pomoći. Posjetili su prihvatne centre: Srednju školu “Fra Martin Nedić” i Osnovnu školu “Orašje”. Ravnatelj Brano Leovac i ravnateljica Sunčana Dominković zahvalili su Udruzi Prsten na donacijama u hrani, vodi, odjeći, lijekovima te ih uputili da svu buduću pomoć u naravi šalju u Crveni križ. Potom su obišli poplavljena područja Općine Orašje, općinu Domaljevac, MZ Zasavicu, Bosanski Šamac i Odžak gdje su se susreli s dekanom vlč. Jakovom Filipovićem, voditeljem Carita-sa u Odžaku. “Intencija nam je bila susresti

UdrugabosanskihHrvataPrstenorganiziralajeprikupljanjepomoćiuhrani,obući,odjeći,lijekovima,pokrivačima,higijenskimpotrepštinama,samostalnoiusuradnjisazavičajnimklubovimaiudrugamaHrvataBiHspodručjaZagreba,DugogSelaiRugvice

Izaslanstvo UBH Prsten obišlo je poplavljena područja 29. svibnja i 11. lipnja i razgovaralo s predstavnicima lokalne vlasti, Crvenog križa i Crkve


se s predstavnicima civilnih i crkvenih vlasti i ljudima s terena kako bi dobili najbolji uvid u činjenično stanje i sukladno tome usmjerili prikupljanje i distribuciju pomoći, kazao je Marjan Biškić.

U sklopu drugog obilaska 11. lipnja, iza-slanstvo UBH Prsten u sastavu: predsjednik Udruge Mijo Marić, zamjenik predsjednika Pavo Zubak, glavni tajnik Marjan Biškić, počasni predsjednici Ilija Tolić i Marko Pi-

punić, te članovi Upravnog odbora Marko Zrakić i Pavo Djedović, boravili su u Županiji Posavskoji u Distriktu Brčko gdje su upozna-ti sa situacijom nakon poplava i klizišta.

Na sastanku s predsjednikom Vlade Žu-panije Posavske Marijanom Oršolićem, načelnicima općine Orašje i Domaljevac i ministrima u Vladi, izaslanstvo Udruge je informirano da je u poplavama život iz-gubilo četvero ljudi, materijalna šteta u tri

općine Orašje, Domaljevac-Šamac i Odžak iznosi nekoliko stotina milijunu konvertibil-nih maraka, a ugrožena je egzistencija više od 30 000 stanovnika ovih općina. Prema prvim procjenama Općina Domaljevac-Ša-mac pogođena je poplavom na 100 posto površine, Orašje 70 % i Odžak 40%. Nakon sastanka izaslanstvo Udruge je s predsjed-nikom Vlade Županije obišlo poplavljena područje Vidovice i Grebnice.

S gradonačelnikom Distrikta Brčko dr. Antom Domićem i njegovim suradnicima, u Gradskoj vijećnici razmatrane su mogućno-sti kako Udruga Prsten, u ovome trenutku, može najadekvatnije pomoći. Gradonačel-nik Domić je nazočne upoznao s temeljnim podacima o katastrofi, ali i o Distriktu opće-nito, načinima funkcioniranja i organizacije suživota te mogućnostima za gospodarsko djelovanje na tom prostoru BiH.

Raspodjela pomoći poplavljenima

Donacije UBH Prsten prilog su suosjeća-nju s poplavnima, našim rodnim krajem, te smo izdvojili i za te namjene nekoliko prio-ritetnih donacija.

Donacije UBH Prsten uručene su sim-boličnim predavanjem donatorskog čeka u ukupnom iznosu od 680.000 kn: “Za pomoć

Imovina, uglavnom, nije osiguranaPrve preliminarne procjene privredene štete Europske banke za obnovu i razvoj, prema pisanju Eldara Dizdarevića u tekstu za lipanjski broj časopisa “Svijet osigura-nja”, u BiH iznose oko 1,3 milijarde eura. Midhat Terzić, direktor Sarajevo osiguranja, istaknuo je da mali broj fizičkih osoba i pravnih subjekata u BiH ima ugovoreno osiguranje od poplava, što pak, s druge strane, znači da iznos šteta neće u većoj mjeri utjecati na poslovanje ovdašnjih osiguravajuća društva. Procijenio je da će na osiguravatelje “pasti”’ samo oko 10 % tereta od ukupne procjene šteta, iako je i to, najvjerojatnije, prilično preuveličana brojka. Ljudi i kompanije s ovih područja tradicionalno se ne osiguravaju, osim motornih vozila, što baš i nije pretjerano mudra životna ili poslovna navika.Dodaje da je i popis neosiguranih zgrada i objekata koji su nastradali u nedavnim poplavama, a u vlasništvu države, entiteta, kantona ili općine, također prilično velik, te da je zapravo mnogo lakše nabrojiti osiguranu imovinu od neosigurane. I dok se takvo “ponašanje” može razumjeti u slučaju stanovnika, odnosno fizičkih osoba koja jednostavno nemaju sredstava osigurati svoju imovinu ili poslove, prilično je teško shvatiti zašto se tako izvršna i zakonodavna vlast ponaša prema javnoj imovini.

Mijo Marić, Pavo Zubak, Marko Pipunić i Stipo Matić, uručili su donacije: Marijanu Oršoliću, predsjedniku Vlade Županije Posavske; Juri Krajnoviću, predsjedniku MZ Zasavica; Iliji Nikiću, predsjedniku Općine Usora i izaslanici gradonačelnika Distrikta Brčko dr. Ante Domića, Delfi Dejanović


poplavljenim područjima BiH”. Za tri općine Županije Posavske (Orašje, Domaljevac-Ša-mac i Odžak) donatorski ček od 300.000 kn primio je predsjednik Vlade ŽP mr.sc. Mari-jan Oršolić.

Donatorski čekovi od 100.000 kn uru-čeni su i općinama: Žepče, Maglaj i Doboj te u istom iznosu i općini Bosanski Šamac. Za Distrikt Brčko donatorski ček iznosi 80.000 kn. Donatorske čekove u iznosu od po 50.000 kn uručeni su obiteljima: Mande Dominković iz Vidovica i Mire Oršolić iz Tolise.

Vladi RH smo predložili poništenje Jav-nog natječaja za financiranje kulturnih, obra-zovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH iz sredstava državnog proračuna RH za 2014., raspisanom 7. svibnja 2014., te da sredstva, u iznosu od 20.000.000,00 kn, prenamjeni za pomoć Hrvatima BiH u poplavljenim područjima. Predložili smo po-štama u RH i BiH izdavanje poštanskih ma-raka s doplatom za pomoć žrtvama poplava. Zahvaljujemo svima koji su od 17. svibnja do danas nesebično i punog srca pridružili po-moći poplavljenim područjima prikupljanjem pomoći u naravi, novčanim prilozima i volon-terskim radom.

Pozivamo na nastavak prikupljanje novča-ne pomoći jer će proces obnove i povratka u kuće biti dugotrajan.

Udruga bosanskih Hrvata Prsten i dalje prikuplja novčana sredstva za financiranje obnove kuća na

poplavljenim područjima BiH.Novčanu pomoć možete uplatite na račun Udruge:

2390001-1100328241 otvoren kod Hrvatske poštanske banke na:IBAN HR03 2390 0011 1003 28241 iliIBAN: HR50 2340 0091 1106 6523 7

(Privredna banka Zagreb) s naznakom “pomoć poplavljenim područjima”.

Za uplate iz inozemstva IBAN HR03 2390 0011 1003 28241,

SWIFT: HPBZHR2X

Međunarodna pomoć za obnovuDonatorska konferencija u organizaciji Francuske i RH, prva u nizu od planiranih, održana 16. lipnja u Bruxellesu, rezultirala je s 809 milijuna eura pomoći za obnovu poplavom uništenih stambenih jedinica, infrastrukture i drugih objekata od velike važnosti. Većim dijelom sredstva su povoljni krediti, a manjim je dijelom riječ o bespovratnim sredstvima - donacijama. Doneseno je sedam zaključaka o potrebi transparentnog implementiranja donacija i kredita, socijalnoj dimenziji povratka, obnovi privatnog sektora, o brizi za energetske i okolišne politike, te uređenju riječnih slivova i prevenciji poplava. Predstavnici vlasti istaknuli su kako im je prioritet obnova kuća do početka zime i privatnog sektora, a potom izgradnja obrambenih utvrda na nasipima kako bi se prevenirale slične situacije u budućnosti.


Svjedoci smo velike prirodne nesre-će nastale poplavom riječnih voda koja je zadesila Županiju Posavsku u kojem je sustav obrane od viso-

kih riječnih voda popustio pod ekstremno visokim vodnim valom rijeka Bosne i Save, te napravio nemjerljive štete. Na poplavlje-nim području Županije Posavske, odnosno općina Orašje, Odžak i Domaljevac poplav-ljeno je 21.610 ha što je 66% u odnosu na ukupne površine, pri čemu je evakuirano 14.102 stanovnika. Najveće katastrofalne poplave od kada se vrše mjerenja, počele su kad je u svega 48 sati palo u nekim područ-jima Bosne i Hercegovine oko 150 l/m2 što je utjecalo da se iz korita izliju rijeka Bo-sna, Drina, Sana, Sava, Vrbas i druge. Kao posljedica izlijevanja rijeka iz svoga korita poplavljeni su Orašje, Domaljevac, Šamac, Odžak, Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa, Tuzla, Prijedor, Travnik, Janja, Bijeljina, Zenica, Živinice, Vareš, Zavidovići, Ključ, Banja Luka, Čelinci i mnoga druga mjesta i naselja. Prema prvim procjenama načinjene štete iznose nekoliko milijardi KM, odno-sno oko 15% BDP. Izravnim ili neizravnim posljedicama poplave nastradalo je milijun i pol građana u BiH.

Stradali usjevi i blagoNa poplavljenim područjima Županije

Posavske do sada je uginulo 6.700 svinja, 169 goveda, 255.000 peradi, uz 20.420

oboljelih domaćih životinja čija se šteta procjenjuje na 3.514.650 KM. U popla-vama su stradale velike zalihe stočne hrane po domaćinstvima. Sve uginule životinje su uklonjene, obavljena je dezinfekcija, derati-zacija, dezinsekcija, čišćenje gospodarstva, klinički pregled životinja i postupanje u slu-čaju sumnje na zarazne bolesti. Poplavljeno područje Posavske županije utjecalo je, ne samo na biljke i ovogodišnji urod nego i na samo tlo kroz narušavanje njegove struktu-re, poremećaja u vodozračnim odnosima, unarušavanju kemijskih i mikrobioloških procesau samom tlu. Vode se povlače i ljudi

se vraćaju u svoje domove. Nakon povlače-nja vode s površina, gdje je to moguće, treba prokopati kanale i omogućiti istjecanje su-višne zaostale vode.

Što prvo učiniti?Kad se stvore uvjeti, dakle, kada se tlo do-

bro prosuši, ne po mokrom tlu, da ne napra-vimo neželjeni učinak zbijanja tla, treba prići procjeni svake pojedine površine. Očekuje se da će nakon povlačenja vode i prosušivanja tla biti moguće presijati poljoprivredne površi-ne koje su poplavljene, posebice zamjenskim kulturama (kukuruz, krmne kulture), kao i da će se dio usjeva uspjeti održati, posebice pšenica.

No, zbog visokih temperatura i vlage mo-gle bi se pojaviti bolesti na usjevima. Ako se procijeni da se usjev ne može obnoviti, treba ga zaorati izasijati ranim hibridom kuku-ruza FAO 100, eventualno FAO 200, vrlo ranih sorata soje OO, OO-I. U naknadnom roku sjetve, a posebno za proizvođače mli-jeka, bitna je sjetva krmnog sirka i sudanske trave. Od povrtnih kultura, ali uz prethodnu sanaciju, naročito kalcizacije, moguća je sje-tva graha, cikle, mahuna, graška.

Na terenima gdje je odnesen oranični sloj, erozijom vode, onemogućena je poljoprivred-na proizvodnja prije potpune sanacije terena. Sve navedeno ima negativan utjecaj na rast i razvoj biljka na tlima u kojima je višak vode, s obzirom na to da se u vlažnim uvjetima spre-

Užarištu Zdravazemlja

U Županiji Posavskoj je, u katastrofalnim svibanjskim poplavama, poplavljeno ukupno 13.068 ha obradivih površina najvećim dijelom već zasijanih proljetnim kulturama – kukuruzom i sojom, a značajne površine su bile pred samom žetvom (pšenica, ječam, raž, uljana repica). Posebno su velike štete na površinama posijanim sjemenskim sortama pšenice, kukuruza i suncokreta, a šteta se procjenjuje od 20.509.700 KM

Poljoprivredapoplavanakon

Pišu: prof.dr.sc.KrunoslavZmaić,prof.dr.sc.VladoGuberac

Uovakvimjesituacijama,jednoodprirodnihrješenjasijatibiljkekoječistetlo.Naime,nekebiljkeimajusposobnostapsorbiranjateškihmetalaiztla,dokdrugeimajusposobnostapsorbcijeirazgradnje


čava proces nitrifikacije i smanjuje usvajanje dušika, anaerobni uvjeti za djelovanje mikro-organizama, otežano je kretanje poljoprivred-ne mehanizacije, povoljni su uvjeti za rast i ra-zvoj biljnih bolesti i štetnika, onemogućena i otežana je pravodobna obrada tla i provođenje agrotehničkih mjera (prihrana usjeva, zaštita usjeva, ponovna sjetva, košnja). Međutim, veliki problem jest zagađenost poljoprivred-

nih površina, odnosno površina na kojima se uzgaja hrana. Osim što su uništeni usjevi i trajni nasadi, tlo je nažalost onečišćeno i nije sigurno za uzgoj hrane.

Voda je na svom putu ponijele doslovno sve: od sadržaja deponija stajskoj gnoja, sep-tičkih jama, pesticida, goriva... Stoga, iako se potencijalno još stigne i nešto posijati na te površine, pitanje je koliko bi takva hrana

bila sigurna. U ovakvim je situacijama, jedno od prirodnih rješenja sijati biljke koje čiste tlo. Naime, neke biljke imaju sposobnost apsorbi-ranja teških metala iz tla, dok druge imaju spo-sobnost apsorbcije i razgradnje kemikalija na manje štetne tvari. Jedna od glavnih prednosti su relativno niske cijene u usporedbi s drugim metodama. A jedna od najboljih biljaka za či-šćenje tla je suncokret, koji apsorbira olovo, arsen, cink, krom, bakar i mangan iz tla.

Što učiniti da se poplave ne ponove?

Analizirajući sustav izgrađenosti objeka-ta koji služe obrani od visokih riječnih voda nužno je u najkraćem roku dovesti na razinu zaštite od stogodišnjih voda, kao i izgradnja ostalih objekata u funkciji provođenja mjera obrane od poplava. Zbog toga je vrlo bitno, u što kraćem roku, realizirati na slivnom području srednje Posavine (općine Orašje i Domaljevac-Šamac) rekonstrukciju savskog obrambenog nasipa na visoke vode u dužini od 20 km, izgraditi crpne stanice Vidovice te izgraditi COP Orašje sa skladištem na novoj lokaciji. Uz to na slivnom području Posavine (Općina Odžak) neophodna je rekonstrukcija savskog obrambenog nasi-pa na visoke vode u dužini od 7,5 km i re-konstrukcija obrambenog nasipa uz rijeku Bosnu u dužini od 6,9 km. Ovakvi zahvati traže i dodatne investicije u vrijednosti od 20.000.000 KM.


Poplava je bila očekivana samo se nije znalo kada će se dogoditi. A i u sta-rim plemenima oblici uzbunjivanja i obavješćivanja (dimom, bubnjem,

teklićem i sl.) uz svu suvremenu tehnologiju nisu bili nadomješteni te Sarajevo nije obavi-jestilo Kakanj, Kakanj-Doboj, Doboj-Šamac i … ta otuđenost i nesposobnost, a i čudna pitanja prisutna u Bosni “koja li je to granica, vjera, nacija i štoli već treće” odnesoše naj-vrjednije - ljudske živote.

Prema općim procjenama, poplave u BiH nanijele su štete usporedive s onim iz po-sljednjeg rata, a posebno brine što je teško predvidjeti koliko će trajati obnova. U samo mjesec dana gotovo milijun ljudi je bilo bez pitke vode, zabilježeno je više od dvije tisuće klizišta, a uništeno je ili teško oštećeno više od 100 tisuća stambenih objekata. Stradalo je preko 230 škola i zdravstvenih ustanova.1

Prve su procjena bile da su štete u BiH iz-među pet i 10 posto BDP-a koji je u 2012. godinu iznosio oko 17,5 milijardi dolara2. Ipak, najnovije procjene koje se temelje na analizama različitih razina vlasti BiH prove-denim uz potporu EU-a, UN-a i Svjetske ban-ke su - oko 2,035 milijardi eura. U slučaju Federacije BiH ukupne se štete i gubici pro-cjenjuju na 1,038 milijardi eura, za RS 966 milijuna eura, a za Distrikt Brčko oko 30 mi-lijuna eura 3. Sve ove brojke su izravne štete, a one neizravne (tzv. oportunitetni trošak) su teško procjenjive, iako je i to moguće.

Nastale štete za stradalnike su nenadokna-

dive, za zajednicu, posebice širu, one traju koliko odluče centri moći. Realno, one su goleme; od šteta stambenih i gospodarskih objekata do onih u poljoprivrednoj proi-zvodnji.Najveća šteta tek slijedi kada polako, svatko od nas, ode u “svoj dio nesreće” jer ionako Bosna je tamo negdje drugdje, a mi imamo prečeg posla jer su godišnji odmori, otkazi, natječaji za posao, polazak djece u

školu, svadbe, pa jesen je...Uz pomoć zajednice, posebice međuna-

rodne, te veći osobni angažman stanovnika toga područja, ova će godina proći u izgrad-nji objekata, a poljoprivredna posebice biljna proizvodnja morat će u stanje mirovanja.

Raznolikost i slojevitost štetaU poplavnim vodama završili su pesticidi,

gorivo za traktore, sadržaji septičkih jama, deponiji stajskog gnoja. Ipak je ohrabrujuće da ne postoje alarmantne informacije o istje-canju industrijskih štetnih kemikalija ili se oni vješto skrivaju, kao i neke druge poslje-dice u drugim područjima4. Ipak, najopasnije onečišćenje mogu biti “pokrenute mine” za koje se ne zna gdje su završile.

Iako je poplavno područje bilo iznimno ve-liko, nedostatak poljoprivredne proizvodnje neće dovesti do značajnijih, tržišnih poreme-ćaja na državnoj razini jer se ionako potrošnja podmiruje uvozom i, paradoksalno, korist bi mogla imati i hrvatska poljoprivreda, ali kad bi imala što ponuditi.

S velikom sigurnošću može se reći da je biljna, posebice tržišna proizvodnja, za ovu godinu okončana te se mora voditi računa o stočnom fondu koji je spašen.

Već sada je vrlo izvjesno da će prinosi žita i povrća biti znatno umanjeni, a najviše su pogo-đeni usjevi pšenice, krumpira i kukuruza te bi njihovi prinosi ove godine mogli biti i za 50% manji, a na nekim područjima i znatno više.

Utjecaj poplave na krajobraz je veliki.

Izvještaj,kojioštetamapripremajudržavnatijela,imatćešestprioritetnihsektora:transportikomunikacije,energija,stanovanjeijavneustanove,škole,zdravstveneustanoveisl.Slijedipoljoprivredaiusluge,opskrbavodomisanitarnemrežeinakoncu-osnovniuvjetizaživotizapošljavanje.

Odgovor na to pitanje vrlo je jednostavan - za nju su “odgovorni” čovjek i rijeka. Još od pamtivijeka i Velikog potopa, voda i čovjek su se voljeli i pokušavali jedni druge ukrotiti. U toj igri života i smrti, davali su si i uzimali, i baš kad čovjek pomisli da ju je ukrotio, odluči mijenjati joj tok, ubrzati joj ili usporavati dah, pretjerano joj se približiti svojim nastambama, ona se razgoropadi i od prijatelja postade ono drugo

Zaštonamsepoplava?dogodila

Piše: prof.dr.sc.IvoGrgićSveučilišteuZagrebuAgronomskifakultetPredsjednikHrvatskogagroekonomskogdruštvaZamjenikpredsjednikaKlubaznanstvenikaUBHPrsten

Užarištu Zdravazemlja


Osim što je došlo do erozije površinskog, plodnog sloja, prostor je mehanički i kemij-ski onečišćen, a voda koja se zadržala duže od normalnog štetno je utjecala na biljni pokrov i životinjski svijet. Narušena je uobičajena prirodna ravnoteža i trebat će određeno razdoblje da se ona iznova uspostavi. Tu je i raznorazni naplavljeni otpad koji će se lakše prikupiti nego sanirati eventualna kemijska zagađenja. Koliko je narušena kvaliteta po-ljoprivrednih površina još se ne zna, ali sigur-no da je najjednostavnije (i potrebno) ove go-dine ići sa što više leguminoza uz minimalnu obradu tla. U svakom slučaju treba izostaviti dublje oranje dok se ne utvrdi razina i vrste onečišćenja, ali ono neće biti naglašeno niti opasno za čovjeka.

Ipak, najveća će šteta biti trajni odlazak de-setaka ili stotina, posebice mladih, ponajviše Hrvata, koji će iskoristiti blagodat hrvatske putovnice i, ovaj put preskačući Zagreb po-kušati naći sreću negdje drugdje, ne ondje gdje nema poplava, nego gdje se s njezinim posljedicama barem neće trgovati.

Što nakon poplave ili Dan poslije?

Najvažnije je da se strahote poplave brzo ne zaborave te da nužna pomoć bude BRZA i DOBRO USMJERENA.

Kako se priprema(ju) donatorska kon-ferencija, prema najavama državnih, BiH čelnika, izvještaj koji o štetama pripremaju državna tijela imat će šest prioritetnih sek-tora: transport i komunikacije, energija, sta-novanje i javne ustanove, škole, zdravstvene ustanove i sl. Slijedi poljoprivreda i usluge, opskrba vodom i sanitarne mreže i na koncu - osnovni uvjeti za život i zapošljavanje.

U međuvremenu je Svjetska banka (WB) Bosni i Hercegovini odobrila kredit u izno-su od stotinu milijuna dolara. Uz to, Svjetska banka radi na još nekoliko projekata kako bi se osigurala pomoć BiH za cjeloviti oporavak od posljedica poplave, a s lokalnim vlastima radi i na osmišljavanju projekata zaštite od budućih poplava i na uspostavi sustava ranog upozora-vanja. Inače, Svjetska banka u BiH trenutačno provodi četrnaest različitih projekata u poljo-

privredi, zaštiti okoliša, energetskoj efikasno-sti, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, lokalnoj infra-strukturi i razvitku privatnog sektora a njihova ukupna vrijednost je 578,6 milijuna dolara.

Značajna pomoć stradalim područjima došla je od pojedinaca, udruga koje baštine svoje po-drijetlo te udruga karitativne prirode iz drugih država, pa spomenimo samo UBH Prsten te HKD Napredak. Čak i spominjanje nedoličnog raspolaganja donacijama nije utjecalo na gole-mi odaziv puka izvan BiH ali i iz same Bosne i Hercegovine. Iz područja koja nisu bila pogo-đena poplavom upućena je značajna pomoć.

Na kraju se uvijek postavlja pitanje: Ima li ičega dobrog u tako strašnom, upozora-vajućem činu prirode koja razgoliti svu našu slabost i krhkost? Možemo li iz toga baštiniti nešto što bi uza svu našu različitost upozori-lo na nužnost shvaćanja da smo kao pojedinci mali i upućeni jedni na druge. Iako se čini da toga nema, malo utješno za “one tamo” jest da se barem u jednom trenu, usprkos zlodusi-ma iz RS koji nisu mirovali niti tada, u prvom do sebe ponovno spoznao čovjek, a mnogi ljudi “ovamo ili bolje rečeno izvan Bosne” pokazali su da svi skupa čine jednu zajednicu u kojoj nije nestao čovjek.

I kad se “ugase reflektori” nad nebom na-paćene Bosne ne smijemo zaboraviti da po tko zna koji puta u mrklom mraku, teško di-žući ruku da se prije spavanja prekriži, ON/ONA iznova pita: “O Bože, je li sada kraj” i tiho brišući oči, kao da nekoga uopće ima u blizini, promrmlja: “Ne daj, Bože, goreg zla.”

SvjetskabankauBiHtrenutačnoprovodičetrnaestrazličitihprojekataupoljoprivredi,zaštitiokoliša,energetskojefikasnosti,zdravstvu,socijalnojzaštiti,lokalnojinfrastrukturiirazvitkuprivatnogsektora.Njihovaukupnavrijednostje578,6milijunadolara5

Područje zahvaćeno poplavama Izvor:AlJazeeraBalkans

1 www.dnevnik.hr/vijestisvijet/u-bih-steta-od-poplava-kao-u-ratu-cetvrtina-stanovnistva-ugrozena---336675.html2 www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/steta-od-poplava-u-bih-izmedju-5-i-10-posto-bdpa3 www.index.hr/vijesti/clanak/stete-od-poplava-u-bih-vece-od-dvije-milijarde-eura/759134.aspx4 Tek sada se saznaje da je u poplavama u Srbiji smrtno stradalo 57 osoba (www.jutarnji.hr/poplave-u-srbiji-odnijele-57-zrtava---duznosnik/1204992/)5 www.seebiz.eu svjetska-banka-odobrila-bih-100-milijuna-dolara-za-stete-od-poplava/ar-90432/


Procjenjuje se da od ukupnog broja katastrofa u svijetu, njih oko 40% čine poplave, a one koje su nas zade-sile ove godine uzrokovale su i gubi-

tak ljudskih života, veliki broj evakuiranih i goleme materijalne štete, uginule životinje, poharane oranice, potpuno uništene domo-ve, nestale uspomene. Ovi događaji imali su jak psihološki učinak na građane zahvaćene katastrofom, ali i na spašavatelje, volontere i sve one koji su na bilo koji način bili aktivni sudionici ovih događaja.

Neposredno nakon katastrofe, sve žurne službe, nadležne institucije, volonteri i gra-đani uključili su se u akciju spašavanja i po-moći postradalima. Primarni je cilj bio spasiti sve koji su ostali zarobljeni u svojim domovi-ma, zbrinuti ih na sigurno i osigurati elemen-tarne uvjete za život: hranu, vodu i smještaj.

Za vrijeme same poplave i u prvim danima nakon nje, kod postradalih građana prisutne su bile intenzivne stresne reakcije kao odgo-vor na pojavu izvanrednog događaja.To je ukazalo na potrebu angažiranja i određenog broja psihologa za psihičku potporu i pruža-nje prve psihološke pomoći. Kao što unesre-ćenima koji su fizički ozlijeđeni treba pružiti prvu medicinsku pomoć, tako je i osobama koje su proživjele visoko stresnu situaciju, potrebno pružiti psihološku pomoć. Ona se pruža s ciljem ublažavanja intenzivnih stre-snih reakcija nakon izvanrednih događaja i što bržeg psihološkog oporavka i vraćanja u stanje uobičajenog funkcioniranja kakvo je

bilo prije nastanka stresnog događaja. Psiho-loška potpora – psihološka pomoć provodi se s ciljem sprečavanja razvoja težih psihičkih poteškoća koje u konačnici mogu rezultirati pojavom PTSP-a (poslijetraumatskog stre-snog poremećaja).

Važno je naglasiti da su stresne reakcije građana na događaj katastrofalnih poplava “normalne reakcije na nenormalnu situaciju”.

Zbog velikih razmjera poplave koja je poprimila obilježja katastrofe, provedena je evakuacija građana, a svaka je, zbog opa-snosti od ugrožavanja zdravlja i života ljudi, s psihološkog stajališta, zahtjevna i popraćena različitim psihološkim reakcijama. Evaku-acija provedena u poplavljenim područjima ima i određene posebnosti koje se ogledaju u činjenici da je ovo područje bilo zahvaćeno i ratnim zbivanjima. I jedna i druga situacija imaju neka zajednička obilježja koja utječu na psihološke reakcije građana koji su tijekom rata i, sada zbog poplava, bili prisiljeni na-pustiti svoje domove. Kod nekih prethodno iskustvo napuštanja doma može pozitivno djelovati i olakšati situaciju nastalu zbog poplave.Ti građani mogu bolje podnijeti materijalni gubitak, bolje se prilagođavaju novonastaloj situaciji (npr. boravku u zajed-ničkom smještaju, kvalitetnije organiziraju slobodno vrijeme, bolje rješavaju praktične probleme i sl.). Međutim, prethodno isku-stvo prognaništva može djelovati i negativno te potaknuti negativne emotivne reakcije i sjećanja na ratna zbivanja i otvoriti “stare ra-

ne”, te otežati prilagodbu i potaknuti razvoj intenzivnih stresnih reakcija.

Različita iskustva, različite reakcije

Ljudi različito reagiraju na stresne događa-je pa tako različito reagiraju i na proživljena iskustva s poplavama. Najintenzivnije su re-akcije tijekom same poplave i u prvim danima nakon nje. One mogu biti različite poput po-teškoća sa spavanjem, poremećajima prehra-ne, poteškoće s koncentracijom, pamćenjem i zaboravljanjem, pojava “flashbeckova” (na-metajućih prizora) vezanih uz poplavu, po-treba za pojačanom pažnjom članova obitelji, pojava tuge i napadaji plača, osjećaj beznađa, pojava glavobolje i napetosti i sl. U ovakvim situacijama nikako ne bi smjeli koristiti ne-gativne načine sučeljavanja sa stresom poput pojačane konzumacije alkohola, cigareta ili konzumacije opojnih droga.

Važno je naglasiti da svi oni koji osjećaju da se ne mogu sami nositi sa svojim psihičkim poteškoćama izazvanim poplavama i stanjem u kojem su se našli nakon poplava, trebaju potražiti stručnu psihološku pomoć što nika-ko nije odraz slabosti već odgovoran odnos prema sebi samome, svojoj obitelji i zajednici u kojoj žive. U našem su društvu još uvijek jake predrasude prema odlasku kod psiho-loga i traženju psihološke pomoći. Važno je znati da odlazak psihologu ne znači da je netko odmah i “psihički bolesnik”, jer svatko je u životu imao teške trenutke u kojima mu

UžarištuPsihološkapomoć

Prilikom posjeta poplavljenim područjima, članovi UBH Prsten, uz svu nesreću i materijalnu štetu koju su doživjeli pogođeni poplavama, shvatili su koliko je i psihološka pomoć potrebna, ali koliko će malo vremena ili volje ljudi imati da je uistinu potraže. Da bismo barem malo pomogli, zamolili smo našeg vrhunskog stručnjaka, psihologa, da, ukratko preporuči, relativno lako primjenjive savjete

Psihološkiživotaukatastrofi

aspekti

Piše: ZoranŠimić,psiholog


je bila potrebna potpora. Već i samo jedan razgovor s psihologom može uvelike olak-šati psihološku napetost i dati poticaj da se uspješnije suočavate sa situacijom u kojoj ste se našli. Zbog toga, ako procjenjujete da vam treba psihološka pomoć, nemojte oklijevati, potražite pomoć. Jednako tako, ako procje-njujete da je vama, bliskoj osobi ili poznani-ku potrebna takva vrsta pomoći, ohrabrite je i dajte potporu da potraži pomoć.

Preporuke za ublažavanje stresa i anksioznosti vezanih uz poplave:

Ako ste pogođeni poplavom, ne izlažite se pretjerano medijskim sadržajima (TV, In-ternet, novine ..) koji govore o poplavama ili drugim katastrofama, osobito videoprilozima i fotografijama:

- usmjerite se na informacije koje dobi-vate iz pouzdanih izvora, koje su vremen-ski aktualne,

- educirajte se o opasnostima za zdravlje i načinu zaštite od poplava,

- nakon poplave, osobito djecu, što je moguće prije treba vratiti u uobičajenu dnevnu rutinu,

- redovito vježbajte, uzimajte zdravu hranu i osigurajte sebi dovoljno odmora,

- bavite se aktivnostima u kojima ćete biti fizički i/ili psihički aktivni,

- održavajte kontakt s obitelji, prijatelji-ma, a ako je potrebno potražite podršku i od psihologa,

- ako ste vjernik, ne zapostavljajte vjeru ili druge aktivnosti vezane uz duhovnost,

- zadržite smisao za humor i potičite zdrav humor kod drugih,

- razgovarajte i podijelite svoje osjećaje s drugima, ali ih izražavajte i pisanjem, cr-tanjem, bavljenjem glazbom i sl.

Samo se kod manjeg broja ljudi razvijaju dugoročnije psihičke poteškoće.

Kao i u svim kriznim situacijama, tako se i u ovoj poplavi javlja povećano zajedništvo članova zajednice. Posebno je obitelj iznimno važan činitelj “psihološkog oporavka” kroz međusobnu potporu u svladavanju poteškoća s kojima se susreću. Obitelj bi svakako tre-bala biti na okupu i zajednički sudjelovati u saniranju štete i posljedica katastrofe, ako ne postoji neki posebni razlozi da su članovi obi-telji razdvojeni. Roditelji trebaju što prije osi-gurati povratak djece u svakodnevnu rutinu, poštivanjem svih normi koje su inače vrijedile prije poplave (odlazak u školu, vrijeme odla-ska na spavanje, vrijeme za učenje i igru i sl.).

Poplave katastrofalnih razmjera osim šte-te na stambenim i gospodarskim objektima, građanima na poplavljenim područjima uzro-kuju i dugoročne egzistencijalne probleme. Kraći ili duži prekid zaposlenja, angažman na saniranju nastale štete i gubitak pokretne i nepokretne imovine, kod jednog broja gra-đana uzrokuje izostanak bilo kakvih novčanih primanja i daljnja je egzistencija usmjerena isključivo na pomoć zajednice i državnih i lokalnih institucija. Takvo stanje ima utjecaj

i na psihičke reakcije zbog osjećaja ovisnosti o drugima, mnogi se mogu osjećati poniže-no čekajući u redovima hranu i pomoć i sl. U takvoj situaciji, građani su posebno osjetljivi na eventualnu pojavu nepravedne raspodjele pomoći o čemu treba posebno voditi računa.

Medije i novinare u ovom slučaju treba prihvatiti kao partnere koji obavljajući svoj novinarski posao informiraju javnost i iznose potrebe stanovnika na području zahvaćenom poplavom, čime artikuliraju na koji način im šira zajednica može pomoći. Općepoznata je izreka da ono što nisu kamere zabilježile, kao da se nije ni dogodilo, stoga treba iskoristi-ti svaku mogućnost i živom riječju i slikom, pokazati gledateljima štetu uzrokovanu po-plavom i uputiti jasan poziv za konkretnom vrstom pomoći. Medijski prilozi koji na neo-bjektivan način prikazuju stanje na području pogođenom katastrofom mogu kod građana izazvati ljutnju, razočarenje, ali i osjećaj na-puštenosti i beznađa. Eventualnim prikaziva-njem situacije na terenu boljom nego što je ona objektivno, izaziva kod građana nezado-voljstvo i osjećaj manipulacije.

Građani bi trebali prepoznati pouzdane izvore informacija i informacije tražiti od relevantnih predstavnika državnih i lokalnih institucija. Važno je ne širiti informacije za koje i sami niste sigurni da su točne, a pojava dezinformacija izaziva nesigurnost, strah i pojačava negativne psihičke reakcije.

Voda ne odnosi jedino probleme

Svi oni koji dolaze na područja pogođena katastrofalnom poplavom moraju biti sen-zibilizirani za potrebe građana pogođenih poplavom. Potrebna je visoka razina empa-tije (razumijevanja emotivnog stanja druge osobe) i pružanja potpore i u materijalnom i u psihološkom smislu. Osobito o potreba-ma ljudi i njihovu emotivnom stanju trebaju voditi računa svi koji u ulozi predstavnika državnih tijela i nadležnih institucija posje-ćuju područja pogođena poplavom. Jedna nespretna izjava dana u najboljoj namjeri koja će biti krivo shvaćena kod unesrećenih građana, može dodatno potaknuti negativne psihičke reakcije i nezadovoljstvo.

Svi koji nisu pogođeni poplavom moraju uložiti napor i što bolje razumjeti potrebe i osjećaje građana pogođenih poplavom koji su, ni krivi ni dužni, u trenu ostali bez svega i koji trebaju našu pomoć.

Povlačenjem vode s poplavljenog područja nisu se povukli i problemi s kojima se susreću stanovnici poplavljenih područja, naprotiv, oni su svakog dana sve izraženiji jer sve više postajemo svjesni razmjera katastrofe koja nas je pogodila, stoga kao pojedinci i zajed-nica nađimo načina nastaviti pomagati onima kojima je pomoć potrebna.


Blagdansko druženje u Varaždinu Božićno-novogodišnje druženje varaždinske podružnice održano

je 4. siječnja u Donjem Knegincu četvrti put zaredom. Vrlo aktivna podružnica okupila je veliki broj ljudi podrijetlom

iz BiH koji žive na varaždinskom području. Izvorna grupa Otkriće nizom je pjesama otvorila druženje nakon čega je predsjednik varaž-dinske podružnice Mario Paurević pozdravio nazočne, posebno go-ste: predsjednika Udruge Prsten Iliju Tolića, članove Udruge Pavu Zubaka, Josipa Sarića, Marjana Biškića, predstavnice Kluba žena, te članove Foruma mladih iz Osijeka.

Prošle godine predanim radom u podružnici su ostvarene sve planira-ne aktivnosti, a ove godine planira se niz aktivnosti i pozivaju članovi na uključenje u Forum mladih, Klub poduzetnika, Klub žena te sportske aktivnosti.

Skupu se biranim riječima u ime načelnika općine Gornji Kneginac obratio i Miroslav Bubnjarić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Gornji Kneginac izjavivši da mu je čast i zadovoljstvo obratiti se po-družnici Udruge Prsten, te svima je zaželio sve najbolje u ovoj godini.

Druženje je nastavljeno latinoameričkim plesovima mladih. Lade Kopić i Marjana Demarca, nizom dojmljivih izvedbi KUD-a Prsten, večerom, bogatom tombolom i dobrom zabavom uz Anannuky band.

Podružnice

UBH Prsten – podružnica Varaždin osno-vana je 19. travnja 2009. u Donjem Kne-gincu gdje se prvi put sastaje skupina ljudi podrijetlom iz BiH. Ujedinili su se s ciljem zajedničkog djelovanja i druženja sa svojim sunarodnjacima koji žive u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Obnova kulture i tra-dicije koju nose sa sobom, te poslovno pove-zivanje na zajedničkom tržištu bili su također neki od ciljeva osnivanja podružnice.

Obilježavanje je započelo posjetom prošte-ništu Predragocjene krvi Isusove u Ludbregu, mjestu povijesti i sadašnjosti, a samo svetište predstavio je župnik Prošteništa vlč. Josip Đurkan koji je naglasio kroz kakvu je kalvariju ono prolazilo u povijesti kao i Hrvati u BiH, te pozvao na suradnju i uputio riječi potpore u daljnjem radu uz molitvu pred Presvetim.

Nakon posjeta svetištu Upravni odbor po-družnice primio je i gradonačelnik Ludbre-ga Dubravko Bilić, ujedno i član Prstena od osnutka Varaždinske podružnice. Nakon ri-ječi dobrodošlice i zahvalnosti što se odabrao baš grad Ludbreg za obilježavanje obljetnice rada UBH Prsten, razgovaralo se o prilikama u samom gradu, te o položaju Hrvata iz BiH koji žive u području ovog grada.

Svečanost obilježavanja obljetnice nastav-ljena je u restoranu Arabela gdje je domjenak

pripremilo poduzeće Bomarkpoljopak d.o.o. Predsjednik Varaždinske podružnice, Mario Paurević zahvalio je domaćinima na srdačnom prijemu te iskoristio prigodu čestitati cjeloku-pnom vodstvu podružnice i uručio im priznanja za uloženi trud u pripremi svih aktivnosti koje je podružnica imala u proteklom razdoblju.

Na svečanosti su darovane namirnice i osta-le potrepštine u iznosu od 1.050 kn Socijalnoj samoposluzi u Varaždinu koja pomaže ljudima u potrebi. Socijalno i zdravstveno ugroženoj obitelji podrijetlom iz Bosne, čiji članovi žive u Varaždinu kao podstanari, pomoglo se pla-ćanjem režija u iznosu od 1.500 kuna.

Varaždinskevijestizabilježili:MarioPaurević,GordanaJelavićiStjepanStjepić

PetaobljetnicapodružniceVaraždinU ”centru svijeta”, u gradu Ludbregu, 22. travnja, cjelokupno vodstvo Varaždinske podružnice Prstena obilježilo je pet godina uspješnog djelovanja UBH Prsten na tom području

Članovi varaždinske podružnice na proslavi obljetnice u prošteništu Predragocjene krvi Isusove u Ludbregu


RIJEKA

NagradazaprovedburaznolikogprogramaradaPiše:AntoPujić

Podružnica UBH Prsten u Rijeci početkom ožujka je održala je svoju VI. izvještajnu skupštinu u Domu hrvatskih branitelja u Viško-vu. Na Skupštini je bilo više od 100 redovitih članova ove podruž-nice kao i počasni predsjednik UBH Prsten Ilija Tolić, glavni tajnik Marjan Biškić, Denis Mladenić zamjenik načelnice općine Viškovo, potpredsjednik Općinskog vijeća Viškovo Luka Matanić.

Skupštinu je otvorio potpredsjednik UBH Prsten podružnica Rije-ka Jozo Stanić, pa je predsjednik Podružnice Marko Pandurević pod-nio izviješće o radu Podružnice za 2013. godinu, te Plan i program rada za 2014. U raspravu se uključilo nekoliko članova Skupštine po svim točkama dnevnog reda naglašavajući da je UBH Prsten podruž-nica Rijeka u protekloj 2013. zabilježila veoma značajan napredak u radu i u potpunosti ostvarila ciljeve i smisao postojanja Udruge. Posebno je istaknuto da se za godinu dana višestruko povećao broj članova, fizičkih i pravnih osoba. Plan i program rada Upravnog i Nadzornog odbora za 2013. u potpunosti je ostvaren, s naglaskom na humanitarnom radu Podružnice. Skupština je završila s radom u veoma pozitivnom ozračju. Nakon radnog dijela druženje se nastavilo uz domjenak i nastup KUD-a Izvor s Viškova.

Ostale aktivnostiU travnju su članovi povodom uskrsnih blagdana darivali obitelji

u potrebi. Na svibanjskoj izbornoj Skupštini podružnici je uručena Zlatna plaketa za najbolju podružnicu u 2013. godini. U proteklom razdoblju organizirano je pružanje i prikupljanje pomoći za poplav-ljena mjesta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, donacijama i organi-zacijom prijevoza i potrebnog materijala, a sve u suradnji sa župama Srdoči, Viškovo, Matulji.

U suradnji s Organizacijskim odborom “Komušina” i župom sv. Mateja Viškovo 2. i 3. kolovoza održan je Humanitarni malonogo-metni turnir na kojem su se prikupljala novčana sredstva za pomoć izgradnji svetišta Kondžilo i Spomen-parka poginulim braniteljima Komušine.

Nastup KUD-a Prsten na 13. danima folklora Maruševec

U sklopu proslave Dana Općine Maruševec, krajem travnja održali su se 13. dani folklora Maruševec, a publika je napunila dvoranu Do-ma kulture u Čalincu i doista uživala u upečatljivom nastupu KUD-a “Prsten”, Udruge bosanskih Hrvata iz Varaždina. Svojom pjesmom i plesovima približili su kulturno bogatstvo Hrvata Bosanske Posavine i srednje Bosne. Zajedno sa HGKD “Dunav” iz Vukovara koji su po-kazali svoje autohtone nošnje i plesove te niz prigorskih plesova ni vukovarski tamburaši nikoga nisu ostavili ravnodušnim. Za domaću atmosferu pobrinuli su se članovi i domaćini KUD-a Kraluš koji su izvodili bunjevačke plesove.

Bosansko kolo na varaždinskim bregimaViše nije neobično na varaždinskim bregima čuti šargiju, violinu i

vrlo često duhovite napjeve bosanskih Hrvata koji su se ondje, stje-cajem okolnosti, doselili, osnovali obitelji i svakog se ljeta susretnu kao članovi Udruge Prsten da bi razmijenili iskustva življenja na ovim bregima koja su nekako sudbinski slična onima u Posavini i srednjoj Bosni. Na Haliću su se tako u nedjelju 13. srpnja okupili članovi Varaždinske podružnice Udruge kako bi pokazali ono najvrednije: slogu, prijateljstvo, odanost svojim korijenima i ono najvažnije što baštinimo - obiteljsko zajedništvo. Bilo je tu dosta i starijih koji u sebi iz Bosne donesoše obiteljske vrijednosti kao najvažnije, a da su to i na drugim prostorima prenijeli svojoj djeci, dokaz su i brojna dječica koja su neumorno trčkarala... I ovoga puta su na druženju bili dragi gosti iz središnjice naše Udruge, glavni tajnik Marjan Biškić i članice Kluba žena. Nedjeljno popodne brzo je prošlo u razgovoru s dragim prijateljima uz kolo i pjesmu rodnoga kraja.

Nakon dobre okrepe jelom i pićem, počela su i sportska natjecanja. Nakon šest malonogometnih utakmica, članovi varaždinske podružni-ce, prvi put su se ogledali i u drevnoj igri naših krajeva, bacanju kame-na s ramena. Snagu i umijeće pokazalo je čak 16 natjecatelja. Bacalo se u čak tri serije. Najbolji bacač bio je Anto Toni Babić iz Cestice s hicem od 10,3 metra.To je gotovo metar više od drugoplasiranog Bo-jana Maračića, također iz Cestice koji je kamen bacio 9,6 metara. Svi su natjecatelji imali potporu brojne publike, a druženje je nastavljeno uz zanimljive komentare sportskih natjecanja.


Piše:DragoBagarić U Đakovu je 12. veljače 2014. održana osnivačka Skupština ogran-

ka Đakovo, Podružnice Osijek. Skupštinu je otvorio Drago Bagarić, predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje ogranka UBH Prsten Đakovo, te utvrdio nazočnost natpolovične većine članova Udruge iz Đakova, pa je Skupština mogla početi s radom i donositi pravovaljane odluke. Počasni predsjednik Udruge Prsten, Marko Pipunić kazao je da očekuje snažan angažman članova i jaku podružnicu i ogranak. Posebno je istaknuo važnost očuvanja tradicionalnih vrijednosti i obi-čaja. Istaknuo je kako trebamo priznavati i poštivati različitosti, ali i pokazati posebnosti Hrvata BiH.Nakon pozdrava i uvodnih govora Marica Mikulić pročitala je Odluku o osnivanju ogranka Đakovo koju su jednoglasno usvojili svi nazočni. Za predsjednika ogranka jedno-glasno je izabran Drago Bagarić, a za zamjenika Slavko Lozić. Na-zočnima se obratio novoizabrani predsjednik ogranka Drago Bagarić zahvalivši na ukazanom povjerenju, te poručio je da će ovu dužnost obavljati časno, moralno i pošteno. Uvjeren je da su svi članovi moti-virani za rad, te se nada da će uspješno surađivati.

Druženje u Đakovu Osječka podružnica je 1. ožujka organizirala svečanu večeru i dru-

ženje u dvorani Nikolina s oko šest stotina gostiju. Na jednom mjestu u ravnoj Slavoniji skupio se velik broj ljudi koji su, stjecajem okol-nosti, desetljećima doseljavali iz svih krajeva Bosne i Hercegovine a

OGRANAK ĐAKOVO

OsnovanogranakUBHPrsten uĐakovu

MALI LOŠINJ

Piše:DraganLozančićU posavskom selu Johovac, pokraj Doboja, u nazočnosti tristoti-

njak Johovčana i njihovih gostiju 7. i 8. lipnja obilježena je 22. obljet-nica pogibije petnaest hrvatskih branitelja i sedam civilnih žrtava, nad kojima su paravojne srpske formacije, uz pomoć JNA, izvršile ratni zločin, porušili do temelja selo i protjerale njegove stanovnike.

U nedjelju su na mjesnom groblju vijence položili njihovi suborci, sugrađani i uzvanici. Nakon polaganja vijenaca i pozdravnih govora služena je misa zadušnica, a misno slavlje je predvodio fra Jozo Gogić, župnik župe Presvetog srca Marijina iz Foče, u sklopu koje se nalazi i Johovac. Poslije mise uslijedio je svečani ručak za sve koji su se po-željeli razgovora s ljudima iz svog rodnog kraja i zvukova posavskih glazbenih instrumenata šargije i violine.

Program obljetnice je započeo dan ranije održavanjem malonogo-metnog turnira u organizaciji NK Johovac. Pobjednik malonogomet-nog turnira je ekipa Ravne iz Žepča, drugoplasirana ekipa je Voćin iz Voćina, a treće mjesto pripalo je klubu HVIDRA iz Jajca.

Iako je 1992. godine Johovac postao zgarište i pustoš, a život, či-nilo se zauvijek nestao, ova događanja pokazuju da njegovi stanovnici održavaju veze i čuvaju sjećanje na preminule te gaje želju da se što prije ponovno sretnu u svom Johovcu.

PredstavniciPodružniceMaliLošinjnaobilježavanju22.obljetnicepogibijehrvatskihbraniteljaicivilnihžrtavauJohovcu


upravo su narodne nošnje vrlo različitih uzoraka bile dokaz tome.Voditeljica programa pozdravila je nazočne, a posebno predsjed-

nika Osječke podružnice Marjana Jerkovića, skupinu Foruma mladih iz Osijeka i Zagreba, predstavnice Kluba žena iz Zagreba, zamjenicu predsjednika Udruge Maricu Đogaš, glavnog tajnika Udruge Marjana Biškića, počasnog predsjednika Udruge Marka Pipunića, zamjenika đakovačkog gradonačelnika Mirka Ćurića i goste iz Jajca i drugih krajeva BiH.

Predsjednik ogranka Đakovo Udruge Prsten, Drago Bagarić obra-tio se velikom skupu ljudi podrijetlom iz BiH poželjevši im ugodnu večer uz zvuke šargije i violine “da ne zaboravimo odakle smo, a tambure da ne zaboravimo gdje smo,” što je pozdravljeno pljeskom nazočnih.

Marjan Jerković je također izrazio zadovoljstvo i ponos zbog ve-likog broja okupljenih te ih s nekoliko riječi upoznao s nastankom podružnice. Istaknuo je i niz projekata koji su ostvareni prošle godine i one planirane za ovu godinu. Zahvalio je svim donatorima osječke podružnice. Prigodnim riječima skupu se obratio i zamjenik gradona-čelnika Mirko Ćurić istaknuvši korijene bosanske prisutnosti na tim prostorima i povijesnu povezanost rekavši da je i Đakovačko-osječka nadbiskupija do 18. lipnja 2008. imala naziv Đakovačka ili Bosan-ska i Srijemska nadbiskupija. Predsjednik braniteljske udruge “13. rujan” iz Jajca, Ivan Šimunović, u povodu 618. obljetnice postojanja Jajca, koja se slavi ove godine, govorio je o obrani Jajca i filmu koji je snimljen i mogao se prigodno kupiti. U svečanom dijelu programa nastupili su KUD Prsten iz Varaždina, KUD iz Jajca, HKUD “Pou-garje” iz Daruvara koji su nizom izvedbi, pjesama i kratkih igrokaza s temom bosanskih običaja oduševili nazočne. Domaćini večeri or-ganizirali su aukciju slika, bogatu tombolu, a druženje uz kola, ples i tamburaški sastav “Slavonski san” nastavilo se do gotovo jutarnjih sati. I ova je večer još jedan dokaz velike uloge Udruge Prsten u za-jedništvu, očuvanju baštine zavičaja i poštovanju sredine u kojoj se živi već generacijama.

OSIJEK

SvečanodruženjeuOsijekuVijesti šalje:IvanDominković

Tristotinjak bosanskih i posavskih Hrvata i njihovih gostiju, kao i predstavnika Grada i Županije, okupilo se u Šećeranskom domu na tradicionalnoj godišnjoj zabavi “Neka se naši običaji ne zaborave”.

Ova, osma po redu tradicionalna manifestacija, prema riječima Marjana Jerkovića, predsjednika podružnica UBH Prsten u Osijeku, ujedno je i najbolja, i to zbog toga što su se dvije dosadašnje udruge ujedinile.

Postojala je Udruga bosanskih i udruga posavskih Hrvata, no kada smo uvidjeli da imamo slične ciljeve, ujedinili smo se i večeras zajedno okupili. Inače, u Osječko-baranjskoj županiji ima nas oko 30 tisuća i imamo puno volje i ambicije pridonijeti gospodarskom i društvenom rastu, posebice stoga što je naš položaj ovdje prilično dobar, ocijenio je Jerković.

Ono što je svakako bilo odlično, tradicionalna je gastronomska ponuda, ali i ugodno druženje uz toliške mladiće koji su zasvirali na šargiji i violini, potom uz KUD iz Starih Jankovaca, ali i Max bend iz Tenje koji su sve uzvanike držali u dobrom raspoloženju.

9. turnir u igri Prstena Podružnica Osijek Udruge bosanskih Hrvata Prsten organizirala je

sredinom veljače, u tenjskom Hrvatskom domu, 9. turnir u tradicio-nalnoj narodnoj igri “Prsten”.

Tradicijska je to igra naših predaka koja se još uvijek zastupljena u hladnim zimskim danima. Turnir je otvorio osječki dogradonačelnik Denis Ambruš kojeg je zainteresirala naša, kako on kaže, neobična igra. Na turniru je sudjelovalo deset ekipa, a neki su dvoboji potrajali i po nekoliko sati pa se turnir odužio do sljedećeg jutra. Naime, bez violine i šargije i dobre šljivovice turnir ne može ni početi, pa je cijelo vrijeme vladala “domaća” atmosfera, a nakon prvog kruga organiza-tori su za igrače i goste poslužili ručak, pa se igra nastavila i lov na ne tako male nagrade. Gosti su nastavili s navijanjem za svoje favorite. Za prvo je mjesto bilo osigurano dvije tisuće kuna, za drugo - tisuću, a za treće pet stotina kuna. Nakon punih 17 sati igre, u 6 sati ujutro pro-glašen je pobjednik - ekipa Gornja Tramošnica. Drugo mjesto pripalo je ekipi Eto bravo a treće je zauzela ekipa Čardak-Hasić.


O intenzitetu prikupljanja donaci-ja za Zakladu i iznosu novca ko-je Zaklada osigura, stipendirat će se i određeni broj učenika i

studenata, kojima je to najpotrebnije. Stoga nakon osiguranja inicijalnih sredstava, pla-nira se ponovno raspisati natječaj za dodje-lu stipendija. Nastojat ćemo da to bude što prije, te pozivamo sve one koji mogu, čak i simboličnim iznosom pomoći rad Zaklade, da to učine preko naše Udruge. Sigurni smo da ćemo odabrati samo najbolje učenike i studente, i one kojima je stipendija najpo-trebnija. Javni natječaj raspisuje predsjed-nik Upravnog odbora Prstena, na temelju odluke Upravnog odbora.

Ne treba posebno ni isticati koliko je sti-pendiranje važno za Udrugu Prsten i njezinu budućnost. Znamo da na mladima svijet osta-je, i da će svi naši stipendisti, koji će sutra biti cijenjeni članovi zajednice, odgovorne i cjelovite osobe, pomoći nekim novim uče-nicima i studentima - materijalno ili na neki drugi način, te razvijati osjećaj pripadnosti svome narodu i svojoj Udruzi. Zato prepo-ručujemo mladima neka se uključe aktivno u njezin rad, kroz forume mladih i njihove ak-tivnosti ili na neki drugi način. Svima će nam biti lakše ostvariti zacrtane ciljeve, kazao je novoizabrani ravnatelj Zaklade Prsten prof. dr. sc. Vlado Guberac, redoviti profesor i dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Zaklada Prsten osmišljena je u prijatelj-skom ozračju prije sedam godina kada smo s puno entuzijazma pokrenuli projekt stipen-diranja za tri kategorije učenika i studenata. Djece poginulih branitelja, nadarenih uče-nika i studenata te djece slabijeg socijalnog statusa. Od tada smo organizirali nekoliko velikih humanitarnih koncerata u dvorani Vatroslava Lisinskog kojima smo promovi-rali našu misiju i rad te prikupljali sredstva, a posljednji među njima održan je u Muzeju Mimari. Prema informacijama koje dobivamo iz našeg tajništva, interes među studentima za stipendije iznimno je velik, a s obzirom na sve težu socijalnu sliku, planiramo stipen-dirati kvalitetne i uspješne studente slabijeg imovinskog stanja, i na taj način podržati ulazak mladih ljudi s velikim potencijalima u znanstvene, kulturne, poslovne i druge javne sfere. Dakako, i pratiti njihov daljnji rad i uspjeh. Zbog toga je u osnivanju i Klub stipendista u kojem će se svi naši stipendisti moći družiti i nakon završenog procesa ob-razovanja i osmišljavati plan rada i platforme za interdisciplinarna druženja, kazao nam je planove za nastavak rada Zaklade Prsten predsjednik njezina Upravnog odbora Mar-ko Pipunić.

ZakladaPrsten

OplanovimazanastavakradaZakladePrstenrazgovaralismosnovoizabranimravnateljemprof.dr.sc.VladomGubercemipredsjednikomUpravnogodboraMarkomPipunićem

Mladipotporutrebaju

našu

Razgovarala: IvanaKolovrat

Zakladu Prsten osnovala je u listopadu 2007. godine Udruga bosanskih Hrvata Prsten. Njezin cilj je financijski pomoći školovanje i studiranje, a time dugoročno, i zapošljavanje učenika i studenata. Od tih mladih ljudi očekuje se da će stečena znanja upotrijebiti za dobrobit ljudi i prostora na kojem žive, u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Zaklada stipendira učenike i studente kojima je potrebna financijska pomoć, djecu poginulih branitelja HVO-a te osobito nadarene učenike i studente.

Donacije koje će pomoći radu ZAKLADE PRSTEN možete uplatiti na račun broj: 2390001-1100349000, Hrvatska poštanska banka d.d. Od srca hvala!

Prof. dr. sc. Vlado Guberac, ravnatelj Zaklade Prsten

Marko Pipunić, predsjednik Upravnog odbora Zaklade Prsten


Zaklada Prsten je u sedam go-dina djelovanja prikupila za školovanje djece branitelja HVO-a te posebno nadare-

nih studenata i učenika koji žive u BiH te onih podrijetlom iz BiH a žive u RH - 2.500.000 kn. Dodijeljeno je 74 stipendije. Sedma obljetnica Zaklade obilježena je koncertom pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH, dr. Ive Josipovića te u njegovoj nazočno-sti na koncertu u Muzeju Mimara. Na koncertu su bili brojni visoki uzvanici: izaslanik predsjednika Hrvatskog sa-bora Ivo Jelušić, gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić sa zamjenica-ma Sandrom Švaljek i Vesnom Kusin, predsjednik Skupštine grada Zagreba Darinko Kosor, savjetnica predsjedni-ka RH Romana Vlahutin, bivši premijer Nikica Valentić, bivši ministri u Vladi RH, Đuro Njavro, Ljubo Jurčić i Gor-dan Jandroković, dirigent maestro Ivo Lipanović, a dvoranu su ispunili i brojni poduzetnici i članovi Udruge Prsten sa svojim gostima koji su uživali u vrhun-skoj glazbenoj izvedbi umjetnika.

U ime bivših studenata i učenika skupu se obratio predsjednik Kluba stipendista, a danas asistent na Pre-

Piše: AntunJozinovićBivši sam stipendist I. generacije stipendista UBH Prsten, a sada zaposlenik na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek kao znanstveni novak-asistent na Katedri za tehnologiju ugljikohidrata. Budući da su dosadašnji stipendisti najvećim dijelom završili svoje studiranje i školovanje, a neki od njih počeli i raditi, početkom ove godine javila se ideja o okupljanju svih bivših stipendista i osnivanju Kluba stipendista, kako bi se na taj način uključili u rad Udruge koja nam je uvelike olakšala i pomogla u učeničkom ili studentskom životu. U dogovoru s čelnim ljudima Udruge odnosno Zaklade Prsten, dogovoreno je da se uspostavi kontakt s bivšim stipendistima i upozna ih se s tom idejom. Prema podacima dobivenim od Udruge ukupan broj bivših stipendista u sedam godina djelovanja je 34 studenta i 21 učenik. Krenuo sam odmah u realizaciju ideje i za sada uspio stupiti u kontakt s dijelom bivšim stipendista, a cilj je okupiti nas u što je moguće većem broju.Povodom sedme obljetnice djelovanja Zaklade, na humanitarnom koncertu u muzeju Mimara, u ime bivših stipendista obratio sam se nazočnima i zahvalio u svoje osobno ime, kao i u ime svih studenata i učenika na velikoj pomoći koju su nam pružili. Upoznao sam ih s idejom osnivanja Kluba stipendista, a reakcije i komentari su bili vrlo pozitivni. Svrha osnivanja Kluba upravo je okupljanje bivših stipendista i želja da oni kao primjeri sudjeluju u promociji Zaklade i uključe se u osiguravanje novih sponzora i sredstava, što bi omogućilo nastavak stipendiranja novih generacija učenika i studenata.Zahvaljujem svim dobrim ljudima i prijateljima Zaklade Prsten koji su nam omogućili stipendiranje i iskreno se nadam da će nastaviti sudjelovati u stipendiranju novih studenata i učenika.

hrambeno-tehnološkom fakultetu Osječkog sveučilišta, Antun Jozi-nović, te zahvalio Udruzi u ime svih bivših studenata i učenika i izrazio nadu da će Udruga prikupiti dovoljno sredstava za ostvarivanje svojih ciljeva u pogledu što većeg broja stipendista u budućem radu. Predsjednici Udru-ge i Zaklade ”Prsten”, Ilija Tolić i Mijo Marić, zahvalili su svima koji su godinama nesebično pomagali Zakla-di i pozvali sve one koji mogu pomoći da to čine i u budućnosti. Predsjednik Tolić je posebne riječi zahvale uputio sopranistici Sandri Bagarić i njezinu suprugu Darku Domitroviću, te Nikši Bratošu, koji su u ovih sedam godina bili organizatori i sudionici u svim humanitarnim aktivnostima Zaklade i Udruge Prsten.

Skupu su se kratko obratili i Ivo Je-lušić i gradonačelnik Milan Bandić s ri-ječima potpore, a na kraju i pokrovitelj koncerta, predsjednik Republike Hr-vatske dr. Ivo Josipović koji je istaknuo važnost obrazovanja za napredak druš-tva te izrazio svoju potporu i pohvalu radu UBH Prsten do sada uz obećanje suradnje na rješavanju vitalnih proble-ma i statusa Hrvata u BiH.

UdrugaPrstenobilježilaje15.veljače2014.sedmuobljetnicusvojeZakladehumanitarnimkoncertompodnazivom”Jaljubim”kojisudarovaliopernadiva,sopranisticaSandraBagarićinjezinsuprug,pijanistDarkoDomitrović.Svrhaodržavanjakoncertabilajeprikupljanjesredstavazadodjelustipendijastudentimaiučenicimakojimajeprijekopotrebnafinancijskapomoćzastudij

VelikbrojmladihljudikojimajeZakladaPrstendodijeljenimstipendijamaomogućiladaseuspješnoposveteškolovanjudanassuvisokoobrazovaniljudikojiželezahvalitinapomoćikojusudobilikadaimjebilanajpotrebnija

Humanitarni koncert za Zakladu Prsten

Osnivanje Kluba stipendista

Darko Domitrović i Sandra Bagarić

Piše: GordanaJelavić


Ivan Čalić rođen je 1956. u Šušnjarima pokraj Dervente, a u Zagreb dolazi na studij. Osniva obitelj. Supruga Ana, kći Ivana i i unuk Robert žive u Zagrebu.

prva poslovna iskustva stekli ste u neka-dašnjim željeznicama, Industrogradnji, a 1989. prema vašem životopisu odlazite u rusku Federaciju. Kako se tamo razvijala vaša karijera?

Hotel Kostroma u istoimenom gradu za-vršili smo 1991. godine, a kako u Jugosla-viji počinju problemi prešao sam u austrij-sku tvrtku AustroklimaWienna. U oblasti Sverdlovska radimo rezidenciju guberna-tora i ugovaramo projektiranje i izgradnju hotela AtriumPalace. Ondje sam ostao do 2003. kada sam utemeljio svoju tvrtku u Ekaterinburgu koja danas zapošljava 175 radnika - ima Rusa, Hrvata, Bošnjaka, Tadžikistanaca...

posluje li vaša tvrtka samo u rusiji ili radite i drugdje po svijetu?

Radimo po cijeloj Rusiji, a to je golema zemlja. U tijeku je registracija tvrtke - filijale u Astani, glavnom gradu Kazahstana.

Koje su najpoznatije građe-vine koje ste gradili po rusiji?

Izdvojio bih Dvorac spor-ta, 37 milijuna dolara vrijedan sportski kompleks, veći od zagrebačke Arene. Uz poliva-lentnu dvoranu s pomoćnim dvoranama za treninge, tu je i hotel za sportaše. U središtu Ekaterinburga sagradili smo 12 tisuća km2 stambeno-po-slovnog prostora na 27 kato-

va, s 350 stanova i garažom na dvije etaže s 350 mjesta, dva tornja spojena od 1. do 4. kata. Investicija je vrijedna 75 milijuna do-lara, a kao treću bih istaknuo kompleks koji se gradi u iduće tri godine s 4500 stanova u Novosibirsku

Koliko su rusi zainteresirani za poslo-vanje u hrvatskoj?

Koliko mi je poznato, interesirale su ih nekretnine, ali činjenica da morate otvoriti tvrtku u Hrvatskoj da biste kupili nekretni-nu, “skrenula ih je” put Crne Gore. Da nije brojnih birokratskih prepreka bilo bi više ulaganja. Bankarski sustav je velika prepreka poduzetništvu u Hrvatskoj, toliko jamstava traže i pod takvim uvjetima daju kredite da se nikom ne isplati poslovati. Što je veća pohle-pa banaka, veći je i rizik poslovanja. U Rusiji se krediti lakše dobivaju, uvjeti su blaži. Pu-tin je srezao naplatu svih usluga. Banka “živi” od kredita.

Kakve su šanse za ulazak

prstenovih tvrtki na rusko tržište? Rusija je veliko tržište i ima prostora za

svakog, posebno za prehrambene proizvode. Koliko sad vidim, od hrvatskih se proizvoda može pronaći Podravkina Vegeta. Rusija je dosta skupa zemlja i mislim da bismo im mogli ponuditi hrvatska vina, suhomesnate proizvode, našu vodu. Rusi vole Hrvate. Ako želite raditi u Rusiji, potrebno je otvoriti fi-lijalu. Tvrtka se brzo otvori i može početi s radom. Radne dozvole su problem. Njihova Migracijska služba svaki tjedan pregledava gradilišta i stranu radnu snagu. Kazna za tvrtku iznosi dva milijuna rubalja, što je oko 50 tisuća eura, a radnik dobije izgon na dvije godine.

Rado bih pomogao na poslovnom povezi-vanju naših tvrtki s ruskim kupcima koristeći vlastito iskustvo i poznavanje ruskog tržišta.

Uspjehuinozemstvu

Ivan Čalić, vlasnik tvrtke Kompleks-stroj sa sjedištem u Novosibirsku, nakon 24 godine u privatnom poduzetništvu, dospio je na ljestvice najmoćnijih i najbogatijih ljudi u Rusiji

URusijivladaklimapoduzetnička

Razgovarala: IvanaKolovrat

Mediji u Rusiji “živo” prate gospodarski uspjeh našeg poduzetnika već 20 godina

Ivan Čalić, hrvatski poduzetnik iz Dervente, vodi uspješnu građevinsku tvrtku u Rusiji


Piše:MarjanBiškićSudionici Gospodarskog foruma Prsten

održanog 25. travnja 2014. u Zagrebu po-zdravili su odluku Upravnog odbora UBH Prsten da u prijedlogu izmjena Statuta unesu osnivanje Kluba poduzetnika koji okuplja sve pravne osobe članice Udruge, tvrtke i obrte, umjesto dosadašnjeg Poslovnog kluba Prsten koji je okupljao 30 % pravnih osoba članova Udruge. Predložili su da u Vijeću Kluba po-duzetnika budu predstavnici različitih gospo-darskih grana kako bi okupljali poduzetnike članove Udruge Prsten koji bi radili na jačanju međusobne poslovne suradnje i sudjelovali u projektima Udruge Prsten.

Na izbornoj Skupštini 10. svibnja 2014. usvojene su izmjene i dopune Statuta UBH Prsten koje se odnose na pravne osobe članice UBH Prsten. Stavak 6. članka 4. Statuta pro-pisuje da Udruga osniva Klub poduzetnika čiji su članovi sve pravne osobe osim udruga, za-vičajnih klubova i KUD-a. Sukladno tome sve tvrtke i obrti koji su učlanjeni u UBH Prsten članovi su Kluba poduzetnika. Svi budući čla-novi, tvrtke i obrti, automatizmom postaju čla-novi Kluba poduzetnika, a koliko će i na koji način sudjelovati u radu Kluba odlučuju sami.

Promjenom Statuta UBH Prsten i zaključ-cima Gospodarskog foruma Prsten prestalo je s radom Vijeće Poslovnog kluba izabrano 17. svibnja 2013. Ovom izmjenom prestaje dje-lovati Poslovni klub i pravila Poslovnog kluba stavljena su izvan snage.

Novoizabrano vodstvo Udruge i veliki broj predstavnika pravnih osoba Udruge traže i očekuje da se što prije izabere vodstvo Kluba poduzetnika i definira način funk-cioniranja.

U svrhu provedbe tog zahtjeva Upravni odbor je na zahtjev predstavnika pravnih osoba na sjednici održanoj 10. lipnja izabrao Iliju Tolića za v.d. predsjednika Kluba poduzetnika, a Pavu Djedovića za v.d. zamjenika predsjednika Kluba podu-zetnika.

Pravne osobe Udruge (tvrtke i obrti) oče-kuju da će se kroz Klub poduzetnika afirmirati i poticati:• različite aktivnosti kojima se promiče surad-

nja između tvrtki i obrta članova Udruge, te s poduzetnicima u BiH i inozemstvu;

• povezivanje poduzetnika koji predstavljaju različite sektore hrvatskog gospodarstva

Gospodarskasuradnjaiprilikazanoveprojekte,druženjaiokupljanja,odosnutkaUBHPrsten,jedansuodglavnihciljevaradaUdruge

Klubpoduzetnika

Jačanje međusobnih i međunarodnih veza

Udruga hrvatskih poduzetnika u AustrijiUdruga hrvatskih poduzetnika (UHP) utemeljena je 2011. godine u Beču, a ima više od 80 članova. Udruga je osnovana s ciljem umrežavanja hrvatskih poduzetnika te zastupanja interesa hrvatskih poduzetnika u Beču i Austriji.- Do suradnje s Udrugom Prsten došlo je kontaktima koje smo ostvarili preko gospodina Nike Ilića i Ilije Tolića koje poznajem dugi niz godina. Naime, bio sam aktivan i prisutan prilikom osnivanja UBH Prsten 2005. godine. Zadovoljni smo

ostvarenom suradnjom, a na jesen planiramo proširiti suradnju i s poduzetnicima na području gdje žive gradišćanski Hrvati. Idući će susreti, vjerujem, tako uroditi i konkretnim projektima kako i na koji način možemo pomoći poduzetnicima u Hrvatskoj i domovini u iskorištavanju EU sredstava iz fondova i plasiranju proizvoda na EU tržište – kazao je Mirko Matković, predsjednik Udruge hrvatskih poduzetnika u Beču. Susjedna Austrija je najveći strani investitor u Hrvatskoj, a preko 700 austrijskih tvrtki ima predstavništvo u Hrvatskoj. Hrvatske tvrtke ne mogu se pohvaliti sličnim uspjesima na austrijskom tržištu tako da su mogućnosti za napredak velike.U iskoraku hrvatskih tvrtki na austrijsko i europsko tržište Udruga hrvatskih

poduzetnika iz Beča može pomoći svojim poslovnim vezama s austrijskim partneri-ma i dugogodišnjim poslovnim iskustvom na europskom tržištu.U sljedećem zimskom broju časopisa predstavit ćemo rad Hrvatske gospodarske agencije u Gradišću, udruženja poduzetnika hrvatskog podrijetla osnovane s ciljem podupiranja gospodarskih odnosa, suradnje i povezivanja poduzetnika i institucija u javnom i privatnom sektoru na području Alpe-Jadran-Panonija.

radi poticanja suradnje, projekata i razvoja solidarnosti među njima, te zajedničkog dje-lovanja na tržištu RH, EU i trećih zemalja. U Bosni i Hercegovinu težišno raditi na osmi-šljavanju i vođenju projekata koji uključuju brigu za napuštene prostore u kojima su ži-vjeli Hrvati prije Domovinskog rata u BiH, te sukladno s tim ciljem u prvoj fazi rada cilj je okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta što je preduvjet za uzgoj poljoprivrednih kultura na tim prostorima;

• pružanje usluge svojim članovima (savje-ti, informacije, koordinacije), te sukladno potrebi i zahtjevima tvrtki-obrta zaštititi njihove interese pred tijelima državne vlasti i lokalne samouprave i cjelokupne javnosti;

• informiranje članstva o zakonima i drugim propisima iz gospodarsko-socijalnog pod-ručja RH, EU i trećih zemalja kako bismo im olakšali poslovanje;

• praćenje i analiziranje činjenica koje pro-izlaze iz gospodarskih tokova u RH i BiH i trećim zemljama, iz područja ekonomske politike, javne uprave i gospodarstva koji su od interesa za članove Udruge;

• suradnju s Klubom znanstvenika radi pro-micanja istraživanja i razvoja tržišta u RH i BiH, zajedničkog nastupa u medijima i ča-sopisu Prsten;

• pokretanje projekata obrazovanja i osposo-bljavanja koji pridonose podizanju konku-rentnosti i razvoju poduzetništva članova Prsten.

Programske ciljeve Klub poduzetnika u idućem jesenskom razdoblju planira realizi-rati kroz dva gospodarska susreta. U rujnu ili listopadu održat će se Gospodarski forum Prsten u RH na kojem će se izabrati vodstvo Kluba poduzetnika i definirati aktivnosti za razdoblje 2014/2016. Drugi gospodarski susret održat će se u Austriji u organizaciji Udruge hrvatskih poduzetnika Austrije i Hr-vatske gospodarske agencije. Na tom skupu će, između ostalih, biti teme o izradi projekata za natječaje europskih fondova u kojima imaju bogato iskustvo i veliki uspjeh te su ga spre-mni staviti na raspolaganje i domaćim hrvat-skim poduzetnicima, kazao nam je Ilija Tolić, v.d. predsjednika Kluba poduzetnika.

Mirko Matković, predsjednik UHP-a


Povezivanje gospodarstvenika u Zagrebu

Piše:MarjanBiškićSusretu su nazočili predstavnici Gradišćansko-hrvatskog centra i

Hrvatske gospodarske agencije Gradišćansko-hrvatskog centra. U iza-slanstvu UBH Prsten bili su i Pavo Zubak, Stipo Lucić, Ante Labudović, Pavo Djedović i Marjan Biškić. Uz izaslanstvo Udruge Prsten na druže-nju su bili i poduzetnici iz Hrvatske Nihad Tabaković i Ivica Kustura.

Domaćine je predstavljao predsjednik Udruge hrvatskih poduzetnika Austrije, Mirko Matković i poduzetnici Franjo Blažević, Nikola Damja-nović, Manuel Damjanović, Anto Sluganović, Miljenko Kaučok, Stjepan Meler, Goran Tomašević i Niko Ilić, a izaslanstvo gradišćanskih Hrvata predstavljao je predsjednik Gradišćansko-hrvatskog centra Tibor Jugo-vits, Klaudia Paulitsch i Petar Tyran, urednik Hrvatskih novina, tjednika gradišćanskih Hrvata. Cilj prvog susreta bio je upoznavanje, razmjena mišljenja i mogućnost gospodarske i druge suradnje između udruga i gospodarstvenika. Obostrani zaključak je da prostora za suradnju ima

na svim područjima djelovanja udruga, a posebno u području gospodar-ske suradnje. Sljedeći je susret dogovoren i realiziran u Zagrebu krajem travnja, a domaćin će biti Udruga Prsten.

Piše: IvanaKolovratNa početku programa pozdravio ih je vo-

ditelj i moderator, glavni tajnik UBH Prsten Marjan Biškić. Izrazio je zadovoljstvo velikim interesom sudionika foruma: 77 poduzetnika iz RH i 12 poduzetnika i vlasnika tvrtki iz Au-strije, predstavnika Obrtničke komore iz Beča, medija te ih je pozdravio u ime 2100 fizičkih osoba i 190 pravnih osoba u sastavu Udruge Prsten. Skup poduzetnika uveličao je i podr-žao svojim dolaskom i predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović. U uvodnom dijelu sudionicima su se obratili predsjednik Udruge bosanskih Hrvata Prsten Ilija Tolić, predsjednik Udruge hrvatskih poduzetnika Austrije Mirko Matković te Klaudija Paulitsch, predsjednica Hrvatske gospodarske agencije u Gradišću. Cilj ovog Gospodarskog foruma je započeti procese poslovne i kulturne suradnje Udruge Prsten, Udruge hr-vatskih poduzetnika Austrije i gradi-šćanskih Hrvata. Stvorena je moguć-nost upoznavanja poslovnih partnera, uvjeta poslovanja u Austriji, odnosno austrijskih tvrtki u RH, te spoznaja o mogućnostima zajedničkog nastupa na tržištima RH i Austrije i drugih ze-malja EU. Na ovom forumu je iskazan veliki interes nazočnih te je dogovore-

no da se zainteresiranima organizira posebna prezentacija ovog projekta. I ovom prigodom sudionici skupa poslali su poruku o neodrživu položaju Hrvata, kao najmalobrojnijeg konsti-tutivnog naroda u BiH i istaknuli važnost pro-nalaska rješenja njihova položaja za stabilnost i napredak BiH.

Predloženi su i usvojeni, osim već navedenog zaključka na početku teksta, sljedeći zaključci:

1. Preporučujemo pravnim osobama, člano-vima Udruge Prsten, da surađuju, međusobno posluju kada god je to moguće i poslovno op-ravdano, te pomažu jedni drugima u rješavanju problema koje imaju u poslovanju.

2. Preporučujemo tijelima upravljanja Udruge Prsten da najmanje jednom godišnje organiziraju Gospodarski forum Prsten s pred-stavnicima Udruge poduzetnika iz Austrije, te

da se mijenjaju gradovi održavanja i domaćini foruma. Pozivamo članove udruga da međusob-no kontaktiraju i poslovno surađuju. Tajništva udruga će biti na raspolaganju članovima udru-ga u svim pitanjima, a prostori udruga u Za-grebu i Beču na raspolaganju su za druženja i sastanke članovima udruga.

3. Pozivamo sve članove Udruge Prsten i Udruge hrvatskih poduzetnika Austrije da se uključe u pripremu i animiranje Hrvata dr-žavljana BiH za izlazak na Opće izbore 2014. odlaskom u BiH na dan izbora, glasovanjem putem pošte, te u veleposlanstvima BiH. Hr-vatske stranke u BiH pozivamo da iziđu sa za-jedničkim listama na izbore u svim izbornim je-dinicama i pošalju snažnu poruku da je hrvatski narod jedinstven u pitanjima koja su od općeg interesa za Hrvate u BiH.

4. Hrvatski narod kao jedan od tri konstitutivna naroda mora biti institu-cionalno jednakopravan, te imati iste mogućnosti političke i svake druge reprezentacije kao i druga dva konsti-tutivna naroda. Posebno naglašavamo nužnost mijenjanja izbornog zako-nodavstva kako bi Hrvati birali svoje predstavnike u vlasti na svim razinama i u svim dijelovima BiH, a ne da Srbi i Bošnjaci biraju, kao što je to sada.

Klubpoduzetnika

Sastanak poduzetnika u Beču

Gospodarski forum Prsten 2014. u Zagrebu

IzaslanstvoUBHPrstenpredvođenopredsjednikomIlijomTolićemboraviloje 7.ožujkauhoteluHiltonuBečunapozivUdrugehrvatskihpoduzetnikaAustrije

UdvoranamaGradskekavaneusredištuZagreba,25.travnja2014.,uorganizacijiUBHPrstenodržanjeGospodarskiforumnakojemsedružilovišeodstotinupoduzetnika

Prvi susret poduzetnika u hotelu Hilton u Beču


I što je još važnije, kad iz roditeljskog doma ponesete spoznaju da ste samo za njih,– centar svijeta a nikako za druge, i da niste sami sebi dovoljni, već da

manje sretnima od sebe, tiho i bez po-mpe, darujete ono što im u nevolji treba – onda postajete Čovjek, s velikim prvim slovom. Da me može kontrolirati, dok ovo pišem, Stjepan Meler sigurno bi go-tovo sve iskrižao smatrajući to pretjeriva-njem. I to je značajka ljudi koje želite za prijatelje. Pomaganje drugima Stjepku je način života i razmišljanja, a ne životna misija ili cilj o kojemu želi pričati.

Ali mi želimo istaknuti te vrijednosti i spomenut ćemo samo ponešto. Zbog tih je vrlina 1990. izabran za prvog pred-sjednika Hrvatskog katoličkog dobrotvornog

društva u Sarajevu i na toj je dužnosti do od-laska u Beč 1993. godine. U međuvremenu, u kolovozu 1992. postaje i dopredsjednik

Agencije za humanitarnu pomoć Vlade BiH u Splitu, a potom je imenovan i za direktora Logističkog centra Vlade BiH u Rijeci.

Kad su svibanjske, stoljetne poplave pogodile naše krajeve, prvo se raspitivao što treba u naravi poslati za “prvu ruku” - vodu, konzerviranu hranu? No, kako je toga ponajviše stizalo, uplatio je 10.000 eura za potrebe koje se “u hodu” ukažu.

I nastavlja raditi, brzim ritmom u ko-jem je premalo vremena za obitelj: su-prugu, kolegicu po građevinskoj struci, Dubravku s kojom ove godine slavi 30 godina braka. Volio bi se, kaže, više dru-žiti s Ivanom (26), starijim sinom, Saraj-lijom, koji upravo priprema magisterij iz područja financijske ekonomije. Deset

godina mlađem Danielu, rođenom Bečliji želi prenijeti još puno toga što je obveza i radost i za oca i za sina. I upravo zato, želio bi manje raditi, kako bi s obitelji živio sporije, ali inten-zivnije. Kada i kako će to uspjeti, ne zna, jer tvrtka koju je utemeljio s dvojicom Austrija-naca, s više od 30 zaposlenih i još dva biroa u Bugarskoj i Bukureštu, teško će mu to, za sada dopustiti. Samo mu je mala utjeha što, za krat-kih odmora u Hrvatskoj, može osvježiti ko-šarkaške, teniske i skijaške vještine. A sedam godina svog košarkaškog sudačkog iskustva, u vrijeme kad je KK Bosna “harala” tadašnjom Jugoslavijom i Europom, ostaje lijepa uspo-mena i priča za buduće naraštaje.

Klubpoduzetnika

Raja,škvadra,ekipa...,ilimakakotajpojamnazivali,ovajputgapreciziramokao-praveSarajlije,znalisudasudečkiizDrugesarajevske,matematičkegimnazije–prvaliga.Najboljiuznanjuitoonommatematičkom,egzaktnom.Inženjerskirješavajusveprobleme,usportovimaneprijeporni,“kuže”seumuziku..,akadsezaljube–tojepotpunoizauvijek.Itojepočetakovekratkepričeomr.sc.StjepanuMeleru,članuUdrugehrvatskihpoduzetnikaAustrije

Mala pričaSarajlijiopravom

Zabilježila: DinkaMartinovićIvurek

Stjepan Meler, rođen je 1955. s bratom blizancem u Slavonskom Brodu. Otac Željko, ugledni sarajevski inženjer građevinarstva, uz blizance je odškolovao još jednog sina i dvije kćeri, sve u građevinskoj i strojarskoj struci, a život ih je rasuo po svijetu - od naših krajeva do Njemačke, Austrije i Kanade. Stjepan djetinjstvo i mladost provodi u Sarajevu, a 1978. kao najbolji student generacije, završava fakultet i zapošljava se u Građevinskoj tehničkoj školi. Potom postaje asistent na Građevinskom fakultetu, a usporedno radi na Institutu za materijale i konstrukcije, te na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i Građevinskom fakultetu u Mostaru. Magistrirao je 1988. godine na Strojarskom fakultetu u Sarajevu. Od 1993. živi u Beču.

Stjepanu i Dubravki Meler čestitamo tridesetu godišnjicu braka


Dakle krećemo od – inventure, bez puno suvišnih riječi.

Zemljopisni položaj Bosne i Hercegovine

Po konfiguraciji BiH je planinska zemlja čijim središnjim dijelom dominira dinarski planinski masiv. Zemljopisno se razlikuju četiri regije; sjeverna Bosna je ravničarskog i blago nagnutog terena s umjerenom konti-nentalnom klimom, središnja brdskog terena s kontinentalnom klimom, a područje viso-kog krša pokrivaju brdski i brdsko-planinski tereni s planinskom klimom, dok je Hercego-vina ravničarskog i blago brdovitog terena sa submediteranskom klimom.

Prirodni resursi vode – U hidrografskom smislu BiH je vr-

lo specifično područje Europe i svijeta. Zbog otapanja vapnenca, vode se smatraju tvrdima, a s ekološkog aspekta, vode su čiste.

zemljišta – Zemlja je dugoročan stabilan resurs. Ona je stalno dostupna za korištenje, a obrađivanjem i navodnjavanjem postoji mogućnost visokih prinosa. Unatoč tome, domaćinstva s obradivim površinama su u opadanju, a velike površine zemljišta prepu-štene su propadanju. Zbog ratnih događaja, postoje zemljišta koja nisu obrađivana više od 20 godina, iako i kao takva imaju određe-

nih prednosti, poglavito kada se razmišlja o ekološkoj proizvodni hrane za ljude i domaće životinje. Ogoljena brdska zemljišta pružaju malo mogućnosti za proizvodnju, a sezonske poplave stvaraju pustoš. Situacija bi se mogla poboljšati propisima o uporabi zemlje, agrar-nom minimumu, osiguravanju potpore soci-jalne sigurnosti i poticaja poljoprivrednim domaćinstvima, odnosno okrupnjavanjem poljoprivrednih parcela.

šume – Površina šumskog bogatstva u BiH procjenjuje se na 1.000.000 ha, a dominira-ju zimzelene biljne vrste, listopadne šikare a znatne su i travnate površine. Raznovrstan je i životinjski svijet, mogu se pronaći sve vrste divljih životinja, a za turistički lov najznačaj-nije su prepelice, divlje svinje i jeleni.

rude i minerali – postoje različite vrste ruda i minerala, a najpoznatije rezerve me-talnih ruda su crni ugalj, magnetit i boksit te rezerve arhitektonsko-građevinskog kamena vapnenca, dolomita i pirofilita.

Za potrebe ove teme iz ukupnog gospodarskog sektora u Bosni i Hercegovini izdvajamo i preciziramo:

agroindustrijski sektor – prema osnov-noj konfiguraciji tla i reljefu, BiH pripada brdsko-planinskim zemljama, ali ima i zna-čajne poljoprivredne resurse. U ravničar-

skom dijelu porječja Save i donjem toku njezinih pritoka (Una, Vrbas, Bosna i Drina) zastupljene su kulture žitarica (pšenica i ku-kuruz), industrijskih biljaka (soja) i krmne kulture (djetelinske i druge travne smjese). Značajne površine brdsko-planinskog zemlji-šta počevši od brdovite Bosanske Posavine prema unutrašnjosti su pod kulturama voća i povrća, u prvom redu šljiva, jabuka, krušaka, jagodičastog voća.

Hercegovina obiluje vinovom lozom, kajsi-jama, mandarinama i breskvama te duhanom koji ima tendenciju širenja na površinama Po-savine i Podrinja. Stočarsku proizvodnju ka-rakterizira proizvodnja goveda, peradi, ovaca i svinja, a poseban je segment proizvodnja slatkovodne ribe u vodenim akumulacijama. Značajan potencijal je i proizvodnja stočne hrane, mlijeka i mliječnih prerađevina. BiH je u svijetu poznata po proizvodnji prirodne mineralne vode, čuvenim zaštićenim vinima, livanjskom i travničkom siru, hercegovačkom pršutu, posavskoj rakiji te proizvodnji zdra-vog, voća i povrća, šumskih plodova, ljeko-vitog bilja, ribe i riblje mlađi, konditorskih proizvoda i raznim drugima.

Ovi izdvojeni, temeljni podaci i informaci-je istodobno nameću nužne radnje koje tre-ba poduzeti kako bi se spomenuti potencijali maksimalno iskoristili. Jedan od prvih koraka jest i okrupnjavanje zemljišta.

Klubpoduzetnika

Velikenedaće:ratovi,poplave,migracije,ekonomskeiposvemašnjekrize–uvijeknasdovedunaraskrižjedvajuputeva.Najednommožemozdvajatinadvlastitomilisudbinomnašegnaroda,državeilizavičaja;okrivljavati,manjeilivišeopravdano,nekogdrugogiskršenihrukučekatidanamsnebapadnerješenjeiutjeha...,anadrugomodlučiti:hladneglavenapravitiinventuruonogštojeostaloisvegaštosemožeiskoristiti,ujedinitisvupamet,znanjeiistomišljenikeikrenutiiznova

Što uistinuBosnaiHercegovina

može

Pišu: EvaMijatović,univ.spec.oec. IlijaTolić,dipl.inž.

Izvor: Nacionalna i gospodarska strategija Hrvata u BiH, Leo Pločkinić38 Udruga bosanskih Hrvata Broj 13, ljeto 2014.

Najvažniji ciljevi zakona o okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta, bili bi - grupiranje poljoprivrednog zemljišta u veće i pravilnije čestice radi njegova ekonomičnijeg iskorišta-vanja, izgradnja poljoprivrednih puteva i dru-gih prometnica, hidromelioracijskih objekata i uređaja, te sređivanje vlasničkih i drugih stvar-no-pravnih odnosa na poljoprivrednom ze-mljištu. Pri tome uvijek moramo imati u vidu:

Posebnosti poljoprivrednog zemljišta Bosanske Posavine

Većina poljoprivrednog zemljišta nije obrađivana više od 20 godina i kao takvo ima velik potencijal za ekološku proizvodnju, ali je opterećeno djelomično neusklađenim vla-sničkim odnosima te velikim brojem katastar-skih čestica relativno male površine. Rječita je informacija da trenutačna cijena 1 ha iznosi oko 1.000 eura, dok isto takvo u EU iznosi

20.000 eura ili više. Kad se tome doda da je zemlja bogata izvo-

rima vode pogodne i za navodnjavanje, treba imati samo zdravu pamet i logiku da se zaklju-či kakav i koliki je to potencijal.

U ratnim stradanjima kraj je iseljen, pa je moguće te napuštene površine pretvoriti u komparativnu prednost za poljoprivred-nu proizvodnju, što opet može potencirati i povratak stanovništva. Pri tome planirati gradnju stambenih objekata u mjestima gdje postoji nužna infrastruktura.

Kako je bilo, kako je sad, a kako može biti?

U ratu raseljenom stanovništvu zapuštena zemlja, osim sentimentalne vrijednosti, više ništa ne znači. Četvorni metar njihove dje-dovine vrijedi 20 puta manje od djedovine npr. jedog Nijemca, pa su je pojedinci počeli i prodavati. Kalkulirajući, ne s prihodom od prodaje nego strahujući od eventualnih novih poreza uz objašnjenje “nikad se tamo neću vratiti kopati zemlju”. Pritom su zaboravili na presudnu činjenicu - zemlja je jedan od ri-jetkih ograničenih i neobnovljivih prirodnih resursa. A broj stanovnika u svijetu nepre-stano raste a time i potreba za proizvodnjom hrane...

Što učiniti - vrlo konkretnoPonukan europskim standardima i nači-

nom funkcioniranja u uređenim zemljama, naš je čovjek dobro naučio da je za svaku kupnju ili prodaju, nekretnina i zemljišta posebice, prvo nužno srediti “papire”. U ovom slučaju, u hodu uskladiti katastarske i zemljišne knjige (gruntovnicu).

Na primjer: domaćinstvo s imanjem od 5 ha - udružiti s manjim imanjima ostalih do-maćinstava iz sela i formirati veliku poljopri-vrednu površinu, koja ne mora nužno biti u jednom komadu odnosno povezana cjelina i osnovati dioničko društvo kojemu će temelj-ni kapital biti unesen u materijalnim dobri-ma, konkretno poljoprivrednom zemljištu pri čemu će 1 dunum predstavljati 1 dionicu.

Vrijednost ovakvog poljoprivrednog ze-mljišta, okrupnjene parcele, veličine cca 1000 ha, automatizmom raste minimalno za 300%, pri čemu dionica – dunum zemlje, umjesto početne vrijednosti od 100 eura vri-jedi 3 puta više.

Dioničko društvo, s temeljnim kapitalom od 3.000.000 eura i dugotrajnom imovinom od 1000 ha okrupnjenog poljoprivrednog zemljišta ozbiljan je potencijal za zainteresi-ranost strateškog partnera za ulaganje u nje-ga, a sve u cilju povećanja bogatstva dioniča-ra, što je temeljni cilj poslovanja poduzeća. Za ovakvim resursima, velikim površinama obradivog zemljišta pogodnim za ekološku proizvodnju hrane vapi čitava Europa i veliki

proizvođači hrane poput npr. Nestlea ili Hi-ppa, npr.

U ovisnosti od podneblja, ratarskih i sto-čarskih kultura, odnosno preferencija stra-teškog partnera, razvoj kraja je zajamčen. Hoće li naše prijeratno selo postati plantaža oraha, kestena, jabuka, krušaka ili možda farma muznih krava ili će ostati ovako pusto i financijski bezvrijedno, ovisi o sadašnjim vla-snicima zemlje. Valja naglasiti da će vlasnici zemlje, budući dioničari poduzeća, odnosno vlasnici poduzeća, u ovisnosti o vlasničkom udjelu, i dalje sudjelovati i svim budućim zaradama, pa će njihova djedovina dobiti vri-jednost djedovine već spomenutog Nijemca.

Detalji koji bi vas mogli zanimati

U ovisnosti o vrsti proizvodnje te visini uloga financijskih sredstava u odnosu na te-meljni kapital unesen u materijalnim dobri-ma, odnosno u poljoprivrednom zemljištu, bit će definirani vlasnički udjeli dioničkog društva. Drugim riječima, 1000 ha zemlje dovoljno je za izgradnju farme za 1000 mu-znih krava; na 1 ha zemlje potrebna je finan-cijska investicija u iznosu od 5.000 eura za nasad plantaže oraha s kombinacijom sto-čarske djelatnosti npr. stada ovaca. Projekt postaje jako isplativ i samoodrživ u prvoj godini kao i u budućnosti, a stablo oraha nakon 30 godina, na jednom hektaru vrijedi malo bogatstvo. Za nasad plantaže kestena potrebno je cca 10.000 eura, a nasad ke-stena ima vijek do 300 godina, financijski ulog isplati se za deset godina, a kesten kao kultura upotrebljava se u 250 prehrambe-nih proizvoda. Za plantažu jabuka potrebno je 30.000 eura s navodnjavanjem, a vijek trajanja nasada je do 25 godina. Vlasnici zemlje prije osnivanja dioničkog društva trebali bi se dogovoriti o zajedničkom na-stupu tako da potpišu pismo namjere o uno-su svoje zemlje u takvo trgovačko društvu i izaberu opunomoćenike za pregovore sa strateškim partnerima pri odabiru najispla-tivijeg projekta.

Umjesto zaključkaDragi raseljeni prijatelji, svi koji imate

djedovinu u našim napuštenim krajevima, pozivamo vas da razmislite o ovoj ideji Kluba poduzetnika UBH Prsten. Ako prepoznate svoj interes u ovoj ideji, pretočit ćemo zajed-no s vama ideju u projekt. UBH Prsten će ko-ordinirati i organizirati projekte s potporom eksperata iz raznih segmenata u cilju njihove realizacije. Pokrenimo se kako nam budući naraštaji ne bi zamjerili zbog naše nebrige i inercije u odnosu na rodni kraj. Jer, ako ni-smo zabilježeni u zemljišnim knjigama - u bu-dućnosti će izgledati kao da na tom prostoru nikad nismo ni živjeli.

Nasad mladog kestena

OkrupnjavanjepoljoprivrednogzemljištauBosanskojPosavini


Danas je nešto drukčije. Sve veći broj mladih ima visoko obrazo-vanje i sve teže dolazi do posla, a bez toga i mogućnosti rješavanja

stambenog pitanja sve je manji broj onih koji se odlučuju i na brak.

Mladi se danas pitaju: Otići, pa sanjati rod-no mjesto ili: ostati, pa sanjati radno mjesto! Od rođenja nas uče da vjerujemo da je prirod-no da svijet napreduje da bi nove generacije živjele bolji i lagodniji život od svojih pret-hodnika. Sada znamo da nije tako.

Nezaposlenost mladih jedan je od pri-oriteta za rješavanje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a i u Europskoj uniji. Više od 50% mladih u Hrvatskoj i BiH je nezaposle-no. Ključni problemi u Hrvatskoj su izrazita neaktivnost (više od 50% mladih ljudi je eko-nomski neaktivno – nema posao, niti ga traži) i dugotrajna nezaposlenost, pri čemu više od 50% mladih ne mogu doći do zaposlenja du-že od godinu dana.

Poslodavcima je danas vrlo važna proak-tivnost i edukacija kod budućih zaposlenika, prema istraživanju portala Mojposao.hr. Re-zultati istog istraživanja pokazuju kako njih 90% očekuje kod zaposlenika proaktivnost, 60% njih bi željelo da njihovi zaposlenici imaju bolje komunikacijske i prezentacijske vještine te 50% poslodavaca očekuje od svo-jih djelatnika da imaju sposobnosti vođenja projekata.

Forum mladih, svjestan nezavidne situa-cije mladih tražitelja zaposlenja, organizirao je radionicu Uspješna potraga za poslom čiji je inicijator i predavač bio Jozo Dubravac, profesor psihologije. Radionica je kreirana kao podrška nezaposlenim osobama, onima kojima prijeti gubitak zaposlenja kao i onima koji žele promijeniti posao. Namijenjena je osobama koje se žele uključiti u svijet rada, aktivno istražiti poslovne mogućnosti i zapo-četi karijeru. Osmišljena je za ljude različitih dobi i kvalifikacija, te raznolikog radnog i životnog iskustva.

Program radionice bio je usmjeren otkri-vanju polaznikovih pozitivnih strana u svijetu rada i osvještavanju onoga što je još potrebno naučiti u životu da bi se lakše našao željeni posao. Iznio je podatak o najbitnijoj infor-maciji pri traženju posla-radnoj uspješnosti. Ona, racionalno gledajući, isključuje sve druge osobine osim toga da osoba dobro radi svoj posao. To znači da pri zapošljavanju ne bi trebala biti važna dob, nacionalnost, spol i dr., već koje kvalifikacije posjedujete i kako radite posao. Kandidati i kandidatkinje za neko radno mjesto mogu se razlikovati u to-me koliko su kvalificirani, spremni učiti, ko-liko su sposobni te, prema motiviranosti, za određeni posao. Na radionicama su se stekle vještine i znanja kako što kvalitetnije tražiti

Forummladih

Ne tako davno, roditelji su govorili djeci: “Sine, završi fakultet, nađi posao”. Smatralo se da je posao jednostavno naći, samo ako to želiš. Nakon fakulteta, sljedeća stepenica u životu mlade osobe bila je ženidba ili udaja

Ostatipitanjejesad

iliotići,

Piše:TončiVisković

-Tata,kojajerazlikaizmeđubesplatnoidžaba?–pitasin,aotacodgovara:Vidišsine,tiidešuškolubesplatno,alidžaba!Šalunastranu,aliitekakojemogućeuBiHiHrvatskojzavršitipogrešanfakultetsobziromnaneusklađenostupisnihkvotanafakultetimaipotrebanatržišturada


posao i donositi odluke o svome profesional-nom životu. Nakon završenog programa, od-govornost za svoj život i dalje je u polazniku edukacije, koji treba sam odgovoriti - hoće li biti aktivan i boriti se za sebe ili pasivan. Kroz edukaciju, polaznici su naučili kako se zbli-žiti s drugim tražiteljima posla i kako mogu postati jedni drugima podrška u potrazi za poslom.

Svi koji su propustili radionicu mogu is-puniti Upitnik za samoprocjenu osobina lič-nosti povezanih s poslom, namijenjen odre-đivanju obilježja pojedinca koje su važne za prilagođenost različitim radnim mjestima i raznim poslovnim situacijama. Upitnik služi ponajprije boljem upoznavanju s vlastitim osobinama i prepoznavanju zaposlenja koje vam najviše odgovara, a koje je u skladu va-

šim osobinama (www.samoprocjena.hzz.hr).Također, upitnik iz kojeg možete saznati koja bi vam se zanimanja mogla svidjeti na osnovu vaših sklonosti i sposobnosti možete pronaći na web-stranici www.mrav.ffzg.hrzanimanja.

Pomoć EUU govoru koji je održala u Bukureštu, eu-

ropska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Androulla Vassiliou istaknula je pet područja koja mogu pota-knuti promjene:

1. Treba osigurati dulje zadržavanje mla-dih ljudi u obrazovnom sustavu kako bi se maksimalno iskoristile prednosti koje nudi obrazovanje.

2. U potpunosti provesti EU-ovo Jamstvo za mlade kako nijedna mlada osoba ne bi bi-

Jučersambiopametan.Stogasamželiomijenjatisvijet.Danassammudar.Stogamijenjamsebe.(SriChinmoy)

Najvažnijirezultatobrazovanjajestupoznavanje samogsebe.(F.Sagan)

la nezaposlena ili neaktivna dulje od četiri mjeseca.

3. Potrebno je staviti veći naglasak na rad mladih kako bi se smanjio raskorak između mladih i tržišta rada;

4. Treba povećati kvalitetu i ponudu pri-pravničkih programa i sustava dualnog uče-nja.

5. Treba maksimalno iskoristiti moguć-nosti koje Erasmus+ nudi za neformalnu mobilnost u svrhu učenja, primjerice pu-tem Europske volonterske službe, kojom se jačaju vještine i samopouzdanje mla-dih. “Socijalna uključenost mladih koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja gorući je problem koji moramo rješavati sada, a ne poslije. O tome ovisi budućnost Europe”, zaključila je povjerenica. I upravo zbog važnosti tog problema sve više članica EU nastoji koristiti EU fondove za oblikova-nje sustavnih politika za to problemsko područje. Tako će se u proračunskom razdoblju 2014.-2020. posebna sredstva izdvajati iz Europskog socijalnog fonda za različite oblike tzv. “mekih mjera”, iz Eu-ropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za zapošljavanje mladih u poljopri-vredi i srodnim djelatnostima. Iz Europ-skog fonda za regionalni razvoj financirat će se stvaranje potporne infrastrukture ko-ja će osigurati mjesto za osposobljavanje, samozapošljavanje i slične ciljeve, kao što su npr. poslovni i poljoprivredni inkubator.

Članovi Foruma, svjesni potencijala struk-ture Udruge u kojoj djeluje širok spektar stručnjaka u brojnim disciplinama, planiraju i dalje aktivno raditi na projektima oslanjajući se na znanje i mudrost Kluba znanstvenika, Kluba žena i potporu Kluba poduzetnika.

Postotak nazaposlenosti mladih u EU-u iz kolovoza 2013. prema Eurostatu

Radionica Foruma mladih u udruzi Prsten


Ispred trgovine Bille u Osijeku napuni-li su četiri puna automobila te odvezli pomoć za Orašje. Dobra se vijest brzo proširila pa su svi u gradu čuli gdje mo-

gu donijeti pomoć, a ekipa Foruma mladih, prva je u Osijeka počela s prikupljanjem te su ljudi u redovima čekali da pomoć predaju u ured Udruge na Vinkovačkoj 1a. Nakon sa-mo nekoliko sati sna, ujutro je odlučna ekipa nastavila s radom. Članovi Foruma mladih radili su 10-ak dana jedan uz drugog, složni i dobro koordinirani. Ured Udruge je bio u funkciji od 10 do 22h. Svaki dan se radilo punom parom s ciljem - što više humanitarne pomoći prevesti preko granice, do onih ko-jima je bilo najpotrebnije. Pomoć se kombi-jima i kamionima vozila na područja općina Orašje, Domaljevac-Šamac, Odžak, a jedan dio i za Doboj. Automobilima je odvezeno više od 80 tura pomoći, 20 tura kombijima i jedna kamionom.

Osim materijalne pomoći, u Bosnu su otiš-

li i volonteri, od mladića koji su pomagali na nasipima, pomoćnog medicinskog osoblja, do liječnika koji su došli čak iz Dubrovnika, javili se u naš ured i stavili na raspolaganje.

Svaku večer poslije 22 sata vozili su kruh na nasipe gdje su ljudi radili bez prestanka na njihovoj na obrani, te u sabirne centre u koje su pristizali evakuirani stanovnici.

Ukupan obavljeni posao rezultat je napo-ra i mladih ljudi u Forumu i dobrih ljudi koji su donosili pomoć u hrani i potrepštinama, jednako kao i poduzetnika koji su pomogli u ljudstvu, vozilima i donacijama.

Forum mladih zahvaljuje svim donatori-ma, pravnim i fizičkim osobama koji su po-mogli i bili tu kad je bilo najpotrebnije.

Forummladih

U subotu, 17. svibnja članovi Foruma mladih iz Osijeka pokrenuli su humanitarnu akciju pomoći poplavljenim naseljima Bosanske Posavine. Putem društvenih mreža obavijestili su javnost o prikupljanju nužnih potrepština

PoplavecijeliOsijek

ujedinile

Piše:IvanDominković

Od srca: Hvala svima koji su pomogli!Nakon stravičnih prizora poplavljenih domova i uvida u veličinu broja evakuiranih ljudi smještenih po osnovnim i srednjim školama, mladi u Zagrebu, poput svojih kolega u Osijeku, spontano su počeli donositi pomoć u naravi. Prvi automobil krenuo je s Bundeka u nedjelju 18. svibnja, a sutradan je započela organizirana akcija prikupljanja humanitar-ne pomoći u prostorijama Udruge kojoj se pridružio i Klub žena. Svi su se dobrovoljno stavili na raspolaganje za prikupljanje, slaganje i utovar pomoći. Organizirana su cjelodnevna dežurstva i dogovoreno je tko će i kad odvoziti pomoć za BiH. Članovi Foruma i njihovi prijatelji nesebično su odvojili svoje vrijeme prikupljajući pomoć u naravi i u hipermarketima. Velika hvala i našim liječnicima - članovima Foruma mladih te njihovim kolegama koji su prikupili značajne količine nužno potrebnih lijekova i sanitetskog materijala; svim članovima, fizičkim i pravnim osobama, koji su zvali i priskakali u pomoć na sve moguće načine. (T.V.)


Izvrsne su studentice, koje uz marljiv rad na fakultetu, svoju nepresušnu energiju, već godinama, sa svojim plesnim partnerima, rado oblikuju u plesne koreografije. Kad nisu u plesnoj dvorani, dolaze na sve pozive Foruma mladih bilo da se radi o putovanju u BiH, druženju, prikupljanju pomoći, edukacijama u čijim su pripremama i same sudjelovale. Iva Kopčić ima 20 godina i studentica je Fakulteta strojarstva i brodo-gradnje, a njezina sestra Jelena 22-godišnja je studentica Fakulteta elektrotehnike i ra-čunarstva. Uz obveze na matičnom fakultetu Jelena se dodatno educira za trenera sport-ske rekreacije na Studijskom centru za izo-brazbu trenera. Rođene su u Zagrebu, a po-drijetlom su iz Usore, mjesta Makljenovac.

Završile smo Osnovnu glazbenu školu “Vatroslav Lisinski” gdje smo svirale klavir. Obje se bavimo plesom od malih nogu. Po-čelo je kao hobi i izvanškolska aktivnost, a s godinama je postao obiteljski posao pa tako već nekoliko godina obavljamo trenersku praksu u sportskom plesnom klubu “Haba-nera – Krapina” koji vodi naš tata. On se za-pravo prvi i uključio u UBH Prsten. Nakon što smo od njega čule čime se sve Udruga bavi i upoznale neke od članova, odlučile smo se i same pridružiti Forumu mladih, ispričala nam je Iva.

Aktivno sudjelujemo u radu Udruge već gotovo dvije godine. Želja nam je bila upo-znati i povezati se s mladim ljudima iz kraja

iz kojeg potječemo te na neki način pomoći bosanskim Hrvatima, a u Udruzi smo pro-našle i načine kako to ostvariti. Trudimo se i pomoći mladima koji iz Bosne dođu stu-dirati u Hrvatsku da se što bolje prilagode ovdašnjem načinu života, u društvenom,

kulturnom i obrazovnom smislu. Iako nije lako uskladiti sve studentske i plesne obve-ze, trudimo se sudjelovati u što više proje-kata Udruge i druženju s članovima iz svih podružnica, dodala je Jelena.

Izborna skupština Foruma mladihU prostorijama tvrtke M SAN d.o.o. 10. je svibnja održana izborna Skupština Foruma mladih. Mladi iz cijele Hrvatske, iz svih podružnica, Osijeka, Varaždina, Rijeke, Malog Lošinja i Zagreba izabrali su novo vodstvo. Nakon kratkog izvještaja o radu Foruma mladih u proteklom razdoblju, Tonči Visković je predstavio plan rada Foruma mladih u idućem dvogodišnjem mandatu nakon čega je jednoglasno izabran na čelnu poziciju mladih do svibnja 2016. godine. Potom je na mjesto zamjenika predsjednika Foruma mladih jednoglasno izabran i Filip Biškić.

UpoznajteIvuiJelenu


Viktor Milardić rođen je 1971. go-dine u Zavidovićima, gdje je zavr-šio srednju elektrotehničku školu. Studij započinje na Elektroteh-

ničkom fakultetu u Sarajevu od 1989. a di-plomira na na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1995. na smjeru Energetika. Nakon iskustva u praksi, nastavlja znanstvenu karije-ru 1998. prelazeći u nekoliko godina put od mlađeg asistenta do izvanrednog profesora, predavača na tri predmeta. Autor je i koautor brojnih znanstvenih članaka i studija.

Ivo Grgić rođen je 1960. godine u Poto-čanima, u Odžaku završava srednju školu, diplomira na Fakultetu poljoprivrednih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu 1983. g. na agroekonomskom smijeru, te odmah nastavlja znanstvenu karijeru. Magistrira i

doktorira, sudjeluje s radovima na među-narodnim kongresima, te je sam ili u ko-autorstvu, objavio 33 znanstvena i stručna rada. Surađuje na znanstvenim projektima koje financiraju Ministarstva znanosti RH i Svjetska banka.

Prof. dr. sc. Viktor Milardić i prof. dr. sc. Ivo Grgić predstavljaju:

Program rada za razdoblje lipanj 2014./lipanj 2015.

Program rada je sukladan općem pro-gramskom cilju kluba Kluba: “povezivanje i suradnja znanstvenika i članova Udruge Prsten u svrhu promicanja, razvoja i oču-vanja prosvjetnih, znanstvenih, kulturnih, gospodarskih, informacijskih i povijesnih vrednota i postignuća Hrvata i drugih gra-đana iz Bosne i Hercegovine”.

U skladu s općim ciljem djelatnosti Kluba i dalje bi se odvijale kroz:• organiziranje znanstvenih skupova, okru-

glih stolova, rasprava, javnih predavanja i tribina o temama vezanim za djelovanje Udruge Prsten;

• poticanje i organiziranje izrade znanstvenih studija, istraživačkih projekata i elaborata;

Na sjednici Kluba znanstvenika održanoj 10. lipnja 2014. za predsjednika je izabran prof. dr. sc. Viktor Milardić, a za zamjenika prof. dr. sc. Ivo Grgić

AmbiciozniKlubaznanstvenika

planovi

/R/

ProgramradajesukladanopćemprogramskomciljuKluba:povezivanjeisuradnjaznanstvenikaičlanovaUdrugePrsten

Klubznanstvenika

Izborna skupština Kluba znanstvenika u prostorijama tvrtke AutoZubak. U prvom redu sjede: prof. dr. sc. Vlado Guberac, prof. dr. sc. Pero Mijić, mr. sc. Grgo Jelinić, dr. sc. Anđelko Živković, dr. sc. Tomislav Dubravac, prof. dr. sc. Ivo Grgić

44 UdrugabosanskihHrvata Broj13,ljeto2014.

• suradnju u izdavanju časopisa i drugih znanstvenih i stručnih publikacija;

• suradnju s odgovarajućim asocijacija-ma, akademijama znanosti, obrazovnim i znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu te

• skrb o razvoju znanstvenoga podmlatka.Kao aktivnosti predlaže se: ažuriranje

evidencije članova Kluba te aktivnosti na proširenju članstva; na temelju prethod-nog značajnija distribucija informacija bitnih za članove Kluba i UBH Prsten; rad

na promociji Kluba u prilikama kada je to moguće; priprema i održavanje okruglih stolova, tribina i znanstveno-stručnog skupa; u časopisu Prsten objavljivati pri-loge u dijelu Znanstveni klub; aktivnosti bi se odvijale u suradnji s drugim klubovi-ma Udruge, a pojedine bi se organizirale i u suradnji s HKD Napredak, Hrvatskom Paneuropskom unijom, te teme vezane za poljoprivredu, u suradnji s Hrvatskim agroekonomskim društvom; da se pojedini skupovi održe i u drugim mjestima te da se

aktivnije uključe podružnice Udruge

Plenarne sjednice Kluba i Vijeća Kluba

Planira se održavanje jedne do dvije ple-narne sjednice Kluba na kojima se donose prijedlozi o promjeni i dopunama Pravila Kluba, preustroj tijela i izbor članova, razma-traju izvješća i programi rada Kluba, a planira se održavanje triju do četiriju sjednica Vijeća Kluba na kojima se pripremaju konkretne ak-tivnosti u provedbi programa rada:

Program radaListopad:Tribina: Poljoprivreda BiH na vratima EU: Iskustva Republike Hrvatske; ZagrebStudeni/prosinac: Tribina: Ima li nuklearna energija perspektivu u EU i svijetu?; ZagrebProsinac/siječanj: u suradnji s ostalim tijelima Udruge, a posebi-ce Klubom poduzetnika organizi-rati okrugli stol o gospodarskoj suradnji BiH i Hrvatske u novim okolnostima; BiH ili HrvatskaOžujak: Stručni skup-Mogućnosti ekološke proizvodnje u Bosanskoj

Posavini, OdžakSvibanj: Tribina: Tla, šume i vode – neprocjenjiva bogatstva Bosne i Hercegovine i Hrvatske – resursi budućnosti; BiH ili HrvatskaSuradnja s drugim udrugama i ustanovama u RH i izvan njeČlanovi Kluba sudjelovali bi na skupo-vima i održavali predavanja u podruž-nicama Udruge, te osobito na poziv i u suradnji s udrugama i ustanovama iz Bosne i Hercegovine. Klub će sudjelovati u projektima prekogranič-ne suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Izdavačka djelatnostČlanovi Kluba sudjelovat će u pripremi publikacija vezanih uz skupove Kluba i Udruge te u prilozi-ma za časopis Prsten.

Novoizabrani članovi Vijeća Kluba znanstvenika su:mr. sc. Grgo Jelinić; mr. sc. Zlatko Martić; dr. sc. Anđelko Živković; dr. sc. Vlado Guberac; dr. sc. Darko Tipurić; dr. sc. Vjekoslav Jeleč; mr. sc. Mario Raguž.

Klubžena

Bosnajaveisna

od

Kišni su posljednji dani travnja, a ni svibanj sunce ne obećava, no članice Prstenova Kluba žena, na put za pamćenje po srednjoj Bosni tjera želja – proširiti prijateljstva, obići ”stari kraj”, podsjetiti se na sve vrijednosti koje smo u život i svijet iz njega ponijele

Zabilježila: DinkaMartinovićIvurek Foto: AnkicaIvandić,SlađanBešlić

Broj13,ljeto2014.

Dočeka nas mutna i zahuktala Trstionica što pod skutima sa-mostana u Kraljevoj Sutjesci pronosi njegovu povijest od

početka XIV. stoljeća do danas o čemu nam govori župni vikar i kustos muzeja i knjiž-nice prof. dr. sc. Stjepan Duvnjak. Gvardi-jan fra Zoran Jaković izvijestio nas je da je samostan temeljito građevinski obnovljen i spreman za nova vremena. Domaći hr-vatski puk nas pak podsjeti, na vjenčanju i krštenju na kojima se gotovo sudbinski za-tekosmo, da se život obnavlja i raste iz naše zemlje Bosne, bremenite gorkim sjećanjima i blagoslovljene otpuštanjem grijeha svima koji u njoj žive. Vjera i pjesma, ona stara, domaća i ona nova što nas danas uveseljava i krijepi, napojila nas je nadom i vedrinom bosanskog življenja u domu punom duše, radosti i gostoprimstva naše domaćice Ma-rice Šipić i njezine obitelji.

Čini nam se da kiša koja nas prati i na putu za Vitez spira i tugu nedavne proš-losti i današnju brigu svakodnevice. Kri-žančevo Selo. Pamtimo 74 hrvatska voj-nika i civila poginula na Krvavi Badnjak 1993. I dok se u molitvi i paljenju svijeća za pokoj njiihovih duša pitamo - ima li spokoja među živima uz takva sjećanja, još jednu premudru, samo Bosni sličnu, blagu, ali nezaboravnu lekciju naučismo u Udruženju građana ”Svjetlo” iz Viteza. Svjedoci vremena nikad neće zaboraviti preživljeno, ali djecu uče da kroče kroz život, kako je jedino moguće – blaženjem tuge, nesreće, bolesti i neimaštine, zajed-ničkim marom protiv neznanja, ponekad neizlječivih bolesti, ovisnosti, neukosti ili neinformiranosti. Ove mudre žene i muš-karci, obiju nacija, sastali su se Udruženju želeći sebi i svojoj djeci podići kvalitetu života. Strpljivim potezima, velikih srca i

Spomenik u čast 74 hrvatska vojnika i civila poginula na Krvavi Badnjak 1993. u Križančevu Selu

Oltar u samostanskoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci

Spomenik kraljici Katarini Kosači Kotromanić

Svjedocivremenanikadnećezaboravitipreživljeno,alidjecuučedakročekrozživot,kakojejedinomoguće–blaženjemtuge,nesreće,bolestiineimaštine-zajedničkimmaromprotivneznanja,ponekadneizlječivihbolesti,ovisnosti,neukostiilineinformiranosti

47UdrugabosanskihHrvatawww.udruga-prsten.hr

daruje i dostavi u vitešku Udrugu ”Svjetlo” računalo s printerom. Tko sretniji od nas prstenovki uz iskrenu zahvalnost darovate-ljima i našoj Anđi Mandić koja je odradila organizacijski dio posla bez pogreške ili gubljenja vremena.

Puno ostvarenih ideja, mnogo mogućnosti

Put po srednjoj Bosni nastavlja se u vi-teškom hotelu Central, a ugostio nas je naš Franjo Rajković. Korisno i iscrpno smo razgovarali s gospođom Katicom Čerkez, zastupnicom u Federalnom parla-mentu BiH. Provela nas je kroz zamršene puteve bosanskohercegovačke političke i društvene scene, te posebno istaknula po-duzetničku vitalnost ovdašnjeg hrvatskog

puka. Još 2000-te je dostignuta prijeratna stopa zaposlenosti. Prevladavajuću trgovi-nu sve više sustiže proizvodnja; planira se gradnja još triju hidrocentrala, tamošnji kamenolom opskrbljuje gradnju Koridora Vc, viteški FIS, u vlasništvu našeg člana Pere Gudelja, zapošljava 2500 radnika, otvara se sve više franšiza, planira ulaganje u turizam na Vlašiću... Kao pravi ”domaći turisti” obilazimo i pitoreskno etnoselo Čardaci, pa u Travniku rodnu kuću Ive Andrića.

Iako živimo u vremenu bremenitom lo-šim vijestima, pesimizmom i apatijom, vra-ćamo se s puta po Bosni napojeni dobrom energijom, vjerom i sigurnošću u životnost i mudrost naše Bosne koju još jednom pre-poznasmo “po ljepoti što ne prolazi”.

Eko-etno selo Čardaci u Vitezu

Predsjednica Udruge “Svjetlo” Dragica Jurčević ugostila je Klub žena UBH Prsten

Katica Čerkez, zastupnica u Federalnom parlamentu BiH i Marjan Biškić

hrabrih duša čuvaju živote i zdravlje, po-mažu u edukaciji za brže zapošljavanje, za nestanak svih oblika nasilja, za bolje snalaženje u bosanskom političkom čvoru. Uče o očuvanju i zaštiti okoliša, pokreću kulturna, sportska i zabavna događanja, žive punim i bogatim životom koji nas je podučio da nema posustajanja dok god di-šemo na ovom svijetu. Zato smo beskrajno zahvalne gospođi Dragici Jurčević i njezi-nim prijateljima, uz obećanje da ćemo se potruditi osigurati im računalo kao pomoć u njihovu neprocjenjivom trudu da svakod-nevicu učine vrijednom punog i sretnijeg življenja. Obećano, izvršeno, pa na ovom mjestu, malo prekidamo kronologiju doga-đaja. Tvrtki IN2 je trebalo samo nekoliko dana da naše obećanje ispuni u potpunosti,


Raširenih zagrljaja, a i kako bi druga-čije, članice Kluba žena dočekale su svoje gošće pred Muzejom Mimara i zajedno krenule razgledati izložbu

bosanskog nakita. Gošće su ukratko upozna-te s nastankom Muzeja i ovom izložbom čiji je neposredni povod - upozoriti na nezavidan položaj Zemaljskog muzeja koji je, nažalost, već gotovo dvije godine - zatvoren.

Replike originalnih primjeraka mogle su se i kupiti, a minuciozno su ih izradili zagre-bački i sarajevski zlatari Zlatko Božić i Senad Sofić. Od tako dobivenog novca 25 posto izdvojeno je na račun sarajevskog muzeja. Sve smo bile oduševljene nakitom, njegovim izgledom i izradom a posebnu je pozornost, između ostalog, izazvao i muški prsten koji je smatra se pripadao kralju Tvrtku I. Kotroma-niću. Izloženo je šezdesetak primjeraka naki-ta nastalog od IV. st. prije Krista do XX. sto-ljeća. Treba posebno istaknuti da su članice

Udruge Prsten, ljubaznošću i susretljivošću osoblja Muzeja Mimare, izložbu pogledale nakon 17 sati, kada završava radno vrijeme Muzeja, pa im i ovom prigodom zahvaljujemo. Uputile smo se potom prema prostorija-

ma Udruge, Vukovarska 235, na prigodan domjenak i druženje a dočekao ih je pred-sjednik Udruge Ilija Tolić, glavni tajnik Mar-jan Biškić, te Forum mladih koji su poželjeli dobrodošlicu članicama varaždinske podruž-nice i dali potporu svim aktivnostima žena u Udruzi, pa je bilo sasvim logično predložiti osnivanje ogranka Kluba žena i u Varaždinu.

Kako je većina žena Varaždinske podruž-nice u KUD-u Prsten, zaigrana su bosanska kola, a pokazani su i prvi koraci “početnica-ma” uz pratnju šargije i violine Petra Ćosića, pa je krenula i pjesma. Mladi su posluživali piće pa je uz krumpirušu, zeljanicu, salenjake i hurmašice druženje bilo vrlo ugodno.

Naše varaždinske prstenovke slijede i Osječanke i utemeljuju svoju podružnicu Kluba žena, pa jedva čekamo druženje s nji-ma, jer broju tema o kojima želimo razgova-rati, kao i zanimljivih zajedničkih aktivnosti – nema kraja.

Varaždinske prstenovke

Piše:GordanaJelavić Foto:AnkicaIvandić

Klub žena Udruge Prsten organizirao je s kolegicama varaždinske podružnice 21. veljače posjet Muzeju Mimara i razgledanje izložbe: Nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu


Čvrstostojiko’klisuraveć125godinasarajevskakatedrala

Vjerujem da ste čuli i da vam je poznata pjesma “Silni hrabri graničari” koja počinje riječima “Čvrsto stoji ko’ klisura”. Upravo bi se te riječi mogle primijeniti na sarajevsku prvostolnicu koja ove godine ko’ klisura broji već 125 godina. Naime, katedrala je posvećena 14. rujna 1889. godine. Od tada do danas stoji gorda, ponosna, čvrsta, a u isto vrijeme lepršava i gizdava. Prije bi se moglo reći da se radi o “zreloj djevojci” a ne o “umornoj starici”, što bi se, gledajući na njezine godine, moglo u prvi mah zaključiti

Nadbiskup Vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić predvodio je svečanost otkrivanja spomenika svetom Ivanu Pavlu II. pred sarajevskom prvostolnicom

Čistogsrca

Piše : prof.dr.sc.DarkoTomašević,teologibiblijskistručnjak,profesornaTeološkomfakultetuuSarajevu,vicekancelarnaVrhbosanskojkatoličkojbogosloviji


Povijest ove ljepotice seže u vrijeme dolaska Austro-Ugarske na područje Bosne i Hercegovine. Novo političko ustrojstvo omogućilo je njezino “ro-

đenje”. Zidana je u čvrstom bijelom kamenu – što za vrijeme turske okupacije nije bilo moguće, niti dopušteno. U tursko vrijeme u Bosni i Hercegovini bile su dopuštene grad-nje samo drvenih i krhkih crkava, a ne čvrstih i dugotrajnih zdanja.

“Dvojica glavnih krivaca”, ove ljepoti-ce grada Sarajeva, bili su, s jedne strane, njezin naručitelj, a s druge strane, njezin idejni tvorac. Prvi se zvao Josip Stadler, prvi nadbiskup po ponovnoj uspostavi re-dovite crkvene hijerarhije u BiH, a drugi je genijalni arhitekt Josip Vancaš, čija se mladenačka kreativnost i polet može vidje-ti na bezbroj najreprezentativnijih arhitek-tonskih zdanja u Sarajevu. Onaj tko prvi put posjeti Sarajevo i zadivljeno pogleda velebne zgrade, u najvećem broju slučajeva neće pogriješiti ako dotično zdanje pripiše Josipu Vancašu. Dio njegove genijalnosti može se vidjeti na zgradama poput: Vrhbo-sanskog bogoslovnog sjemeništa, stolnog kaptola vrhbosanskog, Zavoda sv. Augusti-na (koji se danas koristi kao Muzička aka-demija), Glavne pošte u Sarajevu, zgrade Predsjedništva...

Međutim, od svih Vancaševih zdanja, vrhu-

nac je sarajevska prvostolnica, koja ne samo da svojom ljepotom plijeni i privlači namjer-nika i nenamjernika, nego i svojim položa-jem predstavlja samo srce Sarajeva – mjesto susreta već 125 godina. Mislim da nema ni jednog stanovnika Sarajeva, ni jednog sara-jevskog studenta, koji barem jednom nije rekao: “Vidimo se kod katedrale”.

A što je to što ovom zdanju daje takvu čar i privlačnost? Moglo bi se reći da ima neko-liko razloga tome. Prvo, riječ je o prelijepom arhitektonskom zdanju; drugo, katedrala je spoj istoka i zapada; treće, u katedrali se osjeća duh zajedništva i međusobne pomoći; te četvrto, katedrala privlači svojom svetošću i Božjom prisutnošću, svetošću koja uvijek privlači kao neki magični magnet.

Naručitelj katedrale, sluga Božji nad-biskup Josip Stadler, želio je zdanje koje će biti dovoljno za potrebe tadašnjeg broja katolika u Sarajevu, tj. zdanje koje će biti dovoljno veliko za 1200 ljudi. Imajući to na umu, Vancaš pravi nacrt katedrale, a uzori su mu bili katedrala Notre Dame u Dijonu u Francuskoj za vanjske gabarite, dok se za unutrašnjost katedrale mogao nadahnjivati bazilikom sv. Franje u Asizu, kao i katedralom u Sieni, te nešto prije izgrađenom katedralom u Đakovu. Me-đutim, Vancaš nije kopirao ni jedno od navedenih zdanja, nego je stvorio novo i

originalno kojem se divio i Vancašev pro-fesor arhitekture u Beču prof. Friedrich Schmidt.

Mjesto susreta svih sarajevskih religija

Sarajevska katedrala privlači ne samo ka-tolike, ne samo kršćane, nego i pripadnike drugih religija, vjera i vjerskih zajednica. Privlačna je katolicima zbog činjenice da je posvećena Presvetom Srcu Isusovu. A srce uvijek privlači. Srce uvijek zove, srce uvijek izražava toplinu i ljubav, srce uvijek raširenih ruku čeka. I to čini svako ljudsko srce. A koli-ko više božansko – Isusovo srce! Privlačna je i drugim kršćanima, posebno pravoslavnim, jer je jedan od pokrajnjih oltara posvećen slavenskim prosvjetiteljima i apostolima sv. Ćirilu i Metodu. Uz to, središnju lađu, u gornjem dijelu, krasi osam velikih okruglih slika (rad priznatog umjetnika Lodovica Se-itza koji je radio i loggie u Vatikanu) velikih crkvenih otaca: četvorice zapadnih – sv. Gr-gura, Ambro zija, Augustina i Jeronima – te četvorice istočnih - sv. Bazilija, Grgura Na-zijanskog, Atanazija i Ivana Zlatoustog. Sara-jevska katedrala je privlačna i muslimanima, zato što i oni u njoj mogu naći “dio sebe”, tj. dio onoga s čime se mogu poistovjetiti. U katedrali, iznad groba sluge Božjega Josipa Stadlera, nalazi slika koja prikazuje sv. Fra-

FOTO

: Ilij

a O

rkić


nju i sv. Dominika – poglavare redovničkih zajednica koje su najzaslužnije za širenje i održavanje kršćanstva na teritoriju Bosne i Hercegovine, a oko njih dvojice nalazi se vjernički puk obučen u tradicionalnu bosan-sku narodnu nošnju.

Sarajevska katedrala privlači ne samo sta-novnike Sarajeva i Bosne i Hercegovine, ne-go i mnoge narode koji žive u bližoj ili dalj-njoj okolici. Kao malo koje crkveno zdanje, u sarajevsku prvostolnicu su ugrađeni znoj, trud i darežljivost mnogih naroda. Tako s po-nosom u nju dolaze vjernici Zagrebačke nad-biskupije koji su darovali glavni oltar u kate-drali; vjernici grada Mostara, koji su darovali jedan od pokrajnjih vitražnih prozora;vjer-nici iz Poljske, čiji su knezovi Leon i Pavao Sapieha darovali jedan od glavnih vitražnih prozora, iznad oltara; vjernici iz Češke koji su darovali pokrajnji oltar sv. Ćirila i Metoda; kao i vjernici iz Slovenije, čiji je ljubljanski

nadbiskup darovao zvona, koja su svečano za-zvonila 1887. godine prvi put nakon gotovo 450 godina šutnje tijekom turske vladavine.

I na kraju, a što bi u biti trebalo biti na prvom mjestu, ono što ljude privlači u ovo zdanje, a možda toga koji put i nisu svjesni,

jest svetost, jest Božja prisutnost, jest sam Bog koji boravi u svojoj kući, u svojem domu, mjestu kojem se čovjek neprestano vraća. I stoga nije nikakva rijetkost tijekom dana su-sresti one koji se povlače u tišinu katedrale, i u molitvi traže Boga, približuju se Njemu i pokušavaju barem jedan trenutak uživati u okrilju vrhunske svetosti.

U srcu Sarajeva – Svetac Naših Dana

Od travnja ove godine, prostor ispred sarajevske katedrale krasi spomenik svecu Ivanu Pavlu II, koji je i sam osobno posjetio sarajevsku prvostolnicu u travnju 1997. go-dine. Želio ju je posjetiti i tijekom najžešćih ratnih sukoba 1994. godine. Međunarodne snage nisu mu to dopustile, pa je, iz sigur-nosnih razloga, morao otkazati dolazak sa-mo dan prije planiranog posjeta. Ta njegova želja, trajno biti uz ljude koji pate, koji su u nevolji, ostvarila se kroz umjetnički rad Hrvoja Urumovića. Kip sveca naših dana, postavljen pred sarajevskom katedralom, zaokružuje njezinu ljepotu, a sve to uz hva-levrijednu donatorsku pomoć i Udruge bo-sanskih Hrvata Prsten.

Oni koji nisu imali priliku posjetiti Saraje-vo i njegovu prvostolnicu posljednjih godina, kao i oni i koji su je vidjeli prije 2011. godine bit će iznenađeni njezinom unutarnjom ob-novom. Vraćen joj je prvotni sjaj i ornamenti-ka. Svaki posjetitelj danas ima priliku uživati u katedrali, kakva je bila i na početku njezina postojanja.

Sve su ovo razlozi za posjet Sarajevu i o 125. obljetnici ove ljepotice posjetiti jedno od najljepših mjesta – sarajevsku prvostolni-cu, koja, unatoč raznoraznih Scila i Haribdi, i dalje čvrsto stoji “ko’ klisura”.

Onoštoljudeprivlačiuovozdanje,amoždatogakojiputinisusvjesni,jestsvetost,jestBožjaprisutnost,jestsamBogkojiboraviusvojojkući, usvojemdomu

Katedrala i Rudolfova ulica (danas Stossmayerova). Razglednice iz monografije “Pozdrav iz Sarajeva” Magbula Škore


S nama postajete još e�kasniji

Stavljamo vam sve mogućnostisuvremene tehnologije na dohvat ruke.

Naša su specijalnost cjelovita informatička i poslovna rješenja, savjetovanje, razvoj, izgradnja, upravljanje i održavanje informacijsko-komunikacijskih sustava te edukacija za njihovo korištenje. Za vas to znači potpuno usmjeravanje na vašu temeljnu djelatnost. www.king-ict.com

Premium kvaliteta svih MSGW računala očituje se i u testiranim Designed for Windows7®, Designed for Windows Vista® te Designed for Windows XP® te certi�ciranim računalima koji su kontinuirano u ponudi. Sigurnost i pouzdanost računala, potvrdila su mnoga intenzivna testiranja, a sa 2 godine jamstva, dodatno ste osigurani u svojem radu.www.msgw.info

Tim stručnjaka neprestano radi na tehnološkom razvoju, usavršavanju funkcionalnosti i suvremenom dizajnu uređaja. Prateći trendove i Vaše potrebe Vivax uređaji stvoreni su kako bi omogućili kvalitetno, brzo, jednostavno i ekonomično opremanje Vašeg doma suvremenom tehnologijom. Drugim riječima Vivax je stvoren za Vas!www.vivax.com

Više od 80.000 zadovoljnih kupaca, preko 240.000 proizvoda iz raznih kategorija te pouzdana dostava jamstvo su ugodne i sigurne kupnje koju vam omogućuje www.eKupi.eu - vaša internet trgovina.

Muzej Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici, riznica s blagom koje su fojnički fratri prikupljali više od sedam sto-

ljeća, konačno je u prikladnom prostoru, a iznimno vrijedne knjige, arhivski dokumenti i brojni drugi eksponati kojima raspolaže, zaštićeni su od vlage, požara i drugih nepri-lika koje su im bile prijetnja. Slikom i riječju pokušat ćemo čitatelje provesti kroz Muzej.

Neprocjenjiva kulturna i povijesna vrijednost

Prizemlje Muzeja rezervirano je za prikaz svakodnevnog života u fojničkom kraju. U prizemlju zgrade, na samom ulazu, stoje ka-mene ploče koje svjedoče o povijesti Fojni-ce i Bosne od ilirskog pa preko osmanskog do novijeg doba.Tu su i dvije amfore koje svjedoče da su Dubrovčani došli u ove kra-jeve i započeli iskopavanje zlata i srebra, a tako je nastala Ostružnica i Fojnica (XIV. stoljeće).Tada je osnovan prvi samostan, a prvi su gvardijani bili upravo Dubrovčani (fra Vlaho). Odmah uz njih postavljena je petrografsko-minerološka zbirka. Najvećim dijelom prikupio ju je fra Paškal Vešara, pa-sionirani sakupljač minerala i ruda. Fojnički je kraj kroz povijest poznat po nalazištima srebra i zlata te zanatlijama koji su izrađivali predmete od ovih plemenitih metala. Najveći

dio prizemlja zauzimaju zbirke koje svjedoče o svakodnevnom životu u fojničkome kraju. Izloženi su tako predmeti koji su imali svo-ju uporabnu vrijednost, kovački, tesarski i poljoprivredni alati, zbirka satova, pribor za vaganje, fotografska oprema, glazbeni instru-menti. Središnje mjesto u prizemlju Muzeja zauzima prikaz scene u fojničkoj kući, ku-hinje s otvorenim ognjištem kao najvažnije prostorije u kući. A u njoj opet na središnjem mjestu žena za tkalačkim stanom. Uz prikaz života u kući, smještene su etnografska i zbir-ka gradske fojničke nošnje kao i zbirka nakita

(Fojnička škola minijaturne obrade plemeni-tog metala, od XIV. do XVIII. stoljeća).

U prizemlju se može pogledati i ćilim koji su izradile četiri žene fojničkoga kraja. Dio zbirke je i škrinja s djevojačkim ruhom, svim onim predmetima koje je djevojka pripremala kao miraz i udajom donosila u novu obitelj. U prizemlju je predstavljen i dio običaja u fojničkome kraju, a pozornost svojim šareni-lom plijeni zbirka uskršnjih jaja, neka su čak i potkovana. Tu je i vitrina s priborom iz stare kuhinje. Zadnji dio prizemlja zauzima zbirka oružja s eksponatima koji potvrđuju da život

ObnovljenmuzejsamostanauFojnici

franjevačkog

Odluka o obnovi Muzeja donesena je na Samostanskom kapitulu 2000. godine i odvijala se u tri faze. Najprije je, zbog dotrajalosti, srušena stara zgrada i na istom mjestu sagrađena i opremljena prema najvišim graditeljskim standardima, nova zgrada Muzeja. Posljednja, treća faza bila je nabava i izrada izložbenih vitrina, ormara, stalaža; stručna restauracija i konzervacija, te postavljanje muzejskih eksponata koji su na Popisu kulturno-historijskog blaga BiH. Muzejski eksponati konačno su na sigurnom. Obnovu su financirale: Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Turska

Bosnaodsna

Piše : fraNikicaVujica,FranjevačkisamostanDuhaSvetoga,FOJNICA

Franjevački samostan u Fojnici


franjevaca nikad nije bio lagan jer je trebalo doći do vjernika i u najudaljenim krajevima, a to je znalo biti itekako opasno.

Dio zbirke oružja čine eksponati iz IX. stoljeća prije Krista, srednjeg vijeka, osman-skog razdoblja (zanimljiva je metalna kaciga osmanskog vojnika, možda raritet u BiH) te noviji eksponati s kraja XIX. i iz prve polovice XX. stoljeća.

Srce povijesti bosanskih Hrvata Stara knjižnica s više od deset tisuća naslova

(od toga na antiquissimu spada polovica, oko 5000 naslova) zauzima posebno mjesto u pri-zemlju nove muzejske zgrade. Ovo je najveće blago Franjevačkog samostana u Fojnici s na-slovima koji datiraju od XIV. do XIX. stoljeća podijeljeno je na svjetovnu i vjersku literatu-ru, a one opet na 26 cjelina: Crkvena povijest, Franjevačke stvari, Crkveni oci, Sveto pismo, Najstarija izdanja, Nabožne knjige, Apologeti-ka, Liturgika, Životi svetaca, Dogmatika, Mo-ralno bogoslovlje, Crkveno pravo, Crkveno govorništvo, Časopisi i novine, Razne knjige – Varia (knjige koje ne spadaju niti u jednu od skupina), Glazba, Klasici, Jezikoslovlje, Pri-rodne znanosti, Filozofija, Medicinalije, Svjet-ska povijest, Zemljopis, Arheologija, Hrvatska i srpska književnost, te Bosanska književnost. Već smo spomenuli da se ovdje čuvaju 13 in-kunabula. Stara knjižnica, koja je u cijelosti

računalno opremljena i može se pretražiti na web-stranici www.fojnica-samostan.com) uni-verzalna je i kao takva iznimno vrijedan izvor istraživačima raznih profila i zanimanja. Nova knjižnica broji više od 37 tisuća naslova. Va-kuum ažuriranja novih naslova je od 1992. do 2008. godine. Još traje unos knjižnog fonda nove knjižnice u računalo.

Na prvom katu zgrade Muzeja smješten je i Arhiv. Godine 1544. u samostanu je na inicijativu fra Pavla Civića osnovan Arhiv re-dodržave Bosne Srebrene. Godine 1664. u velikom požaru koji je zahvatio samostan iz-gorjeli su knjižnica i arhiv (tada je izgorio arhiv bosanskog kraljevstva), a uništene su i brojne dragocjenosti. To je prvi organizirani arhiv u BiH, a ova arhivska građa vrijedna je sa stajali-šta povijesti BiH. Fra Leonardo Čuturić radio je na slaganju i uređenju Arhiva i podijelio ga u 23 skupine prema sadržaju dokumenata od kojih treba izdvojiti skupinu više od 3000 do-kumenata iz osmanskog razdoblja; tu su još Fojnički ljetopis, Dnevnik fra Grge Martića, dokumenti pisani bosančicom (ukupno 156), potom zbirka vlastoručnih pisama znamenitih ljudi u Bosni: biskupa Ilijića, Miletića, Šunjića, Vujičića, zatim Jukića, Martića.

Na prvom katu nove muzejske zgrade, u posebnoj prostoriji, smještena je sakralna, odnosno zbirka povijesti fojničkih franjevaca, od XV. stoljeća do danas (samostan Fojnica je

u osmanskom razdoblju više od 200 godina bio sjedište apostolskih vikara – biskupa, a njih 20-ak bilo je rodom iz Fojnice). Zvizdo-vića zbirka je među najvrjednijim jer je u njoj i čuvena Ahdnama, dokument koji je na polju Milodraž (župa Brestovsko) 1463. godine, od osvajača Bosne sultana Mehmeda II. El Fati-ha, dobio fra Anđeo Zvizdović. Tu je i plašt kojim je spomenuti sultan ogrnuo fra Anđela. Ahdnama i plašt jesu originalni, po znanstve-noj ekspertizi koju je 2013. godine obavio zagrebački ‘’Ruđer Bošković’’ . U blizini Ahd-name je originalna Bujruntija Skender-paše iz 1486., napisana bosančicom na narodnom jeziku u mjestu Prusac (D.Vakuf). Tu je i Mu-hamedov list koji su fratri 1638. godine dobili od sultana Muhameda, prema kojem su, uz Ahdnamu, potvrđena njihova prava na slobodu kretanja i djelovanja, oslobađanje od poreza, zaštitu od nasilnika. Tu je i originalni doku-ment Berat-i Šerif koji je sultan Murat zlato-pisom napisao gvardijanu samostana1626. g. Vrlo je vrijedna i Miletićeva zbirka koja sadrži predmete iz zaostavštine biskupa fra Augusti-na Miletića, njegovo misno ruho, ali i druge predmete uporabne vrijednosti, kaleže i križe-ve. Dio Bosansko-franjevačke zbirke (crkvena zbirka) su i kaleži i križevi od srebra i zlata koji datiraju iz XV. i XVI. stoljeća, rad fojničkih za-natlija (Fojnička škola), iznimno lijepe izrade. Najvredniji rad je Fojnička zdjelica od srebra s likovima životinja u pokretu. Mjesta u ovoj zbirci našlo se i za čuveni Fojnički grbovnik, stablo plemičkih obitelji iz Bosne i šire, ali i brojni drugi predmeti koji svjedoče o povijesti fojničkih, odnosno bosanskih fratara, od ra-znih dokumenta do najstarije inkunabule (Ni-colai de Lyra, Postillaein S. Scripturam Novi Testamenti, 1481.), jedne od 13 koji posje-duje samostan u Fojnici, a riječ je o knjigama nastalim prije 1500. godine.

Franjevci – liječnici, farmaceuti, poligloti...

Bosansko-franjevačka zbirka sadrži i bota-ničke i medicinske knjige te pribor školova-nih liječnika – fratara. Tu su i razni rječnici koji potvrđuju da su franjevci učili ne samo europske već i orijentalne jezike, kako bi us-postavili komunikaciju s vlastima i narodu tu-mačili njihove poruke. Vrijedno je i Evanđelje po Mateju napisano na turskom jeziku, jedin-stven primjerak ove vrste, kantual fra Vice Vicića iz 1785. godine, rukom pisana zbirka crkvenih pjesama i nota. Neke od njih i danas se izvode u Fojnici. Dio zbirke je i kip Majke Božje s Isusom u krilu, nepoznatog autora iz XVI. stoljeća te slika ‘’Vaza cvijeća’’ na drvu iz 1328. godine, najstarija datirana slika u BiH.Numizmatička kolekcija kao posljednja, dese-ta zbirka, također je smještena na katu obnov-ljene zgrade Muzeja. Prema mišljenju dr. Ćire Truhelke spada u najvrjedniju numizmatičku

Zvizdovića zbirka je među najvrjednijim jer je u njoj i čuvena Ahdnama, dokument koji je na polju Milodraž (župa Brestovsko), 1463. godine od osvajača Bosne, sultana Mehmeda II. El Fatiha, dobio fra Anđeo Zvizdović. Tu je i plašt kojim je spomenuti sultan ogrnuo fra Anđela


zbirku u BiH (najstariji novac je iz IV. stoljeća prije Krista). U ovoj zbirci je i arheološki dio (fibule iz XIII. do V. stoljeća prije Krista).

I još je na prvom katu velika okrugla dvo-rana koja dominira i povezuje prvi i drugi kat. To je multimedijalna dvorana u kojoj su se već održale brojne izložbe, predstavljanja knjiga i časopisa. Trenutačno je postavljena izložba na temu Sarajevski atentat i početak Prvog svjetskog rata. Ova će dvorana i ubu-duće imati pregršt kulturno-prosvjetnih do-gađanja.

Galerija slika je na drugom katu

Iz ljubavi prema umjetnosti koju su fra-njevci gajili kroz stoljeća nastala je i galerija umjetnina s 239 umjetničkih slika (još više od 200 nalazi se u ostavi). Prikupljali su ih te samostanu darovali sami franjevci, ali i brojni pojedinci. Galerija je smještena u pomalo gale-rijski netipičnom prostoru s izdijeljenim pre-gradama i zidovima tako da se mogu izdvojiti pojedine cjeline ili donacije.U desnom krilu smještene su slike iz donacija Marka Bagarića, podrijetlom iz fojničkog kraja, koji se i sam bavi slikarstvom i koji se, živeći u Njemačkoj, upustio u kolekcioniranje djela umjetnika iz bivše države DDR. Središnji prostor, galeriju iznad amfiteatra, zauzimaju slike i crteži Ga-brijela Jurkića koje je sakupio fra Bono Šapina. Lijevo krilo ima nekoliko cjelina. Središnji je

posvećen raznim predstavnicima moderne umjetnosti i osim nekoliko djela, donacija su fra Janka Ljubosa, koji je posebno zaslužan da ova galerija postoji.

Galerijski prostor ima još jednu neobičnu karakteristiku. On je jezgro male zavičajne zbirke Srednjobosanske županije, s djelima modernih umjetnika: slikari iz bivšeg DDR-a, Gabriel Jurkić, Petar Tiješić, Roman Petrović, Vilko Gecan, Đuro Pulitika, Mario Mikulić, Petar Waldegg, Ljubo Lah, Vatroslav Kuliš, Hrvoje Šercar, fra Perica Vidić, Ljubomir Per-činlić, Ivan Lacković Croata, Ismet Mujezino-vić, Milan Kerac, Vjekoslava Čondrić, Davor Runtić Sivi, Afan Ramić, Miroslav Bilać, Nada Pivac, Đuro Seder, Mario Živković, Virgi-lije Nevjestić, Slavko Šohaj, Zdenko Grgić, Vlatko Blažanović, Ankica Oprešnik, Enver Krupić, Mirko Ćurić, Anto Jerković, Kenan Solaković, Stevan Jozić, Ivan Lončar Žan, Ga-bor Saliđi, Milivoj Nikolajević, Miodrag Na-gorni, Vladimir Makuc, Miroslav Šutej, Amira Hadžimejlić, itd.

Iako je sve franjevce koji su kroz stoljeća prikupljali eksponate, knjige i dokumente koji danas čine Muzej franjevačkog samosta-na u Fojnici gotovo nemoguće pobrojiti, one najistaknutije ipak je moguće. To su: fra Mijo Batinić, fra Leonardo Čuturić, fra Paškal Ve-šara, fra Bono Šapina, fra Miroslav Krajinović, fra Janko Ljubos, fra Mirko Majdandžić i fra Nikica Vujica.

Za unutarnje uređenje pobrinuli su se struč-njaci Zemaljskog muzeja BiH: Marica Filipo-vić, Azra Bečević Šarenkapa, Damir Lazzari, Amra Hamzabegović, Ana Marić, Ivana Vu-ković i Neira Sinanbašić, te domaći majstori.

Današnja samostanska crkva dovršena je i posvećena na Veliku Gospu 1888. godine. Izvedena je u romanskom stilu, s kupolom iznad prekrižja lađa prema nacrtima Josipa Vancaša. Zidovi i stropovi su joj oslikani ru-kom slikara Josipa Oisnera. U tjemenu kupole naslikano je uskrsnuće Kristovo, između pro-zora su polufigure svetih otaca, niže franjevač-ki sveci i četvorica evanđelista, a u pandanti-vima Krist Svedržitelj i Bogorodica. Između su figuralne i floralne predstave te napisi na narodnom i njemačkom jeziku. Pozornost privlače tri renesansna oltara sprijeda, a na koru su orgulje iz 1876. koje su zamijenile one najstarije uvezene u Bosnu, one iz 1803. godine. Iz stare je crkve u novu prenesen oltar Blažene Djevice Marije, čiji dar papa Grgur XIII. 1579. godine označuje posebnom po-vlasticom.

I ova je crkva od 2012. godine na Popisu kulturno-historijskog blaga BiH. Vrijedni fratri su krenuli s prvom fazom restauraci-je. Urađen je glavni projekt sanacije krovne konstrukcije i krova nad korama, a dovrša-vaju se elaborati za restauraciju zidnih slika-rija, slika, drvenih oltara i ostalog crkvenog namještaja.

Sakralna, numizmatička zbirka, arhiva... sve mora proći kroz ruke vrhunskih stručnjaka i dobro opremljen laboratorij


Prigodom 110. obljetnice rođenja i 30. obljetnice smrti profesora Krunoslava Draganovića (Brčko 1903. – Sarajevo 1983.) nastala

je monografija – životopis ove znamenite ličnosti hrvatske povijesti XX. stoljeća. Krunoslav Draganović je bio sveučilišni profesor, svećenik, znalac i vrhunski struč-njak hrvatske i bosansko-hercegovačke cr-kvene i opće povijesti, socijalno-karitativni radnik, među prvima istraživač zločina koje su Titove staljinističke snage učinile protiv nevinih ljudi (napose iz redova Katoličke crkve), političar, diplomat. U javnosti je poznat po spašavanju tisuća izbjeglih i pro-gnanih nakon završetka Drugog svjetskog rata, osiguravši im dom i slobodu u brojnim zemljama širom svijeta. Kao takav je bio trn u oku novim komunističkim vlastima koje su ga u otsutnosti proglasile ratnim zločin-cem. Djelujući iz Italije i Austrije od 1943. do 1967. kao politički emigrant, činio je iznimne napore kako bio svjetsku javnost upoznao s prirodom novouspostavljenog staljinističkog režima i zločinima koji se čine, posebno prema pripadnicima hrvat-skoga naroda.

Godine 1967. otet je u Trstu, da bi na-kon gotovo godinu dana ispitivanja, živio i radio u Sarajevu na Bogoslovnom fakul-tetu pod budnim okom jugoslavenskih tajnih službi do smrti 1983. godine.

Knjiga je podijeljena u 11 poglavlja u kojima se čitatelji upoznaju s njegovim podrijetlom, školovanjem, znanstve-no-istraživačkim radom, najznačajnijim radovima, dokumentima i memorandumi-ma upućenim vladama zapadnih zemalja o potrebi očuvanja neovisnosti hrvatske dr-žave, kazivanjima brojnih ljudi o njegovu životu i djelu. Važan dio je i predstavljanje više od stotinu osoba koje se spominju u

knjizi te kronologija važnijih povijesnih događaja u Bosni i Hercegovini i geopo-litičkog okruženja od V. do XX. stoljeća. Knjiga je bogaćena je i sa sedamdesetak fotografija, karata, dokumenata... U is-crpnom sažetku prikazan je doprinos Krunoslava Draganovića na području istraživanja opstojnosti hrvatskog naro-da i Katoličke crkve na području Bosne i Hercegovine, njegova uloga kao humani-tarno-karitativnog djelatnika, političara i domoljuba.

Izlasku knjige pomogli su: Hrvatsko kulturno društvo Napredak, koje je ujed-no i suizdavač, Hrvatsko katoličko dobro-tvorno društvo iz Sarajeva, Zaklada HA-ZU, Hrvatski informativni centar i tvrtka “4b4” iz Zagreba.

Na kraju ovog kratkog prikaza treba re-ći da je koncem prošle godine u Sarajevu, na Bogoslovnom fakultetu, u organizaciji Fakulteta i HKD Napredak, održan Me-đunarodni znanstveni simpozij o životu i djelu ovog znamenitog čovjeka, kojega mnogi, kao i autor ove knjige, svrstavaju među stotinu najznačajnijih Hrvata XX. stoljeća. Među brojnim znanstvenicima i osobama iz javnoga života Bosne i Herce-govine i grada Sarajeva, simpoziju je cijelo vrijeme njegova rada nazočio vrhbosanski nadbiskup mons.Vinko Puljić i predsjed-nik HKD Napredak dr. Franjo Topić.

Nova knjiga

KrunoslavuDraganoviću

iznanstveniskupo

Prstenovaknjižnica

MijoIvurek,mr.sc.Naklada-Gea,d.o.o.Zagreb,2013.

U izdanju Mozaika izašla je nova knjiga naše spisateljice Julijane Matanović kojom nas vraća u djetinjstvo, gotovo proustovski, mirisom i okusom, doziva nam u sjećanja prženje, mljevenje, kuhanje prave kave i razgovor, susret bez žurbe... U intervju za naš časopis, prije nekoliko godina, Julijana Matanović je rekla: “Pravo na mene imaju oni koji me čitaju i oni koji su sa mnom popili kavu”.Sada iskorištavamo to pravo i predstavljamo novu spisateljičinu knjigu I na početku i na kraju bijaše kava, za koju je potpisala podnaslov Kolokvij o kavi.Osim o kavi progovara i o nekadašnjoj normalnosti starenja, klincima koji se nisu crvenjeli zbog jedne četvorke u svjedodžbi, o ljubavi.Julijana je “čuvarica tradicije, čuvarica tuđih sjećanja i tuđih priča. A možda opet dođe vrijeme kada će se životni ciklus mjeriti ispijanjem kave. Prave kave, crne, vruće i mirišljave koja pali nepce dok se pije, ali potiče dušu da se otvori i da priča bogata detaljima, osjećajima i sjećanjima poteče,” napisala je u recenziji knjige Mirna Brkić Vučina.U poplavi naslova koji podsjećaju na vodenaste kave koje se ispijaju “s nogu” i iz kartonskih čaša, Julijanine priče o kavi nalik su tradicijskim, ukuhanim i brižno spravljanim kavama, onakvima kakve su se pile nekada, iz fildžana i porculanskih šalica i iznosile pred goste koje je domaćica poštovala i voljela.

Inapočetkuinakrajubijašekava


Ovaj tihi i povučeni, obiteljski čo-vjek, svojevrsni je veleposlanik jedne nesvakidašnje životne filo-zofije, ali i svog Uskoplja, srednjo-

bosanskog grada na Vrbasu, koji je posebice obilježio posljednji rat. U njemu su, kao i u onim prethodnim, nastradali brojni Hrvati.

Josip Mlakić je rođen 1964. godine u obližnjem Bugojnu, a živi u Gornjem Va-kufu-Uskoplju spajajući naizgled nespojive svjetove.

“Preko grada u kojem živim protutnjao je rat, potom divlja poratna tranzicija. Učinak koji su ti destruktivni procesi ostavili na grad su zastrašujući. Ne mislim tu samo na mate-rijalna razaranja. Destrukcija “ljudskog ma-terijala” mnogo je bolnijii, maligniji proces, koji traje. Nije to slučaj samo s našim gra-dom. Slični, ili gotovo identični procesi traju svuda po Bosni i Hercegovini. Ono što je u svemu tome najtragičnije, je to što ne postoji politička niti bilo koja druga grupacija koja bi stvari okrenula u pozitivnom smjeru. Naši majstori destrukcije su “genijalni”, domaći i strani podjednako, i to je jedino područje u kojem prednjačimo u ovom dijelu Europe.”

završili ste strojarstvo, a afirmirali se kao književnik?

Da. Završio sam strojarstvo i još uvijek ra-dim kao strojarski inženjer u jednoj ovdašnjoj tvornici. Međutim, književnost me nikada ni-je prestala zanimati. Od malih nogu opsesiv-no čitam i ne postoji u mom životu razdoblje kada nisam čitao. Strojarstvo je s druge stra-ne neki moj racionalan kompromis, struka od koje živim. Tamo me prije svega privukla ekonomska perspektivnost tog zvanja i ljubav

prema matematici, jer je strojarstvo najbliže pojmu “primijenjene matematike”.

dobro poznajete bosansku povijest, prošli ste pakao rata, je l’ vam to inspira-cija za književna djela?

Teško je proživjeti rat, a do to ne ostavi na čovjeku trajne posljedice. To vrijedi, tako-đer, i za pisanje. Ja sam se bavio pisanjem i prije rata. To su bili nekakvi početnički po-kušaji od kojih nisam ništa sačuvao. Sve je to ostalo u obiteljskoj kući koja je tijekom rata temeljito opljačkana, a potom zapaljena. Me-đutim, moje pisanje prije i poslije rata gotovo da nemaju dodirnih točaka. I to je najbolji pokazatelj koliko je rat utjecao na njega. Što se tiče bosanske povijesti, i tu se mnogo to-ga promijenilo: od nekakvih romantičarskih uvida u prošlost došao sam do tamne strane te prošlosti koja se proteže do naše sadašnjosti. To su nekakve analogije, koje sam pokušao obraditi u svom “povijesnom” romanu Tra-gomzmijskekošuljice.

Pisci u romanima često iznose vlastite nedoumice i sumnje. Ipak, tekst treba biti pošten i uznemirujući. To je možda najbo-lja poruka koju književnost može odaslati. Pogotovo u današnjem svijetu gdje nas sva-kodnevno zasipaju sa stotinama manje-više banalnih poruka, tako da je tu ostalo malo mjesta za književnost. Barem u tom “prosvje-titeljskom” segmentu.

Najesen vam izlazi deseti roman . pre-vođeni ste na njemački, slovenski, engle-ski, a uskoro će biti objavljen i prijevod romana “mrtve ribe plivaju na leđima” na slovačkom. I to nije sve...

Po mojim romanima snimljena su dva fil-

ma, Živiimrtvi u režiji Kristijana Milića, te Mostnakrajusvijeta Branka Ištvančića koji će premijerno biti prikazan na ovogodišnjem Pulskom festivalu. Također, neki dijelovi mog romana Kad magle stanu korišteni su u Ogrestinu filmu Tu. Ove jeseni počinje snimanje filma po mom romanu Mrtve ribeplivajunaleđima, koji je prošao na natječaju HAVC-a. Redatelj je ponovno Kristijan Mi-

OstanakOpstanakPovratak

Josip Mlakić, daroviti hrvatski književnik, pozornost čitatelja i kritike privukao je kratkim romanima: Kad magle stanu (2000.) i Živi i mrtvi (2002.) s tematikom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH. Velikog traga ostavio je i njegov roman Tragom zmijske košuljice (2008.) koji se bavi bosanskom prošlošću i hrvatskim patnjama tijekom osmanske vlasti. Romani su mu prevedeni na nekoliko jezika, a po nekima su snimani filmovi. Najnoviji je Most na kraju svijeta, s ovogodišnjeg Pulskog festivala

UBosniboljeje

Razgovarao: IvoAščićFoto:IvonaMlakić

Roman “Živi i mrtvi” jedan je od Mlakićevih romana po kojem je snimljen film


lić. Prema jednom mom romanu u nastajanju Branko Schmidt otpočeo je ove godine sni-manje filma Imenavišnje.

već ste rekli da “racionalni” dio vas ra-di inženjerski posao. znači li to da se danas općenito ne može živjeti od pisanja?

Ne. Pisanje je prije svega sudbina, da bu-dem malo patetičan. Živjeti od pisanja nije moguće ni u mnogo uređenijim i bogatijim društvima od našega. Ipak, ja sam i u ovom segmentu prezadovoljan onim što sam dosad zaradio od pisanja. Tu ponajprije mislim na književne nagrada koje sam dobio i novac koji ide uz njih. To je, zapravo, jedini način da se od pisanja nešto zaradi, iako mi nagrade nika-da nisu bile cilj pisanja, već njegova posljedica.

Je l’ bolje u bosni?To je ono vječito pitanje koje je najbolje

sažeo Milan Kundera u svom romanu Životjedrugdje. Uvijek je život tamo gdje nas nema, i to je jedan od najtragičnijih “bugova” ljudske prirode. Ipak, mislim da sam to davno prelo-mio i nadživio, te ću reći bez dvoumljenja da je bolje ovdje, da život nije “negdje drugdje”.

Kažete da je u bosni bolje, a opet – niste optimist?

Nažalost, nisam optimist. Hrvati danas ima-ju mnogo bolju mogućnost izbora, na primjer od Bošnjaka, za bijeg iz sumornog okruženja kakvo je BiH. Nedavno sam u intervjuu za Ve-černjilist pokušao pojasniti razloge zbog kojih se sve intenzivnije nastavlja iseljavanje Hrvata iz BiH. Ponovit ću neke stvari. Opća bijeda u zemlji ima svoje ime i ona je uzrok svim fru-stracijama, ne samo hrvatskim. To su korup-cija, nepotizam i zastrašujuća nekompetencija na svim razinama. Podjednak osjećaj frustra-

cije postoji i kod Bošnjaka i Srba, i uzrok je isti. Kolone naših mladih nepovratno odlaze i to zbog politika koje su nepotizam i korupciju pretvorile u jedan vid običajnog prava koji više nitko ne dovodi u pitanje. Tom politikom sru-šeni su svi etički, socijalni, kulturalni i društve-ni kriteriji. Međutim, o tome se u ovoj zemlju ne govori, niti raspravlja. Svi su ravnodušni. Mislim na političke i društvene elite. Svi u tim malignim društvenim procesima pokušavaju “naći sebe”.

može li ulaganje uspješnih bosanskih hr-vata izvan bih pomoći hrvatima u bosni?

Može, naravno. Međutim, kada vidimo kakvo je u ovom segmentu trenutačno sta-nje u Hrvatskoj, ne ostaje mnogo razloga za optimizam. Tamo vladajuće elite neprestano, kao mantru, zazivaju misteriozne investicije, iako nam iskustvo tranzicije govori da je od tih “investicija” malo tko imao koristi. Čak je i društvena korist gotovo nikakva. Mislim

Uvijekježivottamogdjenasnema,itojejedanodnajtragičnijih“bugova”ljudskeprirode.Ipak,mislimdasamtodavnoprelomioinadživio,tećurećibezdvoumljenjadajeboljeovdje,daživotnije“negdjedrugdje”

Roman “Živi i mrtvi” jedan je od Mlakićevih romana po kojem je snimljen film

tu na “investicije” u bankarstvu, trgovanju nekretninama i slično. Kada se osvrnem na ta iskustva na lokalnoj razini, stvar je još po-raznija. Nemjerljive štete ovdašnjoj privredi nanijeli su između ostalih i “ugledni” bosan-ski Hrvati koji žive izvan BiH. Ono što nije uništio rat, uništili su pohlepni prevaranti koji su, kao “biblijski skakavci”, na krilima korumpirane politike opustošili budućnost ovih krajeva. Ni to, naravno, nije posebnost Gornjeg Vakufa – Uskoplja. Slično je svuda.

Tko može najviše pomoći hrvatima u bosni (političari, gospodarstvo...)?

Može nam pomoći principijelnost, bez ob-zira o kojoj vrsti pomoći se radi. Do sada smo promatrani kao vjerna i predvidiva glasačka mašinerija, tako da su svi “kriteriji” polazili od te činjenice. Banalno pojednostavljeno: u svemu smo, i uvijek, bili objekti. Nikad su-bjekti. A nemamo dovoljno unutarnje snage, niti političke volje, da bi se to izmijenilo. Tako da se dvadeset godina vrtimo u istom krugu.

Je li vam poznata Udruga bosanskih hr-vata prsten?

Čuo sam, naravno, za Udrugu Prsten, ali moram priznati da nisam baš detaljno upo-znat s vašim radom. Nadam se da ću to skoro ispraviti.

što biste poručili hrvatima koji bi htje-li, a nemaju hrabrosti vratiti se u bosnu?

Svatko tko o tome razmišlja, pretpostav-ljam da zna što ga čeka: besperspektivnost, politički voluntarizam i bezakonje. Pa tko voli... A svatko onaj tko se spreman vratiti i mijenjati stvari nabolje, iskrena dobrodošli-ca. Međutim, tu se ponovno vraćamo na ono paradoksalno objekt i subjekt.

Josip Mlakić, hrvatski književnik iz Uskoplja u srednjoj Bosni, svojim radom i djelima potvrđuje da se, unatoč poteškoćama, ipak može živjeti u Bosni


OstanakOpstanakPovratak

Na nedavnom osnivanju Hrvatskog narodnog sabora BiH, ovdašnji Hrvati jasno su izrazlili svoja po-litička opredjeljenja i artikulirali

stajališta o svojoj budućnosti u tome dijelu BiH. Naglašeno je, dakle, da se na svome želi graditi dostojna budućnost, u katoličkoj vjeri i hrvatskoj tradiciji i kulturi, u jedinstvu hrvatskog naroda u BiH, s punim konzumira-njem prava konstitutivnog naroda, u institu-cionalnoj ravnopravnosti s drugim narodima, napose u slobodi i ljudskim pravima.

Od HNS-a je zatraženo razumijevanje za očekivanja Hrvata Tuzlanske županije koja nisu ni prevelika, ni neostvariva, a prepreke koje su rezultat okolnosti u kojima živimo ni-su nesavladive niti su razlogom pesimističnog malodušja. Zato HNS ne smije pokleknuti u sveopćoj i jednakoj skrbi za sve Hrvate u BiH pa tako ni za one u Tuzlanskoj županiji.

Hrvatska se politika u BiH, ali i u Republi-ci Hrvatskoj, nije do sada, i nije uvijek, tako postavljala. Istina je i to da dosta Hrvata iz Tuzlanske županije nije otišlo u svijet snala-ziti se za život zbog “hrvatske politike”, nego zbog neke druge. Ali je istina i to da hrvatska politika i u BiH i u RH može dosta učiniti da se položaj Hrvata u Tuzlanskoj županiji po-boljša. Razlog su ljudi i njihovo blago.

Imamo i volje i razloga živjeti gdje smo oduvijek bili

Mnogo je više Hrvata ostalo na svome nego što je otišlo. U međuvremenu je stasala gene-racija dvadesetogodišnje i tridesetogodišnje hrvatske mladeži, obrazovane i odlučne ostati. Za one koji vole brojke, od cijele površine tu-zlanske općine, 65 posto zemlje je u privatnom

vlasništvu Hrvata. Hrvati u Tuzlanskoj županiji “vlasnici” su jedne rijetke “pojave”, a koju u bh prilikama valja gledati kao prednost: oko 30 katoličkih i hrvatskih institucija i udruga iz po-dručja politike, kulture, gospodarstva, sporta, tradicije, braniteljskih udruga, naravno i vje-re, organizirani su kroz Koordinaciju. Imaju jedinstven nastup o svim važnim pitanjima za Hrvate i katolike. Koordinacija hrvatskih i ka-toličkih institucija i udruga počela je djelovati prije 10-ak godina i to u pogledu sigurnosti, a posljednji joj se ticao političkog položaja Hr-vata u svjetlu socijalnih nemira koji su u veljači bili zahvatili nekoliko županija u Federaciji.

Klizišta i izbori – središte zanimanja

Članice Koordinacije su bile aktivne i u nedavnoj prirodnoj nesreći koja je zahvatila Tuzlansku županiju. Nakon poplava pojavilo se mnoštvo klizišta. Registrirano ih je oko šest tisuća. U nekoliko naselja oko Tuzle nastanjenih većinom Hrvatima, Orašju, Te-timi i Koscima, Lipnici Gornjoj i Srednjoj, te Dragunji urušeno je ili nesigurno za život oko 100 kuća. Pomoć ljudima u nevolji uz, naravno, listopadske izbore kao prevažno po-litičko pitanje, dominiraju ove godine i među Hrvatima u Tuzlanskoj županiji.

HrvatiuTuzlanskojusvomkraju

županiji-ostajemo

U Tuzlanskoj županiji živi gotovo 50 tisuća Hrvata. Oko polovice u Tuzli, a ostali u Živinicama, Srebreniku, Lukavcu, Gradačcu i Čeliću. Hrvatski narod u ovom kraju želi graditi dostojnu budućnost, u skladu s katoličkom vjerom i hrvatskom tradicijom

Piše : ZvonimirBanović

U tuzlanskom kraju su najmanja migracijska kretanja Hrvata koji u privatnom vlasništvu imaju 65 posto zemlje


HrvatiBaljevca

SvetogIlijeslaveblagdan

Na raseljenom Baljevcu, selu župe Zavalje, 19. je srpnja proslavljen blagdan Svetog Ilije, zaštitnika mjesta Veliki i Mali Baljevac

Piše : ŽelimirPrša

Svetu misu u kojoj je sudjelovalo sto-tinjak vjernika zavaljske i bihaćke župe predvodio je zavaljski župnik Mile Šajfar uz susluženje bihaćkog

župnika i kapelana te fra Petra Žagara, žu-pnika župe Čuntić.

Sela Veliki i Mali Baljevac (u starijim po-vijesnim izvorima se naziva Kamenica) in-tenzivno se naseljavaju nakon Svištovskog mira 1791. Fras 1835. izvješćuje da sela broje 278 stanovnika u 18 kuća. Ova sela nisu za vrijeme Vojne krajine pripadala pe-toj zavaljskoj, već šestoj koreničkoj satniji. Nastankom općine Zavalje ova sela su njezin sastavni dio, te općina osigurava sredstva da

se 1902. izgradi osnovna škola. U Baljevcu je 1905. izgrađen prvi industrijski pogon u zavaljskoj općini, tvrtka Gyrodal iskorištava-la je uljne škriljce čije se ulje upotrebljava u farmaceutskoj industriji (radila do 1951.).

Za vrijeme zavaljskog župnika Frana Prpi-ća inicira se izgradnja kapele svetog Ilije na Baljevcu, ali zbog početka Drugog svjetskog rata gradnja nije započela, iako je već bio pri-bavljen materijali i kupljeno zemljište. Blag-dan se proslavljao na otvorenom, a slika pro-roka Ilije, djelo Gabrijela Jurkića, iz zavaljske crkve nošena je u procesiji na Baljevac.

Šezdesetih godina ova su sela iseljena zbog izgradnje vojnog aerodroma Željava.

Uz simbolične naknade vidjelo se da je ovo iseljavanje političke naravi, jer selo Željava koje je tik uz aerodrom naseljeno većinski srpskim življem nije raseljavano. Zadnji zbor na Baljevcu bio je 1960, i dalje se održavao ali u crkvi u Zavalju.

Danas je ovo selo obraslo u gusto raslinje, pa se teško može prepoznati da je ovdje pri-mjerice 1948. živjelo 590 stanovnika. Ipak 1996. zauzimanjem Josipa Hećimovića, postavljen je mramorni križ, te 20. srpnja 1996. služena ponovno sveta misa koju je služio tadašnji apostolski administrator ri-ječko-senjske nadbiskupije i biskup Josip Bozanić. Baljevčani nisu na tome stali, te 1998. podižu kapelicu svetog Ilije. Zvono za kapelicu kupio je ZKH Lička Plješevica iz Zagreba.

Hoće li Baljevac ponovno živjeti više od jednog dana pokazat će vrijeme, bivši sta-novnici prezimena: Hećimović, Ivančić, Jurković, Kokotović, Kolar, Kulaš, Lulić, Tomljenović i Uremović to sigurno žele. Na-ša udruga bivše općine Zavalje dužna je raditi na prikupljanu građe o ovome nekad lijepom selu, danas obraslom u gustu vegetaciju, koje danas ipak živi jednom godišnje dok su oni koji su ovome narodu željeli zlo, propali u glib, ali Baljevac i dalje živi za zbor svetog Ilije kao i svakodnevno u srcima raseljenih.

Svetu misu, kojoj je nazočilo stotinjak vjernika zavaljske i bihaćke župe, predvodio je zavaljski župnik Mile Šajfar


Nakon usvajanja 14. točaka dnevnog reda usvojen je i Poslovnik o radu Izborne skupštine, a predsjednik Ilija Tolić podnio je Izvješće o radu

Udruge za razdoblje 15. prosinca 2013.-10. svibnja 2014. u kojem se osvrnuo na bogat niz humanitarnih, gospodarskih, kulturnih i dru-gih aktivnosti u radu središnjice Udruge, po-družnica i ogranaka. Istaknuo je da je u Udru-gu primljeno 185 fizičkih i 7 pravnih osoba što je više od 10% ukupnog članstva UBH Prsten.

Glavni tajnik Marjan Biškić podnio je Izvje-šće o financijskom poslovanju Udruge, a mi-šljenje NO o radu izabranih tijela upravljanja, dao je Josip Šarić. O izmjenama i dopunama Statuta govorila je članica Povjerenstva za iz-mjene i dopune Statuta Gordana Jelavić.

Najvažnije promjene u Statutu su osnivanje Suda časti, Upravni odbor s 50 članova, pu-nopravno sudjelovanje počasnih predsjednika u radu Udruge te niz drugih promjena. Sve su promjene unesene kako bi tijela upravljanja bolje funkcionirala.

Nakon rasprave članovi Skupštine izglasali su promjene i novi statut.

Temeljem prijedloga Upravnog odbora, Skupština je donijela jednoglasnu odluku da Upravni odbor može tijekom rada iskazati nepovjerenje članu Upravnog odbora koji ne dolazi na sjednice, te koji svojim ponašanjima negativno utječe na rad Upravnog odbora, prihvatiti ostavku člana Upravnog odbora na članstvo u UO i na prijedlog Predsjedništva Upravnog odbora izabrati novog člana UO.

za predsjednika je izabran jedan od ute-meljitelja Udruge, psiholog i psihoterapeut mijo marić a za zamjenika poduzetnik pavo zubak. Izabrani su i članovi Upravnog od-bora, suda časti i Nadzornog odbora. Na sljedećem Upravnom odboru izabrano je predsjedništvo Upravnog odbora: zvijez-dan stanić, ante mandić, vjekoslav bratić,

draženko mamić, vjekoslav Jeleč, Ivan Tolić, Eva mijatović, Ivan marčeta te mijo marić, pavo zubak i marjan biškić.

Nakon razrješnice starim članovima radnih tijela, glavni tajnik predstavio je prijedlog Pro-grama rada Udruge za razdoblje 2014./2015. i pozvao sve članove da ga upotpune svojim prijedlozima. U svom prvom predsjedničkom obraćanju Mijo Marić je zahvalio u svoje i za-mjenikovo ime svim članovima na ukazanom povjerenju. Pozvao je na suradnju i, u ovim teš-kim ekonomskim vremenima, na iskazivanje

humanosti, dobrote i pomirenja. ”Ako svaki član Udruge Prsten napravi dobro djelo, to je više od dvije tisuće dobrih djela. Možemo li programu rada pridodati da ćemo u PRSTENU makar jednom u idućoj godini odustati od zlou-porabe svoje pozicije, materijalne ili intelektu-alne snage. Odreći se moći nije lako, ali veličina se mjeri sposobnošću odupiranja poteškoći. Možemo li u program rada ugraditi da ćemo u svom radu prednost davati sadržaju i da ćemo se od glasovanja i nadglasavanja suzdržavati kad god to bude moguće, poručio je, uz odobrenje i pljesak svih nazočnih. Nagradu Zlatna plaketa za najbolju podružnicu u 2013. godini dobila je Riječka podružnica na čelu s predsjednikom Markom Pandurevićem. Nagradu za uspješan rad podružnice uručili su počasni i novi pred-sjednik, Ilija Tolić i Mijo Marić.

Dobrom ozračju na Skupštini pridonijeli su i članovi KUD-a “Izvor” Viškovo, Rijeka odi-gravši niz kola svoga kraja. Druženje, pjesma i kolo nastavljeni su uz bogati domjenak, raz-mjenu mišljenja i ideja za dobru i dugu buduć-nost naše Udruge.

Aktualno

V. izbornau svibnju

Skupština

Piše: IvanaKolovrat

UprostorijamaMSANGrupeuZagrebu,održanaje10.svibnja.izborna SkupštinaUBHPrsten.Nazočilasujoj223članaizsvihdijelovaHrvatske,podružnicaiogranaka.PrijeslužbenogdijelaSkupštineKUD“Prsten”izVaraždinapodsjetiojesvojimnastupomnapotrebuočuvanjatradicijeiobičajazavičaja

Izborna Skupština UBH Prsten održana je u

prostorijama M San Grupe

Predsjedniku Riječke podružnice, najbolje u prošloj godini, Marku Pandureviću, uručena je Zlatna plaketa

FOTO

: Iva

na K

olov

rat


Suradnja Prstena i Udruge Kap dobrote

U ovim kriznim vremenima mnogo je ljudi podrijetlom iz BiH u teškoj materijal-noj, zdravstvenoj i egzistencijalnoj situaciji. Zbog toga je Udruga Prsten uspostavila su-radnju s Katoličkom udrugom Kap dobrote kako bi pomogla, a Klub žena organizirao je prikupljanje hrane, odjeće i obilazak obi-telji. Nabavljeno je pomagalo (hodalica) za pomoć teškom bolesniku, hrana za dijabeti-čare, odjeća, te ostale potrepštine za život. Planirano je skupiti novac za ogrjev dvjema obiteljima. Udruga Prsten u suradnji s Udru-gom Kap dobrote kontinuirano će pomagati u skladu s mogućnostima.

Fotomonografija fra Ivana Ćurića

U organizaciji Udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko, Udruge Plehanska zvona i pod pokroviteljstvom Udruge bosan-skih Hrvata Prsten predstavljena je fotomo-nografija fra Ivana Ćurića “Pabirci o Ivanki Bubalo, Plehanu i Žeravcu” 22. svibnja 2014.

u dvorani Matice hrvatske u Zagre-bu. Misao vodilja je povratak Hrvata u dvije župe, Plehan i Žeravac. Posvećena je novinarki Ivanki Bubalo u povo-du 10. obljetnice njezine smrti koja je ljubav prema plehanskom kraju prenosila emocio-nalno, nadahnuto i profesionalno.

Knjiga nastoji pokazati ono što je učinjeno u obnovi crkava i kapelica u tim dvjema župama.

Humanitarni koncert za oboljele od cerebrovasku-larnih bolesti

Povodom 20. obljetnice umjetničkog rada i djelovanja na glazbenoj sceni 9. je travnja 2014. u Koncertnoj dvorani Vatro-slava Lisinskog operna diva Sandra Bagarić u pratnji Zagrebačke filharmonije, pijani-sta Darka Domitrovića i prijatelja na gitari Ante Gele održala humanitarni koncert za zagrebačku Zakladu za pomoć oboljelima od cerebrovaskularnih bolesti. Poznate me-lodije i arije iz najljepših domaćih i svjetskih glazbenih ostvarenja: Grofice Marice, Male Floramye, Šišmiša, Priče sa Zapadne strane, Fantoma u operi, Jalte Jalte, otpjevala je u pratnji Martine Tomčić, Đanija Stipaniče-va, Renate Sabljak i Ervina Baučića. Udru-ga Prsten ponosni je donator sredstava za Zakladu.

Koncert za pomoć poplavljenim krajevima

Udruge, klubovi i kulturno-umjetnička društva Hrvata iz BiH s području Zagreba, Rugvice i Dugog Sela u suradnji s Udrugom bosanskih Hrvata Prsten organizirale su 30. svibnja 2014. u restoranu Ćurak u Rugvici humanitarni koncert pomoći za poplavljena područja Bosne i Hercegovine. Sva sredstva prikupljena tim povodom upućena su poplav-ljenim područjima Bosne i Hercegovine.

Tradicija Hrvata u BiHU Samostanu-duhovnom centru Karmel

sv. Ilije od od 4. do 6. srpnja održan je prvi međunarodni znanstveni simpozij pod nazi-vom: “Tradicijska kultura Hrvata u BiH.”Na simpoziju je nastupilo dvadesetak izlagača i to: Nikola Lovrinović, Mirela Hrovatin, Anka Raić, Mario Katić, Marko Dragić, Jela Vrdo-ljak, Koraljka Kuzman Šlogar, Tamara Ka-rača Beljak, Jasmina Talam, Dragica Panić, Svetlana Panić, Srećko Džaja, Jadranka Gr-bić Jakupović, Josip Baotić, Velimir Bugarin, Joško Ćaleta, Slavko Topić, Zvonko Martić, Marica Filipović, Marinko Slipac, Astrida Bu-garski. Na simpoziju su se predstavili: KUD “Ravnica”, Oštra Luka i Bok, Orašje, Muška pjevačka skupina iz Gruda, Mješovita pjevač-ka skupina iz Komarice, Derventa, HKUD

“Neumski glas”, Neum, KUD “Sloga”, Gu-ča Gora, Travnik, HKUD “Ognjišta”, Lug i Branković, Žepče, HFS “Bobovac”, Kra-ljeva Sutjeska, HKUD “Pećina Katedrala”, Bukovica, Tomislavgrad, HKUD “Stožer”, Kupres, HKUD “Kamešnica”, Podhum, Livno, KUD “Izvor” Žabljak, Usora, HKD “Napredak”, Uskoplje.

Bolje je u PougarjuU sklopu projekta obilježavanja 21. obljet-

nice pogibije hrvatskih branitelja, kojoj je i Prsten bio pokrovitelj, nastao je i dokumen-tarni film “Bolje je u Pougarju”, HTV-ova novinara i putopisca Mire Aščića. Poruka filma jest: Ne zaboraviti i očuvati sjećanja na poginule hrvat-ske branitelje, njihov neiz-mjerni doprinos za slobodu koju danas uživamo te podsjetiti na tradicionalno i svečano obilje-žavanje pogibije hrvatskih bra-nitelja, u lipnju svake godine, u pougarskom selu Vukovići, nekadašnjoj prvoj crti obrane hrvatskih domova, na spo-men-obilježju izgrađenom u njihovu čast. Dokumentarac “Bolje je u Pougarju” donosi sliku današnjeg Pougarja, ljudi su se vratili i sa sjetom govore o prošlim vremenima, i pita-ju se ima li budućnosti u tim planinskim seli-ma središnje Bosne. Isječak odnosno najavna rola dostupna je na internetu a cijeli film na DVD-u.


Puno smijeha, veselja, ljubavi prema bližnjima i dragim ljudima recept su nepresušne vitalnosti i energije ba-ke Anke Vidić koja i u osamdesetoj

godini ne pomišlja na odmor od posla koji toliko voli. Rodila se i do udaje živjela u selu Prud, a šivanjem nošnji bavila se i njezina majka, pa je Anka kao djevojčica gledala i dobro upamtila mnoge detalje koji su joj kasnije dobro došli. Udvadesetojgodinisamseudalazamog

Peju,kadseonvratioizvojskeipreselilaseuGornjuDubicu.Pejo jeradiokaozidar inazemlji,ajasamkupilamašinuzašivanjeipočelašitidan-noć.Iuzobiteljskeobvezeiradnazemlji,svusebesamdavalatojmašiniiakosamimalapetorodjece,smijesebakaiprabakaAnkatedodaje:Danasmlademaj-

ketrčezadjecomstanjuromurukama.Minismotolikogledalidjecu.Kadbiogladnjela,samabiuzelaneštozajesti.

Kad je počela šivati, samo su ona i još jed-na žena imale šivaće strojeve pa su svi dolazili

kod njih sašiti nošnje, a poslije su ih sami kod kuće ukrašavali. Nošnje su se tada nosile sva-kodnevno, a svatko ih je imao po dvadesetak. I mlado i staro. Bile su simbol blagostanja, a i tko nije imao, snalazio bi se i nekako ih nabavljao. Čuvale su se, održavale, prale, ukrašavale. Djevojke i žene su imale: košulje, pregače, tkanice oko pojasa, prsluk, svilu što se stavlja na glavu, a muškarci: košulje, hlače, prsluk, torbe i crne šešire. Jatenašeljepotenemoguzaboraviti, na-

dahnuto Anka prebire po lijepim sjećanjima na druženja, igru i ples iz njezine mladosti. Mismoišlinakirvajeiplesaliukolupocijeledane.Ujutrobikrenuli idozalaska suncasmo semorali vratiti, jer su se žene rugaleakobinekacuradošlapomrakukući.Tadanijebilotelevizije.Mismostalnoigralikola,adjevojkekojesuimalenajvišeudvaračabilesuglavnecureuseluinaglasu.Danassvakaimasamojednog,smijese.

Nošnje šiva po narudžbi, ali mira nikad nema pa svaki dan pomalo kroji, reže, šiva za unuke, kaže i praunuke, kako bi se sjećali svoje vesele bake Anke. Upravo plete čarape za unuke, crveno-crne.Ovomi je najdražimjesec.ProšlitjedansmouDubiciimalive-likuproslavuzadvanaestmladihsvećenika.Naručkujebilo1500ljudi,plesalasuseko-laibilojelijepo.Zakojidanmistižudjeca,unuciipraunuciizŠvicarskeimojiizZagre-ba.Pripremitćemovelikufeštuzanajbliže.Bitćenaspedesetak.DođiteiviizPrstena, pozvala nas je draga baka.

Nadamo se da baka Anka svoje umijeće prenosi i na mlađe i da ovoj lijepoj priči nema kraja.

Nošnjesusenosilesvakodnevno,asvatkoihjeimaopodvadesetak.Imladoistaro.Bilesusimbolblagostanja,aitkonijeimao,snalaziobiseinekakoihnabavljao

Čuvarisjećanja

“Narodne nošnje su tradicijsko bogatstvo koje se ne smije zaboraviti. Danas šijem posavske nošnje za kulturno-umjetnička društva, ali i svim svojim unucima i praunucima sam sašila nošnje za uspomenu od bake”, kaže vitalna i vesela baka Anka Vidić koja se i u osamdesetoj godini ne odvaja od svog šivaćeg stroja

Igralabih,kaoumladostiplesala,

Piše: IvanaKolovrat Fotoarhiva: obiteljiVidić

Baka Anka s djecom, unucima i praunucima na proslavi 80-og rođendana

64 UdrugabosanskihHrvata Broj13,ljeto2014.

Prije stotinu godina odnosno 28. lip-nja 1914. u Sarajevu, vrlo važnom gradu Austro-Ugarske Monarhije, izvršen je atentat na austrougarskog

prijestolonasljednika nadvojvodu Franju Ferdinanda. Taj je događaj bio povod po-četka I. svjetskog rata u kojem je sudjelovalo više od 70 milijuna ljudi i 65 posto tadašnjih država. Ovaj rat, koji je značajno promijenio svjetsku političku kartu, nazivan je i Velikim ratom jer se smatralo da će okončati sve rato-ve. Nesuglasice između članica Antante (Ve-lika Britanija, Francuska i Rusija) i njezinih saveznika (Italija, SAD, Japan, Srbija, Ru-munjska, Grčka i dr.) te članica Centralnih sila (Njemačka i Austro-Ugarska) i njezinih saveznika (Osmansko Carstvo, Bugarska) oko održavanja i širenja nacionalnih i kolo-nijalnih imperija, glavni su uzrok izbijanja I. svjetskog rata.

Još od početka ove godine neke države i samostalni teritoriji su započeli s izdava-njem maraka kojima se podsjeća na stotu obljetnicu velikog povijesnog događaja u kojima su poginuli i ranjeni milijuni, uglav-nom vojnika jer je rat bio pozicijski, od-nosno rovovski. Izlazak maraka na temu I. svjetskog rata mnoge su zemlje najavile i u

iduće četiri godine (npr. Australija, Velika Britanija). Naime, poznato je da su u povje-renstvima koja odlučuju o motivima na mar-kama relevantne osobe iz različitih područja (npr. povjesničari, književnici, umjetnici) koje na prijedlog izdavača maraka imenuje mjerodavno ministarstvo ili neki vladin ured ili tijelo, ovisno o državi izdavača.

I veliki povodnji na poštanskim markama

Još od samog nastanka života na zemlji ljudima je prijetila opasnost od događaja izazvanih vodnim valom, odnosno neuobi-čajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila kao što su oborine, nagomilavanje leda u vodo-tocima, klizanja tla ili potresa te u današnje vrijeme zbog rušenja brana ili ratnih razara-nja. Najranije poznata, ali zasigurno jedna

Ovajrat,kojijeznačajnopromijeniosvjetskupolitičkukartu,nazivanjeiVelikimratomjersesmatralodaćeokončatisveratove

Solidarnost sa žrtvama poplava na mađarskoj marki iz 1965.

Tri od šest maraka Otoka Mana (Isle of Man) britanskog krunskog posjeda, izdanih povodom 100 godina od početaka I. svjetskog rata prikazuju motive vezane za rovovski rat

Čuvarisjećanja

S obzirom na obljetničarsku politiku izdavača poštanskih maraka I. svjetski rat je nezaobilazna tema na minijaturnim umjetničkim djelima

100godinaI.svjetskograta

odpočetka

Piše: IvoAščić


od najvećih poplava na našem planetu, pre-ma Bibliji, bio je opći potop, kao posljedica padanja kiše četrdeset dana i noći. U Me-zopotamiji, kolijevki današnje civilizacije dolazilo je do poplava zbog rijeka Eufrata i Tigrisa. Čak ni najveći vladari iz toga vre-mena nisu ih uspijevali spriječiti. Također, u novijoj povijesti zabilježene su velike katastrofe od poplava s milijunima mrtvih i neprocjenjivim materijalnim štetama. Rijeke Huang He (Žuta rijeka), Yangtze i Huai su u zadnjih 150 godina odnijele više milijuna ljudskih žrtava. I europske rijeke poput Dunava, Reine, Save, Volge, Seine i drugih izlijevale su se iz svojih korita nano-seći velike gospodarske štete, ali i odnoseći ljudske živote.

Motivi poplava i njihovih spasilaca (voj-nici, vatrogasci) nisu nepoznanica izdava-čima poštanskih maraka koji već više od

jednog stoljeća skreću pozornost javnosti na preventivno djelovanje zaštite od popla-va, hrabrost i humanitarni rad vojnika ali i na izravan način pomažu žrtvama poplava putem poštanskih maraka s nadoplatom. Vjeruje se kako će nezapamćene poplave u svibnju 2014. na području Istočne Hr-vatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, odno-sno vodnog područja rijeke Save potaknuti povjerenstva koja odlučuju o motivima na markama i izdavače maraka o trajnom zapisu ovoga događaja kako bi se pomo-glo unesrećenim ljudima ali i edukativno djelovalo na šire mase ljudi čiji je glas vrlo važan zbog dugoročne strategije obrane od elementarnih nepogoda kao što su popla-ve. Brojni su primjeri maraka u svijetu koje svjedoče o pomaganju vojnika unesrećenim od poplava (npr. Moldavija 2010., Austra-lija 2011.).

“Odlazak na ratište” prikazana je na jednoj od šest australskih maraka koje su izdane povodom 100. obljetnice početka I. svjetskog rata

Poplave u Liechtensteinu 1927. Marka s nadoplatom za pomoć žrtvama poplava

Spomen-obilježje žrtvama I. svjetskog rata, Slovačka

Motiv s Michelangelove freske “Potop” iz Sikstinske kapele u Vatikanu iskorišten je za dvije vatikanske marke izdane 1994. godine

Atentat na au-stro-ugarskog prijestolonasljed-nika nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu 28. lipnja 1914. bio je povod početku Prvog svjetskog rata


Zemaljski muzej u Sarajevu sagra-đen je prema projektu čuvenog arhitekta Karla Paržika. Or-

ganiziran je u tri odjeljenja: za arheologiju, etnologiju, te pri-rod-ne

znanosti, uz Botanički vrt i Biblioteku – naj-veću u jugoistočnoj Europi, s 350 000 na-slova raritetnih izdanja, manuskripata, sred-njovjekovnih povelja... Botanički vrt njeguje

2000 vrsta biljaka, a Odjel za etnologiju čuva najveću takvu zbirku u BiH od

400 000 predmeta materijalne i duhovne kulture, nakita, narod-

nih nošnji, folklornih zapisa. Među najzanimljivije ekspona-

te ubrajaju se: prapovijesni čamac iz VIII. st. prije

Krista i dvoreljefna

oltarna pregrada mitraističkog kulta, te ar-hitektonski ulomci starokršćanskih bazilika.

Spomenuta izložba pokazuje nakit nastao od IV. st. prije Krista do XX. stoljeća. Uz to što simbolizira društveni status i moć, strast i potrebu za ljepotom i ukrašavanjem, ovaj nakit ima i značajnu funkciju dokazivanja identiteta apliciranjem grbova i heraldičkih znakova.

Grobni nalazi iz crkava otkrivenih u sred-njovjekovnim Milima kod Visokog (od XVIII. stoljeća – Arnautovići) najznačajniji su dio nalaza iz doba bosanskih kraljeva. Mili su bili

Naušnica, poč. XX. stoljeća, Selakovići kod Fojnice

Naušnice, XIV. - XV. stoljeće,

Čipuljić, kod Bugojna

Čuvarisjećanja

Kada je Ćiro Truhelka, tadašnji kustos Muzeja za umjetnost i obrt, 1888. iz Zagreba došao u Sarajevo pomoći utemeljenju najstarije znanstvene i kulturne ustanove zapadnog tipa u BiH – Zemaljskog muzeja, nije ni sanjao da će ga, nakon 125 godina slave, zatvoriti za posjetitelje zbog organizacijsko-pravnih i financijskih razloga. U znak solidarnosti s Muzejom, ovogodišnja zagrebačka manifestacija Noć muzeja, kao središnji događaj, otvorila je neprocjenjivu izložbu: Nakit iz Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu

PrstenkraljaTvrtka

bosanskog

Izdvojeno izkatalogaizložbe,autora:prof.dr.sc.AdnanaBusuladžića,v.d.dir.ZMizSarajevaidr.sc.ArijaneKoprčine,voditeljicezbirkemetalaMUOizZagreba

Broj13,ljeto2014.

www.udruga-prsten.hr

zborno mjesto državnih sabora, mjesto kru-njenja i pokapanja bosanskih kraljeva, a ondje je postojao i franjevački samostan sv. Nikole. Mjesto je bilo centar Bosanske franjevačke vikarije i centar franjevačke kustodije. Tu je otkrivena i grobna kapela s grobnicom kralja Tvrtka I. Kotromanića (od 1353. do 1357. vlada kao ban, a od 1377. do 1390. vlada kao kralj). U prostoru starije crkve otkrivena je grobnica bana Stjepana II. Kotromanića (umro 1353.). U kraljevskoj grobnici, te u onima unutar i izvan crkve otkriveni su nalazi nakita, većinom prstenje, dugmad, dijelovi

dijademe i slično. Na zagrebačkoj izložbi bio je izložen muš-

ki prsten izađen od zlatnih žica i s gorskim kristalom koji je, vjeruje se, pripadao kralju Tvrtku I. Kotromaniću.

Svi nalazi nose odlike srednjovjekovnog zlatarstva pri čemu se pojedini primjerci usko povezuju s gotičkim utjecajima, a oblikovanje prstenova potvrđuje pripadnost srednjovje-kovnoj bosanskoj državi, s lokalnim obiljež-jima prepoznatljivim u oblikovanju pečatnih prstenova, temeljem heraldičkih komponen-ti. U kontekstu bosanske povijesti srednjeg

vijeka, uz spomenuti nakit, nezaobilazni su i recentni nalazi s lokaliteta Crkvina u Donjoj Zgošći pokraj Kaknja, također datirani u XIV. i XV. stoljeće. Takav etnografski nakit visoke razine izrađivan je u specijaliziranim zanatskim radionicama u Sarajevu, Fojnici, Mostaru, Livnu, Foči, Stocu, Trebinju, Ba-njaluci i drugdje.

Ostaje nadati se da će sva blaga, sada zatvo-renog, Zemaljskog muzeja u Sarajevu, usko-ro opet na svjetlo dana, pred posjetitelje, ne samo iz naših krajeva, već i iz cijelog svijeta, kao dokaz naše duge i časne povijesti.

Naušnice i ogrlicaX. - XII. stoljeće, Višići kod Čapljine Pojasna kopča - pafta XIX. stoljeće, Livno

Zlatni Prsten, s gorskim kristalom iz XIV. stoljeća, pronađen je u Arnautovićima kod Visokog (srednjovjekovno mjesto Mile), pripadao je bosanskom kralju Tvrtku I. Kotromaniću

kraljaTvrtka

69UdrugabosanskihHrvata 69Udruga bosanskih Hrvatawww. udruga-prsten.hr

Kad krene – nema stajanja! Ime Ane Šimić u samom je svjetskom vrhu atletike, kraljice sportova. Prvu značajniju medalju osvojila je u

žestokoj borbi s Turkinjom Burcu Ayhan i podijelila zlatnu medalju s preskočenih 192 cm u srpnju 2013. na Mediteranskim igrama u Mersinu u Turskoj. Na ovogodišnjem mi-tingu Dijamantne lige u Glasgowu, u srpnju, Ana je osvojila treće mjesto s preskočenih 193 cm, dok je Blanka zasjela na postolje s preskočenih 196 cm i tako su ponovile uspjeh s natjecanja u Parizu iz prethodnog tjedna. Svoj najbolji rezultat 198 cm postigla je u svibnju 2014. na Svjetskom prvenstvu u Beijingu.

Posavski korijeniAna Šimić rođena je 5. svibnja 1990. u

Gradačcu. Ona, sestra i majka ostale su bez oca i supruga, hrvatskog branitelja 1991. godine. Obitelj je stigla u Zagreb. Atletikom se počela baviti s deset godina, a za discipli-nu skok u vis odlučila se jer je ocijenila da tu može najviše postići, za što je dobra predis-pozicija i njezina visina od 178 cm. Ana i tre-

Brže,više,jače

U sportske visine vinula se i mlada skakačica u vis Ana Šimić, rođena prije 24 godine u Gradačcu. Danas stoji “uz bok” slavnoj i iskusnijoj Blanki Vlašić

Visoko,više,AnaŠimićnajviše-skače

Piše: IvanaKolovratFoto: IvanaKolovrat,HOO


ner Eduard Josipović, koji je rodom iz Banja Luke, rado su se odazvali pozivu na razgovor. Zbog umora su propustili nastup u Londonu, a upravo se pripremaju za Europsko prven-stvo u Zurichu 15. kolovoza. Surađuju već šest godina, otkako se Ana posvetila isključi-vo disciplini skoka u vis. Do tada je trenirala višeboj. Ana je ozbiljna, disciplinirana spor-tašica i vrlo talentirana. - Odmah smo krenuli na svjetska i europska prvenstva, u početku bez rezultata, ali krenulo je. Treniramo u fazama priprema dva puta tjedno, a ostalo razdoblje šest puta tjedno. Zimi treniramo u sportskoj dvorani u Rijeci, a u Zagrebu, na Sveticama i na Mladosti, kazao nam je trener Josipović. Za vrhunskog sportaša nužni su dobri uvjeti treniranja jer se inače riskiraju ozljede, objasnila nam je Ana.

Majka Slavica došla je u Zagreb u jeku ra-ta s dvogodišnjim blizankama Anom i deset minuta mlađom Ivanom. Djevojke se danas ne sjećaju tog iznimno teškog razdoblja ži-vota kad su izgubile oca koji je poginuo kao hrvatski branitelj s još petnaest suboraca. U pomoć im je priskočio majčin brat koji im je pomogao oko stambenog pitanja, a majka se mogla posvetiti brizi i odgoju djevojčica koje je oduvijek krasila tzv. atletska građa, visoke su i vitke. Ani se atletika odmah svidjela kad su u Osnovnoj školi Žuti breg imali prezen-

taciju sportova. Ivana se godinama dvoumila između odbojke i atletike.

Planovi za budućnostUz svoje sportske obveze pronalazi vre-

mena i za svoje društvo u Dubravi i za studij upravnog prava. Trenutačno je na trećoj go-dini fakulteta, a još razmišlja o izboru smjera za master. U idućih desetak godina, ako se kakva ozljeda ne ispriječi na putu, vidi se na atletskoj stazi, a potom kao i svaka žena, smije se, voljela bi se malo smiriti uz posao u struci i osnovati obitelj. Sada živi svoj san vrhunske sportašice. Puno putuje, naporno trenira, a najveće navijačice su joj majka i se-stra. Mama je uvijek bodri i ima tremu za vri-jeme nastupa. Kad nastupam u Zagrebu ili po Hrvatskoj, prati me na putovanjima, ali ova svjetska natjecanja su joj skupa. Gleda me na televiziji i jedva čeka da se vratim s natjecanja. Imam dojam da je njoj teže nego meni, kaže sa smiješkom. S kolegama na stazi se dobro slaže. Blanka Vlašić, kao starija kolegica mi daje podršku i dobro se slažemo. Savjeti su, ipak, domena trenera i tu se nitko nikom ne miješa u posao.

Još nam je malo pozirala i otišla na trening. Puno sreće i uspjeha na sportskim terenima svijeta želimo joj još barem deset godina! Sretno Ana!

AniseatletikaodmahsvidjelakadsuuOsnovnojškoliŽutibregimaliprezentacijusportova.SestraIvanasegodinamadvoumilaizmeđuodbojkeiatletike

Ana Šimić, nova sportska zvijezda

“Kamenski centar i klesarstvo Stipe Lucić” je tvrtka s dugogodišnjom tradicijom koju krasi najmodernija tehnologija s vlastitim kapacitetima za rezanje blokova te obradu i montažu svih vrsta kamena.Osim ekskluzivnih granita i mramora, sada smo proširili asortiman s mramorima i granitima iz Kine i Indije, po vrlo povoljnim cijenama.

Domaslovec, Željeznička 6, SAMOBORTel: 385 (1)3380 120, Fax: 385 (1) 3380 126Sveta Nedelja, Industrijska 5Tel.: 385 (1) 3373 222, Fax: 385 (1) 3373 223www.stipe-lucic.com, E-mail: prodaja-sv.nedelja1@stipe -lucic.com


Kod Parkinsonove bolesti pri-mjećuju se smetnje kao što su: usporene radnje, otežana inicija-cija pokreta, blokiranje kretnji,

osiromašenje spontanih pokreta, oslabljena mimika lica (bradikinezija), povišen tonus, ukočenost mišića, odnosno povećan otpor mišića pri izvođenju pasivnih kretnji (rigor), drhtanje u mirovanju, najčešće ruku, poput kretnji brojanja novca, a moguće i nogu i brade, pojačava se pri emocionalnom stre-su (akinetički tremor) i gubitak posturalnih

refleksa (nemogućnost održavanja posture tijela, nestabilnost u hodu). U svim stadijima bolesti mogu se pojaviti i tzv. nemotorički simptomi bolesti: oštećenje njuha, oštećenje autonomnih funkcija (mokraćna urgencija i inkontinencija, opstipacija, konstipacija, erektilna disfunkcija...), depresija i anksi-oznost, tegobe sa spavanjem (produljeno dnevno spavanje, nesanica, otežano održa-vanje sna), oštećenje pažnje i kognitivnih funkcija do demencije, halucinacije i smetnje vida. Liječenje je simptomatsko, što znači da

se dostupnim preparatima pokušava kontro-lirati motoričke simptome te tako utjecati na kvalitetu života oboljelog.

Uvijek se može pomoći, i bolesniku i obitelji

U uznapredovaloj fazi bolesti osim liječe-nja kombiniranjem antiparkinsonika (table-ta) različitog načina djelovanja, ako je slab odgovor na terapiju, u obzir dolazi i razma-tranje liječenja invazivnim metodama: ne-urokirurškim postupcima, duo-dopa pum-

Prim. dr. sc. Vladimira Vuletić, dr. med., specijalist neurolog na promociji knjige

Uzmalupomoć

Parkinsonova bolest druga je najčešća neurodegenerativna bolest koja nastaje zbog gubitka ili degeneracije živčanih stanica u mozgu koje proizvodi neurotransmiter dopamin u njegovu dijelu koji se naziva “crna tvar” (supstancija nigra), što rezultira oštećenjem kontrole pokreta. U Hrvatskoj ih je registrirano nešto više od 10 tisuća, a smatra se da ih ima 15-20 tisuća

KakoživjetibolestisParkinsonovom

Piše: prim.dr.sc.VladimiraVuletić, dr.med.,specijalistneurolog,KB”Dubrava”,predsjednicaUdruge“Parkinsonimi”


pom, apomorfinskim injekcijama. Stalna fizikalna terapija, vježbe i ostali oblici fizič-ke aktivnosti (tai chi, ples, pilates, joga....) bitna je ne samo radi popravljanja psihofi-zičkog stanja i snage bolesnika, pokretljivo-sti i izdržljivosti, nego se danas dosta govori o dokazanom usporavanju napredovanja bolesti vježbanjem. Svakako treba ostati ak-tivan i ne izolirati se, nego prigrliti obitelj i prijatelje. Uz to je nužna i terapija glasa, radna terapija, ponekad i tretman psihologa za bolesnika, a i cijelu obitelj u pomaganju vođenja što kvalitetnijeg života. Iako je te-žak trenutak za oboljele (a i obitelj) kad im se kaže da imaju Parkinsonovu bolest, oni uz mentorstvo a i partnersko-timski rad s doktorima, sestrama, fizijatrima, logopedi-ma, psiholozima educiranim za takve bole-sti, trebaju djelovati kako bi nastavili živjeti kvalitetnim životom kao i prije bolesti.

Vi ovladajte bolešću, a ne ona vama!

Dijagnoza Parkinsonove bolesti (ili bilo koje druge bolesti) ne smije definirati ni osobu, ni obitelj, nego njezine temeljne vrijednosti. Bolesnici s tom bolesti obično nastavljaju voditi aktivan i ispunjen život. Jedan od načina kako podijeliti svoja isku-stva jest učlanjivanje u neku od udruga za oboljele od Parkinsonove bolesti ili se sa-moinicijativno organizirati i družiti. Aktiv-no sudjelovanje u radu neke udruge svakako

će pomoći izvlačenju iz izolacije, a i smanjiti anksioznost i depresiju te poboljšati kvali-tetu života. Osjećaj korisnosti ne samo za sebe nego i za druge svojim savjetom i isku-stvom je ispunjavajući, jer svi smo različiti, a i naša putovanja su različita, pa je svako iskustvo uvijek dobrodošlo. Potpora koju bolesnik dobiva od tima zdravstvenih djelat-nika, u udruzi, i istodobno dobra suradnja bolesnika, pridonijet će boljoj edukaciji o bolesti, o kontroli simptoma i liječenju. Kod postavljanja dijagnoze već je prisutna

briga, frustracije i anksioznost, ali upozna-vanje simptoma i edukacija o bolesti i kako se nositi s njom, pomoći će u smanjivanju anksioznosti. Prepoznavanje i razumijeva-nje koji simptom jest, a koji nije dio bole-sti olakšava život s Parkinsonovom bolesti. Olakšavaju se sve nedoumice i moguće za-preke kad ste educirani o bolesti. Kad nešto poznajemo, onda se toga manje i bojimo. Briga za mentalno zdravlje i emocionalno blagostanje, kvalitetna prehrana, dobar san, svjesnost o vremenu uzimanja lijekova, nus-pojava – također su vitalni parametri. Treba paziti na pravo vrijeme uzimanja lijekova koje se mijenja kako bolest napreduje, zato treba nastojati izgraditi blizak timski odnos s doktorom jer ta podešavanja terapije po-boljšavaju kvalitetu života. U zapadnim ze-mljama je ovakav način ponašanja prihvaćen i uobičajen, ljudi su za to zainteresiran, što kod nas još nije prisutno u dovoljnoj mje-ri. Za poboljšanje kvalitete života je najviše odgovoran oboljeli, a mi smo svi tu da mu u tome pomognemo. Oni moraju imati volju i želju, a liječnici, obitelj i prijatelji će pomoći i dati dodatnu snagu da se bore i nose s bo-lesti i što kvalitetnije žive s njom. Nadom, optimizmom i pozitivnim stavom, iako nema postojećeg brzodjelujućeg lijeka, može se puno napraviti. I ono što vrijedi za sve vri-jedi i u ovoj bolesti. Da bi netko bio sretan treba mu: OPTIMIZAM, ENTUZIJAZAM, VJERA U SUTRA, HRABROST I SNAGA.

Bolesnicistombolestiobičnonastavljajuvoditiaktivaniispunjenživot.Jedanodnačina-kakopodijelitisvojaiskustva-jestučlanjivanjeunekuodudrugazaoboljeleodParkinsonovebolestiilisesamoinicijativnoorganiziratiidružiti


Dvojica rimskih imperatora iz III. sto-ljeća u pohodu na naše krajeve, nisu samo ratovali i osvajali, već, po onoj narodnoj “svako zlo za neko do-

bro”, zasadiše prve šljivike u krajevima u koje će se, tek nešto kasnije, naseliti naši hrvatski preci. Imperator Prob i čuveni Dioklecijan svoje po-danike poslaše u današnju Podravinu, Posavinu i Bosnu da razviju uzgoj najprilagodljivijih od ta-

da poznatih 11 sorata šljiva. Zvuči nevjerojatno da je do danas u svijetu razvijeno više od 2000 sorata, a da je u samom vrhu kvalitete i naše na-cionalno blago, upravo naša Bistrica (Požegača, Mađarka). Bistrica je zapravo ekotip domaće kalanke vrlo raširene i u SAD-u, Francuskoj, gdje je zovu običnom ili alzaškom kalankom, u Njemačkoj (kalanka domaća), Češkoj (domaća švestka), u Rusiji (vergenska domašnaja)... Ono

što Bistricu svrstava u najbolje sorte na svijetu jest okus koji potječe od savršenog omjera pet vrsta šećera i voćnih kiselina.

Iako smo sigurni da svaka domaćica (zna se za što su domaćini zaduženi kad je šljiva u pitanju) ima svoje recepte, osim uobičajenih pekmeza, džemova, “bestilja”, “restera”, kompota..., pa novopečenim mladenkama nudimo dva recepta za dokazivanje.

POHANEŠLJIVEPolakilogramasuhihšljivabezkoštica;1jaje;200gšećera;malosoli;rum;100gbrašna;1dlmlijeka;uljezaprženje;šećeruprahu.

Šljiveopratiikratkoprokuhatiuvodi,ocijeditiiohladiti.Napravitijednoličnusmjesuodjaja,šećera,soli,brašnaimlijekaiunjuumočitišljiveipržitiuvrelom,dubokomulju,vaditiihnakuhinjskipapirpaposlužititopleposutešećerom.

ŠLJIVOPITADvakilogramasvježihšljiva;šalicašećera;¼maslaca;200gsjeckanihoraha;50gbrašna;2jaja;200mlslatkogvrhnjaili,jošbolje,kajmakasmlijeka.

Tepsijunamazatimaslacemipolovicešljivaokrenutih“mesom”premagore,poredatigustojednuuzdrugu,iponjimarasporeditikomadićemaslaca,posutipolovicomšećeraipeći20minutana250stupnjeva.Posebnoumutitijaja,brašno,ostatakšećera,slatkovrhnjeilikajmak.Izvaditiizpećnice,prelitiovomsmjesom,posutisjeckanimorasimaipećijošpetminuta.Služiseitoploihladno,ajošboljeuzdobroohlađenobijelovino.Uživajte!

Mirisiislasti

Kada su Rimljani, 64. g. prije Krista osvojili Siriju i sa sobom, u današnju Italiju, ponijeli blaga svih vrsta, do tada neviđena, nisu ni slutili da će, nekoliko stoljeća poslije, jedno od njih pokoriti Bosnu za vijeke vjekova i postati njezinim zaštitnim znakom

NeodoljivapokorilaBosnuplavuša

Iz: Prstenovekuhariceupripremi


www.europapier-adria.hr

Europapier Adria d.o.o. Slavonska avenija 65 10360 SesveteTel: + 385 1 2050 333Fax: + 385 1 2050 350

Poslovnica Split Stinice 12 21000 SplitTel: + 385 21 317 326Fax: + 385 21 490 470

Poslovnica Rijeka Marinići 18151216 ViškovoTel: + 385 51 258 461, 258 462Fax: + 385 51 256 853

Poslovnica Osijek Južno predgrađe 38 31000 OsijekTel: + 385 31 374 155Fax: + 385 31 374 157

Za

svaku ideju

Trostruko premazni papir visoke voluminoznosti (1,3) dostupan u 2 varijante:GardaPat 13 KLASSICAGardaPat 13 KIARA

Trostruko premazni papirsjajne povr�ine i visoke voluminoznostiza presti�nu kvalitetu ispisa

Trostruko premazni papir�latke povr�ine visoko� sjajaza presti�na izdanja vrhunske kvalitete

Trostruko premazni papir�latke i pro�injene mat povr�ineza presti�na izdanja vrhunske kvalitete

postoji sa

��

�

papir

Izvrsna kolekcija






Za

svaku ideju

postoji

sa��

��

papir

Izvrsna kolekcija






Za

svaku ideju

postoji

sa��

��

papir

Izvrsna kolekcija






Za

svaku ideju

postoji

sa��

��

papir

Izvrsna kolekcija






Za

svaku ideju

postoji

sa��

��

papir

Izvrsna kolekcija






Za

svaku ideju

postoji

sa��

��

papir

Izvrsna kolekcija






Za

svaku ideju





postoji

sa��

��

papir

Izvrsna kolekcija






Za

svaku ideju





postoji

sa��

��

papir

Izvrsna kolekcija

prsten br.13

Documents