prsten br. 2

7/27/2019 Prsten br. 2

1/51

UTEMELJENAZAKLADAPRSTEN

VJERAUBOGA,

SEBEIDJEDOVINUIVANLJUBII-IVOT

PODREENTENISU

BROJ 2

GODINA I.

01_naslovna.indd 1 27.6.2007 19:25:18

7/27/2019 Prsten br. 2

2/51

02-05_uvod sadrzaj.indd 2 27.6.2007 19:27:09

7/27/2019 Prsten br. 2

3/51

| 3

uvodnik

Kada su 1946. godine na atolu Bikini u Tihomoceanu, izvreni nuklearni pokusi, smatralo seda poslije tih eksplozija nije ostalo tragova ivota natom podruju, no nakon stanovitog vremena pojavi-li su se najjednostavniji mikroorganizmi, anaerobnebakterije koje mogu preivjeti i bez kisika.

Prologodinje znanstveno otkrie bakterije De-inococcus radiodurans - Miroslava Radmana i su-

radnika pokazalo je i njenu nesluenu sposobnostda se, i nakon to joj je zraenjem razoren genetskisustav, u autohtonom procesu oporavka - regeneri-ra i vrati u ivot - kao da smrti nije ni bilo.

To su samo mikroorganizmi, a to je sa ovje-kom, savrenim biem, koje je stvoreno, kako mikrani, katolici volimo rei - na sliku i priliku Boju?Kad su tajne ljudskog ivota, ljudske due u pitanju inajvei znalci ponekad - zanijeme.

No, barem iskustveno, mogue je nainiti uspo-redbu preivljavanja mikroorganizama s poetkaove prie i ljudi koji preivljavaju u najveim ivo-tnim iskuenjima ili kako pjesnik kae ... koji su ka-dri stii i utei i na stranom mjestu postojati.

Tako stiemo i do sudbine Hrvata u nedavnomsuludom ratu u BiH, napose Bosanskoj Posavini, sli-ci obeanog raja, koju je srpski agresor u suludompohodu pretvorio u spaljenu zemlju to dobi obrisepakla.

Da je samo jedan ovjek proivio ono to su pro-ivjeli miroljubivi, radini Posavljaci bio bi to razlogza kolektivno aljenje rtve.

No umjesto da zdvajamo, u ast tih rtava, okre-emo se iznimnoj vitalnosti ljudi koji se nisu predalizloj sudbini, ve zadrali vjeru u ivot i poput feni-ksa se iz pepela saeenog gnijezda izdigli da bi seu slobodnom letu predali beskrajnim ivotnim pro-stranstvima.

Umjesto osjeaja otuenosti, beznaa, praznine

i ugroenosti, nepovjerenja i neprijateljskog stavaprema svijetu, niknulo je i raste zdravo i jedro ivo-tno stablo - Udruga bosanskih Hrvata PRSTEN.

I opet se namee biblijska usporedba, posebno uMatejevom evanelju (Mt 4,31-33) i Markovom (Mk4,30-32) u prispodobi o goruiinom zrnu, najma-njem od sveg sjemena, ali kad uzraste, razvije se ustablo u ijim se kronjama gnijezde ptice nebeske.

Doista se u PRSTENU zrcali ivot neunitivosti lju-di to vjerom u sebe i blinje, vjerom u Boga opstaju

i nakon svih nesrea, sposobni traiti novi put, gra-diti vlastitim snagama svoj ivot, svoje vrijeme, navlastitom vrijednosnom sustavu, jer ivotni je ideal- postojati na dobrobit sviju.

Na tome je putu nuno postii mnoge socijalnevjetine, promiljeno i inteligentno, jer inteligencija -socijalna, analitika ili emocionalna - zrcalo je ivota.I kao to ima raznih ljubavi, ima i raznih inteligencija,

a ona najveih dosega je ona - duhovna u kojoj sezrcali odnos prema smislu ivota i prosuuju vlastitipostupci na ljestvici ivotnih vrijednosti. Jer mo i slavanisu najvaniji u ivotu, ve skladan i uljuen ivot sdrugim ljudima. Oni to ljube ine ovaj svijet boljim.

I u ovom posljednjem ratu na naim prostorima,pokazalo se da ovjek brzo ui i prilagoava se kadje izloen intenzivnim iskustvima, a ivot se i sastojiod traenja vlastitog puta i uz sva skretanja i stran-putice. Koliko je vano slijediti vlastiti put kazuje iivot slavnog grkog filozofa Diogena, glasovita poskromnosti i jednostavnosti ivei u bavi na suna-noj obali mora. Zavidio mu je i moni Aleksandar

Veliki koji za posjeta filozofu ree Da nisam Ale-ksandar Veliki, ivio bih kao Diogen.

Takvi nas primjeri pouavaju da nita na ovo-me svijetu nije sluajno, pa ni Prstenovci. Valja sezato prisjetiti na ono to smo batinili od svojih pre-daka jer sudbine su nam na ovim prostorima slines barem po jednim ratom u iskustvu. A ostali smo itu se opet vraamo prii o zrnu goruiinu ija sna-ga nije u malenom sjemenu ve u rastu, korisnom iobilatom plodu.

A i ve mnogobrojni plodovi PRSTENOVA ivotau kojem se stvara za boljitak drugih - ohrabruju kaoi njegov rast iznutra bez prevelike buke.

Gostujui u Zagrebu najvei, kau, svjetski eko-nomski guru Jack Welch otkriva nam da je za uspjehu dananjem svijetu potrebno: angairati vlastite po-

tencijale, ivotu pristupiti kao izazovu i ustrajati naostvarenju svojega cilja, razumno uvaavajui i sverizike pri tom.

Pa sve je to odavno utkano u nae ivote, a sadai u rad PRSTENA, u nae i njegove zdrave temelje.

A upravo je svima najpoznatiji psihijatar SigmundFreud ustvrdio Duevno je zdrava ona osoba kojaje sposobna raditi i voljeti.

Udruga bosanskih Hrvata PRSTEN upravo jesvjedokom te moi rada i snage ljubavi!

ZRNO GORUIINO -BOSANSKO

Uredniki tim se dogovorio - umjesto uobiajenog uvoda asopisu, ovaj putobjavljujemo priu, razmiljanje o bosanskim Hrvatima, uvaenog primarijusadr. Ante Dugonjia!


7/27/2019 Prsten br. 2

4/51

4 |

SADRAJprsten za budunostUTEMELJENA ZAKLADA PRSTENprie s ljudima, o ljudima...POTOVANJE MEU GENERACIJAMA

prstenov internetski portalPRSTEN U RINGU

istog srcaVJERA U BOGA, SEBE I DJEDOVINUHRVATSKI CARITAS I PRSTEN ZA BOSNUI HERCEGOVINU

stvarati, gospodaritiPRSTEN U KULINIPRSTEN - NEKADA IGRA, DANAS

AKCIJA ZA NOVI IVOT U POSAVINI

6

7

11

13

15

1820

PRSTENOVA BUDUNOST

28

26

IMPRESUM

Izdava

Udruga bosanskihHrvataPrsten

Av. Marina Dria 6/310 000 Zagreb

[email protected]

Za izdavaa

Ilija Toli

Izdavako vijee

Bruno Iljki, predsjednikJuro Martinovi

Pavo ZubakTomislav Dubravac

Mijo Mari

Realizacija asopisa

Prsten

AMS Nakladnitvo

Glavna urednica

Dinka Martinovi [email protected]

Zamjenica gl. urednice

Ivana Kolovrat

Grafika obrada

AMS nakladnitvo

Lektura

Ksenija Hristov

Tisak:

Kratis d.o.o.

ISSN:

1846-338X


7/27/2019 Prsten br. 2

5/51

| 5

22

26

28

29

32

33

34

36

39

40

44

48

vitetvo ratnikaPONOSNO I JAVNO ODOMOVINSKOM RATU

koliko nas imaSLIKA GOVORI TISUU RIJEI

Veer PlehananaU TEMELJ SVAKE CRKVE PO JEDANZAGREBAKI KAMEN

ista i zdrava BosnaVODA - VRJEDNIJA OD NAFTE

novi lanoviHRVATI IZ BOSNE - ZLATNA REZERVAZA TEKA VREMENADA GORINE VIE NE BUDE

ljudi, dogaaji, povodi

pria o opstanku i ostankuPREIVJETI, ODUVIJEK JE BIO

VELIKI USPJEH

ovo malo dueTRAUMU NE DRITE U SEBI

vjeto, brzo, mudroIVOT PODREEN TENISU

od pjesme sve poinjeTOPLA INTERPRETACIJA I INTIMNO

AUTORSTVO

koliko nas imaDALEKA BOSNO

11

20

18

32


7/27/2019 Prsten br. 2

6/51

6 |

Cilj je Zaklade pomoi i potaknuti obrazovanje, a timei dugorono zapoljavanje uenika i studenata kojie steena znanja upotrijebiti za daljnji razvoj prostorana kojem ive - Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zakla-da e prvenstveno stipendirati uenike i studente djecepoginulih branitelja HVO-a, uenike i studente kojimaje financijska pomo potrebna te osobito nadarene ue-nike i studente.

Osniva Zaklade je Udruga bosanskih Hrvata Pr-sten, a u Zakladnim tijelima su iskljuivo lanovi Udrugebosanskih Hrvata Prsten. Tijela Zaklade su: sedmero-lani Upravni odbor i Upravitelj Zaklade koji predstavljai zastupa Zakladu. Na konstituirajuoj sjednici Upravnogodbora donesena je odluka o imenovanju gospodinaZvonka Biljeckog upraviteljem Zaklade, koji je predlo-io i sedam lanova Upravnog odbora: Iliju Tolia, MijuMaria, Brunu Iljkia, Ivana Lovrinovia, Tomislava Du-bravca, Pavu Zubaka i Marka Buljana; a koji su sa za-dnjim rjeenjem, koje je Zaklada dobila od Sredinjegdravnog ureda za upravu, i potvreni.

IME ZAKLADA RASPOLAEOsnovnu imovinu Zaklade ini iznos od 100.000,00

kuna, a osim prihodom od osnovne imovine, koji e se

ulaganjima i kamatama poveavati, Zaklada se finan-cira donacijama te prihodima od popratnih aktivnostikao to su: organiziranje dobrotvornih priredbi, izrada iprodaja tiskovina, amblema, znaaka i slino. Uz mno-gobrojne koncerte i dobrotvorna dogaanja koja su uplanu Zaklade, financiranje Zaklade za naredne tri go-dine osigurano je donacijama 14 tvrtki, lanica UBH-a,u iznosu od gotovo 600.000 kuna.

Kao to je ve navedeno, sredstva Zaklade e sedodjeljivati uenicima i studentima djeci poginulih bra-nitelja HVO-a, uenicima i studentima dodiplomskog

i poslijediplomskog studija kojima je novana pomopotrebna te osobito nadarenim uenicima i studentima.Programima Zaklade u potpunosti ili djelomino finan-ciraju se stipendije uenicima i studentima Hrvatima uBosni i Hercegovini te onima iz Bosne i Hercegovine kojiive u Republici Hrvatskoj, ako imaju prosjek ocjena viiod 3,5 i nisu ponavljali godinu studija, te se istiu s dru-gim postignuima u okviru kolskog programa i progra-

ma studija. Sredstva Zaklade dodjeljuju se putem javnihnatjeaja koje raspisuje predsjednik Upravnog odborana temelju odluke Upravnog odbora, u pravilu dva putagodinje. Na sastanku Upravnog i Nadzornog odboraZaklade odlueno je da iznos stipendija bude: 800 knza uenike te 1500 kn za studente.

Zaklada e organizirati promotivne aktivnosti kakobi poveala zanimanje javnosti za svoj rad, kao i za radUdruge bosanskih Hrvata Prsten. Ukoliko i Vi eliteulagati u znanje i razvoj naih uenika i studenata, kon-taktirajte Zakladu na e-mail: [email protected].

prsten za budunost

UTEMELJENA ZAKLADAPRSTEN

Pri osnivanju Udruge bosanskih Hr-vata Prsten 2005. godine jedan jeod ciljeva bio i poticanje kolovanjadjece i studenata Hrvata u Bosni iHercegovini te onih iz Bosne i Herce-govine koji ive u Hrvatskoj. Svjesniiznimne vanosti obrazovanja i znanjakao preduvjeta ostvarivanja stabilnogi uspjenog drutva, u lipnju 2007.

godine osnovana je Zaklada Prsten

LINA ETEK

Dr. Zvonko Biljecki, upravitelj Zaklade Prsten

06_zaklada.indd 6 27.6.2007 19:28:30

7/27/2019 Prsten br. 2

7/51

| 7

Uovoj rubrici elimo predstaviti upravo te osobno-sti. Ne toliko zbog njih samih, ve zbog onoga tomogu i ele prenijeti mlaoj generaciji kao univerzalnuvrijednost koja nas je kao ljude odrala asnima i uspra-vnima. inimo to kroz razgovor, jednostavan i ljudski,kakav bi trebao i morao biti svaki razgovor meu ljudi-

ma koji vlastiti uspjeh vide i u razvoju i uspjehu drugih.Na prvi sugovornik je gospodin Pavo Zubak.

Malo tko se od nas sjea kad nam se u malim,djejim glavama pojavila prva elja o tome to e-limo postati kad porastemo. Kasnije se elje sukobeili poklope s mogunostima i ivotnim okolnosti-ma koje nerijetko iz nas izvuku vrijednosti i talen-te koje nismo ni sanjali da imamo. Koja je djeakaelja Vas povela u ivot, u svijet odraslih?

Ve je stereotip postao da na slino pitanje uspjeniljudi, ponu priu o svom tekom ivotu u mladosti, paloem uspjehu u koli, ali i svijesti o vlastitoj posebnostii tome da e - zasigurno napraviti neto veliko. U veinisluajeva to naprosto nije tono.

Kao dijete sam elio, gledajui neke vjete ljude okosebe, postati majstor; znati neto popraviti, napraviti vla-stitim rukama. Naravno, nema to nikakve veze s nekimstratekim planovima ve s najobinijim djeakim zani-manjima, interesima. Poslije osnovne kole iskristaliziralase elja da postanem mehaniar. Tata je, meutim, kaorazuman ovjek imao svoje argumente protiv toga jerna kraj naprosto nije bio takav da bi se od toga poslamoglo ivjeti. Zato je zakljuio da bih trebao postati to-kar, a kao model je vjerojatno posluio jedan ugledniderventski majstor. Kako nam se elje nisu ba odmahuskladile, a roditeljska rije se potivala, dogodilo se dasam - jednostavno dvije godine ostao kod kue poma-ui ocu u svemu to je trebalo. Na kraju sam ipak za-

vrio tokarski zanat, a tati sam priskrbio ponos jer samna tadanjem bosanskohercegovakom takmienju bionajbolji.

Poslije vojske sam zavrio i mehaniarski zanat, a ne-kako istovremeno se iskristalizirala odluka da u otvoritisvoju auto-mehaniarsku radionu. Kako? Nisam imaopojma. Postojala je samo jasna elja, ali nikakva strate-gija, vizija ili tome slino. Prvi izazov je bio kako doi doauto-dizalice jer je trebalo napraviti neto bolje i druga-ije od dotadanjih prljavih kanala, a pet tisua maraka,koliko je kotala dizalica - za mene su bili nedostini.

Tada se moj tokarski zanat pokazao kao pun pogodak.Sm sam napravio tu nedostinu auto-dizalicu koja jeaktivno radila cijelih petnaest godina. Danas je jo ufunkciji, a kad bude za to vrijeme, bit e sastavni dionekog budueg muzeja.

Dakle, tata je bio u pravu!Da. Iz sadanje perspektive znam da ta tehnika

znanja, i tehnike struke openito, ovjeka naue logi-kom razmiljanju i zakljuivanju. Tu se temelji i ope

uvjerenje da, ako elite imati kvalitetnog menadera -u osnovi je korisno imati dobrog inenjera koji se napostdiplomskom studiju iz ekonomije dokoluje u tomsmjeru.

ovjeka oblikuju razliiti imbenici, utjecaji, alimi se ini posebno vanim ono to je ponio iz ro-diteljskog doma, onaj temeljni sustav vrijednostikoji kasnije ivot dograuje. Koje su to vrijednostikoje prenosite i na svoju djecu, a da ostanu stabil-ni, odgovorni, moralni i na kraju sretni ljudi?

prie s ljudima, o ljudima...

POTOVANJE MEU GENERACIJAMAKoliko Udrugu bosanskih Hrvata ine samo uspjene, autohtone kompanije

koje su utemeljili i razvijaju bosanski Hrvati, njenu posebnost i autentinostine upravo njihove osobnosti, ali i individualnosti strunjaka i znalaca iz naj-razliitijih podruja ljudskog djelovanja

DINKA MARTINOVI IVUREK

Pavo Zubak

07-10_zubak.indd 7 27.6.2007 18:42:52

7/27/2019 Prsten br. 2

8/51

8 |

Tim vie jer je drugo vrijeme, drugo podneblje, dru-gaije osobne, materijalne, ali i ope drutvene okolno-sti. Mnogo toga se, u samo nekoliko desetljea, na tomirem planu iz temelja promijenilo.

Moja generacija odrastala je u vrijeme kada je vla-dao apsolutni i neprikosnoveni roditeljski autoritet. Dru-gim rijeima, roditelji su crtali put svojoj djeci u najboljoj

namjeri da za njih odaberu najbolje, prema vlastitommiljenju i uvjerenju. esto je i bilo tako. A djeca su,logino, uvijek negodovala. Ipak, iako je moj otac biotakav autoritet, elio me i sasluati, ali se znalo tko odlu-uje. Meutim, ta metoda, najveim dijelom, nije pri-mjenjiva na dananji odgoj djece. Glavno naelo kojesu nam roditelji usaivali, proisteklo naravno iz njihovaivotnog iskustva, je - prui se koliko se moe pokriti,odnosno: ne troi ono to nema ili to nisi zaradio. Dru-go, nita manje vano ivotno pravilo je bilo da sve toradi - radi najbolje, najkvalitetnije to moe i zna, uzpotenje kao ope stajalite.

Eto, to su ti neki ivotni principi koje i ja pokuavamprenijeti na svoju djecu, ali i na svoje suradnike. Najbitnija

razlika od vremena naeg odrastanja je - vie razgovora sdjecom jer naprosto ne prolazi ona: to je tako jer sam jatako rekao! Sada sa svojom djecom i mladim suradnici-ma sueljavam stajalita i argumente, a danas se autoritetupravo gradi na tome - meusobnom potovanju i uva-avanju u kojemu presuuju - argumenti. Jednako takosmatram, iako znam da se mnogi roditelji nee sa mnomsloiti, da mora postojati neka mala distanca izmeu djecei roditelja. Ta jedna zamiljena crta koja se ne bi smjelaprijei, omoguuje da se zadri meusobno potovanje.I to s mojom djecom funkcionira. Osjetim da su oni toprihvatili kao uvjerenje koje e, vjerojatno, u nekom dru-gaijem obliku prilagoenom drugim uvjetima i drugomvremenu, oni primjenjivati prema svojoj djeci, kad ih buduimali. Zapravo ni ja svoje troje djece nisam jednako odga-jao, naprosto zato jer sam se i ja mijenjao. Prvo dijete,ker aklinu dobio sam sa dvadeset i jednom godinom,pa mogu rei da smo, na neki nain, zajedno odrastali;Ivan je bio u sredini, a to je bilo vrijeme kad se borilo zaegzistenciju, kad se gradio ivot. Tek sam, ini mi se naj-mlau Marinu, kojoj je sada etrnaest godina, doivio ui-stinu kao dijete, a sebe kao zrelog roditelja, jednostavnojer sam s vremenom sazrijevao kao roditelj.

I

tu sad moram spomenuti jo jedan odgojni element.Najmlaa ker danas raste u kui punoj ljudi razliitihgeneracija, gdje baka i djed, roditelji, brat i sestra - sva-tko ima svoju ulogu i smisao u njenom ivotu i razvoju.To je obogauje, ali je nije uinilo razmaenom. Danas,na alost, premalo obitelji ivi na okupu gdje svaka ge-neracija ima svoj smisao i ulogu.

Ipak, ini se da svakoj naoj generaciji sudbinadodijeli onu teku ulogu izbora, i u Hrvatskoj i uBiH. Otii u svijet ili ostati u svome zaviaju. Nekadje uzrok rat i politika, nekad ekonomske prilike, ne-kad oboje. Danas mladi ljudi vjeruju da su i kolo-

vanje i opa kvaliteta ivota vani bolji. ime ih mo-tivirati da ostanu u svojoj domovini, da je grade, alii pronau mogunost vlastite realizacije i osobnesree. Konano i udruga Prsten ima znaajnu uloguu pomoi kolovanja mladih ljudi, ali i potencijal-nom stvaranju uvjeta za zapoljavanje.

U svakom vremenu i u svakom ljudskom ivotu po-stoje razlozi za otii negdje i testirati vlastite mogunosti,

vidjeti kako je drugdje. I to je, bez obzira na ope dru-tvene okolnosti - u redu. S druge strane, ako nam nijedobro tamo gdje jesmo, a i to je opet u ljudskoj prirodi,skloni smo za to okriviti nekog drugog, druge kritizirati.Nekad nam je bio kriv Beograd, danas za neke stvarikrivimo i Zagreb; nekad komunizam, sada nam ne paeova ili ona stranka... Zapravo, najee zaboravljamokoliko smo sami odgovorni za svoju sudbinu, naravno uzsva vanjska ogranienja na koja ne moemo utjecati.

Ukratko, mislim da danas mladima treba omoguitida odu u inozemstvo i da na vlastitoj koi osjete kako jeivjeti tamo gdje si uvijek stranac. S druge strane, kod nasmoramo stvoriti korektne i potene uvjete za zapoljavanjeuz stabilno gospodarsko okruenje. Sve to stvara povje-renje kod mladih ljudi da mogu raditi i zaraditi. Upraveu kompanijama takoer trebaju imati strpljenja premamladih ljudima i njihovim nestrpljivostima da se dokaui da sazru.

Kad razgovarate s naim ljudima koji su iskusili rad uinozemstvu, ostaje vam da zakljuite - da su ovdje uloilitoliko energije i truda da se dokau i postignu rezultat,kao to su to napravili vani, zasigurno bi uspjeli.

Uloga Udruge Prsten je ne samo kolovanje ve i po-kuaj da se mladim ljudima daju argumenti i aduti daostanu u svojoj zemlji i u njoj osiguraju i egzistenciju iosobno i profesionalno ispunjenje i sreu. Kad sve ar-gumente, osobne i profesionalne stavite na vagu, mislimda je bolje ovdje prihvatiti plau od dvije tisue eura (atakvih za mlade strunjake i te kako ima u Hrvatskoj)

nego u Austriji ili Njemakoj npr. pet tisua eura. U svi-jetu kompanije mladog strunjaka, koga su dobile goto-vog bez bilo kakvih trokova i ulaganja, nastoje to prijei to vie iskoristiti i on je nakon deset godina obinopotpuno izrauban i najvjerojatnije i odbaen.

Treba takoer podsjetiti da na tritu ima i dovoljnoi projekata i novca, ali nita nema bez ljudi i njihovaznanja.

Kad za desetak godina sva naa znanja, poten-cijali, sposobnosti i mudrost, ali i nedoreenosti i


Ova vedrina sve govori - aklina, Pavo i Ivan Zubak

07-10_zubak.indd 8 27.6.2007 18:42:56

7/27/2019 Prsten br. 2

9/51

| 9

slabosti - testiraju vrijeme i uvjeti koje nam posta-vljaju kriteriji EU i ostalih meunarodnih integracija- kako vidite ivot u Hrvatskoj i BiH?

ovjek najkvalitetnije moe govoriti o nekoj temi iz vla-stitog iskustva, pa se sad i ja podsjeam svoje odluke oodlasku iz Bosne s nekih 19-20 godina. Ta odluka nije bilatemeljena na vlastitom iskustvu. Naprosto sam vidio daljudi odlaze s uvjerenjem da tu nemaju perspektive i sl.

I kad smo nedavno razgovarali s kardinalom Pulji-em o padu Bosanske Posavine, nametnuo se zakljuakda je ona poela padati ve negdje 60-70-ih godinakad su kvalitetni ljudi poeli odlaziti, osipati se. Mnogesu kue, pa i cijeli dijelovi mjesta i sela ostajali bezljudi. Prvo ekonomski razlozi, pa tragedija rata i cijelopodruje ostaje bez velikog dijela stanovnitva. A pra-zna zemlja se teko brani. I od rata i od besperspekti-vnosti.

Dakle, ako se i sada u Bosni ne rijei pitanje radnihmjesta - nee se nitko vratiti. To je naprosto sustavanproblem koji udruge kao to je Prsten, ulaganjem u ra-dna mjesta i kolovanje, ma kako dobronamjerne i da-reljive bile, ne mogu same rijeiti.

Odgovarajui na vae pitanje, iskreno moram reida stanje u tim naim krajevima ne vidim pretjeranoruiasto. I Bosna i Hrvatska e za pet ili deset godina,pojedinano ili zajedno ui u EU. Koliko e to Bosnipomoi - pitanje je. Pomoi e samo stranim investito-

rima da se osjeaju sigurnijima da pokupuju sve onoto vrijedi.Hrvatska je u neto drugaijoj, boljoj poziciji zahva-

ljujui turizmu i neto jaem gospodarstvu, ali nam seisto tako moe dogoditi da ostanemo bez svega. Sta-bilno okruenje koje donosi priprema za ulazak u EU- uglavnom stranim investitorima pojednostavljuje po-sao. Naravno da nemam nita protiv investitora koji eleulagati kod nas i razvijati posao, ali ne bi bilo dobroda ba sve ode iz vlasnitva hrvatske drave i hrvatskihgraana.

Tu je primaran zadatak drave: jasno definirati strate-giju, odnosno - to se moe prodati, a to ne. Vjerujemda jo nije kasno da se to napravi, da se zatiti obala,zemljite i da se jo mogu zatiti odreene kompanije- Hrvatske ume, HEP, energetika openito, jer su to naj-vaniji resursi. Posebno naglaavam vanost zatite izvo-rita pitke vode, pogotovo zato to se zna da je Hrvatska,ali i Bosna i Hercegovina meu najbogatijim zemljamasvijeta po vodnim kapacitetima. Sljedei je korak dogo-vor drave s gospodarstvenicima, kojih, posebno kva-litetnih, imamo i u naoj udruzi Prsten. Ako znamo dasamo kompanije, nae lanice ostvaruju godinji prihodod 20 milijardi kuna, a malo tko od njih razmilja o pro-daji, a planira irenje u regiji - to daje dozu optimizmas pokriem.

Od toga kakvu e strategiju napraviti drava za za-titu vlastitih interesa, zajedno s nama gospodarstvenici-ma, mislim da e ovisiti stanje, nain i kvaliteta ivota uHrvatskoj za 10-20 godina.

Ulazak u EU kod nas se doivljava ili u atmo-sferi prevelikih oekivanja ili apsolutnog odbijanja.Gdje je zapravo realnost u tome smislu?

Bez obzira kada emo ui u Europu, ono to je vanoje da dravu dobro i kvalitetno pripremimo, a urba posvaku cijenu nije dobra.

Kad govorim o nama kao kompaniji, podsjeam da

je na posao specifian i da smo, elei se kvalitetnopripremiti, mi prvi preveli europski pravilnik, tzv. uredbuo skupnom izuzeu. to se tie prilagodbe europskimpravilima igre, da tako kaem, u potpunosti smo pripre-mljeni i funkcioniramo po tim principima.

Radi ilustracije u samo rei da e se sutra, pri-likom raspisivanja bilo kakvog natjeaja, u bilo ko-joj djelatnosti, prijaviti bar jo dvadesetak svjetskihkompanija. Stoga je posebno vano udruivanjenaih kompanija upravo zato da bi kvalitetno mogliodgovoriti takvoj konkurenciji. Svjetske se kompanije

Pavo Zubak sa lanovima Gospodarskogpovjerenstva Prstena u posjetu Kulini

07-10_zubak.indd 9 27.6.2007 18:42:59

7/27/2019 Prsten br. 2

10/51

10 |

ovdje nee sluiti npr. damping cijenama, ali ako eleosvojiti neko novo trite spremne su nekoliko godinaraditi i s gubicima. Moramo biti spremni i za igre natakav nain. Hrvatska je postala dio svijeta i svi su unjoj - domai.

Kao hrvatskom poduzetniku posebno Vam teko

pada prodaja strancima uspjenih hrvatskih kom-panija. Zato?

Kad netko od naih ljudi prodaje strancima uspjenufirmu - moje miljenje je samo miljenje promatraa sastrane koji smatra da se to nije trebalo dogoditi. Tekoje dobiti realan pogled iznutra, pogled ljudi koji se odlu-uju prodati svoju uspjenu kompaniju, jer to zasigurnonikome nije lagana odluka. Sve mogu donekle razumjetijer je danas teko biti poduzetnik i gospodarstvenik uHrvatskoj. Jo uvijek svi nosimo neki teret privatizacije,iako veina nas u Udruzi Prsten s privatizacijom, odno-sno njenim negativnim stranama, jedinstveno nazvanim- tajkunizacija, nema zapravo nita. Meutim, stvorenaje takva klima da je poduzetnik = lopov = tajkun = lo-

povska privatizacija = gubitak radnih mjesta, odnosnona kraju - nepoten ovjek.Nitko od nas nije rastao s biznisom; svi bismo htjeli

nekako ljudski stati na loptu i rei - sad mi je dostanovca, imam dobru organizaciju, imam dobro trite.Meutim, to tako jednostavno ne ide. im stanete, goto-vo je. Naime, kad kompanija dostigne odreeni stupanjrazvoja, naprosto mora rasti inae e - nestati. A sve tozahtijeva dosta energije.

Ne bih htio da steknete dojam da se alim. Mnogimenaderi u Hrvatskoj kau kako je njihov posao stre-san, a svaki je posao stresan i teak ako se odgovornoradi. Naim poduzetnicima ipak treba neka drutvenapotvrda da su neto dobro uinili za drutvo openito.Stvaranje radnih mjesta znaajno je za svako drutvo usvijetu, pa tako i za nae, hrvatsko.

Danas se esto zaboravlja da su mnoge privatiziranetvrtke propale iz jednostavnog razloga to je izmijenjenotrite. A u medije uglavnom stiete, da banaliziram, akoste nekoga na semaforu pogodili u pijanom stanju, odno-sno, sve po onom da je: samo loa vijest - vijest. Jedno-stavno moramo promijeniti taj iskrivljeni nain formiranjajavnog miljenja. Vijest mora biti to da je netko stvoriobarem jedno novo radno mjesto, osigurao egzistencijujednoj obitelji. Nije nimalo teko precizno, matematikiizraunati kolika je uteda i boljitak za cijelo drutvo kadaneko tko ima npr. 500 zaposlenih otvori 20 novih radnihmjesta. S druge strane i gospodarstvenici su ponekad kri-vi to javnost iritiraju nekim svojim bahatostima ili loom

komunikacijom s javnou openito, pa se opet zakljui- vidi, svi su jednaki. Nikad, nikad nisu svi jednaki!Bit e zasigurno jo prodaja naih firmi, ali to se tie

kompanija koje su lanice Udruge Prsten, to se nee do-gaati, poneto i zbog nae bosanske tvrdoglavosti.

to Vas danas kad ste s uspjehom i ista obra-za svladali razliite ivotne kunje, stvorili i okupilikvalitetne suradnike, zadrali odane prijatelje, dje-cu izveli na put, moe posebno raalostiti, a toopet obradovati?

Vesele me moji suradnici koje na neki nain smatramsvojom djecom. Ma nije to nikakvo pretjerivanje jer susvi mlai, a niz godina smo zajedno, pa je i takav odnosnormalan. Pogotovo sad kad je i moje dvoje djece meunjima. Eto upravo ta meusobna odanost i potovanjeini me istinski sretnim.

Usreuje me i injenica to imam krug iskrenih prija-

telja koji su sa mnom barem tridesetak godina. Popiti snjima pivo poslije posla meni je jednostavno - srea.

Ali i ono to nas raalosti je sastavni dio ivota. Kadu nekog ulaete povjerenje, trud, vrijeme, vjerujete mu,a onda se ispostavi da se to od druge strane moe vre-dnovati samo novcima - to ovjeka pomalo - razoara.To pretjerano vrednovanje novca, odnosno stavljanjematerijalnih vrijednosti ispred veine drugih ljudskih iivotnih vrijednosti - doivljavam, ne neki nain, kaosvojevrsnu izdaju. To je cijena koja vam doe na na-platu ako s previe emocija pristupate poslu. Ali opetkad s emocijama pristupate poslu, onda u tome poslu iuivate, a onda su i razoaranja sastavni dio prie.

Pripadamo generaciji koja je dozrijevala, u ljud-skom i profesionalnom smislu, u razdoblju silnihdrutveno-politikih i povijesnih promjena u svijetu,prije svega Europi, a kod nas se, uz rastakanje tzv.zajednike drave, stvarala suvremena Hrvatska ijo rovita BiH u komaru rata. Te silne drutvene ipromjene kroz koje nuno ovjek prolazi i u najmir-nijem dobu - iziskuju svojevrsnu unutarnju snagu,stabilnost, jasan sustav vrijednosti koji mu omogu-uju da kroz sve nepredvidljivosti, ali i strahote krozkoje prolazi - ostane stabilan, astan. Koja unutra-nja, osobna snaga je Vas odrala na kupu?

Mislim da je vano da ovjek prije svega vjeruje usvoj cilj, ma kakav on bio. Bilo da je cilj zaposliti se iraditi negdje za tri tisue kuna, napraviti kuicu, osnovatiobitelj... ili bilo to drugo. Ma to ovjek planira - veinaciljeva su ipak kratkoroni. Upravo zato to su promjeneu dananjem vremenu tako brze i tako bitne, esto radi-kalne da im se ovjek brzo mora prilagoditi. I dugoroniciljevi u kompanijama, sve su manje, iz slinih razloga,zapravo - dugoroni.

Dakle, bez obzira na cilj koji odaberemo - nunoje u njega vjerovati i ostvarivati u duhu elementarnogljudskog potenja. A ako smo se jo uspjeli okruiti, dajednostavno kaem, normalnim ljudima, pa jo izgradi-mo obitelj utemeljenu na stabilnim vrijednostima - to jeprava ljudska srea.

Sad, dok slaem misli u reenice, ponukan ovimvaim pitanjem, stalno se namee da je moja najve-

a srea kad vidim ovo svoje dvoje starije djece kakosurauju, kako rade uz svoje vrnjake i svoje i mojesuradnike. To je vrhunac moje sree. A takva istinskaljudska srea utemeljena je na trajnim vrijednostimakoje nemaju previe veze ni s vremenom, ni s podne-bljem, ni s materijalnim statusom u kojem ivite. Na a-lost, danas je tenja za materijalnom potvrdom sreei uspjeha prevladala. Cilj nam sve vie postaju velikeplae, velike kue... Pa na neki nain - to vie imamo,sve manje jesmo, u onom elementarnom ljudskom smi-slu, uistinu sretni.


07-10_zubak.indd 10 27.6.2007 18:42:59

7/27/2019 Prsten br. 2

11/51

| 11

PRSTEN U RINGUUdruga bosanskih Hrvata Prsten ima nove web stranice dostupne na adresi

http://www.udruga-prsten.hr. Za razliku od dosadanjih stranica koje supredstavljale Udrugu u obliku broure, novo web-sjedite realizirano je kaomoderna i interaktivna web-aplikacija koja za cilj ima uvesti nove naine raz-mjene informacija izmeu lanova Udruge, ali i ire Internet populacije zain-teresirane za aktivnosti i rad Udruge. Koncipirana kao web-portal, sastoji seod dva glavna dijela, informativnog i gospodarskog

Informativni e dio preuzeti ulogu dosadanjih strani-ca, a to je prezentiranje osnovnih informacija o Udru-zi, njezinom radu, aktivnostima i relevantnim dogaanji-ma. Tu e se takoer moi preuzimati dokumenti i raznepublikacije Udruge (npr. Statut ili elektronsko izdanje a-sopisa Prsten). Izgledom i sadrajem stranica upravlja sepomou naprednog sustava za upravljanje sadrajem,takozvanog CMS-a (eng. Content Management Systemto je skraeno CMS). Sustav CMS omoguuje jedno-stavno, sustavno i pregledno organiziranje, ureivanjei publiciranje sadraja, a sastoji se od dva dijela, pre-zentacijskog, odnosno onog kojeg vide krajnji posjetiteljistranica i administracijskog odnosno onog putem kojegovlateni urednici upravljaju sadrajem stranica.

Kreirati i objaviti nove sadraje, mogue je, teoretski,s bilo koje lokacije koja ima osiguran pristup Internetujer se administracijskom dijelu pristupa takoer pomoustandardnog web preglednika, primjerice Internet Explo-rera ili Mozilla Fi-reFoxa. Prednostje i u tome to ese sadraji moipretraivati premakljunim rijeimau tekstu korite-njem ugraene.Sve administracij-ske radnje oba-vljaju se kroz pre-gledno i intuitivnografiko suelje,

tako da, urednikstranica ne morabiti informatikistrunjak niti zna-ti programirati,ve je dostatnaosnovna informa-tika pismenost iopenito iskustvou radu s Internetaplikacijama.

Da rezimiramo, informativni dio portala je realiziranpomou naprednog CMS-a koji omoguuje kreiranje

web stranica, organiziranje, dodavanje sadraja kaoto su tekst, slike i fotografije, reklamne poruke i oglasi(eng. banners), liste s elektronskim dokumentima kojeje mogue preuzeti na raunalo, linkovi prema drugimsadrajima i odreditima, ankete i razne druge sadraje.Nadamo se da e tehnoloka opremljenost i suvreme-nost stranica osigurati uvjete kako bi korisnici imali uvi-jek svjee, relevantne i kvalitetne informacije.

GOSPODARSKI DIOGospodarski dio portala ima nekoliko kljunih fun-

kcija. Osnova stvar je upis pravnih odnosno fizikihosoba putem elektronske prijavnice u registar Udruge.Osim toga, registar je mogue i pretraivati prema na-zivu tvrtke, djelatnosti, prezimenu i imenu osobe, ali iprema gospodarskim pokazateljima kao to su brut-

to prihod i brojz a p o s l e n i h .Po registraciji,a dm in i s t r a to r sustava provje-rava i odobravakorisniki raun(eng. account).Korisniki se ra-un sastoji odvalidne e-mailadrese i proi-zvoljne lozinke

koji se koristetijekom prijave usustav aplikacija.Pored admini-stratora, postojedvije vrste ko-risnika, pravnei fizike osobe.Nakon prijave,korisnici moguaurirati osnovne

prstenov internetski portal

TOMISLAV OCVIREK

11-12_Prsten portal.indd 11 27.6.2007 19:29:29

7/27/2019 Prsten br. 2

12/51

prstenov internetski portal

12 |

podatke i kori-sniki raun, ana raspolaganjuim je i ugraenisustav pomoi,koji na koncizannain opisuje

funkcionalnost inaine korite-nja aplikacija.Pravne osobemogu putemelektronskogobrasca ponu-diti odreenurobu ili uslugu,ili pak ogla-siti potranju

za odreenomrobom ili uslu-gom. Potra-

nju je mogueuputiti premak o n k r e t n i mpravnim osobakoje se nalazeu registru i totemeljem re-gistrirane dje-latnosti. Analo-gno, mogue jepregledavati po-nude i potranjedrugih korisnikaportala te na taj nain pronai potencijalne poslovnepartnere ili proiriti tri te i iskoristiti potencijal brze raz-mjene gospodarskih informacija. Portal implementirai jednostavnu burzu radnih mjesta, gdje je mogu-e oglasiti slobodno radno mjesto te pregledavati

ivotopise koje su objavile fizike osobe, lanoviUdruge. Pravne osobe imaju na raspolaganju i paketstandardiziranih kumulativnih izvjea iz kojih su razvi-dne gospodarske aktivnosti Udruge npr. ponuda roba,usluga, burza radnih mjesta i druge. Osim navedenihfunkcionalnosti, pravne e se osobe moi oglaavati iu informativnom dijelu portala. Fizike osobe takoermogu potraivati odreenu robu ili uslugu i pregleda-vati aktualnu ponudu, a to se zapoljavanja tie, osimpregledavanja ponude slobodnih radnih mjesta, moguobjaviti ivotopis u obliku elektronskog dokumenta

(Microsoft Word ili PDF format).Administrator portala pored odobravanja korisni-

kih rauna, ima uvid u registar te prema potrebi moenapraviti korekcije podataka. Takoer, administratorskidio omoguuje evidenciju lanarina i auriranje knjigeprimitaka i izdataka. Bitni dijelovi aplikacije opremljenisu trailicom koja rezultate pretraivanja prikazuje u ta-blinom obliku, a is te je mogue sortirati po stupcimai sve to u cilju breg pronalaenja traene informacije.Svi formulari su minimalno optereeni brojem podata-ka koje je potrebno unijeti, tako da ispunjavanje istih

korisnicima neoduzima previevremena. Jedno-stavnost upotre-be, preglednost ibrzo pronalae-nje traenih po-

dataka temeljnisu ciljevi kojimase teilo tijekomizrade aplikaci-ja.

TEHNOLOGIJA

Tijekom ita-vog razvojnogciklusa projekta,imalo se na umui eljelo u portalugraditi nekolikobitnih karakteri-

stika: jednosta-vnost upotrebe,preglednost, mi-nimalni zahtjeviprema krajnjemkorisniku i prila-goenost premairem krugu ko-risnika u kontek-stu informatikepismenosti. Gle-dano s tehnikogaspekta, za ra-

zvoj su koritene najsuvremenije informatike tehnolo-gije. Kako je tvrtka IN2 d.o.o. iz Zagreba, koja stojiiza razvoja portala, dugogodinji Gold Partner Micro-softa s veim brojem kompetencija i velikih projekataiza sebe, logian je bio i odabir upravo Microsofto-ve razvojne platforme. Za one, tehnoloki upuenije,spomenimo da je za upravljanje sadrajem odabranoprovjereno CMS rjeenje otvorenog kda, DotNetNu-ke (www.dotnetnuke.com) , koji ima vrlo velik brojkorisnika diljem svijeta, a i gospodarski je dio razvijenu recentnoj ASP.NET 2.0 tehnologiji koritenjem VisualStudia 2005 uz primjenu Microsoft SQL Servera 2005kao baze podataka.

ZAKLJUAKNeovisno od tehnike suvremenosti, opremljenosti i

mogunosti, ovaj e portal ispuniti svoju svrhu tek kadanjegov potencijal prepoznaju i korisnici te kada ga po-nu aktivno koristiti. Tada e njegova najvea vrijednostbiti sadrana upravo u informacijama koje e biti kon-centrirane u bazi podataka te distribuirane kroz medijInterneta. Pored informativnog dijela, koji e korisnikeobavjetavati o aktivnostima u Udruzi, gospodarski dioportala treba prvenstveno percipirati kao uslugu priku-pljanja, obrade i distribucije gospodarskih informacija,koje bez krajnjih korisnika ne mogu niti nastati niti bitiupotrijebljene.

11-12_Prsten portal.indd 12 27.6.2007 19:29:30

7/27/2019 Prsten br. 2

13/51

| 13

Upravo razmjena miljenja pastira zaduena za du-hovno bie naeg puka u Bosni i Hercegovini sa

lanovima nae Udruge koji kristalizirajui jo uvijekoblike svoga rada i putove pomoi da se ljudima vrati si-gurnost i samopouzdanje da, uz malu pomo sa strane,vlastitim rukama zarade za kvalitetan sadrajan i smislenivot na svojoj djedovini - u ovome je asu od iznimnogznaenja.

Stoga je i nae prvo pitanje: kako ocjenjujetesmisao njihovog djelovanja kroz Udrugu? Koji sa-

vjet biste nam Uzoriti, ideju ili inicijativu uputili te-meljem Vaeg iskustva na terenu?

Da, upoznao sam Udrugu bosanskih Hrvata PRSTEN,u nekoliko navrata ugodno izmijenio razmiljanja. Iskre-

no podravam takav nain udruivanja i stvaranja stra-tekog plana gospodarskog razvoja. Posebno me radujespremnost traenja naina da se gospodarstvo uvee -umrei i na podruju BiH i Hrvatske.

Ne mogu ba na podruju gospodarstva davati savje-te, ali me raduje da se radi na stvaranju raznih Zadruga,gdje e ljudi svoju zemlju uloiti kao dionice te tako bitipodupiratelji razvoja. Na prostorima Bosanske Posavineje idealno proizvoditi zdravu hranu. To nije lako bez udru-ivanja, a jo vie strunih savjeta - to je pametno i nakojim podrujima proizvoditi, te preko umreavanja imati

mogunost i trita. Time se vraa povjerenje ljudi u rad iivot od rada. To stvara i dostojanstvo i samopovjerenje.

Vi zasigurno, u svojoj ulozi pastira koju posebnoistiete, odnosno Vrhbosanska nadbiskupija, ra-spolaete aktualnim podacima o povratku Hrvata,katolika u Bosnu. Kaem, prije svega u Bosnu, jer ihje upravo iz Bosne (mnogo manje iz Hercegovine),prognano ili raznim pritiscima prisiljeno da se iseleu Hrvatsku, ali i u daleke zemlje - od Norveke do

Australije. Vraaju li se i kojom dinamikom i s ka-kvim problemima se najee susreu?

Nisam ba voljan puno se s brojkama razbacivati, aliu grubo reeno - s podruja, koje se po Daytonu zoveR. Srpska (a najvie iz Bosanske Posavine) prognano je i

nasilno istjerano oko 220.000 katolika (koji su skoro sviHrvati). A sada s onima koji su opstali kroz rat i s onimakoji su se vratili ivi negdje oko 12.000. Meutim, u za-dnje je vrijeme primjetan veliki broj onih koji svoje zemljekre, ruevine obilaze, oijukaju s povratkom. U nekimpredjelima je bilo prodavanja zemlje i imanja, te su seljudi gorko pokajali, a najvei dio zemlje je ostao u vla-snitvu prognanih. Sada valja uporno uvati vlasnitvo itraiti nain osmiljavanja s tim imanjem. to dalje vrije-me odmie, sve je vie onih koji se ele vratiti ili baremosigurati svoje vlasnitvo, da bude jasno ije je.

istog srca

DINKA MARTINOVI IVUREK

VJERA U BOGA,sebe i djedovinuUzoriti kardinal, vrhbosanski nadbiskup,monsignor Vinko Pulji, od samog poetka

prati rad, misiju i ciljeve Udruge bosanskihHrvata PRSTEN, razgovara, razmjenjuje mi-ljenja s naim lanovima - uspjenimpoduzetnicima, lijenicima,inenjerima, znanstvenicimai umjetnicima - kojiive i rade uHrvatskoj

13-14_cistog srca Puljic.indd 13 27.6.2007 19:30:39

7/27/2019 Prsten br. 2

14/51

istog srca

14 |

U kojoj mjeri Crkva, ali i predstavnici izvrnevlasni u BiH, odnosno predstavnici hrvatskog na-roda u njoj, uspijevaju danas zadrati mlade ljudeda, trbuhom za kruhom, ne odu, traei laki i kva-litetniji ivot?

Ovdje bih odgovorio samo za podruje katolike Cr-kve, to inimo kako bi se osigurala budunost, pose-bno za mlade. Prvo, naa nadbiskupija, a u posljednjevrijeme i banjaluka biskupija, otvara katolike kole,gdje ulaemo u mlade kadrove, kako bismo izobraava-li i odgajali budue generacije. Nadalje, neumoljivo seborimo za jednaka prava na svim razinama. Okupljamomlade kako bi se druili i tako hrabrili meusobno i tra-ili ideje za ostvarenja. To inimo posebno u Sarajevu,kao to je bilo i nedavno susretite hrvatske katolikemladei u Komuini itd. Brojni, koji su upisani na studijemeusobno se drue, kako bi bili jedni drugima potpo-ra. Uspostavili smo pri BK ured za pastoral mladih, kaoi u nadbiskupiji.

Poznate su injenice da se veliki broj asnih se-stara i sveenika, ne samo u Hrvatskoj, ve i u da-lekim zemljama, npr. Australiji, desetljeima regru-tirao upravo iz Bosne i Hercegovine. Kakvo je danasstanje u katolikoj crkvi, u tome smislu, upravo u

samoj Bosni i Hercegovini?Brojna duhovna zvanja su nikla iz katolikih obitelji s

podruja BiH. Tome moemo zahvaliti naim obiteljimakoje su sauvale obiteljski odgoj, zajedniku molitvu iprva je to kola molitve i vjere, pa tako i duhovnih zvanja.Iako su brojne mlade obitelji izvan BiH, ipak ove koje suostale, ostaju i dalje rasadite duhovnih zvanja. I daljeimamo i kandidata za sveenike, redovnike i redovnice.Ne kao prije, ali vrelo nije presahlo. Tako isto moemopotvrditi, da su mnogi, koji su nali svoje udomljenje uHrvatskoj i dalje ostali gnijezdo duhovnih zvanja.

Sluajui Vas u javnim nastupima, itajui Vaeintervjue, primjeujem da ste, uz sve objektivneili izvan nas postojee probleme, skloni istaknuti iveliku odgovornost samih Hrvata, katolika. Nauneodlunost, nepostojanost, nedovoljnu vrstinu iustrajnost da se izborimo za vlastita prava i inte-rese, bilo nacionalni ili religijski, bilo da su poli-tiki, bilo da su egzistencijalni interesi i potrebe?Budui da se na asopis ita na svakom mjestuna svijetu do kojeg su dospjeli bosanski Hrvati,katolici, molim Vas, Uzoriti da im ovom prigodompoaljete svoju pastirsku rije: savjeta, potpore,inicijative!

Bez samokritinosti nismo vjerodostojni. Ujedno jeto poticaj da odgovorni ne propuste ono to trebaju imoraju initi. Mi ne moemo oekivati da drugi za nasrade. Mi se sami moramo politiki, vjerski, gospodarski,kulturno zauzeti i tako svjedoiti svoju samoopstojnost.Tako e nas morati respektirati kao faktor kojeg se nemoe zaobii.

Prvo bih poruio naim vjernicima, koji su se udomiliizvan svog rodnog kraja i zaviaja: neka uvaju i ivevjeru otaca. Neka nam budu na ponos. Marljivi su toljudi, ali u toj marljivosti, ne smiju smetnuti da je Bog ivjera na prvom mjestu pa e onda biti blagoslova. Ta-

koer, ne smiju se stidjeti svojih korijena. Neka uvajusvoju imovinu-djedovinu; bit e im drago kasnije to suje sauvali. Posebno neka ne zaborave svoje stare kojiostadoe na ognjitima. Neka ne zaborave grobovasvojih predaka, ije kosti lee u ovoj zemlji te su je svo-jim rtvama, krvlju, znojem i suzama posvetili - zato namje zavjet. Takoer, ih potiem, kada budu izbori, nekaobavezno iskoriste svoje pravo glasovanja u svom krajui zaviaju, ije dokumente imaju pravo imati pa tako ipravo glasovanja, te obavezno svojim glasovanjem dajujamstvo naem ostanku i opstanku.

Kardinal Vinko Pulji sa lanovima Prstena na skupu u Kulini pozorno je pratio izlaganje o mogunostima gospodar-skog razvoja Bosanske Posavine

13-14_cistog srca Puljic.indd 14 27.6.2007 19:30:41

7/27/2019 Prsten br. 2

15/51

| 15

istog srca

HRVATSKI CARITAS I PRSTENZA BOSNU I HERCEGOVINU

U akciji Hrvatskog Caritasa Tjedan solidarnosti i zajednitva sa crkvom iljudima u BIH prikupljeno je 3 milijuna i 255.000 kuna. Tim je povodom u

Zagrebu 30. svibnja 2007. u Velikoj dvorani Nadbiskupskoga duhovnog stolaodrana konferencija za novinare. U ovoj akciji roena je sinergijska sura-dnja sa Udrugom bosanskih Hrvata Prsten

CARITAS I PRSTEN

Ouspjehu akcije koja je poela u oujku, izvijestio jepredsjednik Hrvatskog Caritasa, varadinski biskup Jo-sip Mrzljak koji je u ekskluzivnoj izjavi za na asopis rekao:

Bez obzira na prikupljena sredstva i ostale oblike suradnjekoji su u meuvremenu uspostavljeni - sve je to samo poe-tak nae aktivnosti, koja bi, sudei upravo prema prvotnimrezultatima, trebala biti uspjena, kao i naa suradnja s Udru-gom bosanskih Hrvata Prsten. Naa nakana nije samo priku-pljanje materijalnih sredstava, ve, prije svega, povezivanjeljudi. S tim ciljem sam bio i u Bosanskom amcu u RepubliciSrpskoj. Mogu rei da su i cilj i misija koju smo si postavili i miu Hrvatskom Caritasu, a i UBH Prsten - jedinstveni - kolova-nje mladih ljudi, Hrvata katolika, otvaranje radnih mjesta zanjih, pa u konanici i njihov povratak ili ostanak na vjekovnimognjitima u Bosni i Hercegovini. Otvoreni smo za suradnjukoja ima plemenitu nakanu kolovanja i zapoljavanja mla-dih ljudi u Bosni i Hercegovi, za pojedince, svjetovne i vjerskeinstitucije svih vjeroispovijesti.Sredstva su prikupljena jednim dijelom od nedjeljne kolekte- jer su hrvatski biskupi, u cilju konkretnijeg poticaja odluilimilodare prikupljene u svim crkvama diljem Hrvatske u ne-djelju 11. oujka 2007. usmjeriti u akciju - a drugim dijelomzahvaljujui solidarnosti graana i tvrtki iz Hrvatske te dona-ciji Vlade RH od milijun kuna.

Hrvatski e Caritas u suradnji s Caritasom Biskupske konfe-rencije BiH (BK BiH) prikupljena sredstva usmjeriti u razvojne,karitativne i pastoralne, projekte u cilju konkretne pomoisiromanima i potrebitima u BiH, izvijestio je ravnatelj HC-amr. sc. Ivan Milovi.

PRIKUPLJENA SREDSTVA ZAKOLOVANJE I NOVA RADNA MJESTAU cilju osiguranja razvidnosti provoenja akcije i svih pro-jekata koji e se iz nje financirati, Hrvatski Caritas i njegovpartner u akciji Caritas BK BiH raspisao je javni natjeaj zadodjelu sredstava. Civilne i vjerske udruge mogu se za sred-stva natjecati svojim projektima i programima iz podrujaedukacije, strunog usavravanja ili prekvalifikacija zanima-

nja, projektima poticanja i razvoja malog poduzetnitva, po-ticanja malih obiteljskih obrta, poljoprivrednih djelatnosti ilizadruga, a mogu se kandidirati i socijalnim i psihosocijalnimprojektima ili programima za djecu, za ratom traumatiziraneosobe, za siromane.John Vice Batarelo, zamjenik ravnatelja Hrvatskog Caritasai njegov povjerenik za ovu akciju, za asopis Prsten dodaje:- Ovom akcijom elimo izai iz svih stereotipa u koje se Cr-kvu ponekad svrstava. Jednostavno elimo spojiti i duhiovnoi materijalno i pridonijeti, u svakom pogledu kvalitetnijemivotu ljudi u BiH kolovanjem mladih ljudi, pogotovo onih

Predstavnik Agrokora Ante Todori, predsjednik UpravePodravke Darko Marinac i predsjednik Uprave Privrednebanke Boo Prka

Premijer Ivo Sanader, nadbiskup zagrebaki kardinal Jo-sip Bozani, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljii muftija efko Omerbai

15-17_caritas.indd 15 27.6.2007 19:31:51

7/27/2019 Prsten br. 2

16/51

istog srca

16 |

siromanijih, otvarajui im putove za zapoljavanje, a za sveto, izvrsnog partnera imamo u UBH Prsten.Sada nam je primarni cilj odraditi ovaj dio akcije kvalitetno dokraja, odnosno pravedno i svrhovito podijeliti sredstva premakriterijima objavljenim u javnom natjeaju.U tom su cilju formirana i dva odbora; Projektni i Nadzorniodbor, koji e procjenjivati kvalitetu prijavljenih projekata,

odobravati sredstva za njihovo provoenje te pratiti njihovurealizaciju.Projektni odbor sainjavaju predstavnici dvaju nacionalnihCaritasa: kardinal Vinko Pulji i biskup Josip Mrzljak, ravna-telji nacionalnih Caritasa i lanovi Strunog tima. Nadzorniodbor sastoji se od 5 lanova, a osim predstavnika HC-aine ga i dva predstavnika hrvatskoga poslovnog sektora,

g. Boo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a te g. Bruno Iljki,predsjednik gospodarskog sektora Udruge Prsten.- elja nam je da ova akcija postane trajan oblik svjedoenjasolidarnosti s ljudima i Crkvom u BiH, a da hrvatska javnostbude to cjelovitije informirana jer tako moe osjetiti i elju zapomaganjem, izjavio je biskup Mrzljak.Konferenciji za novinare nazoili su i mons. Bosiljko Raji,

ravnatelj Caritasa BK BiH, te lanovi NO HC-a za ovu akcijug. Boo Prka te g. Bruno Iljki.- Podsjeamo da se 24. rujna u Sarajevu odrava konferen-cija na kojoj uz tamonji Caritas elimo okupiti sve gospodar-ske, politike i ine imbenike koji mogu pripomoi u ovomeplemenitom cilju, dometnuo je na kraju zamjenik ravnateljaHrvatskog Caritasa John Vice Batarelo.

Projektni odbor Hrvatskog Caritasa i Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine raspisuje

J A V N I N A T J E A JZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA FINANCIRANJE OBRAZOVNIH, SOCIJALNIH I MALIH PODUZETNIKIH PROGRAMA ILI

PROJEKATA U BOSNI I HERCEGOVINI, IZ SREDSTAVA PROJEKTA:

SOLIDARNOST SA CRKVOM I LJUDIMA U BiH 2007. GODINU

1. VRSTA FINANCIJSKE POTPORE(Registrirane) pravne osobe sa sjeditem u Bosni i Hercegovini mogu podnijeti prijave za dobivanje financijske potpore prioritetnihprograma i projekata koji nadopunjuju i proiruju zadovoljavanje opih,javnih potreba ljudi u Bosni i Hercegovini kao to su:1. programi i projekti edukacije, strunog usavravanja, prekvalifikacije zanimanja i sl.,2. poticanje razvoja malog poduzetnitva i stvaranje egzistencije, poticanje malih obiteljskih obrta, ipoljoprivrede djelatnosti i zadruge,3. socijalni i psihosocijalni projekti, programi za djecu; ratom traumatizirane osobe; siromane i stare.

Maksimalni iznosi:1. Maksimalni iznosi koji e se izdavati za odreene projekte i programe iznosi 20.000 KM (cca. 10.000).

Iz ovih sredstava nije predvieno financiranje:1. programa i projekata velikih razmjera za koje je potrebna znatna financijska potpora,2. programa i projekata prijavljenih od organizacija ovisnih o bilo kojoj politikoj orijentaciji ili stranci,3. za jednokratne manifestacije kao npr. konferencije, okrugle stolove, seminare, proslave

obljetnica i sl., osim u sluajevima kada su navedene aktivnosti dio trajnijeg i sveobuhvatnijeg programa i projekta,

2. UVJETI PRIJAVEZa ostvarivanje prava na financijsku potporu zainteresirane pravne osobe moraju ispunjavati sljedee uvjete:

1. moraju biti registrirane i djelovati na podruju Bosne i Hercegovine, to dokazuju ovjerenom preslikom izvoda sudskog registra, ili2. moraju biti registrirane od strane vjerske zajednice, to dokazuju ovjerenom preslikomodgovornog poglavara (upnika, biskupa,

gvardijana, provincijala, itd.) i3. moraju svojim djelovanje promicati projekte i programe obrazovanja, socijale i malog poduzetnitva u Bosni i Hercegovini.

3. POTREBNA PROJEKTNA DOKUMENTACIJAProgram ili projekt koji se prijavljuje za dobivanje financijske potpore mora sadravati sljedee:1. opisni dio programa ili projekta,2. financijski dio s detaljnim trokovnikom,3. tonu adresu, telefonske brojeve i broj iro rauna pravne osobe koja predlae program ili projekt,4. tonu adresu osobe odgovorne za izvoenja programa ili projekta.

(Slubeni obrazac za prijavu projekta i trokovnik projekta moete nai na internet stranici Hrvatskog Caritasa; www.caritas.hr iliu uredu, Kaptol 26, 10000 Zagreb, Hrvatska, ili na internet stranici Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine; www.carbkbih.com.ba ili u uredu, Mehmeda bega Kapetanovia Ljubuaka 6, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina.)

4. NAIN PRIJAVEPrijavu programa ili projekta s traenom dokumentacijom potrebno je dostaviti u dva primjerka potomili elektronskom potom na adresu: Caritas Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, Mehmedabega Kapetanovia Ljubuaka6, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; email: [email protected] s napomenom (za natjeaj SOLIDARNOST SA CRKVOM ILJUDIMA U BiH za 2007. godinu).

5. ROK ZA PODNOENJE PRIJAVARok za podnoenje prijava programa ili projekata za financijsku potporu iz sredstava projektaSolidarnost sa Crkvom i ljudima u BiH za 2007. godinu, sukladno uvjetima ovog natjeaja je 30.dana od dana objave u jednomjavnom glasilu u Republici Hrvatskoj (izdanje Glas Koncila) i Bosni i Hercegovini (izdanje Katoliki tjednik ili Crkva na kamenu),te na internetskoj stranici Hrvatskog Caritasa (www.caritas.hr ) tj. linka na projekt.

6. NAIN OBJAVE PRIHVAENIH PROGRAMA I PROJEKATANadzorni odbor e na temelju prijedloga Projektnog odbora donijeti Odluku o raspodjeli sredstava za prihvaene programe ili proje-kte za realizaciju. Odluka e biti objavljena na internetskoj straniciHrvatskog Caritasa (www.caritas.hr ) tj. linka na projekt.Pravne osobe koje zadovolje kriterije natjeaja dune su potpisati ugovor o financijskoj potpori za provedbu programa ili projekata za2007. godinu s Hrvatskim Caritasom i Caritasom biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

15-17_caritas.indd 16 27.6.2007 19:31:52

7/27/2019 Prsten br. 2

17/51

18 |

Prije slubenog dijela skupa, gosti su posjetili ire po-

druje Kuline, trima mladim obiteljima uruili prigo-dne darove, te posjetili gradilite nove plehanske crkve.Prilikom posjeta iskristalizirale su se brojne moguno-

sti suradnje Udruge i predstavnika crkve na tom podru-ju to moe biti od bitne pomoi, prije svega u razmje-ni informacija s terena odnosno definiranja potreba imogunosti kada se pokreu pojedini konkretni projekti.Naelno je dogovoren i posjet fojnikom samostanu tejaanje suradnje Udruge s Hrvatima Srednje Bosne.

U temelje svoga rada, jo je jednom istaknuto, Udru-ga si je postavila dva prioritetna zadatka: obrazovanje ipokretanje gospodarskih projekata.

U najkraem roku e se angairati strunjaci kojie analizirati sve potrebne elemente: podneblje, tlo,kadrovske i energetske resurse, ali i mogunost pla-smana proizvoda s ovog podruja i potrebe trita zanjima.

Model primarne proizvodnje odvijao bi se kroz koo-peraciju, koncesiju, zajedniko ulaganje (zemlja, zasadi)ili na vlastitoj zemlji. elja nam je da se pokrenu malagospodarstva s prijanjim vlasnicima kroz kooperativneodnose s osnovanim poduzeima koja bi osigurala te-hnologiju i preradu primarnih proizvoda, te plasman natrite. Da bi se to ostvarilo Hrvati u BiH moraju izvaditiosobne dokumente kako bi, prije svega, u Bosni mogliizai na izbore i participirati lokalnoj vlasti.

stvarati, gospodariti

Plehanska crkva u izgradnji

PRSTEN U KULINI- novi gospodarski projektiNa susretu Gospodarskog povjerenstva UBH Prsten u Kulini 17. oujka, po-seban gost bio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Pulji. Glavne temeo kojima se razgovaralo, ali i donijeli zakljuci bile su: ekoloka proizvodnjahrane u Bosanskoj Posavini i Srednjoj Bosni, izgradnja domova umirovljenika,te osnivanje trgovakog drutva, a organizator i domain bila je tvrtka M San

PRSTEN

Trima obiteljima darove su predali: Ivica Zovko, Jozo Bonjak,Filip Jurii i Drago Brekalo

18-21_Kulina i gospodarstvo.indd 18 27.6.2007 19:33:04

7/27/2019 Prsten br. 2

18/51

| 19

M SAN GRUPA D.O.O.M SAN Grupa d.o.o. najvea je privatna IT

tvrtka u Republici Hrvatskoj s ukupnim priho-dom od milijardu i 480 milijuna kuna (u 2006.g.) te s vie od 500 zaposlenih.

Unutar M SAN Grupacije, kojoj je primar-na djelatnost distribucija raunalnog hardvera,softvera i potroake elektronike, posluju i tvr-tke u regiji: Kim Tec Srbija, Kim Tec BiH, PakomKompani Makedonija, Kim Tec Crna Gora, KimTec Slovenija, te Recos BiH s ukupno 4200 par-tnera.

Tijekom 12 godina poslovanja M SAN Gru-pa je od male obiteljske tvrtke, zahvaljujui ja-sno postavljenoj viziji - biti regionalni lider udistribuciji proizvoda suvremenih tehnologija,te provoenoj strategiji i promiljanom investi-ranju, izrasla u vodeeg distributera Jugoisto-ne Europe.

Principali M SAN Grupe su najuglednijisvjetski proizvoai informatikih proizvoda ipotroake elektronike, a u njegovoj distribucijimoe se nai vie od 9600 artikala.

VLASTITA PROIZVODNJAOsim principala, M SAN Grupa je i proizvo-

a i ekskluzivni distributer raunala s oznakomMSGW iz vlastitog automatiziranog pogona uZagrebu, jedinstvenog u ovom dijelu Europe,kapaciteta do 1000 raunala dnevno i mogu-nostima njihove grafike obrade. U pogonu seslau i testiraju osobna raunala i serveri napoluautomatskoj liniji koja radi dvije konfigu-racije: pojedinana i masovna proizvodnja.

Dodana vrijednost distribucije M SAN Grupeje moderno i tehnoloki napredno organiziran

i opremljen servis s visoko obrazovanim oso-bljem te najsuvremenijim mjernim ureajimai alatima. Djelatnost servisa je od stratekogznaaja za M SAN Grupu jer kao zastupnik,ovlateni distributer i partner dobavljaa, takozaokruuje maksimalnu podrku krajnjem ko-risniku. Uz centralni servis u Zagrebu, na vieod 900 m2, Grupa ima mreu od 40 ovlatenihservisa diljem Hrvatske.

Zahvaljujui najrazvijenijoj logistikoj po-drci osiguravaju brzu, kvalitetnu i besplatnuisporuku robe partnerima tri puta tjedno, ilipo narudbi, unutar 24 sata vozilima vlastitogvoznog parka. Posjeduju i status povlatenogprimatelja i poiljatelja robe koji omogua-va samostalno obavljanje carinskih procesabez prisutnosti carinskog djelatnika, radi brei uinkovitije usluge za cijelu distribucijskumreu.

Najvee vrijednosti kojima se istiu su -povjerenje i potovanje, odgovornost, pro-aktivnost, usmjerenost prema partnerima ikupcima, razvijanje timskog rada i duha, ino-vativnost, uenje, pozitivno radno okruenje tebogatstvo raznolikosti.

Sve to dovelo je M SAN Grupu do brojnih

priznanja i nagrada izmeu kojih izdvajamotri uzastopne Zlatne kune te u 2005. Kristalnukunu, a Zavod za poslovna istraivanja pozici-onirao je M SAN Grupu na 50. mjesto od 15-0.000 aktivnih poduzea u Republici Hrvatskojpo poslovnoj izvrsnosti.

Ciljevi Grupe u narednom razdoblju usmje-reni su prema irenju u regiji, te daljem jaanjupozicije najboljeg distributera na regionalnomi domaem tritu.

Udruga bi se takoer obratila za pomo dravniminstitucijama BiH i Republike Hrvatske, meunarodnimdonatorima i institucijama koje pomau gospodarskeprojekte te veleposlanstvima drava koje su primile naj-vie izbjeglica iz naeg kraja, kao i velikim privrednimsubjektima zainteresiranim za ulaganja u ove projekte,jer smo sigurni da oni imaju ekonomsku opravdanost i

da mogu uspjeti, ako svi lanovi Udruge kvalitetno odra-de svoj dio posla.

I na kraju, radi ilustracije, navest emo samo jedankonkretan primjer koji mnogima moe biti poticajan:

Ako jedno malo domainstvo zasadi 30 dunuma ze-mlje - 3 hektara nasadom kruke viljamovke potrebnoulaganje trenutano iznosi cca 3000 eura po hektaru.Nakon pet godina u punom radu od prodaje uroda todomainstvo zaradilo bi oko 30.000 eura godinje, kroz40-ak godina.

Navedeni parametri su izneseni na bazi zasade plan-tae u opini Derventa, a po trinim cijenama u ovomtrenutku.

Slikanje uz Prstenov

dar za uspomenu


7/27/2019 Prsten br. 2

19/51

stvarati, gospodariti

20 |

PRSTEN - nekada igra, danasakcija za novi ivot u PosaviniUdruga bosanskih Hrvata Prsten, uz posebnu koordinaciju Povjerenstva zagospodarstvo u proteklom je razdoblju realizirala sva tri kratkorona cilja:pokrenut je informatiki sustav RING, utemeljena Zaklada Prsten, a u rukamaupravo imate drugi broj naeg asopisa

BRUNO ILJKI

D

uboko smo svjesni da samo ekonomijom moemoosigurati opstanak i mukotrpni povratak naih ljudi

u Srednju Bosnu, a posebno u opustoenu i raseljenuBosansku Posavinu. Kota povijesti je realno poodma-kao te ga moemo zaustaviti i poeti vraati samo istin-skim i bezrezervnim djelovanjem svih nas.

U gospodarskom povjerenstvu smo se usredotoilina mlau populaciju, a naa dva ostala povjerenstva,ije je temeljno podruje rada zdravlje, socijalna skrb inaobrazba, uz jednaku brigu za mlaim generacijama,posebno e se brinuti za starije generacije. Mlade elimoobrazovati i dati im figurativno reeno udicu te ih na-uiti da love ribu, kako kau uspjeni Japanci. E pa i miBosanci moemo bolje - samo ako hoemo.

NOVA RADNA MJESTA

lanovi udruge Prsten su i ranije otvarali radna mjesta,ali sada to rade koordinirano potpomaui jedni druge.U Oraju smo stvorili svojevrsno sjedite te su u postupkuotvaranja strateki vane tvrtke, podrunice ita Osijek(agrar), IN-2 (informatika), Geofoto (aerosnimanje - karto-grafija), te IHS, u prostorima ranije otvorene tvrtke Mega-kop (drvna brana). Ovako zajedno inimo vei potencijal ipoluit emo viestruke rezultate, a ostale kolege pozivamoda nam se pridrue. Osim ovog izravnog djelovanja, eli-mo biti inicijalna snaga u stvaranju svijesti i politike volje uobje drave za potrebom ostvarenja ovog projekta.

U svim studijama koje se rade u sklopu naih pro-jekata, voeni smo instinktom naih poduzetnika kojisu svoje dananje kompanije stvorili vlastitim radom isredstvima, te ukljuujemo institute i druge znanstveneinstitucije i pojedince. Uzimajui u obzir sve ono to

se radilo prije rata, transformaciju trita iza rata, mo-gunosti globalnog trita, izluit emo komparativneprednosti te uvesti sve drutvene faktore da se doedo ukupne strategije koja treba obuhvatiti postignuto iotvoriti mogunost otvaranja novih projekata. Na tomtragu je i ve spomenuta odluka o osnivanju trgova-kog drutva. Trgovakom drutvu Prsten e se moipridruiti svi lanovi udruge Prsten, ali i ostali koji mogupomoi. Tako e i Hrvatski Caritas biti jedan od dioni-ara, a nadamo se i hrvatska Vlada. Udruga Prsten jeostvarila konkretnu suradnju s Biskupskom konferenci-jom RH te Caritasom RH i BiH, te zajedniki pokrenulaakciju Tjedan solidarnosti i zajednitva sa Crkvom iljudima u BiH.

ORAJE I ODAK -OTOCI U POSAVSKOM MRTVOM MORU

Iako metaforino reeno, ta nam se usporedba inigotovo doslovnom, a Oraje i Odak su hrvatski entitetiu kojima ima stanovnitva, te upravo slie otocima izkojih smo krenuli u razvoj opustoene Posavine.

Na naim sastancima s razliitim politikim opcijamai aktualnom vlau, konstatirano je da je razvoj ispredsvih politikih gledita.

U Oraju se stvara odlina poduzetnika atmosfe-ra, a iz nje e proizai infrastruktura za ulaganje, pase tako ve formira prva poduzetnika zona. Ekipa izOraja snimila je iskustva u tom smislu u Varadinu,a sada ide na edukaciju u Ministarstvo gospodarstva. U

dogovoru s naim koordinatorom u Oraju, Pejom Da-mjanoviem, organizirana je prezentacija specijalista izHrvatske udruge poslodavaca. O mogunosti koritenjapretpristupnih fondova EU za poduzetnike zone i drugeprojekte. Nae djelovanje je nadstranako tako da ebiti pozvani svi koji za ovu temu imaju interesa.

Na kraju pozivamo sve ljude voljne da stvaraju i gradenovi ivot na naim zaviajnim prostorima u Bosni da namse pridrue. Ne samo zbog naih pradjedova, ve, prije sve-ga zbog naih unuka koji e nas sve procjenjivati, a eljelibismo i po dobru pamtiti.

Ivan iak, Marko Pipuni, Anto Mandi iBruno Iljki s domainima i suradnicima u Oraju

Ivan iak, Marko Pipuni, Anto Mandi iBruno Iljki s domainima i suradnicima u Oraju


7/27/2019 Prsten br. 2

20/51

| 21


7/27/2019 Prsten br. 2

21/51

22 |

Stasavi u obrani i stvaranju neovisnosti domovine Hr-vatske, podnosei rtve koje zasluuju dostojan spo-koj, Hrvatska vojska stvarala je vojnike i zapovjednikekoji mnogim vojskama svijeta mogu biti uzor.

Rat je proao, ali mir nudi njegove razliite interpre-tacije, nerijetko i vrlo oprene. Stoga se na samom po-etku razgovora nametnulo i pitanje:

Kako ocjenjujete dananji tretman Domovinskograta - od kolskih udbenika, do njegovog tretma-

na na dravnoj, politikoj razini pogotovo s obziromna nepredvidljivost ponaanja Hakog tribunala injegova stalna iznenaenja, ali nae slubene re-akcije na njih ili odsustvo jasnih reakcija.

Za mene kao branitelja i dragovoljca nema dvojbe,Domovinski rat je Hrvatskoj bio nametnut. Po svim svojimkarakteristikama bio je pravedan, legitiman, obrambeni ioslobodilaki. Nije bio agresivan, osvajaki, niti je voenizvan meunarodno priznatih granica RH. Na tim postav-kama bi morao postojati konsenzus svih politikih i inihimbenika u RH, to, na alost, nije ostvareno pa to onda

omoguava razliite pristupe i tumaenja dogaaja iz Do-movinskog rata ime se namjerno ili sluajno zbunjuje diojavnosti, a posebno mladi narataji. Pozivam sve braniteljeda budu ponosni na svoj doprinos u Domovinskom ratu,da svugdje i na svakom mjestu govore punim srcem o tomvremenu ne veliajui nikada svoju ulogu, nego prenoseiistinu o njemu, o danima u kojima se oitovalo zajedni-tvo hrvatskog naroda, hrabrost, domoljublje i vjera.

to se tie Hakog tribunala, na alost, ono to oe-kuje tuiteljstvo Hakog tribunala upravo se dogaa, na

sceni - Zavadi pa vladaj!. Nije moje da savjetujembraniteljske timove, no smatram da samo puna sura-dnja i predani rad branitelja i dravnih institucija moguobraniti nae generale, a time i sve nas branitelje odstranih konstrukcija navedenih u optunici protiv naihgenerala. Vjerujem da mlade generacije, i openito hr-vatska javnost, shvaaju to stoji iza ovakvih dogaanjai uvjeren sam da im to ne moe promijeniti percepcijuDomovinskog rata koju ve imaju, ali dugorono ovakvadogaanja mogu tetiti RH.

vitetvo ratnika

PONOSNO I JAVNO ODOMOVINSKOM RATUUvodei rubriku o braniteljima Domoviskog rata, podrijetlom iz Bosanske Po-savine i Srednje Bosne, predstavljamo Marjana Bikia, osobu koja ujedinjujeiznimnu vojnu naobrazbu jednako kao i praktino iskustvo

PRSTEN

Marjan Biki sa suprugom (u sredini), g. Antom Madiem (IN2) i Ilijom Toliem na veeri Plehanana

22-25_int marijan biskic.indd 22 27.6.2007 19:34:14

7/27/2019 Prsten br. 2

22/51

| 23

Kako doivljavate dananji tretman braniteljaDomovinskog rata? to biste, da ste u poziciji, tutemeljno mijenjali?

esto naa javnost pogreno percipira zahtjeve kojeiznose pojedini branitelji ili Udruge proizale iz Domovin-skog rata. Osobno drim da su zahtjevi branitelja ugla-vnom realni i utemeljeni na zakonima RH i odnose se na

poziv za brom provedbom prava branitelja propisanihzakonima RH. Ne smijemo zaboraviti da je rat zavrenprije 12 godina i da nema i ne moe biti opravdanja toneki od branitelja jo uvijek nisu ostvarili prava koja impripadaju. Administracija u tom pogledu mora biti uin-kovitija bez obzira je li odgovor na neiji zahtjev, odno-sno rjeenje - pozitivno ili negativno. Kriteriji rjeavanjapojedinih prava moraju biti jednaki bez obzira gdje se ina kojem prostoru RH rjeavaju i kome se rjeavaju. Po-pis branitelja treba biti javan. Javnom objavom prestalobi konano mistificiranje o broju branitelja.

Republika Hrvatska ini puno u smislu skrbi za brani-telje, invalide i obitelji poginulih, no uvijek ima prostoraza nadogradnju i ispravljanje estih pogreaka. Brani-

teljska populacija openito zasluuje vie potovanja, aposebno u sredstvima javnog priopavanja, koji pree-sto, u elji za senzacionalizmom, neobjektivno i neetino,piu o nekim osjetljivim temama vezanim za branitelje.Smatram da bi u institucijama koje se bave problemati-kom branitelja moralo biti vie zaposlenih branitelja jeroni lake razumiju probleme i mogu pomoi u njihovomrjeavanju.

Smatrate li da su hrvatski branitelji podrijetlomiz BiH ravnopravno i adekvatno tretirani kao onikoji su roeni u Hrvatskoj?

Da. Nema nikakve razlike u tretmanu prema brani-teljima iz BiH ili neke druge zemlje. Ja sam roen u BiHi nikada, ni u Domovinskom ratu, ni nakon njega nisamosjetio bilo kakvu razliku u tretmanu. Naravno, pitanjeskrbi o braniteljima HVO-a, obiteljima poginulih, te ra-tnim vojnim invalidima HVO-a nije do kraja rijeeno pato uvijek ostaje kao bolna tema. Ali, koliko sam upoznat,trenutano se rjeavaju navedeni problemi, pa vjerujemda e veina, ako ne i svi, biti rijeeni.

S obzirom na vae vojno znanje i iskustvo - tomislite o ulasku Hrvatske u NATO, a to o sudje-lovanju hrvatskih vojnika u mirovnim misijama usvijetu?

Bio sam i ostao zagovornik ulaska u europske i tran-satlantske politike, gospodarske i vojno-sigurnosneintegracije, a time i ulaska u NATO, naravno, vodei

rauna o nacionalnim interesima i cijeni takvog puta.Vojnik je asna profesija, odgovorna i iznimno zahtjevnauz sve probleme i opasnosti koje nosi sa sobom. Stoga,elimo li biti dio meunarodne zajednice, normalno jeda moramo preuzeti i odreene obveze, u ovom sluajusudjelovanje u provedbi mirovnih operacija. Za sada jeodlazak naih vojnika u mirovne misije na dragovoljnojosnovi. U svim modernim vojskama je normalno da pro-fesionalni vojnik sudjeluje u mirovnim misijama diljemsvijeta, pa emo i mi morati prihvatiti tu injenicu. Prijeodluke o upuivanju, treba svakako procijeniti sve sigur-

nosne imbenike, i za sudionike, i za RH u cijelosti. Nesmijemo zaboraviti da su vojnici drugih zemalja sudjelo-vali u mirovnoj misiji kod nas.

Kad smo kod meunarodnih integracija ne mo-emo zaobii EU. Pojednostavljeno reeno - kakotumaite pozitivne strane ulaska pod njeno okrilje,

a kako negativne? Kako moemo sauvati onajodluujui kontrolni paket naih dravnih i naci-onalnih interesa?

Danas je mjerilo uspjenosti svake drave u Europi,njena sposobnost prilagodbe standardima EU jer je toglavni indikator demokratske i gospodarske razvijeno-sti. Prihvatili mi to ili ne, to je stvarnost. Zalaem se zapribliavanje EU, ali pri tome moramo biti odgovorniprema sadanjim i buduim naratajima, te im sau-vati kontrolni paket u svim podrujima, a ni u kojemsluaju prihvatiti sluganstvo. Imamo i pameti i snageza to.

S obzirom na Vae osobno, obiteljsko i profe-

sionalno iskustvo, ali i sadanje spoznaje - kakoocjenjujete odnose Hrvatske i BiH imajui u viduvieslojnu, sinergijsku povezanost dviju zemalja isvih naroda u njima (zemljopisno, prometno, go-spodarski, kulturoloki, jezino...).

RH ini mnogo, ali nedovoljno kako bi podruje,stoljeima naseljeno Hrvatima, uinili privlanim, nesamo Hrvatima roenima u BiH, nego i Hrvatima izvannje. Ulaganjem u konkretne gospodarske projekte napodruju Bosanske Posavine i Srednje Bosne, gdje jeupitan opstanak Hrvata koji tamo ive, to se moe po-stii. Ako se ne vrate mladi, kolovani hrvatski kadrovii ne uloi u konkretne projekte gospodarskog razvoja,budunost Hrvata u tim krajevima ne moe biti svije-tla. Ne smije fokus interesa prema Hrvatima u BiH bitisamo predizborno razdoblje, a hrvatski politiari u BiHne smiju biti sami sebi svrha i baviti se sitnostranakiminteresima. To treba prestati u interesu opstanka Hrvatau BiH.

Kako kao lan Upravnog odbora UBH Prstenocjenjujete njegovu ulogu u tom kontekstu?

Nakon odlaska iz Oruanih snaga RH posvetio samse nekim podrujima za koja, zbog velikih obveza, kaovojnik nisam imao vremena. Podruje mog posebnoginteresa je Udruga bosanskih Hrvata Prsten, gdje samlan Upravnog odbora. Udruga je vrlo brzo postalasvjetlost u koju gledaju mnogi Hrvati s podruja Bo-sanske Posavine i Srednje Bosne jer su prepoznali da

je cilj Udruge bolja i svjetlija budunost Hrvata u tomkraju. Radi ostvarenja tog cilja, jedan od konkretnih,a dugorono vrijednih projekata je osnivanje Zakla-de Prsten za stipendiranje uenika i studenata iz BiH.Udruga je okupila, a i dalje okuplja gospodarstvenike,intelektualce i sve ljude dobre volje, spremne pomoi iulagati za dobrobit tog podruja. Upoznavajui sve teljude spoznao sam snagu i sposobnost hrvatskog o-vjeka roenog u BiH, te sam siguran u bolju budunostHrvata u BiH, a tome e pridonijeti i Udruga bosanskihHrvata Prsten.


7/27/2019 Prsten br. 2

23/51

vitetvo ratnika

24 |

Roen sam 7. veljae 1959. god. uDerventskom Lugu, BiH, majka Dragica(uljak) i otac Nikola umrli su sedamde-setih godina prolog stoljea. Supruga

Verica, dipl. ekonomist, radi u MORH-u idjelatna je vojna osoba od sijenja 1992.

u inu bojnice. Stariji sin je na 3. godi-ni FER-a, drugi je sedmi razred osnovnekole. S nama ivi suprugin otac. I moja isuprugina obitelj sve su izgubili u Domo-

vinskom ratu u BiH. Danas ive u Hrvat-skoj, a sami su rijeili stambeno pitanje.

Osnovnu kolu zavravam u Derventi,srednju-trgovaku u B. Brodu, u Beograduetvrtu godinu Vojne gimnazije, te Vojnuakademiju KOV 1982. godine. Ratnu ko-lu OSRH Ban Josip Jelai zavravamu narataju 1999/2000. godine. U PfPmilitary Language training centre - MLTCBudimpeta zavravam teaj engleskog

jezika - vojna terminologija, a sluim seengleskim i ruskim jezikom.U bivoj vojsci obnaao sam dunosti

zapovjednika voda, satnije i bojne Vojnepolicije u Pritini od 1982. do 1989, aod veljae 1989. u Centru visokih vojnihkola (CVV) Zagreb radim kao predava

ratne vjetine. Od poetka 1991. surau-jem sa slubom sigurnosti demokratskiizabrane vlasti RH i po njenim napucimau CVT ostajem do listopada 1991. kadpoinjem raditi u MORH-u kao zamje-nik naelnika Uprave Vojne policije gdje

ostajem do sijenja 2003. Na toj dunostivie puta preuzimam zapovijedanje nacrti bojinice (u kolovozu i rujnu 1992. za-povijedam borbenim sastavom Vojne po-licije u borbenim djelovanjima u zaleuDubrovnika, od 21. 1. do 25. 3. 1993. g.zapovijedam borbenim Sektorom u ope-raciji Maslenica). Od listopada 1993. dosvibnja 1994. u Ministarstvu obrane Hr-

vatske Republike Herceg-Bosne obnaamdunost pomonika ministra za sigurno-sti. Po zavretku Ratne kole vraam sena dunost zamjenika naelnika Uprave

vojne policije na kojoj ostajem do sijenja

2003, kada preuzimam dunost naelni-ka Obavjetajne uprave Glavnog stoeraoruanih snaga RH. Od studenoga 2003.do 31. 12. 2005. bio sam na dunostizapovjednika Zapovjednitva za obuku iizobrazbu hrvatske kopnene vojske, kadana svoj zahtjev odlazim u mirovinu.

U operaciji Bljesak u Jasenovcu,pri uvoenju postrojbi vojne policije uborbena djelovanja ranjen sam geleromminobacake granate u nogu i ruku, tesam invalid Domovinskog rata VIII sku-pine 40%.

Dodjela inova i promaknua u Oru-anim snagama RH: satnika 28. 05.1992., bojnika, 28. 05. 1992., pukovnika24. 06. 1992., brigadira 14. 01. 1994.,stoernog brigadira 27. 12. 1995.

Odlikovan sam Spomenicom Domo-vinskog rata, Redom hrvatskog pletera,Redom hrvatskog kria, Redom Nikoleubia Zrinskog, Redom hrvatskog trolistai Spomenicom domovinske zahvalnosti.Nositelj sam medalja Bljesak i Oluja.Tijekom obnaanja dunosti u OSRH-uocjenjivan sam ocjenama Osobito seistie, a za rad i rezultate vie puta sam

pohvaljen i nagraen s razine Predsje-dnika RH, ministra obrane RH, naelnikaGSOSRH-a i drugih dunosnika u MORH-u i OSRH-u. Trenutano sam prokurist uprivatnoj tvrtki INsig2 d.o.o.

lan sam Upravnog odbora Udrugebosanskih Hrvata Prsten.

IZ IVOTOPISA MARJANA BIKIA:


7/27/2019 Prsten br. 2

24/51

| 25


7/27/2019 Prsten br. 2

25/51

26 |

koliko nas ima

SLIKA GOVORI TISUU RIJEI

Na sveanoj, dobrotvornoj veeri poetkom lanjskog prosinca u Hotelu Shera-ton okupilo se vie od 400 lanova Udruge bosanskih Hrvata Prsten, uz uvaenegoste predstavnike Vlade RH, ministre - financija Ivana ukera, znanosti, obrazo-vanja i sporta Dragana Primorca, unutarnjih poslova Ivicu Kirina; gradonaelnikaMilana Bandia i zamjenika gradonaelnika Ivu Jeluia.Tom su prigodom predstavljene dotadanje najznaajnije aktivnosti Udruge: ute-meljenje Zaklade Prsten, uspostava informatikog sustava RING, te promoviranprvi broj naeg asopisa.I, kako stoji u naem naslovu da - slika govori tisuu rijei, ostavljamo prostor -slici.

Inicijator i pokreta asopisa Prsten, ujedno i njegov promotor na sveanoj veeriUBH Prsten - Pavo Zubak i glavna urednica Dinka Martinovi Ivurek

Gradonaelnik Zagreba, stariprijatelj Prstena

26-27 Duplerica.indd 26 27.6.2007 19:36:31

7/27/2019 Prsten br. 2

26/51

| 27

Ivan uker, ministar financija RH, iznimnocijeni poduzetniki duh udruge Prsten

Josip ari pomno pamti sve ideje kolega izudruge koje bi Prsten mogao realizirati

Tradicija se nastavlja...

TomislavDubravac,

predsjednikpovjerenstvaza znanost iobrazovanjesa ZdenkomBogoviem

Mario Dragun, friki lan Prstena nepogreiv je u izboru drutva, a lanica upraveAuto Zubaka, gospoa Marina Hus elegancijom i armom potpuno ga je bacila usjenu

26-27 Duplerica.indd 2726-27 Duplerica.indd 27 28.6.2007 18:58:0628.6.2007 18:58:06

7/27/2019 Prsten br. 2

27/51

28 |

veer Plehanana

U TEMELJ SVAKE CRKVE PO

JEDAN ZAGREBAKI KAMEN

Na sveanoj veeri Plehanana koju je sredinom ovogproljea u Hotelu Zovko organizirao Odbor zaizgradnju crkve na Plehanu, upravo je tu reenicu izgo-vorio zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi. Uz njegaje i zamjenik gradonaelnika Ivo Jelui i ovom prilikomprepoznao iznimne potencijale Udruge bosanskih Hrva-ta Prsten, a prije svega njegovu pokretaku i poticajnuulogu u povratku ivota u spaljenu zemlju posavsku.

Plehanani svih generacija, na ovoj su veeri poka-zali svoj entuzijazam i volju da izgradnjom nove, monu-mentalne crkve na Plehanu vrate ovom kraju, ne samoivot i ivost, u svjetovnom i duhovnom smislu, ve i hr-vatsku-katoliku simboliku Plehana. Uz ovu foto repor-tau, najavljujemo za na 3. broj i reportau s Plehanau kojoj emo pokazati kako e ovo ljeto tei gradnjanove crkve.

Marko Kozina

Folklorna grupa Bosna Srebrena

Ivo Jelui, zamjenikgradonaelnika Zagreba

Okupljanje Plehanana pred sveanu dobrotvornu veeru u hotelu Zovko

28 Plehancani.indd 28 27.6.2007 19:20:44

7/27/2019 Prsten br. 2

28/51

| 29

VODA - VRJEDNIJA OD NAFTE

Poticaj da nau novu ekoloku rubriku, u kojoj emo progovoriti o svim mo-gunostima razvoja naih bosanskih krajeva temeljenih na istom okoliu,zaponem ba ovakvom priom - dobio sam nakon to mi se majka poslijeosam godina prognanikog izbivanja, vratila u zaviaj, u svoju, i moju, rodnuTramonicu. U veljai 2000. godine, nju i nekolicinu, uglavnom starijih osoba,doekala su poruena i opljakana ognjita. U mislima im je, siguran sam,bio isti onaj osjeaj kao u duhu Jure Katelana dok je stvarao stih nigdjetoliko algi kao u uvali moga djetinjstva

Prvu godinu povratnikog ivota ivjelo se u kontej-nerima. Njih troje-etvoro. Zimi hladno, ljeti nesno-ljivo vrue. U selu nije bilo ba niega osim razruenihkua, zaraslih putova, bez struje... Selo tiine. Ali jedinoega je bilo je - VODA. Trebalo je samo otii stotinjakmetara do, nama iz Tramonice, poznatog izvora BaraIljkina, ili nekoliko stotina metara dalje do jo poznati-jeg Buban. Filozof Seneka kae i kada bi sve na ovomplanetu izgorjelo ostala bi voda i u njoj iskra novogaivota.

IZ VODE SMO, OD VODE SMOGotovo 70% naeg tijela je voda. Uobiajeni je sa-

stojak prirode i zasigurno njena najvanija tvar, matini-ca sveg ivota stvarni eliksir ivota koji se bez nje suido propadanja. Najsveobuhvatniju i iznimno inspirati-vnu priu o vodi nalazimo u knjizi Philipa Balla, fiziarai kemiara, urednika prestinog znanstvenog asopisaPriroda (Nature) naslova: Biografija vode. Ne manjevrijedna, dapae, je i knjiga dr. Ognjena Bonaccia, uva-enog profesora hidrologije na Graevinskom fakulte-tu u Splitu naslova: Ekohidrologija vodnih resursa iotvorenih vodotoka.

Svi mi danas ivimo u doba savrenih sredstava, alikonfuznih ciljeva. Svima nam treba preispitivanje, svoje-vrsna - revizija prioriteta, stoga emo morati iznova na-uiti prihvaati i voljeti - ogranienost.

AK 97,5 POSTO VODE NIJE PITKOIako Zemlju zovemo plavim planetom, (oko 3/4zemljine povrine prekriveno je vodom) aludirajui takona vodno bogatstvo naeg planeta, realnost je da jeak 97,5% voda slano, dakle nepitko. Samo 2,5%

voda otpada na slatke vode, a od njih je 68,9% uledenjacima i stalnom snjenom pokrivau, 29,9%otpada na podzemne vode, 0,9% na vodu u tlu imovarama, a samo 0,3% su slatke vode jezera irijenih akumulacija, dakle one vode koje najvieupotrebljavamo u svakodnevnom ivotu.

CRNO ZLATO ZAMIJENIT E MODRODinamian razvitak drutva i sve vei pritisci na pri-

rodni okoli, a samim time i na vodu, postaju jedno odkljunih pitanja odrivog razvoja. Ujedinjeni narodi pro-glasili su 2003. godinu Meunarodnom godinom sla-tkih voda kako bi skrenuli pozornost svjetske javnosti naproblem ogranienih resursa vode u svijetu, jer upravotaj problem svakim danom postaje sve vei izvor na-petosti i estoke konkurencije meu narodima. Naime,iako se u mislima ljudi jo uvijek namee nafta, ili tzv.crno zlato, kao najvredniji i najdeficitarniji resurs, ugodinama koje dolaze svakim e danom sve vie to bitivoda - modro zlato.

ista i zdrava Bosna

dr. sc. TOMISLAV DUBRAVAC

Baka Manda Dubravac i unuk Domagoj na izvoru BaraIljkina (srpanj, 2000.)

29-31 cista i zdrava bosna.indd 29 27.6.2007 19:38:00

7/27/2019 Prsten br. 2

29/51

30 |

Znanstvenici upozoravaju da e, ukoliko se taj pro-blem ne definira sada, za koju godinu, poeti izbi-jati novi ratovi - za vodu. Prema procjenama UNu ovom e stoljeu ubrzano smanjenje svjetskihzaliha pitke vode, postati glavno ekoloko, sigur-nosno i gospodarsko pitanje. Naime, ukoliko sevoda nastavi troiti dosadanjim tempom, do 2025.godine ak 2/3 stanovnitva Zemlje moglo bi pa-titi, pa i umirati od ei. Dokumenti UN-a otkrivajui okantnu injenicu da vie od milijarde ljudi nemaredovit pristup pitkoj vodi, te da gotovo dvije i pol mili-jarde ljudi, to je treina svjetskog stanovnitva, nemapristupa dezinficiranoj vodi. Zbog bolesti izazvanihnezdravom vodom godinje umire vie od 2 mi-lijuna ljudi.

OVJEK VIE MOE NEGO TO SMIJEZbog toga bi trebalo napustiti ekonomsku logiku

po kojoj je dobro proizvoditi sve to se moe prodati.Vie je nego oito da beremo mnogo, a nudimo malo.Jamano smo zaboravili dobru staru kinesku poslovicudok pije vodu misli na izvor. Izmeu 1950. i 1990.godine potronja vode se u svijetu utrostruila, a godine1996. je procijenjeno da ve troimo oko polovice ra-

spoloive tekue vode.

DA RATA OPET NE BUDERijetke su zemlje poput Hrvatske, ali i Bosne i Her-

cegovine, koje raspolau s velikim vodnim bogatstvomiznimno visoke kvalitete. Hrvatska se nalazi meu 30vodom najbogatijih zemalja na svijetu, a u Europi jeak na treem mjestu iza Islanda i Norveke (Izvor:FAO 1998). Tako postaje jasno da voda za Hrvatskupredstavlja prvorazredni imbenik razvoja, ali i kljunihresursa budunosti.

Podruje hrvatskog kra poiva na golemim re-zervoarima izvrsne pitke vode, te je obveza svih nasda zatitimo to bogatstvo za generacije koje dolaze.Hrvatska raspolae s gotovo 16 tisua m3 vode poglavi stanovnika. O hrvatskom vodnom bogatstvurjeito govore i sve brojnije ponude stranih ulagaa,posebice zdruenih snaga iz Europske unije, kojipokuavaju na razne naine dobiti koncesije na tajvrijedan hrvatski resurs. Nadajmo se da e odgovorneosobe znati kako definirati uvjete takvih sporazuma ida neemo proi po onoj narodnoj preveli nas ednepreko vode.

BOSANSKOHERCEGOVAKIVODNI POTENCIJALI

Navedeno se moe preslikati i na vode nae udnei udesne Bosne i Hercegovine ije prirodne granice

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Maarska

Njemaka

Francuska

Europa-prosjek

Hrvatska

Albanija

Bosna i Hercegovina

Domagoj je posjetio baku kojoj je kontejner u Bosni bio vie nego kuica u cvijeu

Ukupni godinji obnovljivi vodni resursi po glavi stano-vnika u 2000. godini u tisuama kubnih metara(Izvor: World Resources Institute 2001.)

ista i zdrava Bosna


7/27/2019 Prsten br. 2

30/51

| 31

uglavnom ine rijeke Drina, Sava i Una. Ukupni godi-nji obnovljivi vodni resursi u BiH po glavi stanovni-ka u 2000. godini bili su i vie od dva puta vei odeuropskog prosjeka. Tijekom rata je dolo do velikogsmanjenja zagaivanja vode, ipak, tek 3% rijeka u BiH jenezagaeno, a skoro 30% je eutroficirano (proces pove-anog prihranjivanja nekog vodnog ekosustava). Prema

procjenama Zavoda za geologiju BiH ima oko 200 poja-va ili leita mineralne vode razliitog sastava i kvaliteta.

BREND I REKLAMAUsprkos injenici kako Hrvatska i BiH raspolau

ogromnim, ali vrlo slabo, iskoritenim hidroenerget-skim potencijalom, te ako tome dodamo i vane luke,posebice u Bosanskoj Posavini (B. amac, Brko, Ora-je) razvidno je znaenje toga Bogom danog resur-sa. Bogohulno je na tome ne graditi (i zaraditi) pre-poznatljiv brend. Primjerice, mineralna voda teanjskepunionice Dijamant natoena na izvorima u BiH je uSAD-u (Berkli Springs-Virdinija), izmeu 138 izlagaana Svjetskom festivalu voda dobila bronanu medalju

za kvalitetu. Prema podacima Vanjskotrgovinske ko-more BiH, uvezeno je 2004. g. 117,4 milijuna l mi-neralne i obine vode i za to smo platili 83,7 milijunaKM, dok je samo 19,6 milijuna l izvezeno i zaraenooko 7,96 milijuna KM. Nae iste rijeke i izvori vri-jede mnogo vie od izvora nafte. Jesmo li svjesniprirodnog bogatstva koje imamo? Ovo e stoljee,prema predvianjima znanstvenika, biti stoljee zna-

nosti i tehnologije, a nova znanja i tehnike morat epronai svoju primjenu upravo u ekolokim projekti-ma. Stoga se ekologija i namee kao najpropulzivnija

znanost dananjice, a ekoloko razmiljanje kao nainrazmiljanja suvremenog ovjeka.Zakljuimo ovu priu, vrativi se na poetak, u emu je

bila namjera i simbolika prie o vodi, pismom indijanskogpoglavice Seattlea Velikom bijelom poglavici u Washing-tonu 1854. godine: Ta sjajna voda to tee brzacima irijekama nije samo voda ve i krv naih predaka, a uborvode glas je oca moga oca.

KLESARSTVO Stipe Luci je tvrtka sa dugogodinjom tradicijom koju krasi najmodernija tehnologija sa

vlastitim kapacitetima za rezanje blokova te obradu i montau svih vrsta kamena.

Osim ekskluzivnih granita i mramora, sada smo proirili asortiman sa mramorima i granitima iz Kine i Indije,

po vrlo povoljnim cijenama.

Voda - izvor ivota i svakovrsnih nadahnua


7/27/2019 Prsten br. 2

31/51

32 |

U

z molitvu i odricanja uglavnom smo uspjele. Djeca

su porasla. Neemo sad o nerazumijevanju okoli-ne, pa i blinjih, o bolestima, uvredama primitivaca naraun udovica, koji svojim ogranienim umovima nikakone shvaaju da su udovice dva roditelja u jednom, borese i pobjeuju u bitkama s nevoljama. Jedino to nasvrijea su obeanja dana na grobovima naih mueva.Obeanja bez ispunjenja. Kieni govori Nikad Vas ne-emo zaboraviti, Vae e obitelji imati u nama pomo ipodrku dok smo ivi... Davno su ih zaboravili.

Djeca hrvatskih branitelja iz Bosne pod lupom zavr-ie kole, othrvae se izazovima, a onda - zapee. Zbu-njeni prigovorima da su eto imali mirovinu, pa su imalii to jesti, pitaju se zato im kolu i znanje ne priznaju;kako to da sad odjednom njihova diploma manje vrije-di, a samo oni znaju koliko su truda uloili. Zato loijeplaen, ili nikakav, posao? Zato ne stipendija, poticaj;zato sve moramo sami.

Mi majke imale smo mirovinu, neke tek odskora, ada bismo stvorile krov nad glavom podigosmo doivotnekredite. Pa sad s jo manjim sredstvima preivljavamo snaom velikom djecom u malim stanovima. Ili gleda-mo kako zjapi naa nedovrena kua u kojoj eventual-no svijetli samo jedan prozor, kao to svijetli naa nadada e jednog dana ipak biti bolje; da e se jo jednomprobuditi duh Hrvata iz Bosne koji - voli, prata, gradi iponosno ide dalje.

Mi smo umorne, molimo se za djecu. I one majkekoje ostadoe u Bosni, ili se vratie tamo nakon rata, je-dnako gledaju kamo uputiti djecu to izrastoe u asne

ljude. A tu gdje su - ni posla, ni pravde. Ni novcada im se pokrene kakav-takav vlastiti posao.Dooe i ta djeca u Hrvatsku. Pridruie sezbunjeni zbunjenima.

Mislismo: najgore proe, ali naese bitke nastavljaju. Majke osta-doe na starom ognjitu, a svise sad pitamo - kamo miuope pripadamo? Popoljima Hrvatske i

Bosne pohodimo grobove naih djedova i oeva koji su

se borili za hrvatsku ideju, hrvatski interes.Tko je kriv? Oni koji su ginuli i ostavljali nas sameili ova gruba, gramziva politika, ili je to naprosto su-dbina nas Hrvata iz Bosne, da smo uvijek negdjeizmeu, zlatna rezerva za teka vremena.

Da djeco, to je istina o vaim oevima.Imali su Hrvatsku u srcu, a u krvi genda se gine za vie ciljeve, da se svakabitka dobije, da se glava nikad nepogne. U naslijee vam ostavie tajgen i tu ljubav, a na vama je da neklonete.

Glavu gore jer, onda davno, od-selie samo najjai.

novi lanovi

HRVATI IZ BOSNE - ZLATNAREZERVA ZA TEKA VREMENAKrenusmo davno, prije petnaestak godina. Preplaene proivljenim strahota-ma, tragedijama s malenom djecom. Rasusmo se po cijelom svijetu, najvienas osta u Hrvatskoj. Najvea nam je briga bila kako prehraniti djecu, upisatiih u kolu.Od planova, samo im eljesmo objasniti ono to ni nama ne bi jasno i ola-kati im teret koji i jedva vuemo.

MILKA BILANDIJA

32-33 Novi clanovi.indd 32 27.6.2007 19:38:50

7/27/2019 Prsten br. 2

32/51

| 33

DRAGICA NIKOLI

DA GORINE VIE NE BUDE

Ovim putem elimo ukazati na propuste i nepravdu koja je uinjena djeci po-ginulih brani

prsten br. 2

Documents