UNIVERZITET U SARAJEVU PEDAGOKI FAKULTET KTO II godina samofinansirajuci

Seminarski rad iz predmeta Pedagoka psihologija

UTICAJ ISPITNE ANKSIOZNOSTI

Sarajevo, decembar 2011. godine

2

SADRAJ: 1. Izbor i definiranje predmeta istraivanja......................................................................................3 2. Struktura projekta............................................................................................................ .............5 2.1. Postavljanje hipoteza i identifikacija varijabli..........................................................................5 2.2. Prikupljanje i obrada podataka.................................................................................................7 2.2.1. Primarni izvori podataka.......................................................................................................7 2.2.2. Sekundarni izvori podataka...................................................................................................8 3. Metode znanstvenog istraivanja................................................................................................ 9 4. Orjentacijski kalendar radova....................................................................................................10 5. Projekcija rezultata i koristi koje se mogu oekivati od istraivanja.........................................11

3

1. Pojam anksioznosti

Anksioznost je stanje koje se karakteristie osjeajem unutranje uznemirenosti, uplaenosti, straha da e se neto strano dogoditi, uz psihomotornu napetost i unutranji nemir.Osoba esto ima osjeaj da e eksplodirati, da e izbubiti kontrolu nad sobom,da e joj se desiti neto grozno.Anksioznost nije vezana za konkretan objekat ili osobu.Aneksiozna osoba je stalno na oprezu (stanju pripravnosti),misli samo na neku opasnost. Pojam anksioznosti obuhvaa irok spektar karakteristika vezanih uz odreene emocije, fizike manifestacije i nain razmiljanja koji je vidljiv i koji osoba vie ili manje svjesno proivljava kada se osjea anksiozno. Kada dakle govorimo o anksioznosti govorimo o vrlo rairenoj pojavi u dananjem suvremenom drutvu koja je karakterizirana odreenim subjektivnim osjeajem uznemirenosti, straha, panike, duevnog bola. Nain razmiljanja kada je osoba anksiozna pun je strepnje, zabrinutosti, neizvjesnosti, napetosti i uznemirenosti s negativnim razmiljanjima o tome to mi se moda moe dogoditi ili to mi se to odjednom dogaa sada. Tjelesni obrazac anksioznih osoba karakterizira sve plie disanje, stiskanje dijafragme i odcjepljivanje to jest odreeno prekidanja kontakta izmeu glave i tijela.

4

Anksioznost je vrlo kompleksno stanje koje se razlikuje od obinog stresa ili uobiajenih napetosti. To je stanje koje je kroz psihoterapijsko holistiku perspektivu najlake mogue opisati kao simptom koji se javlja kada pokuavamo kompenzirati i potisnuti nemir, strah, paniku, uzbuenost koji se osjetilno javljaju u tijelu. Obzirom da kroz tijelo osjeamo i u tijelu se manifestiraju emocije i senzacije, organizam pokuava takve uzbuujue i rijetko ugodne emocije potisnuti i tako s njima prekinuti kontakt. Jedan od ne ba uspjenih naina noenja s takvim stanjima je, na primjer, pretjerano uzimanje hrane, kako bi se neugodne osjeaje i neugodna stanja umanjilo. Te emocije najee ne elimo osjetiti ni izraziti ve od njih nastojimo odvojiti kako bi lake preivjeli odreene situacije u sadanjosti ili, ako smo ih potisnuli, kako bi lake preivjeli odreene situacije iz prolosti. To su emocije koje su uglavnom proizvod niza iskustava iz naih odnosa i relacija s okolinom ( traumatina iskustva, svakodnevna iskustva ljutnje i tuge, iskustva strepnje, odbaenosti i slino).Anksioznost kao pojava najee susreemo na asovima, provjerama znanja,ispitima je vezana za obrazovanje u cijelini krenuvi od osnovnog obrazovanja pa do visokog obrazovanja. 2.Ispitna anksioznost

Ispitna se anksioznost najee odreuje kao stanje uzbuenosti, napetosti, osjeaja neugode i zabrinutosti, koje se javlja u ispitnim situacijama, nakon njih i pri njihovom zamiljanju i anticipiranju. Za razliku od tjeskobe, koja nije situacijski uvjetovana, postoji niz situacijski odreenih vrsta anksioznosti. Jedna od njih je i ispitna anksioznost, a budui da se radi o dosta razliitim uzrastima i problemima, najee se odvojeno istrauje ispitna anksioznost djece koja kreu u osnovnu kolu i ona kod uenika srednje kole i studenata fakulteta. Ispitna ankcioznost nastoji se smanjiti raznim metodama koje su prikazane zajedno sa istraivanjima usmjerenim na ispitivanje njihovih uinkovitosti. Ispitne situacije su univerzalne , gotovo nema osobe koja nije bila tome izloena. Veliki broj uenika tijekom svog obrazovanja osjea anksioznost pri provjeravanju znanja, to moe imati interferirajue djelovanje na kolski 5

uspjeh , samopouzdanje, prihvaenost od ostalih uenika u razredu. Anksioznost jaceg intenziteta i dueg trajanja moe predstavljati ozbiljnu prepreku djetetovom razvoju. Brojni su se autori bavili pokuajem objanjenja kolskog i akademskog neuspjeha. Veina istraivanja podrava znaajnu povezanost ispitne anksioznosti sa akademskim neuspjehom (Benjamin i suradnici, 1981.; McKeachie, 1984.). Mnoge dosadanje studije sugeriu da visoka anksioznost ima interferirajue djelovanje, i to tako to potie javljanje reakcija koje su irelevantne za izvravanje zadataka, kao to je tendencija javljanja veeg broja pogreaka i tendencija zabrinutosti za ishod, to ometa uspjeno izvoenje zadatka. Model interferencije, koji pokuava objasniti uticaj ispitne anksioznosti na kolska dostignua, podrazumijeva da uenici koji su visoko anksiozni dobro usvoje potrebne informacije, ali imaju potekoa u dosjeanju, jer irelevantne misli skreu panju s onih misli koje su relevantne za zadatak i tako sprjeavaju dozivanje informacija koje su nune za davanje tanog odgovora. Drugi autori sugeriu da visoko anksiozni uenici imaju problema i u enkodiranju i organizaciji informacija tokom uenja potrebnog gradiva, osim potekoa u dozivanju informacija u samoj ispitnoj situaciji. Benjamin i suradnici (1981.) smatraju da zabrinutost o kojoj izvjetavaju visoko anksiozni studenti nije samo osobna karakteristika, nego moe biti posljedica i neadekvatno usvojenog znanja. Rezultati Naveh - Benjamin i suradnici (1987.) sugeriu da visoko anksiozni studenti imaju znaajno slabiju kognitivnu organizaciju osnovnih pojmova, ak i u neispitnoj (neevaluativnoj) situaciji rjeavanja zadataka. Openito, postoji miljenje da ispitna anksioznost nastaje u predkolskoj i u ranoosnovnokolskoj dobi i to iz djetetovih reakcija na situacije procjene. Sarason (1960., prema Arambai, 1988.) objanjava nastanak anksioznosti psihoanalitiki, odnosno da je u osnovi separacijski strah, a ako uspjeh nije u skladu s oekivanjima roditelja, anksioznost se intenzivira. Leventhal i Sills (1964., prema Arambai, 1988.) smatraju da anksioznost nastaje zbog nerealne slike o sebi stvorene u ranoj dobi. Dusek (1980., prema Arambai, 1988.) kae da su roditelji, ija su djeca visoko anksiozna u ispitnim

6

situacijama, imali tendenciju biti "odbojni" prema svojoj djeci, te su previe ignorirali djetetovu potrebu za sigurnou. Hill i Eaton (1977., prema Arambai,1988.) spominju mogunost da anksioznost nastaje kao posljedica mnogobrojnih neuspjeha, to njihova opaanja i potvruju. Hagtvet (1984., prema Arambai, 1988.) govori o strahu od neuspjeha koji dovodi do ispitne anksioznosti. Jo uvijek ne postoji dovoljno istraivanja da bi se pojedina hipoteza potvrdila, odbacila ili ak nastala nova o nastanku ovog tipa anksioznosti.Ucinci ispitne anksioznosti Istraivanja su pokazala da je ispitna anksioznost glavni ometajui imbenik na svim akademskim razinama, od osnovne kole pa sve do visokih kola (Sarason, 1984 prema Birrenbaum,Nasser, 1994). Pokazalo se da anksioznost koju djeca doivljavaju u ispitnim situacijama moe imati mnoge nepovoljne uinke - smanjuje uspjenost izvedbe, povezana je s niim kolskim uspjehom .Osim toga ispitna anksioznost uzrokuje emocionalnu patnju te je povezana s niskim samopotovanjem, negativnim stavovima prema koli, ovisnosti i pasivnosti s agresivnosti, nepovoljnim statusom meu vrnjacima i loim odnosima s uiteljima (Proeger, Myrick 1980).Hill i Sarason (1966, prema Lufi, Okasha,ohen, 2004) su nali da visoko anksiozna djeca zaostaju dvije godine u osnovnim vjetinama itanja i raunanja na kraju osnovne kole.Postoje dva kontradiktorna modela koji objanjavaju ucinak ispitne anksioznosti na izvedbu (Birrenbaum, Nasser, 1994).Prvi gleda na ispitnu anksioznost kao na interferirajueg imbenika (Wine, 1971, 1980,Eysenck 1988, prema Lufi, Okasha, Cohen,2004).Negativni utjecaj ispitne anksioznosti proizlazi iz toga to anksiozna osoba dijeli panju izmeu osobnih misli koje proizlazeiz zabrinutosti i ocekivanja te misli vezanih uz zadatak, dok su neanksiozne osobe usredotoene vie na sam zadatak. Slicno tome, Einat (2000, prema Lufi, Okasha,Cohen, 2004) smatra da je ispitna anksioznost uzrokovana visokim osobnim standardima osoba koje ocekuju maksimalan uspjeh i boje se da ne mogu zadovoljiti svoje vlastite standarde. Sarason i Stoops (1978, prema Sarason, 1981)tvrde da su visoko anksiozne osobe slabije u izvravanju zadataka u situacijama evaluacije,a njihova izvedba je skrivena pod snanom samookupacijom na greke i posljedice.

Tekoe uenja i anksioznosti Otprilike 2-10 % ukupne populacije ima tekoce uenja. Tekoe uenja proizlaze iz nekog nedostatka odnosno tekoe u osnovnim procesima

7

uenja - percepcije, pamenja, jezika,panje. Tekoe uenja ukljuuju tekoe itanja(disleksija), pisanja (disgrafija), raunanja (diskalkulija), neverbalne tekoe uenja i poremeaj panje i hiperaktivnost. U drutvenom, socijalizacijskom aspektu vjerojatno najznanija osobina tekoa uenja je njihova nevidljiva i naizgled benigna priroda to stvara esto neshvaanje i netoleranciju lanova obitelji,nastavnika, vrnjaka i ire javnosti prema djetetu.Takoer roditelji cesto ignoriraju tu pojavu i postavljju djeci nerealna oekivanja u postizanju uspijeha svog djeteta. Tekoe uenja u kombinaciji sa situacijskim faktorima (nerealnim oekivanjima roditelja,uitelja, nedostatna podrka itd.) i prolim problemima u uenju dovode do veeg rizika da neke situacije postanu anksiozne. Barga (1996, prema Riddick., Sterling, Farmer, Morgan, 1999) navodi da uenici s tekoama uenja mogu razviti pozitivne ili negativne strategije suoavanja s problemima na koje nailaze. Te negativne strategije,poput, izbjegavanja situacija koje donose potekoe, vode veoj anksioznosti. Potrebna su daljna istraivanja, naroito longitudinalna,kako bi se utvrdili imbenici koji doprinose nastanku visoke razine ispitne anksioznosti kod djeca s tekoama uenja. Potekoe s uenjem Hiperaktivnost, impulzivnost i tekoe s odravanjem panje mogu ozbiljno naruiti djetetovu sposobnost uenja. Ova djeca esto, osim ako su posebno inteligentna, poinju zaostajati za ostatkom razreda, te razviju akademske probleme. To je, uz probleme u ponaanju, jo jedan od razloga zbog kojih im se djeca rugaju i zbog kojih ih roditelji kanjavaju. Hiperaktivna djeca zbog svojih potekoa u koli mogu razviti osjeaj odbaenosti od vrnjaka, to samo dodatno pogorava situaciju. Znaajan postotak hiperaktivne djece ima specifine poremeaje uenja, konkretno poremeaje itanja, pisanja i matematikih sposobnosti. S obzirom da se cijeli obrazovni sustav temelji na sposobnosti itanja i pisanja te da je uspjeno itanje i pisanje nuno za sudjelovanje u nastavi bilo kojeg predmeta, hiperaktivna djeca esto imaju problema s ocjenama. Jednom kada zaostanu za vrnjacima, vrlo teko to nadoknauju. Osim to im medij putem kojeg se znanje prenosi stvara potekoe, oni zbog svog poremeaja imaju i niz drugih problema. Ne mogu se koncentrirati jednako dugo kao njihovi vrnjaci. Buka i pokreti oko njih im vrlo lako skreu panju. Vrlo esto propuste vane informacije ili upute koje im daje uitelj jer su zaokupljeni razmiljanjem o neem drugom. Mnogi od njih imaju vrlo neuredan i neitak rukopis koji im moe stvarati dodatne potekoe. Oni ga sami vrlo teko razumiju i itaju, a vrlo esto zbog rukopisa dobivaju i kritiku od strane nastavnika. Kako bi se preveniralo razvijanje daljnjih problema, vano je da nastavnici razumiju specifian nain funkcioniranja hiperaktivne djece koji esto negativno utjee na kolski uradak i openito na izvravanje obaveza i odgovornosti. Stoga je vrlo esto potrebno kontaktirati s nastavnicima kako bi se lake razlikovala ponaanja koja proizlaze iz hiperaktivnosti, prevenirao razvoj sekundarne patoloke nadogradnje i djetetu primjereno pomoglo.

8

Istraivanja provedena u SAD-u pokazala su da hiperaktivna djeca imaju slijedee probleme vezane uz uenje:

90% hiperaktivne djece pokazuje smanjenu produktivnost u kolskom radu 90% hiperaktivne djece postie snien uspjeh u koli 20% hiperaktivne djece ima tekoe sa itanjem 60% hiperaktivne djece ima ozbiljne potekoe s rukopisom 30% hiperaktivne djece prekida kolovanje 5% djece s poremeajem hiperaktivnosti zavrava fakultetsko obrazovanje za razliku od 25% djece iz ope populacije

http://kulerica.bloger.hr (10.12.2011) Bitan problem je i to to se u Bosni i Hercegovini malo zna i govori o ovom problemu, te se moe rei da su osobe kod kojih se javlja ovaj problem, nauile svakodnevno ivjeti s njim. Pojava ispitne anksioznosti moe imati kratkorone i dugorone posljedice koje se oituju na podruju neurolokog i intelektualnog razvoja. Kako ovaj problem ima velike posljedice, prvobitno na pojedinca, a potom i na drutvo, njegovo rjeavanje treba da bude veliki izazov. Uzimajui u obzir sve navedeno, namee se potreba za provoenjem istraivanja, a znaaj istraivanja uzroka i posljedica nastanka ispitne anksioznosti ima relevantnu ulogu, pogotovo za mlau populaciju i on bi se ogledao u spoznavanju preventivnih mjera za smanjenje, a potom i eliminisnje prisustva ispitne anksioznosti. Kada bi se posvetili istraivanju ispitne anksioznosti morali bi utvrditi sljedee: utvrditi da li je i u kojoj mjeri ispitna anksioznost prisutna kod uenika neke osnovne ili srednje kole . utvrditi da li ispitna anksioznost utie na uspjeh u uenju kod uenika. utvrditi da li je ispitna anksioznost prisutnija u pismenoj ili usmenoj formi evaluacije znanja. utvrditi da li postoji razlika u uestalosti ispitne anksioznosti izmeu "uenika" i "uenica".

9

utvrditi da li osobine profesora (pozitivan negativan, prema uenikoj evaluaciji) utiu na prisustvo ispitne anksioznosti. utvrditi da li nastavni predmeti utiu na prisustvo ispitne anksioznosti kod uenika. utvrditi da li poznavanje gradiva utie na prisustvo ispitne anksioznosti. utvrditi da li opi uspjeh uenika utie na prisustvo ispitne anksioznosti. utvrditi da li spol profesora utie na prisustvo ispitne anksioznosti kod uenika. utvrditi da li strogost roditelja utie na prisustvo ispitne anksioznosti kod uenika . Neophodno je istraiti i nivo emocionalne inteligencije, koja predstavlja sposobnost prepoznavanja osjeaja, njihovog jasnog identificiranja, razumijevanja, sposobnosti kontroliranja i koritenja za izraavanje misli, od strane samog uenika. Samo po sebi je razumljivo koliku ulogu osjeaji imaju u noenju sa svakodnevnim situacijama, komuniciranju s drugim osobama i najvanije koliku oni ulogu imaju u donoenju odluka. Krajnji cilj pragmatinih (drutvenih) ciljeva podrazumijeva koristi koje proizilaze iz samog znanstvenog istraivanja. Oni mogu posluiti kao odgovor na koji nain se potencijalni korisnici mogu sluiti konanim rezultatima odnosnog istraivanja. Pored navedenog, ovakvo e istraivanje omoguiti i postizanje znansvtveniog cilja: Znanstveno otkrie sasvim je sigurno da je osnovni cilj svakog znanstvenog istraivanja, uz znanstveno predvianje, otkrivanje i spoznaja odnosne pojave. S tim u vezi, mogu se izdvojiti najmanje etiri oblika ili vrste znanstvenog otkria: 1. otkrie injenice prisustva ispitne anksioznosti kod mnogih uenika i njenog odnosa sa uspjehom u uenju, odnosno uticaja iste na uspjeh u uenju.

10

2. otkrivanje uzroka i motiva koji izazivaju nastanak ispitne anksioznosti. 3. otkrivanje zakona koji dovode do nastanka, razvoja i nestanka odnosne pojave. 4. otkrivanje znanstvene teorije o ovoj vrsti drutvene pojave, kao najvioj razini znanstvenog otkria.

2. Struktura projekta

Nakon identificiranja problema istraivanja i odreivanja ciljeva, pristupa se postupku postavljanja hipoteza i odreivanja varijabli. Da bi se postavljenje hipoteze mogle prihvatiti ili odbaciti, nuno je prikupiti odgovarajue podatke, te iste srediti i obraditi.

2.1. Postavljanje hipoteza i identifikacija varijabli Potreba za prevencijom ispitne anksioznosti postaje sve znaajnija i dominantnija za mlau populaciju, jer uz ovaj problem funkcioniu i ostali, koji najee kod uenika izazivaju osjeaj nesigurnosti, napetosti, bespomonosti, a nerijetko dovodi do gubitka samopotovanja, problema u koli, porodici i sl. Pojava ispitne anksioznosti predstavlja ozbiljan problem modernog drutva koji direktno pogaa zdravlje pojedinca (psihiko, psiho-somatske bolesti). Meutim, ovaj problem predstavlja poetnu fazu i prvi korak ka promjeni ponaanja pojedinca koji vodi do mnogih problema koji su nepovoljni, kako za pojedinca, tako i za drutvo.

Iz prethodno navedenog, mogu se postaviti sljedee hipoteze: Generalna hipoteza:

11

Uenici kod kojih nije prisutna ispitna anksioznost postiu vei uspjeh u uenju. I pomona hipoteza: Ispitna anksioznost je ee prisutna kod uenika sa manjkom samopouzdanja, samosvjesnosti i nezavisnosti, nego kod uenika kod kojih se ove karakteristike ne manifestuju. II pomona hipoteza: Ispitna anksioznost je manje prisutna kod pismene evaluacije znanja. Da bi se postavljene hipoteze mogle potvrditi ili odbaciti, neophodno je istraiti: Generalna hipoteza: kakav uspjeh postiu uenici kod kojih je prisutna ispitna anksioznost i oni kod kojih nije prisutna, odvojiti uspjenije od manje uspjenih uenika, te ispitati razinu prisutnosti ove pojave, da li postoje razlike u ispitnoj anksioznosti prema dobi i spolu uenika.

12

I pomona hipoteza:

koliko je uenik kompetentan identificirati razliite emocije u istovrijeme,

da li uenik posjeduje empatijsku sposobnost (sposobnost osobe daosjeti i razumije tue osjeaje) i drutvenu odgovornost (svijest o doprinosu za ope dobro),

sposobnost uenika da zadri obostrano zadovoljavajue odnose sadrugima, uz odreenu dozu intimnosti i iskrenosti,

da li je u stanju da tolerira stres i kontrolie impulzivne reakcije, pogledi na ivot (optimistini pesimistini), stanje svijesti o potrebi za socijalnom integracijom.II pomona hipoteza: istraiti da li uenici preferiraju pismenu ili usmenu evaluaciju znanja, istraiti razinu prisustnosti ispitne anksioznosti, kako kod pismene, tako i kod usmene evaluacije znanja, ispitati eventualne uzroke pribjegavanju pismenoj evaluaciji znanja (spol profesora, karakter i osobine profesora, nastavni predmet).

2.2. Prikupljanje i obrada podataka Nakon izrade istraivakog plana, pristupa se prikupljanju podataka. Ve u samom planu, precizirano je koje podatke treba prikupiti i kako doi do tih podataka. Izvori podataka su brojni a i nain prikupljanja je raznovrstan, tako da istraivau stoje na raspolaganju brojne alternative. Izvori podataka mogu biti: sekundarni i primarni. Sekundarni podaci su oni koji su ranije sakupljni i prezentirani u odreenoj formi. Primarni podaci su oni podaci koje istraiva sam prikuplja, odnosno zapaa i evidentira. 13

2.2.1. Primarni izvori podataka U svakom istraivanju sekundarni podaci ne daju dovoljno podataka za realizaciju konkretnog istraivakog plana, jer ukoliko ih ima dovoljno, istraivanje i nije neophodno provoditi. Stoga je neophodno pristupiti prikupljanju primarnih podataka. Primarni podaci su oni koji se prvi put prikupljaju, zapaaju i biljee. Kroz prikupljanje primarnih podataka dolazimo do injenica, miljenja, motiva i poznavanja. Prikupljanje podataka e se provesti nad uenicima etiri razreda (prva odjeljenja I, II, III, IV razreda, smjer hotelsko turistiki tehniar), starosne dobi 15 19 godina, Mjeovite srednje ugostiteljsko turistike kole u Sarajevu. U istraivanje e biti ukljueni svi uenici odnosnih odjeljenja. Uenici e biti podijeljeni u etiri grupe (razredna odjeljenja) i oni e predstavljati uzorak i to stratificirani kvotni uzorak, kod kojeg se cijela populacija dijeli na klase s obzirom na odreeno obiljeje pa se na temelju toga odreuje kvota za ispitivanje. U ovom sluaju e u uzorku biti priblino ista zastupljenost spolova, te e se vriti i raspodjela po prisustvu ispitne anksioznosti kod "uenika" i "uenica" i njihovom uspjehu u uenju. Prikupljanje podataka vrit e se uz pomo sljedeih tehnika: Anketa skup postupaka i tehnika pomou kojih se pobuuju, prikupljaju i analiziraju izjave ljudi sa svrhom da se dobije uvid u njihove stavove, miljenja, interese, motive, preferencije, i sl. Izjave e se pobuditi sistemom paljivo odabranih pitanja, koja e se ispitanicima postaviti pismeno pomou odgovarajueg upitnika. Predvieno vrijeme za ispunjavanje anketnog upitnika je 20 - 25 minuta. Prije nego to anketiranje pone, uenicima e biti obrazloeno da e sve line informacije biti uvane u tajnosti. Dobit e pismo koje e sadravati obrazloenje projekta, kao i samog naslova teme, a usmeno i sve druge informacije i odgovore, u sluaju eventualnih nejasnoa. Bit e im obrazloeno da mogu odbiti odgovor na bilo koje pitanje i da mogu prekinuti anketiranje u bilo koje vrijeme.

14

Prvi dio anketnog upitnika odnosit e se na ope podatke o ispitaniku kola, razred, spol, uspjeh u koli na kraju I polugodita. Drugi dio upitnika e se odnosi na pitanja vezana za predmet istraivanja. Potom e uenici biti podvrgnuti grupnom testiranju, putem instrumenta: Test uenici e raditi dijagnostiki test, pismenim putem. U pitanju je test "emocionalne inteligencije" (EQ). Koncept EQ pojavio se 1990. godine, kada su psiholozi John Mayer i Peter Salovey objavili test pod nazivom Emocionalna inteligencija. Emocionalno inteligentna osoba se nee lahko zbuniti, rijetko ali za svojim odlukama ili postupcima, te se vrlo dobro nosi sa stresom, ima visoko samopouzdanje i zna prepoznati svoje vrijednosti, prepoznaje vanost socijalne integracije i sl. Cilj testa je provjera istinitosti I pomone hipoteze. Test sadri 10 kratkih i jasnih pitanja, a uenici e odgovarati potvrdno ili odrino. Emocionalno inteligentni ljudi e, prema miljenju strunjaka psihologije - kreatora tasta, na najmanje 8 od 10 pitanja odgovoriti potvrdno. S obzirom na teinu i broj pitanja, za ispunjavanje testa e biti predvieno 20 25 minuta.

2.2.2. Sekundarni izvori podataka

Sekundarni podaci su podaci koje je neko ve ranije prikupio, pa se, vjerovatno iz razloga to nisu prikupljeni "iz prve ruke", tako i nazivaju. Prednosti sekundarnih podataka se ogledaju u tome to su ve prikupljeni, lahko se pronalaze i njihovo sakupljanje ne zahtijeva vee trokove. Osnovni nedostatak ovih podataka je taj to oni esto ne odgovaraju potpuno potrebama istraivaa, a i donekle su zastarjeli, jer obino ne raspolau podacima iz zadnjeg perioda, radi sporosti u prikupljanju i publiciranju takvih podataka. Pred istraivaem stoji zadatak da kritiki preispita valjanost i upotrjebljivost sekundarnih podataka. Sekundarni podaci koji e se koristiti su literatura, uglavnom psihokog, pedagokog i sociolokog karaktera, kao i internet.

15

3. Metode znanstvenog istraivanja Sljedee metode znanstvenog istraivanja e se primijeniti: Metoda analize - u svim fazama istraivanja neophodno je primijeniti osnovne metode logike i znanstvene spoznaje, sa posebnim naglaskom na analizu. Predmet analize je neka stvarna ili misaona sloena cjelina, iji se dijelovi, inioci, momenti, odredbe itd. mogu raslaniti, konstatovati i otkriti, odnosno identificirati. Analizom se otkrivaju sastav i struktura cjeline (sistema), odnosi, veze, razna svojstva, uloge i funkcije inilaca u egzistenciji cjeline, mjesta raznih inilaca i njihov znaaj u cjelini. Analiza se moe sprovoditi misaonim i fizikim rastavljanjem. U drutvenim naukama uobiajno je misaono rastavljanje (postupcima zamiljanja dijelova kao posebnih i/ili odvojenih). Metoda analize omoguuje detaljno razumijevanje promatrane pojave, rastavljanjem iste na njene sastavne dijelove. Primijenit e se funkcionalna analiza, kako bi se utvrdili meusobni odnosi i ovisnosti imbenika i dijelova pojave. Utvrdit e se koji to faktori utiu na nastanak ispitne anksioznosti kod uenika, kolika je njana stvarna ulogu u postizanju uspjenog uenja i dobrih rezultata i eventualne metode za prevenciju iste. Metoda klasifikacije promatrana pojava e se klasificirati u okviru drugih pojava koje je okruuju, ali e se isto tako pokuati klasificirati njeni elementi po raznim kriterijima. Komparativna metoda podrazumijeva usporedbu elemenata unutar promatrane pojave. Usporedit e se razina prisutnosti ispitne anksioznosti izmeu "uenika" i "uenica", izmeu uenika I, II, III i IV razreda, odnosno dobna razlika.

4. Orjentacijski kalendar radova

Istraivanje e obuhvatati period od 01. 09. 2012. 31. 12. 2012., odnosno I polugodite, a istraivanje e se provesti u periodu od 10 tjedana, po utvrenom rasporedu:

16

2 tjedna pripremnih radnji 1 tjedan za provoenje anketnog upitnika meu uenicima 1 tjedan za provoenje testiranja meu uenicima 2 tjedna za analizu i obradu prikupljenih podataka 3 tjedna za pisanje konanog izvjetaja 1 tjedan za eventualna zakanjenja

5. Projekcija rezultata i koristi koje se mogu oekivati od istraivanja

Izvedbeni projekt straivanja je neophodno provesti u cilju dokazivanja postavljenih hipoteza. Ukoliko se postavljene hipoteze potvrde, odnosno pokau istinitim, to e znaiti da je ispitna anksioznost negativna pojava, koja na negativan nain utie na djelotvornost u uenju, kao i na konani uspjeh uenika. Rezultati istraivanja e koristiti i pomoi nadlenim institucijama da se detaljnije pozabave fenomenom ispitne anksioznosti kao problemom, te uticati na iste da se angauju na polju kreiranja mjera i metoda kojima bi se ovaj problem prevenirao. Koristi istraivanja e se ogledati u tome to e se s ovim problemom moi dublje upoznati, ne samo strunjaci koji se bave znanou, ve i "obini ljudi" koji jednostavno ele da se informiu, a za pravilno informisanje potrebno je postojanje definicije problema, klasifikacije segmenata, opis aktivnosti, kao i subjekata neposredno ili posredno ukljuenih u egzistenciju problema. Izvjee o izvedbenom projektu e biti dostupno u printanoj i elektronskoj formi, putem interneta.

17

18

19