Psihologija djetinjstva i adolescencije

Psihologija djetinjstva i adolescencije1. Asimilacija i akomodacija

prema Piagetu inteligencija je glavno sredstvo za prilagodbu i zbiva se pomocu dva komplementarna procesa: asimilacija-interpretacija novih iskustava na osnovu postojecih spoznajnih struktura (postojeceg znanja) tj. prilagodba okoline postojecim kognitivnim shemama sa ciljem njenog razumjevanja, ukljucuje mentalno ili fizicko djelovanje na okolinu. Akomodacija-prilagodba, uskladjivanje, kognitivne sheme nekom novom iskustvu ili aspektu okoline.

2. Konzervacija kolicine, serijacija

Konzervacija je spoznaja o tome da se kvantitativna svojstva nekog predmeta ili skupa predmeta ne mijenjaju sa promjenom vanjskog izgleda. U Piagetovoj teoriji to je konkretno operacijsko dostignuce. Jedan od najuobicajenijih oblika konzervacije je konzervacija kolicine. Da bi se konzervirala kolicina dijete mora izbjegavati centriranje na pogresne perceptivne zvukove. Konzervacija se moze ispitivati u bilo kojem podrucju kolicina-mase, tezine, volumena, duzine, prostora, udaljenosti, vremena, brzine i pokreta. Najcesce se prvo stice konzervacija broja

Serijacija je sposobnost redanja podrazaja uzduz neke kolicinske dimenzije kao sto je duzina. Postignuce u razdoblju konkretnih operacija. Za proucavanje serijacija pred dijete stavimo 10 stapica razlicite duzine i zadatak je da ih poreda s obzirom na duzinu. Serijacija zahtijeva sustavan i logicki pristup.

3. Sta su animizam i artficijalizam?

Piaget je otkrio neke pometnje koje se mogu javiti na predoperacijskoj razini. Misljenje male djece cesto je prozeto animizmom-sklonoscu da se nezivim predmetima pridodaju osobine zivih bica. Slicna je pojava i artificijalizam-uvjerenje da su ljudi stvorili prirodna bica ili pojave u svrhu zadovoljenja nekih svojih ciljeva.

4. Po Piagetu razvoj je

diskontinuiran

5. Faze u razvoju po Piagetu

senzomotorni period(od 0 do 2) dijete spoznaje svijet kroz izravno djelovanje. To djelovanje odrazava se u senzomotorickim semama. Tokom ranog djetinjstva te seme postaju sve slozenije i povezanije, dolazi do decentracije

predoperacijski period(od 2 do 6) dijete moze rjesavati probleme pomocu predocavanja, umjesto izravnim djelovanjem. Misljenje je brze, ucinkovitije, pokretljivije i vise socijalno uklopljeno. Djetetovi pocetni pokusaji predocavvanja pokazuju ogranicenja centracijom i egocentrizmom.

Period konkretnih operacija(od 6 do 12) pojava operacija omogucava djetetu logicko rjesenje problema s konkretnim objektima. Operacije su sistemi unutrasnjeg mentalnog djelovanja koje se nalazi u podlozi logickog rjesavanja problema. Dijete pocinje shvatati razlicite oblike konzervacije, klasifikacije i odnosnog rasudjivanja

Period formalnih operacija(od 12 do odraslog) daljni razvoj operacija dovodi do operacijske sposobnosti hipoteticko-deduktivnog rasudjivanja. Misao zapocinje pretpostavkom i krece se sistemski i logicno prema stvarnosti.

6. Sta je AB pogreska?

to je djetetova sklonost da trazi predmet na izvornom mjestu gdje je najprije pronadjen, umjesto da se usmjeri prema posljednjem mjestu gdje je skriven. Pogreska moze ovisiti o opterecenju zadatkom, broju mogucih lokacija itd. Neki autori smatraju da je u rjesenju ovakvog problema kljucno sazrijevanje mozga.

7. Kriza 9. godine

do krize 9. godine dolazi izmedju 8. i 10. godine. Ta bi se kriza mogla opisati kao neki oblik budjenja, pri cemu se socijalni svijet siri. Djeca se pocinju usporedjivati sa drugima i uvidjati da se izvjesni aspekti stvarnosti ne mogu mijenjati. Egocentricno razmisljanje polako se zamjenjuje vise logicki usmjerenim nacinom razmisljanja koje daje novu predodzbu o vremenu, mnogo slicnijoj onoj kod odraslih osoba. Kriza 9. godine znaci da se slika samog sebe mijenja cime se povecava osjetljivost na to da se bude drugaciji ili inferioran sto se tice izgleda ili dostignuca.8. Maslackova djeca

jedan dio djece je veoma otporan na stresne situacije. Njih nazivamo maslackovom djecom. Dva su faktora vazna: prvi je da dijete moze biti sposobno-u nekom pogledu, a drugi da postoji socijalna podrska-u nekom obliku. Oni imaju pozitivno poimanje o seb, voljni su suradjivati, nadareni su, otvoreni i mastoviti. Samostalni su i prilagode se razlicitim sredinama. Drugi vazan faktor je da su ova djeca imala priliku razviti strategije i nacin ophodjenja u teskim odnosima te da su bili u mogucnosti primjeniti te iste strategije i uvjeriti se da funkcioniraju. Takodjer je vazno da djeca imaju izvor pozitivnih iskustava, npr. nekoga ko ce im pruziti podrsku sto moze doprinijeti kompenziranju losih odnosa kod kuce.

9. Prosocijalno ponasanje

je pomaganje ili nesebicni postupci. Poticu od moralnih normi kao obracanje paznje, ispoljavanje brige, uzimanje odgovornosti i pomaganja drugim ljudima. Djeca moraju internalizirati norme tako da one dolaze iznutra e ne izvana. Djeca u dobi od 4 godine reagiraju na plac druge djece i pokusavaju im pomoci. Snazan uticaj na djecu ostavlja ponasanje odraslih kao uzor.

10. Ko je autor Draw a Man?

Florence Goodenough

11. Ko je autor Draw a Person?

Karen Alper Machover

12. Podrucja za proksimalan razvoj? odrasli unapredjuju razvoj djeteta pomazuci djeci da postignu razlicite stvari koje samostalno ne mogu ostvariti. Sredisnji pojam teorije Vigotskog smatra da dijete koje ne uspjeva na vlastitu ruku da obavi zadatkeili rijesi probleme cesto biva uspjesnije ako je u blizini neko od odraslih koje mu moze priteci u pomoc. Rijec je o udaljenosti izmedju onog sto djeca mogu uciniti sami i zajedno s nekim ko ima vece iskustvo.

13. Sa kojom se igrom poklapa ponavljanje kod Piageta?

Piaget smatra da se u dobi od otprilike 1 godine moze praviti razlika izmedju ponasanja opcenito i ponasanja koje pripada igri. Ponavljanje je prema Piagetu vazan faktor. Ono postaje gotovo jedan senzo-motoricki ritual. Piaget ga naziva funkcionalnom igrom sto znacu da djeca treniraju razlicite funkcije. Kad dijete tokom 6 etape senzomotorickog stadija moze samo sebi stvarati unutarnje predstave o radnjama, osobama i predmetima, postoji osnova za kao ako funkcije. Oni predju na igru simbola i mogu se koristiti simbolima i unutrasnjim predodzbama.

14. Moralni razvoj- Piaget

Heteromni(prisilni moral) moralni realizam-Piaget smatra da djeca do 4 godine starosti ne razumiju pravila moralnog ponasanja. Od tog vremena pa do 8 godine pravila se dozivljavaju kao apsolutna i kao da su dosla od nekog viseg autoriteta, te da se ne mogu mijenjati. Kaznjavanja se vrse prema velicini stete koju je neki postupak uzrokovao bez obzira na namjeru koja je prethodila.

Autonomni(moral suradnje) moralni subjektivizam-prilikom procjene vlastitih i tudjih postupaka djeca uzimaju u obzir i namjere a ne samo rezultat. Ovo zahtjeva da djeca ostave svoju egocentricnu perspektivu i uvide na koji nacin druga osoba dozivljava situaciju.

15. Senzomotoricki stadij se sastoji od 6 etapa

16. Senzomotoricki stadij je ogranicen na

motoricke vjestine i cula

17. Postojanost objekta pripada kojem stadiju

senzomotorickom

18. rjecnik 2-godisnjeg djeteta iznosi

300 rijeci

19. kombinacija samoglasnika i suglasnika

6 mjeseci

20. osnovna pravila govora

sa 8 mjeseci

21. treci stadij razvoja crteza je realisticki stadij (9-11)

22. razdoblje od 7-12 godine

mirne godine

23. Pomjerena agresija

- pomjerena ili premjestena agresija je osvetnicka agresija koja nije usmjerena na osobe ili predmete kojima se zelimo osvetiti vec na nekje druge koji s njima nisu ni u kakvoj vezi.

23. Kriterij za polazak u skolu

nije samo broj godina nego: starost, tjelesna zrelost, psihicka zrelost, licna zrelost

24. Materijal za ispitivanje serijacije

stapici razlicite duzine

25. Crtezi

djeciji crtezi mogu biti indikatori konflikata i osjecaja, kao i indikator djecijih pogleda na druge ljude i sebe same.

26. Teorije razvoja govora

psiholongvisticka teorija, kognitivno razvojni modeli jezika, funkcionalisticka teorija27. Socijalni oblici ponasanja

suradnja, takmicenje, negativizam, agresivnost, svadja, egocentrizam

28. Materijal potreban za ispitivanje konzervacije vremena je

dvije posude od kojih jedna ima ventil za ispustanje vode.

29. Da li kod razvoja pojmova djeca prvo uocavaju slicnost pa tek onda razlike

NE

30. Crtez moze biti indikator

kognitivni i socioemocionalnog razvoja djeteta

31. Opste karakteristike stadija po Piagetu

stadiji predstavljaju specifican i poseban nacin rjesavanja istog zadatka na razlicite nacine

oni predstavljaju nepromjenjiv redoslijed pojavljivanja. Ne postoji mogucnost preskakanja iz jednog stadija u drugi nego mora se prelaziti po redu.

Svaki stadij predstavlja strukturnu cjelinu. Dijete ne moze rijestiti problem odredjenog stadija dok nije formiralo strukturu tog stadija

Dijete rjesava odredjeni zadatak na osnovu najviseg stadija koji je postiglo

32. Animizam je

sklonost da nezivim predmetima djeca daju osobine zivih bica

33. kako se zove psiholoska disciplina koja proucava jezik

psiholingvistika

34. Faze govora su:

slogovanja, verbalizacije i recenicna

35. Onomatopejsku teoriju govora predlozio je

Y. Herder

36. Teorije o postanku ljudskog govora:

Onomatopejska teorija(imitiranje prirodnih zvukova)

Emocionalno-gestovna(Wundt-s jedne strane geste a s druge emocije znacajne za govor)

Socijalno-komunikativna(Nobe)

Proizvodna teorija govora(Kompleksni kineticki govor, govor gesta i glasovni govor)

37. Kad dijete usvaja pojmove broja, boje i tezine? isvaja u predskolskoj dobi, sto se brojeva tice to je sporije i moze prije nauciti brojati do 10 nego pokazati 5 predmeta. Dijete u tom periodu razlikuje osnovne boje: crvenu, zelenu, zutu, plavu, bijelu i crnu. Pojam tezine usvaja u 4. godini.

38. Na osnovu koja dva kriterija zakljucujemo da je dijete progovorilo?

Kriterij da je dijete progovorilo jeste da razumije sta je reklo(verbalno izrazilo), shvata smisao onoga sto je reklo i da ga razumiju drugi ljudi. Odnosno:

Povezuje rijeci s njenim znacenjem i formira recenice koje imaju znacenje.

39. Selektivna imitacija je

ponasanje opazaca koje slijedi opceniti oblik ponasanja modela, ali nije njegova precizna kopija.

40. Instrumentalna agresija je

Agresija ciji je cilj dobiti ono sto zelimo

41. Osnovni oblici socijalnog ponasanja su:

negativizam, agresivnost, svadja, zadirkivanje, rivalstvo, takmicenje, saradnja, sebicnost, socijano odobravanje i simpatija.

Imitacija, identifikacija i ucenje po modelu

42. Sociometrijska tehnika je postupak kojim

se utvrdjuju socijalni odnosi medju ljudima. Zacetnik tzv sociometrijskog pristupa je Jakob Moreno. Graficki prikaz podataka dobivenih primjenom ovog postupka zove se sociogram.

43. Centracija je

Piagetov naziv za djetetovu sklonost da se usmjeri na samo jedan aspekt problema u odredjenom trenutku.

44. Prema Lowenfeld(Margaret) realisticki stadij u razvoju djecijeg crteza javlja se u periodu od

9-11 godina

45. Za ispitivanje konzervacije pojma prostora neophodan nam je sljedeci materijal: 2 stola razlicite visine i lego kockice

46. Hipoteticko-deduktivno rasudjivanje

je oblik rjesavanja problema kojem je svojstvena sposobnost stvaranja i provjera hipoteza i izvodjenja logickih zakljucaka na temelju rezultata provjere. Prema Piagetovoj teoriji to je postignuce stadija formalnih operacija (4 stadij)

47. Prema Piagetovoj teoriji kognitivnog razvoja identitet, komparacija i reverzibilnost predstavljaju vrste odgovora koja djeca daju u

stadiju konkretnih operacija

48. Prema Piagetu dijete na stadiju konkretnih operacija usvaja sljedece pojmove:

pojam prostora, pojam vremena, pojam kolicine, inkluzija klasa i odnosa

49. Da bismo ispitali da li je dijete konzerviralo pojam klasifikacije neophodan nam je sljedeci materijal:

7 igracaka pasa(4 jazavicara, 1 pudlica, 1 skotski ovcar i 1 vucjak)

50. Sta su to holofraze?

to je rijeci koje se koristi da bi se izrazila veca misao. Uobicajena je tokom druge godine zivota. Katkad mala djeca rabe jednu rijec da bi izrazila citavu recenicu ili misao.-to su recenice od jedne rijeci.

51. Osnovne faze u razvoju govora kao sredstva komunikacije? faza respiracije uz manifestacije autonomnog nervnog sistema(plakanje,smijanje)

faza vokalizacije

faza slogovanja

faza verbalizacije(izgovaranje i razumijevanje rijeci)

faza recenica(kombinacija rijeci u smislu cjeline)

52. Faze djecijeg crteza prema Margaret Lawnfeld su

faza skrabanja(2 godine)

sematski stadij-sadrzi dvije etape: tokom predskolskih godina i izmedju 7 i 9 god

realisticki stadij(9-11)

53. Dvojezicna ili visejezicna sredina olaksava razumijevanje jezika

DA

54. Navesti barem 4 poznatija instrumenta u razvojnoj psihologiji Binet-Simonova skala, Ravenove progresivne matrice u boji za djecu, WISC, Draw a Man55. Pojam kojim Piaget oznacava opci bioloski proces samoregulacije, koji potice kognitivni sistem na sve vise i vise oblike ravnoteze jeste

Ekvilibracija ili uravnotezenje

56. Dvije vazne funkcije u Piagetovoj teoriji

Adaptacija(akomodacija i asimilacija) i organizacija

57. Teorija Jeana Piageta naziva se jos i

teorija kognitivnog razvoja ili spoznajnog razvoja

58. Stadij u kojem djeca primjenjuju simbolicko razmisljanje i jezik jeste

drugi stadij Piagetovog kognitivnog razvoja i naziva se predoperacionalni stadij.

59. Podjela igre: osjetilne, funkcionalne, koristenje simbola, konstrukcijske, igra s pravilima

60. U cijoj se teoriji spominje proksimalni razvoj Lava Vigotskog

61. Prema Piagetu dojencad razmisljaju jedino preko svojih cula i motorickih vjestina

TACNO

62. Prema Piagetu postoji 8 razlicitih etapa u senzomotorickom sradiju

NETACNO

63. U dobi od otprilike 1 godine moze se praviti razlika izmedju ponasanja opcenito i ponasanja koje pripada igri.

TACNO

64. Ono sto karakterise predoperacijski period jesu pojmovi reverzibilnost, konzervacija, centriranje i egocentrizam.

TACNO

65. Chomski smatra da je ono sto dijete treba nauciti povrsinska struktura, tj. koje to rijeci i pravila postoje u nekom jeziku.

TACNO

Chomski smatra da dijete u odredjenoj dobi ima prirodnu i urodjenu sklonost za ucenjem jezika te da ima urodjenu sposobnost da razumije kako je neki jezik izgradjen, da shvati njegovu dubinsku strukturu.

66. Prema Piagetovom misljenju djeca se u igri ne uce nicem novom

TACNO

67. Autor onomatopejske teorije govora je

Herder

68. Prema Piagetu egocentricko predoperacionalno razdoblje razvoja traje

od 2-6 godine

69. Faktori po kojim djeca biraju prijatelje

-

70. Faktori razvoja govora

bioloska sredina, broj clanova obitelji, zdravstveno stanje, spol

71. Formiranje pojma

po Vigotskom od konkretnok ka apstraktnom

72. Odgovori na konkretnom stadiju

reverzibilnost, kompenzacija i nacelo identiteta

73. odrednica prijateljstva

-

74. tvorac proizvodno radne teorije govora Engels

75. Faktori kognitivnog razvoja kod Piageta

maturacija, iskustvo, samoaktivnost, ekvilibracija

76. U razvoju postoje neka kriticna i optimalna razdoblja. Kakva su to razdoblja i koje je kriticno razdoblje za razvoj govora?-

77. Stadij konkretnih operacija

Period konkretnih operacija(od 6 do 12) pojava operacija omogucava djetetu logicko rjesenje problema s konkretnim objektima. Operacije su sistemi unutrasnjeg mentalnog djelovanja koje se nalazi u podlozi logickog rjesavanja problema. Dijete pocinje shvatati razlicite oblike konzervacije, klasifikacije i odnosnog rasudjivanja.

78. Kohlberg-moralni razvoj-

79. kritika Kohlbergove teorije

-

80. Tipovi prijateljstva

-