psihologija - predavanja, czon

7/29/2019 Psihologija - predavanja, CZON

1/31

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina

PSIHOLOGIJA i PSIHIKI POTENCIJALIZNAAJKE LJUDSKIH PSIHIKIH POTENCIJALA:

1. najvrjednije ljudsko blago (znanje, motivacija, osjeaji, sposobnosti)2. dobrim poticajima potencijali se mogu razviti, dok loi postupci dovode do zaostajanja3. najisplativije ulaganje (ako se puno ulae puno emo i postii)4. bitan imbenik u razvitku potencijala je odgajatelj, uitelj, profesor

- psihiki potencijali se razvijaju cijeli ivot ako smo aktivni, dok se tjelesni srozavaju (iakopostoji i slabljenje psihikih potencijala ako ne djelujemo dobro)

- rije psihologija = znanost o dui (gr. psiha=dua, logos=znanost) prvi put u svijetuupotrijebio tu rije za znanost o dui Marko Maruli (1450.-1524.) oko 1520.godine

o Poruke za estit ivot s primjerima (De institutione bene vivendi)

Objavljeno 1506. u Mlecima, a do kraja 17.st. izdano 19x na izvornom latinskom jeziku, i 22xu prijevodima na talijanski, njemaki, francuski, portugalski i eki. U Hrvatskoj prevedeno nahrvatski i izdano tek1986.! Poglavlja, npr:O ljubavi prema neprijatelju, O gajenju mira,O trpljenju nepravde, O trpljenu tete. Pouava o tomu kako se treba kloniti isprazneslave, ne valja udjeti za visokim poloajima, treba gajiti istinu i izbjegavati lai, nikomu nevalja olako suditi

SHEMATSKA RAZDIOBA PSIHIKOG IVOTA, 3 glavna oblika psihikog ivota:- PSIHIKI PROCESI (zamjeivanje/percepcija, miljenje, osjeanje)- PSIHIKA STANJA (uzbuenost, pozornost, umor)- PSIHIKA SVOJSTVA (sposobnosti, temperament, karakter)- Sva tri oblika utjeu jedan na drugi, npr. osjeaji mogu utjecati na stanje, a onda stanje na

svojstva (npr. ako samo sjedimo, a uznemireni smo uzbuenost raste, kao i stres takvajaka uzbuenost djeluje na inteligenciju pa ovjek postane debilan)

RAZLIKA IZMEU PUKE I ZNANSTVENE PSIHOLOGIJE:- PUKA

o postoji u narodu, svaki ovjek prosuuje o psihikim svojstvima, puka prosuivanja

su malobrojna, nesustavna i sluajna, pa se dolazi do krivih zakljuaka (trebanajmanje 6 mjeseci ivjeti s nekim da bismo ga procijenili)

- ZNANSTVENAjedna od zadaa je da suzbija predrasude o psihikom ivotu (npr.brak e biti vri to imavie slinosti, a ne kao to postoji u narodu izreka suprotnosti se privlae)

PSIHOLOGIJA = znanost koja prouava psihike pojave i ponaanje ljudi i bavi se prouavanjempovezanosti fizikalnih, fiziolokih i drutvenih uvjeta i uinaka na psihiki ivot i ponaanje

MJERENJA ILI KRITERIJI ZNANSTVENOG PROUAVANJA U PSIHOLOGIJI:1. Psihologija ima specifian predmet istraivanja kojeg nijedna druga znanost ne koristi2. Koristi znanstveno valjane metode i tehnike istraivanja, a otkriem novih metoda znanost ide

naprijed

3. Sustav znanstvenih spoznaja ako je bogat sustav onda je razvijena znanost, psihologij aimapoprilian broj znanstvenih spoznaja

1


2/31


GLAVNE ZNAAJKE PSIHOLOGIJSKIH ISTRAIVANJA:1. Istraivanje mora biti ogranieno na ue podruje2. Neprestani nadzor3. Objektivnost (nepristranost) prikupljanja podataka4. Opreznost u poopavanju (zakljuivanju)-na temelju malog broja rezultata ne mogu se stvoriti

velike znanstvene teorije

TESTOVI SNAGE = mjeri se koliko smo u stanju rijeiti teke intelektualne zadatke (vrijeme rada jeneogranieno)TESTOVI BRZINE = mjerenje brzine miljenja, veliki broj zadataka srednje teine,vrijeme je ogranieno

RAZVITAK / RAZDIOBA SUVREMENE PSIHOLOGIJE (2 velika glavna podruja)

1. GRANE TEORETSKE PSIHOLOGIJE bave se teoretskim istraivanjem psihikogivota i ponaanja, i tu nije bitna primjenjivost (tu spadaju sustavna psihologija, socijalna,patoloka, psihometrija itd.)

2. GRANE PRIMJENJENE PSIHOLOGIJE bave se primjenom psihologije u razliitimpodrujima ivota (kod nas su najrazvijenije: klinika psihologija primjenjuje se uzdravstvu; psihologija obrazovanja i odgoja ili edukacijska / kolska psihologija; gospodarska;vojna)

PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA I ODGOJA = grana primjenjene psihologije koja istraujepsihike pojave i ponaanje u procesu odgoja i izobrazbe, i bavi se primjenom psihologijskihspoznaja, metoda i tehnika u tom podruju

MOTIVACIJAMOTIVACIJA = proces pokretanja, usmjeravanja, odreivanja jaine i trajanja aktivnosti kojomelimo postii cilj (= komponente motivacije) Nijedna aktivnost ne nastaje sama od sebe, ve je svakauzrokovana nekom unutarnjom motivacijom ili vanjskim poticajem (najjai ljudski psihiki potencijal)MOTIVI = unutarnji imbenici koji pokreu, usmjeravaju, odreuju jainu i trajanje aktivnosti. Izvormotiva su potrebe (=pomanjkanje ili suviak neega)MOTIVACIJSKI CILJ = ono to aktivnou elimo postiiOsim svjesnih motiva (potrebe! znamo da postoje), postoje i podsvjesni za koje ne znamo da postoje,ali nas pokreu na aktivnost

- Najjai ljudski potencijal je motivacija (npr. Demosten koji je bio najbolji govornik, a mucaoje bio je strahovito motiviran)

-

3 PSIHIKE OSOBINE KOJE BITNO UTJEU NA USPJENOST U RADU:1. MOTIVACIJA (=ono to ovjek eli)2. SPOSOBNOSTI (=ono to ovjek moe)3. NAVIKE, VJETINE I ZNANJA (=ono to ovjek umije)

MOTIVACIJSKI PROCESI:1. MOTIVACIJSKI KRUG PONAANJA: kada imamo neki motiv / potrebu tada

instrumentalnim ponaanjem (=vrsta instrumenta pomou kojeg dolazimo do cilja)svladavamo zapreke kako bismo doli do cilja. Kad postignemo cilj, osjetimo velikoolakanje. Nakon nekog vremena poinjemo smanjivati doivljajne vrijednosti svog cilja, pase stvaraju nove motivacije da postignemo neto drugo. Mi cijeli ivot motivacijski kruimo.

2


3/31


2. MOTIVACIJSKA HIJERARHIJA: razdioba potreba i motiva po redoslijedu vanosti(uvijek u naem ivotu djeluje vei broj motiva)

a. Motivacijska ljestvica zapadnih zemalja (vanjski poticaji): 1. Mogunostnapredovanja 2. Dobri radni uvjeti 3. Dobri meuljudski odnosi 4. Osobni dohodak(kod nas na prvom mjestu!) 5. Pohvale i nagrade 6. Natjecanje 7. Suradnja 8.

Poznavanje rezultatab. Abraham Maslow najpoznatija motivacijska hijerarhija

i. Imamo 5 skupina motiva koji imaju zajedniki motivacijski redoslijed:1. BIOTIKI 2. SIGURNOSNI 3. LJUBAVI 4. TOVANJA5. SAMOOSTVARENJA

BIOTIKI I SIGURNOSNI motivi = motivi nieg, drugog reda / motivi opstanka (zapreivljavanje)

o Nemaju utjecaj na psihiki razvitak

o Jedino biotike imamo od roenja, njih moramo zadovoljiti da bismo preivjeli

(npr.motivi hrane, tekuine, spolne potrebe jer bi bila ugroena vrsta)o Kad su zadovoljeni biotiki, vie nas ne privlae toliko, pa su onda vani sigurnosni

motivi (psihika i fizika sigurnost je ovjeku priroena potreba)

MOTIVI LJUBAVI, TOVANJA I SAMOOSTVARENJA = motivi vieg redao Oni dovode do psihikog razvitka (najbitnije: samoostvarenje)

o Motivi ljubavi (ljubav za znanje, obitelj... sve vrste ljubavi) priroeni ovjeku

o Kad zadovoljimo jedan motiv, onda nam ona postaje manje vana, pa nam vanija

postaje sljedea potreba: motivi tovanja (potreba da ovjek bude priznat, cjenjen udrutvu / obitelji / radnom okruenju)

o Motivi samoostvarenja = priroena potreba da uinimo neto vrijedno, to ostavlja

traga; to je iskljuivo vrednovanje pojedinca (a ne drutva) to sam pojedinacvrednuje kao jako dobro i to rezultira njegovim samoostvarenjem

3. MOTIVACIJA I RADNI UINAK: ako je motivacija mala uinak je mali, ako jeosrednja takav je i uinak, ako je velika uinak je veliki, ako je ekstremno jaka dolazi dopada radnog uinka (zbog jakog uzbuenja dolazi do manjeg intelektualnog potencijala)

a. Teina zadae, motivacija i radna uinkovitost: najvie nas motiviraju zadaeumjerene teine; ako je zadatak preteak tu uskae vrijednost nastavnika da tekogradivo uini jednostavnim, zato za poetak treba dati umjerene zadatke da se zadrimotiviranost

UTJECAJ UDALJENOSTI CILJA NA MOTIVACIJSKU PRIVLANOST I ODBOJNOSTono to nam je privlano nee s udaljenou puno izgubiti na privlanosti, a odbojnost se sudaljenou smanjuje (brzo opada)

MOTIVACIJA I DRUTVENI STATUS jak utjecaj drutva na motivaciju

MOTIVACIJA I ZAMJEIVANJE / PERCEPCIJA

4. Zamjeivanje = aktivan proces upoznavanja i prepoznavanja bia, pojava i zbivanja

5. Motivacija moe jako utjecati na tonost, brzinu i sadraj naeg osjetilnog upoznavanja svijeta(svi isto gledamo i sluamo, a razliito vidimo i ujemo)

3


4/31


SOCIJALIZACIJA MOTIVA = koji socijalni imbenici utjeu na motivaciju su:a. Stvaranje novih potreba (razvijena drutva imaju sve vei broj novih potreba)b. Nain ostvarivanja motiva (iste potrebe razliito ostvarujemo u razl.drutvima)c. Moe se mijenjati motivacijska hijerarhija (ponekad se mogu i biotiki motivi

promijeniti: npr.da motivi ljubavi nadvladaju biotike motive)dobra valjska motivacija jaa unutarnju , a loa unitava

RAZINA TENJI (=ASPIRACIJSKA RAZINA) oituje se u visini motivacijskih ciljeva kojepojedinac nastoji postii (ljudi se razlikuju po visini aspiracija)

6. Opa razina tenji: srednja vrijednost karakteristina za ovjeka, prosjek tenji, proizllazi izaspiracija u razliitim podrujima

7. Pojedinana razina tenji (za pojedino podruje): visoka / niska / racionalan pristup(netko tko ima prioritete kombinira visoke i niske razine tenji)

8. Razina tenji se tijekom ivota mijenja (prema tome jesmo li obavjeteni o rezultatima

prethodnog rada), na nju utjeu uspjeh i neuspjeh (uspjeh vie povisuje nego to neuspjehsniava razinu tenji) u prethodnom radu, na nju utjeu i drutvo u kojem ivimo i radneskupine

9. Postoje kratkorone i dugorone ivotne tenje

MOTIVACIJSKO DJELOVANJE U PROCESU ODGOJA I IZOBRAZBE

10. Svaki uenik je posebna, drugaija osobnost i nastavnik se treba potruditi, uz pomokolskog psihologa, to prije upoznati crte osobnosti svakog uenika (originalan i neponovljiv)i njegove motivacijske znaajke

11. Nastavnik treba neprestano motivirati svoje uenike!

12. Vanjska motivacija moe sruiti dobru unutarnju motivaciju

MOTIVACIJA ZA UENJEM = sve ono to je navelo pojedinca na aktivnost uenja, to je odredilosmjer, jainu i trajanje uenja

13. 2 glavna oblika poticaja u uenju:a. Razvijanje unutarnje (intrinzine) motivacije

Zadovoljava se obavljanjem same aktivnosti ili unutar same aktivnosti. Pojedinac voli topodruje, zanima ga. Unutarnja motivacija je vrlo jaka i dugotrajna (ak cijeli ivot moedjelovati). Najvaniji zadatak nastavnika: potaknuti razvijanje unutarnje motivacije koduenika (ne moe se odmah razviti, ali se moe poticati)

b. Razvijanje vanjske (ekstrinzine) motivacijePovezana sa vanjskim poticajima (ocjenjivanje, pohvale, ukori, natjecanje...)

- zanimnje i poticanje zanimanja za proces uenja- unutarnja motivacija je jaa od vanjske i vrlo je dugotrajna- razvijanje unutarnje motivacijeje najvanije djelovanje nastavnika

KAKO POTAKNUTI ZANIMANJE ZA NASTAVNI PREDMET:1. Naglasiti vrijednost, svrhovitost i primjenjivost predmeta2. Zanimljiva i jednostavna nastava (svatko je razumije, pa budi motivaciju)3. Nastavu liiti nebitnih podataka (jer dovode do slabe motivacije)

4. Uenik neka osjeti napredovanje u uenju

4


5/31


VANJSKA MOTIVACIJAUtjee na unutarnju motivaciju: ako je vanjska motivacija dobra onae jaati unutarnju, ali ako je vanjska loa ona e ugroavati unutarnju motivaciju

14. Djelovanje vanjske motivacije :

a. Uzoran model ponaanja nastavnika (time upijamo ono dobro kod nastavnika, aloe odbacujemo)

i. Znaajke uzornog nastavnika:1. Kakvoa izvoenja nastave (sustavnost, jednostavnost, jasnoa)2. Tonost i savjesnost u radu3. Humano postupanje nastavnika4. Da naglaava motivacijsko poticajno djelovanje5. Objektivnost ocjenjivanja

b. Djelovanje nagrade / kazne (pohvale / ukora)i. Ako elimo uspostaviti neko ponaanje, nagrada e imati bolji uinak, a ako

elimo sprijeiti neko ponaanje, kazna je obino djelotvornijaii. Nagrada i pohvala djeluju kao vrlo jaki pozitivni poticaj u radu, pokazuju

ljudima da su dobro i ispravno radiliiii. Kazne i ukori preteno smanjuju zalaganje i uspjenost rada (+potpuno

naruava ljudske odnose), zbog toga ih treba samo iznimno i rijetkoprimjenjivati

iv. Ne smijemo kritizirati pojedinca kao osobu, nego samo ono to je loe unjegovu radu i ponaanje

v. ne valja provoditi skupno kanjavanjevi. treba voditi rauna o stupnjevitosti nagraivanja i kanjavanja (treba biti vie

nagraivanja nego kanjavanja)c) Poznavanje rezultata uenja djeluje kao:

1) Vrlo dobar poticaj za daljnje uenje2) Vrijedno sredstvo za ispravljanje pogreaka u uenju

15. Da bi obavijesti o rezultatima bile uinkovite, rezultati moraju biti 1. davani vrlo esto2. odmah nakon obavljene zadae, 3. obavijest o njima treba biti iscrpna i obrazloena

PET-MINUTNO ISPITIVANJE OBJEKTIVNOG TIPA (prof. Furlan)= ispitivanje koje traje 5

minuta, a pitanja su objektivna (4-6) ( poticanje uenika da budu aktivni), moraju biti uskopovezana uz predavanje i usko postavljena (tako da se mogu odmah vrednovati)

16. Vrijednosti pet-minutnog ispitivanja objektivnog tipa :

a. Motivacijsko djelovanje (= poviena svrsishodna aktivacija uenika tijekom nastave)

b. Postoji neposredna povratna obavijest ueniku o uspjenosti uenja (istog trena vidi ouspjenosti uenja)

c. Slui kao pokazatelj uspjenosti nastavnog procesa (koliko smo uspjeli kaonastavnici)

d. Slui kao upozorenje na mogue manjkavosti u nastavi

NAINI MOTIVIRANJA kolsko natjecanje u uenju (vanjski poticaj!), 2 vrste natjecanja:

o POJEDINANO

Najuinkovitije, uenici se meusobno natjeu

uenje kao individualna aktivnost

5


6/31


Slabost: nezdrave suprotnosti meu uenicima (osobito nie dobi) nijepreporuljivo u prva 4 razreda O

o SKUPNO

Natjecanje meu skupinama uenika dobri meuljudski odnosi

Manje uspjeno to se tie uenja, ali nema loih strana poput zadirkivanja, imoe se koristiti od poetka kole (tokom cijelog kolovanja)

Nastavnik odreuje sastav skupine tako da u svakoj budu uenici podjednakihsposobnosti i predznanja (kad bi uenici sami formirali grupe najjai bi seudruili, pa bi natjecanje bilo onemogueno)

4-6 sudionika u grupi!

17. Suradnja u uenju iako je uenje preteno pojedinana aktivnost dobro bi biloorganizirati i skupno uenje, posebno na sveuilitu (pridonosi razvoju dobrih meuljudskihodnosa, do socijalizacije, poboljava se motivacija), skupna odluka o organizaciji rada.

VRIJEDNOSTI UENJA U SKUPINI:1. Tei dijelovi gradiva lake se rasvjetljavaju2. Bolje se svladava struno nazivlje3. Rjee se neto pogreno naui4. Ostvaruje se bolji samouvid u znanje5. Vei radni ritam6. Razvoj dobrih meuljudskih odnosa

MOTIVACIJSKE FRUSTRACIJE I SUKOBI

18. Kad ovjek ne moe ostvariti sve ciljeve javljaju se FRUSTRACIJE (=sastavljeni

doivljaj neuspjeha, napetosti i neugode kad zbog zapreke ne moemo ostvariti cilj), a njihovintenzitet ovisi i o vanosti cilja

19. Glavne vrste frustracijskih zapreka:1. FIZIKALNE ono to je u fizikalnoj okolici, zapreke (npr. udaljenost), ne uzrokuje

jake frustracije2. DRUTVENE zapreke (drugi ljudi koji nas onemoguuju u postizanju cilja) tea

vrsta frustracije3. OSOBNE zapreke (uzrokuju jake frustracije; moe biti problem jer su to ponekad

nerealne zapreke, npr.sumnja u vlastite sposobnosti, nedostatak hrabrosti...)

KONFLIKTI I VRSTE KONFLIKATA: Konflikt motiva ili sukoba javlja se kad se jednommotivu djelovanja suprotstavi neki drugi motiv pa zbog toga ne moemo poduzeti akciju i postii cilj(za sukob motiva je znaajno i da su motivi podjednake jakosti i da se njihovo ostvarenje meusobnoiskljuuje)

20. 3 vrste konflikata motivaa. Sukob dvostrukog privlaenja (odluka za jedan od dva ili vie podjednako privlanih

ciljeva- najblaa vrsta konfliktne situacije)b. Konflikt dvostrukog izbjegavanja (osoba mora prihvatiti jedan od dva ili vie

podjednako odbojnih ciljeva-tea vrsta konfliktne sitaucije)

c. Konflikt istodobnog privlaenja i izbjegavanja (isti cilj je i privlaan i odbojan; iztakve situacije treba izai jer moe dovesti i do tekih psihosomatskih poremeaja)

6


7/31


REAKCIJE U FRUSTRACIJAMA I SUKOBIMA (konfliktima) Blage i kratkotrajnefrustracije preteno su korisne, ali jake i dugotrajne preteno su vrlo tetne i treba ih to prije napustitiFrustracije mogu uzrokovati 2 vrste reakcija: 1.Pozitivne

i. Ulaganje veeg napora u svrhu postizanja ciljaii. Promjena naina postizanja cilja

iii. Postizanje cilja posrednim nainomiv. Promjena samoga sebe / motivacijskih ciljeva (teko!)v. Zamjena cilja (ako se cilj nikako ne moe dostii, treba ga promijeniti)

2.Negativne i manje pozitivne

Agresivno ponaanje agresija = destruktivan napadaj na osobe ili objektekoji su zapreka u postizanju nekog cilja; vie vrsta agresije:

1. Izravna / direktna izravan napadaj na osobe ili objekte koji suzapreka (u suvremenom drutvu se negativno vrednuje, pa se sve vie

javlja prikrivena agresija)2. Posredna / indirektna posredan napadaj (npr.ogovaranje,

omalovaavanje, klevetanje, itd.)3. Zamjenjena / substituirana kad napadamo osobe koje s tom

frustracijom nemaju veze (onda i te osobe agresivno reagiraju, to bise trebalo izbjegavati)

vi. Manje pozitivne frustracijske reakcije= obrambeni mehanizam osobnosti=karakteristini naini reagiranja osobe koji imaju svrhu smanjenja ilipotpunog uklanjanja napetosti i tjeskobe uzrokovane frustracijom, ali nedovode do postizanja cilja

1. 2 mehanizma osobnosti:a. psihiki obrambeni mehanizam-koji tite nau osobnost (ego

mehanizmi)b. Tjelesni obrambeni mehanizmi (tite nae tijelo)

npr.refleksne reakcije...

21. Glavne zajednike znaajke obrambenih mehanizama osobnosti:1. Imaju ih svi ljudi (koristimo ih i vani su za normalan razvitak osobnosti)2. Javljaju se relativno spontano, gotovo automatski3. Nismo svjesni uporabe odreenog obrambenog mehanizma dok na takav nain

reagiramo4. Preesto reagiranje bilo kojim obrambenim mehanizmom vrlo esto dovodi do

negativnih posljedica (nenormalnog / nauenogponaanja)

5. Mogu imati i korisne posljedice (npr.sanjarenje se moe pretvoriti u stvaralakuaktivnost pozitivni sekundarni uinci)

22. Obrambeni mehanizmi (ublaavaju stres, ali nisu rjeenje problema)a. SUBLIMACIJA = preoblikovanje drutveno nepoeljnih motiva i naina ponaanja u

prihvatljive, vrijedne i plemenite aktivnostib. RACIONALIZACIJA= oituje se u umanjivanju ili negiranju vlastitog neuspjeha

pred sobom ili drugima pronalazei neke opravdane razloge; 3 glavna oblika:i. Opravdavanje = pronalaenje dobrih razloga umjesto pravih da opravdamo

neto to nismo dobro napraviliii. Omalovaavanje = ako neto ne uspijemo onda to ponemo omalovaavati

iii. Reakcija uljepavanja = htjeli smo postii neto visoko, ali nismo uspjeli, pasmo to malo htjeli prikazati kao neto veliko

7


8/31


iv. ***racionalizacija nije laganje/govorenje neistine, jer je ona nesvjesna, alaganje je svjesno

c. POTISKIVANJE / REPRESIJA = kad neugodne doivljaje, misli i potrebepotiskujemo iz svijesti, i onda iz svijesti to potisnuto ide u podsvijest odakle djeluje nanae ponaanje (obino potiskujemo ono to je suprotno drutvenim normama, najvie

iz podruja intimnog ivota)d. POISTOVJEIVANJE / IDENTIFIKACIJA =proces poistovjeivanja pojedinca s

nekom osobom, skupinom, ustanovom ili objektom da bismo njihove uspjehedoivjeli kao vlastite

e. KOMPENZACIJA = kad neuspjeh u jednoj aktivnosti ili podruju nastojimonadoknaditi osobitim zalaganjem u istoj ili drugoj aktivnosti ili podruju (takoumanjujemo stres)

i. Izravna / direktnau istom podruju gdje smo doivjeli neuspjehpokuavamo jakim zalaganjem doivjeti uspjeh

ii. Posredna / indirektna traimo uspjeh u drugom podruju

iii. Nadkompenzacijau istom podruju gdje smo doivjeli neuspjeh izrazitojakim zalaganjem pokuavamo doivjeti uspjeh

f. REGRESIJA = vraanje na prijanje, nie, primitivnije oblike ponaanjakarakteristine za rano djeje razdoblje (npr.pla, lupanje akom u stol, psovka...)

g. PROJEKCIJA =pripisivanje drugim ljudima vlastite duboko skrivene potisnuteelje, motive i osobine

TEMELJNE SPOZNAJE KOLSKE DOKIMOLOGIJEDOKIMOLOGIJA = znanost o ocjenjivanju (prouava imbenike koji utjeu na ocjene i postupkeocjenjivanja)

- Podgrana psihometrije (= grana teoretske psihologije koja se bavi mjerenjem psihikih osobina)- 1929. poelo sustavno istraivanje u tom podruju (francuski psiholog Henri Piron)- Zagreb drugo mjesto u svijetu gdje su provedena sustavna dokimologijska istraivanja- Dva oprena pravca / stajalita:

h. Ocjenjivanje se ne bi trebalo osuivatii. Trebalo bi ukinuti ocjenjivanje

SVRHE OCJENJIVANJA:1. Pokazatelj osposobljenosti u izobrazbi (svladano ili nije)2. Motivacijski uinak (vrlo jak!) bez ocjenjivanja nastaje motivacijski raspad za uenje

3. Slui za ispravljanje pogreaka u radu4. Profesionalni razvitak (ako su ocjene dobre i tone)

MJERNA SVOJSTVA OCJENJIVANJA (ako su dobra - ocjenjivanje je dobro)1. OBJEKTIVNOST (dobiva se raunom korelacije ocjena istoj zadai koju su dali razliiti

nastavnici)2. POUZDANOST (korelacija izmeu dva mjerenja [razmak od 6-12 mjeseci] istih zadaa istog

nastavnika)3. TONOST (usporedba pojedinane ocjene sa srednjom ocjenom iste zadae koju su dali

razliiti nastavnici) neizbjeiva pogreka za 1 ocjenu moe nastavnik pogrijeiti

4. VALJANOST (korelacija izmeu ocjena i nekog objektivnog kriterija testa znanja)RAZINE ZNANJA (Bujas):

8


9/31


Nie razine znanja(slue kao podloga za stjecanje viih razina znanja)a. ORIJENTACIJSKO najnia razina, ima ga najvie, znanje najue razine, o neemuimamo samo opu orijentaciju, ako nam neto ne treba (neiskoriteno) onda dolazi na ovurazinub. INJENINO (FAKTOGRAFSKO) via razina znanja, poznajemo injenice, ali ne i

povezanost meu njimaVie razine znanja (povezane sa sposobnostima pojedinca; mogu ih stei samo osobe koje suinteligentne, ili barem prosjene inteligencije)

c. INTERPOLACIJSKO poznavanje injenica, ali i odnosa i veza meu njimad. EKSTRAPOLACIJSKO znamo veze izmeu injenica, ali moemo na temelju njihrazmatrati uporabu tih injenica u novim situacijama, moemo stvarati nova znanja,predvidjeti injenice, ima ga najmanje, ne moe ga postii osoba koj anije barem prosjenointeligentna,

U procesu uenja stjeemo sve veu i veu razinu znanja, a u procesu zaborava ostaje nam samoono najpotrebnije, dok sve ostalo manje vano odlazi u interpolacijsko, a ono nevano u

orijentacijsko znanjeS orijentacijskog moemo vrlo brzo doi opet na ekstrapolacijsko (ako neto ponovimo)

UZROCI POGRENOG OCJENJIVANJA1) POGREKE S OBZIROM NA PREDMET OCJENJIVANJA23. Znanje je psihika kategorija pa se ne moe izravno mjeriti, nego moramo posredno

mjeriti postavljanjem pitanja na koja dobivamo odgovore prema kojima procjenjujemo neijeznanje

a. Verbalne sposobnosti / nain izraavanja uenika (verbalna sposobnost bolja-boljaocjena)

b. Brzina reagiranja uenika uenik se slui promatranjem profesora te premaprofesorovim reakcijama odmah reagira

c. Emocionalna otpornost uenika ispit je vrlo stresan, pa ovisi o osjetljivostiuenika to djeluje na njegovu sposobnost (tada nam intelektualne sposobnostiopadaju)

2) POGREKE S OBZIROM NA NESTABILAN KRITERIJ OCJENJIVANJA -najjai od tih imbenikaje pogrjeke s obzirom na subjektivne imbenike nastavnika

Nestabilan kriterij ocjenjivanjao Bez kriterija ne moemo ocjenjivati

o Za dobiti dobru ocjenu jednako je vano u kakvom smo razredu i koliko znamo

o Ne smije biti relativna ljestvica ocjena, ve apsolutna

Osobna jednadba ocjeniteljao Kriterij strogosti / slabosti nastavnika

o Ima strogih i blagih nastavnika, a zapravo bi trebali biti dobro normirani

Hallo uinak (= opi dojam)o Kada na ocjenjivanje utjee opi dojam kojeg nastavnik ima o ueniku

o Korisna i vrijedna pojava (opi dojam), ali ne u ocjenjivanju; tu je bitno znanje

Djelovanje kontrastao Na ocjenu utjee kakvo je znanje nekog tko je odgovarao prije nas, pogotovo ako nam

je znanje jako kontrastno Predrasude ocjenitelja (politike, nacionalne, spolne...)

9


10/31


o Vrlo malo utjee (profesoru samom se to ini neasno)

3) POGREKE S OBZIROM NA TEHNIKE ISPITIVANJA i ocjenjivanja Trajanje ispitivanja

o Predugo ili prekratko ispitivanje smanjuje tonost ocjenjivanja

o Prekapacitiranost informacijama razliitih vrijednosti (to vie i due odgovara daje

vie informacija)

Ekstremno aktivno i ekstremno pasivno ispitivanjeo Aktivno previe se uplie nastavnik, pasivno postavi iroko pitanje i gleda kroz

prozoro Treba biti umjereno postaviti pitanja, pa ako uenik ne odgovara, tek onda postaviti

dodatna pitanja

Nereprezentativno mali broj pitanja u usmenom ispitivanjuo Ne bi smio biti mali broj pitanja (moda se ueniku posrei)

Razliit izbor pitanja od uenika do uenikao Jaki utjecaj sree, a ne bi smjelo tako biti, uenik moe dobiti jako lagana ili teka

pitanja

GLAVNE PREDNOSTI TRADICIJSKOG NAINA OCJENJIVANJA ZNANJAPREDNOSTI NASTAVNIKA:

1. Moe tono procijeniti dvije vie razine znanja (interpolacijsko i ekstrapolacijsko)2. Ima bolji uvid u psihiko i fiziko stanje uenika tijekom ispita3. Nijansirano vrednovanje tonosti odgovora (djelomino tono)4. Povezano vrednovanje odgovora (procjenjuje razinu znanja, ali i povezanost s drugim

znanjem)5. Fleksibilno prilagodljiv nain ispitivanja uenika (ako sporo odgovara ne smije ga se

pourivati; u testu je vrijeme odreeno)6. Postoji dvosmjerna komunikacija i mogunost dopunskih obavijesti (ako uenik nije razumio

pitanje, nastavnik ga moe preoblikovati)

PREDNOSTI TESTOVA ZNANJA:1. Tonija procjena niih razina znanja (jasna slika znanja)2. Iskljueno djelovanje subjektivnih imbenika3. Velika objektivnost jer postoji kriterij vrednovanja koji je jednak i stabilan

4. Provodi se u standardnim uvjetima (upute, vrijeme rada...) preciznije mjerenje5. Pitanjima je pokriveno cijelo nastavno gradivo6. Toniji samouvid u vlastito znanje (tono vidimo to znamo, a to ne)7. Mogunost izraunavanja dopunskih pokazatelja uspjenosti izobrazbe8. Testiranje znanja znatno je ekonominije (ekonominost mjerenja)

Prvih 7 prednosti se odnose na tonost mjerenja

MOGUNOSTI POBOLJANJA OCJENJIVANJA1) UTVRDITI NORME OCJENJIVANJAUprite za ocjenjivanje je poodijela znanja na 3 razine (prema odreenoj godini i predmetu):

d. Temeljna znanja (malo, ali strogo ocjenjivanje) treba to znati 100%e. Osrednje bitna znanja (vei broj ih moe biti, ali kriterij ocjenjivanja mora biti blag)

51% za prolaz

10


11/31


f. Sitni podaci (puno ih moe biti, ali kriterij ocjenjivanja vrlo blag) 10 20% zaprolaz

2) PROVODITI KOMBINIRANO ISPITIVANJE TESTOVIMA ZNANJA I USMENIMISPITIVANJIMA

a) Testovi znanja (za nie razine znanja-injenino)- skup i dugotrajan postupak pa se izbjegava

- Skupovi zadataka objektivnog tipa (objektivno mjerenje = nema dvojbe tonosti ili netonostiodgovora)- Pismeni ispit koji nalikuje na zadatke objektivnog tipa (puno pitanja, ne manje od 15, uska pitanja da nema dvojbe je li odgovor toan ili ne, da uenik ima relativno dosta vremena za rad)b) Usmeno ispitivanje (za vie razine znanja)c)Test znanja i ispitiva

3) VIEKRATNO OCJENJIVANJEU O i S; uvijek postoji pogreka mjerenja, vie mjerenja omoguava veu tonost4) SVESTRANO OCJENJIVANJESvi oblici rada moraju biti ukljueni u ocjenu

5) BROJ OCJENADobro je voditi rauna o broju ocjena (najbolje kad je 5 ocjena, tada se malo gubi na tonosti, apuno dobiva na motivaciji, vie od 5 je nepreporuljivo jer se gubi na tonosti, a motivacija se nemijenja)6) OBLIK RAZDIOBE OCJENAU idealnim uvjetima razdioba je Gaussova krivulja (hipotetska normalna raspodjela znanje), ali nepostoje idealizirani uvjeti7) KOMISIJSKO ISPITIVANJE / OCJENJIVANJEPreporuljivoPreciznije, ali svi ispitivai bi morali biti strunjaci (a nisu!)

Nepraktino, skupo, dugotrajnoDa bi bilo tono trebalo bi pojedinano samostalno ocijeniti i iz toga izraunati srednju ocjenu8) IZOBRAZBA I UVJEBAVANJE OCJENJIVAA

UENJE, PAMENJE I ZABORAVLJANJE24. Bez pamenja uenje ne bi imalo (toliku) vrijednost, a da nema uenja ne bismo se razvili u

ljudsko bie

25. Kod praivotinja je ponaanje odreeno nasljeem (neznatan udio nauenog), kodljudi potpuno suprotno: naueno je jako vano, a priroeno samo ono to nam omoguavaivot

26. Ljudi nasljeem stjeu refleksno reagiranje i razliite porive, a sve ostalo svaki pojedinactreba nauiti

27. Uenjem stjeemo navike, vjetine, znanja i mnoge crte osobnosti

28. Dvije vane svrhe uenja:a. Razvijanje psihikih potencijala (od biotikog u ljudsko bie) mi smo od roenja

biotiko bie s ljudskim potencijalima, a ovisi o uenju da li emo se razviti

b. Osposobljavanje za rad zvanje najvanije da se napravi dobar uravnoteen plan

29. Izvrstan nastavnik: koji iz silnog mnotva zna izabrati BIT

30. Danas preobilje podataka: informacijski teror podataka (prevelik broj injenica slabi

motivaciju)

11


12/31


31. 3 glavna uvjeta uenja:a. MOTIVACIJA (potreba za uenjem)

b. REPETICIJA (treba ponavljati ono to uimo)c. SATISFAKCIJA (mora uenje dovesti do zadovoljenja stanovite potrebe, potrebe

koja nas je potakla na uenje)

UENJE = proces mijenjanja pojedinca tijekom novih aktivnosti= svaka promjena u uinku ili ponaanju koja je rezultat vjebanja ili iskustva za razliku od

promjena koje nastaju zbog dozrijevanja ili od povremenih stanja organizma

32. Dvije bitne znaajke procesa uenja:a. Uenje dovodi do mijenjanja pojedinca koje se najee oituje i u promjeni

ponaanja (uglavnom poboljanog ponaanja)b. Do uenja dolazi tijekom novih aktivnosti pojedinca, tj.uenje je aktivan proces (bez

aktivacije nee biti uenja)

33. Razlike izmeu dozrijevanja / maturacije i uenja:a. Psihiki razvitak pojedinca posljedica je dozrijevanja i uenja pojedincab. Dozrijevanjem nastaju promjene u ponaanju koje su posljedica tjelesnih i fiziolokih

promjena koje se zbivaju u organizmu, pogotovo promjena u strukturi ivanogsustava

c. Postoje filogenetske funkcije (sjedenje, puzanje, hodanje...) koje preteno ovise o

dozrijevanju organizma, dokontogenetske funkcije (pisanje, klizanje, vonjaautomobilom...) preteno ovise o uenju pojedinca

34. Znaajke dozrijevanja:a. Uvjetovano razvitkom vrste i nasljeem (svi pripadnici iste vrste imamo iste te

znaajke)b. Zbiva se bez uenja pojedinca (fizioloki proces koji tee svojim tokom)c. Uvjet je uenja

35. Znakovi dozrelosti za uenje:

a. Ako je podruje interesa djeteta postala ona aktivnost koju eli uiti, onda je to znakda je dijete dozrelo za uenje

b. Ako je interes u djeteta trajanc. Ako dijete vjebanjem postie znatan napredak

36. Podruja uenja (to mi i u kojem podruju stjeemo):a. OSJETILNO (SENZORNO) uenjem stjeemo razliite znaajke osjeta i

percepcija (npr.to je bijela boja, oblik predmeta, udaljenost predmeta...); gotovopotpunu razvijenost djeca stjeu prije polaska u kolu

b. PSIHOMOTORNO stjeemo razliite vjetine (pisanje, sviranje, vonja auta...)

c. INTELEKTUALNO stjeemo mnoge pojmove, naine kritikog miljenja,zakljuivanje

12


13/31


d. PODRUJE OSOBNOSTI stjeemo mnoge crte osobnosti (motivi djelovanja,stavovi, interesi...)

37. Steevine / rezultat uenja:a. NAVIKA = automatizirani oblik ponaanja steen estim ponavljanjem istih ili

slinih situacija (zato je ponaanje u navikama vrlo ekonomino, lako, gotovoautomatizirano); navike po korisnosti:

i. Pozitivne / korisne higijenske, radne...ii. Neutralne nemaju neku pozitivni u negativnu vrijednosnu odrednicu

(oblaenje, eljanje...)iii. Negativne / tetne pijanevanje, drogiranje, druenje s osobama sumnjiva

ponaanjab. VJETINE = zamrena kombinacija skladnih pokreta veeg broja miia; za

stjecanje zamrenih vjetina trai se veliki napor i uvjebavanjec. ZNANJA = u irem smislu (neki pod to svrstavaju i navike i vjetine), u uem smislu

= naueno simbolino gradivo, tj.intelektualno isksustvo (npr.pojmovi , naela,teorije...)

OBLICI / MEHANIZMI / NAINI UENJA:NII OBLICI UENJA (tako ue nie ivotinje)

38. UENJE UVJETOVANIM REFLEKSOMa. U ljudi postoje 2 vrste refleksa:

i. Bezuvjetni refleksi (stjeemo ih nasljeem, nisu oblik uenja, uvijek seodvijaju na isti nain, uglavnom su izvan kontrole pojedinca, vrlo vani su zaodravanja ivota, glavni nain ponaanja ivotinja je ba putem bezuvjetnih

refleksa, npr. disanje, rad srca...)ii. Uvjetovani refleksi (osnovni oblik uenja kod ivotinja, i kod djece do

2.godine: hranjenje, govorenje, higijenske navike... najjednostavniji oblik), 3stupnja u uenju uvjetovanih refleksa:

1. Prije uvjetovanja2. Tijekom uvjetovanja3. Nakon uvjetovanja

39. UENJE PUTEM POKUAJA I POGREAKAa. Pokuavamo neto rijeiti, pritom uspjene pouaje uimo / pamtimo, a one

neuspjene naputamo (vanost motivacije!)

b. Zakon uinka hoemo li neku aktivnost usvojiti ili napustiti ovisi o uinku do kojegti pokuaji dovode

c. I ivotinje tako ueVII OBLICI UENJA (bitni za ljude, a tako ue i vie ivotinje)

40. UENJE PO MODELU / OPONAANJU oblik uenja u kojem se oitujeoponaanje tueg ponaanja; time manje uimo; osoba ili situacija slui kao model

41. UENJE UVIDOM (najvii oblik uenja)

a. Karakteristian za ljudsko uenje, temelji se na misaonom uvidu i ralanjivanjuproblemne situacije

b. Uvid se obino sastoji u primjeni prije steenog iskustva u novoj situaciji

c. Oblik uenja koji poiva na miljenjud. Glavne znaajke uenja uvidom:

13


14/31


i. Iznenadnost u pronalaenju rjeenja (aha doivljaj / efekt: vrlo temeljitimmiljenjem dolazi se iznenadno do pravog rjeenja)

ii. Problem najprije rijeimo mentalno, nakon ega slijedi njegovo ostvarenjeiii. Lakoa u postizanju cilja (nakon mentalnog rjeenja)iv. Vrijednost: velika primjenjivost u drugim situacijama

42. I ljudi mogu uiti niim oblicima uenja, a u realnosti je esto kombinacija nekoliko oblikauenja

43. Razlike izmeu ljudskog i ivotinjskog uenja:a. Motivacijska razlika (ivotinje potaknute na uenje biotikim potrebama, a ljudi

putem drutvenih i psihikih potreba; trajanje motivacije u ivotinja krae dok nezadovolje potrebe)

b. Ljudi ue svjesno (svjesni smo postupaka i tekoa koje se javljaju kod uenja)c. Ljudi se pri uenju slue jezikom i govoromd. U ljudskom uenju odlune je uenje uvidom: koristimo miljenje pri uenju, uimo

puno bre, stjeemo tea i zamrenija znanja, moemo otkrivati nove spoznaje na

temelju nauenogKrivulje uenja = grafiki prikaz brzine i tijeka napredovanja u procesu uenja

Glavni oblici krivulje uenja:

1) Krivulja uenja negativne akceleracije uspjenost uenja u poetku je velika, pa dolazido usporenja, i na kraju do razine gdje uimo, ali ne napredujemo (takva je krivulja ako uimo

s predznanjem, kad je neko gradivo lagano i jednostavno, pri kraju slabi motivacija)najee

2) Krivulja uenja pozitivne akceleracije u poetku razmjerno sporo napredovanje u uenju,a zatim dolazi do sve naglijih porasta (dobiva se ako uenje poinjemo bez predznanja, kad

uimo teko i zamreno gradivo, kad smo izabrali lou metodu uenja zbog pomanjkanjasposobnosti osobe, nedostatak motivacije sve to se odnosi na poetak krivulje)

3) Sigmoidna krivulja uenja poetna slaba uspjenost uenja, zatim dolazi do naglogporasta uspjenosti uenja, a pri koncu dolazi do ponovnog usporenja uspjenosti uenja (kadbi uenje poinjalo ispoetka, imalo bi ovu krivulju, ali nikad ne poinjemo ispoetka, imamopodlogu koju stalno koristimo, zato i izbjegavamo prvi dio krivulje)

Problem granice uenja (plato granica koju smo dosegli, a nema daljnjeg napretka) nemafizioloke granice u pamenju (tj.jaaako je velika), radi se o psihikoj granici uenja, a najee je tomotivacijaSerijsko / serijalno uenje = pojava uoena pri uenju serije / niza jednako tekih podataka danih u

tono odreenom rasporedu44. Najvea uspjenost uenja i pamenja prvih i zadnjih elemenata u seriji, najmanja

uspjenost u sredini serije

45. Uinak poloaja u seriji je posebno izraen kod slabo smislenog gradiva46. Kod uenja je bolje dati vei broj kraih serija, nego manji broj vrlo dugakih

PROBLEM PAMENJAPAMENJE = zadravanje promjena u organizmu steenih uenjemOPTIMIZAM PAMENJA = injenica da osobito dobro pamtimo lijepe dogaaje (nakon nekog

vremena ih i uljepavamo)

14


15/31


47. Pamenje nije jedinstvena pojava, nego postoji TROPROCESNOST PAMENJA,3 vrste pamenja prema trajanju:

a. Osjetilno / senzorno nekoliko stotinki do par sekundi ; informacije djeluju na naeosjetilno podruje, i to je prvi filter u pamenju odatle samo mali broj informacijaide dalje u kratkotrajno pamenje

b. Kratkotrajno / kratkorono max 30 sekundi traje; to je drugi filter samo diosadraja ide dalje u dugotrajno pamenje

c. Dugotrajno / dugorono neto pamtimo i veinu ivota

48. Glavne razlike izmeu kratkotrajnog i dugotrajnog pamenja:a. U trajanju (kratkotrajno 30 sekundi)b. Kratkotrajno ima vrlo ogranieni kapacitet 7 +- 2 najjednostavnija podatka, a

dugotrajno ima vrlo veliki (gotovo neogranien) kapacitet, koristimo manje od 10%c. Ometajui imbenici djeluju na podatke dok se nalaze u kratkotrajnom pamenju, dok

kod dugotrajnog to nije sluaj

d. Podaci u kratkotrajnom pamenju su vjerna kopija informacije, dok u dugotrajnompamenju nastaje obrada informacija

e. Fizioloka razlika: kod kratkotrajnog pamenja podloga su ivani procesi koji seodvijaju u mozgu, a dugotrajno pamenje se temelji na strukturnom tragu u mozgu(promjena strukture stanice)

49. imbenici koji pridonose ulasku podataka u dugotrajno pamenje:a. Kad je vei stupanj napora pri obradi podataka (vea ansa da e otii u dugotrajno)b. Ako je vii stupanj pozornosti pri primanju i obradi podatakac. Vea emocionalna vrijednost podataka

d. Ako podatke u kratkotrajnom pamenju vie puta ponavljamoe. Ako je vea jakost podraaja / informacije koja djeluje (npr.zvono koje smo jedva

uli, za koji tjedan se ni ne sjeamo slab podraaj)f. Ako je trajanje podraaja dulje

SPOSOBNOSTI PAMENJA

50. Postoji vie vrsta pamenja (i onaj koji dobro pamti jednu vrstu podraaja ne mora

dobro pamtiti i drugu), ali ne zna se tono broj suvremena teorija: 24 vrste pamenja(dijele se po sadraju i zamrenosti podataka koje pamtimo)

RAZVITAK SPOSOBNOSTI PAMENJA OVISI O:1) Nasljeenim dispozicijama za pamenje (nasljeena steena mogunost da se razvije

sposobnost)2) Okolinskim imbenicima (posebice drutvena okolina kolstvo)3) Samoaktivnost pojedinca (trud pojedinca na razvitku svojih sposobnosti) djeluje na temelju

prva dvaPATOLOGIJA PAMENJA = poremeaji pamenja mogu nastati zbog djelovanja razliitihotrovnih tvar, ozljeda mozga, zaraznih bolesti, psihikih i drugih razloga

Poremeaji:1) AMNEZIJA = nemogunost obnavljanja prolih sadraja (zaboravimo to smo doivjeli)

15


16/31


o Djelomina kad smo samo neto zaboravili, a ne sve

o Potpuna

o Staraka nastaje zbog promjena u ivanom tkivu, javlja se nesposobnost

zadravanja neposredno doivljenih sadraja uz dobro pamenje / sjeanje davnoproivljenih sadraja

2) PARAMNEZIJA = kad nam se neto ini poznato iako to nismo nikad vidjeli3) HIPERNEZIJA = poveava sposobnost sjeanja prolih dogaaja4) AFAZIJA = oteenje sposobnosti govora, dvije vrste:

o Osjetilna / senzorna = nesposobnost razumijevanja znaenja rijei

o Psihomotorna = nesposobnost izgovaranja rijei (razumijemo, ali ne moemo

izgovoriti rijei)

ZABORAVLJANJE = gubljenje (privremeno ili trajno) neega to je prije naueno(=nesposobnost da se neega sjetimo, neto prepoznamo ili neto uinimo)

Selektivna pojava (ne zaboravljamo sve): to nam treba ne zaboravljamo, a to ne treba sputase na orijentacijsku razinu

KRIVULJE ZABORAVLJANJApokazuju tijek procesa zaboravljanja u vremenu (nakon uenja)51. Dvije bitne znaajke procesa zaboravljanja:

a. Zaborav je osobito izraen neposredno nakon prestanka uenjab. Zaborav ovisi o vrsti sadraja ono to je bitno pamtimo dugo

imbenici koji smanjuju proces zaboravljanja:

1) Ako iza uenja postoji makar i krai odmor (=aktivan fizioloki proces jer se stabilizira iuvruje gradivo)

2) Ako uimo redovito tijekom kolske godine3) Ako je gradivo jake emocionalne vrijednosti za onoga koji ui4) Ako uimo uvidom (tj.ako smo misaono aktivni pri uenju)5) Ako je gradivo preueno

Teorije zaboravljanja nastoje protumaiti to uzrokuje proces zaboravljanja (jo nema sigurnog uzrokakoji djeuje na zaboravljanje):

c. Teorija vjenog pamenja (zaborava i nema, tj.tragovi uenja u mozgu su vjeni,moe se dogoditi da ne moemo prizvati te tragove u svijest)

d. Teorija spontanog zaboravljanja (glavni uzrok je spontano nestajanje neuralnihtragova nastalih tijekom vremena)

e. Teorija aktivnog zaboravljanja (veina psihologa je danas smatra vrijedeom)aktivnost koja slijedi uenje ometa zadravanje onog to smo nauili, to se zoveretroaktivna inhibicija (da nakon uenja nema aktivnosti sve bismo zapamtili, ali tane-aktivnost ne postoji)

i. Retroaktivna inhibicija biti e manja ako nakon uenja slijedi odmor, ako jemanja formalna slinost gradiva, ako smo misaono aktivni pri uenju, ako jegradivo prenaueno

PRIJENOS ILI TRANSFER UENJA postoji kada prethodno uenje nekog zadatka utjee nauspjeh u kasnijem uenju nekog drugog zadatka

52. 2 vrste prijenosa:a. Pozitivni: kad ono to smo nauili olakava i ubrzava stjecanje novih znanja i vjetina

16


17/31


b. Negativni: kad ono to smo nauili usporava i oteava stjecanje novih znanja ivjetina

CRTANJE U ZRCALNOM ODRAZU

Bilateralni transfer: pozitivan prijenos vjebe s jednog na drugi simetrini dio tijela

Prenose se:o Radne metode i postupci

o Nain izbjegavanja pogreaka

o Sabranost u radu (jae se koncentrirati da bi svladali tekou)

o Prenosi se samopouzdanje u radu (jako bitno kod vjetina)

2 glavna problema u vezi s prijenosom uenja:

o Mogu li se psihike funkcije vjebanjem razvijati? da, pogotovo ako uvjebavamo

ope radne tehnike i metode, a neki predmeti imaju veu transfernu vrijednost (ovisi oteini predmeta i nainu na koji se predaje)

o Moe li se novo primijeniti u drugim situacijama? velike su mogunosti primjene u

novim situacijama, a primjene u novim situacijama biti e vee ako znanje stjeemona veem broju raznovrsnih primjera (to je znaajka studiranja prouavanje izrazliitih izvora), ako se pri uenju uvjebavamo u primjeni znanja (pitati se gdje ikako se to moe primijeniti), prijenos znanja biti e vii ako uimo metodom uvida ivremenski rasporeeno (=redovito); uspjenost primjene znanja ovisi i osposobnostima osobe koja ui (intelektualne sposobnosti), ali i one koja pouava

Trajanje transfera: nakon prestanka uenja jo traje prijenost procesa uenja (dan dva), alionda sporo opada

imbenici koji pridonose trajanju transfera:o Najvee je prijenosno djelovanje opih naela i zakonitosti

o Ovisi i o trajanju aktivnosti koja je uzrokovala transfer

o Ako uimo uvidom

o Ako uimo redovito

imbenici uspjenog uenja i pouavanja:1) OSOBNI (jer ovise o osobi koja ui i koja pouava)

o Psihiki (na prvo mjestu je motivacija, pa sposobnost, predznanje...)

o Fizioloki (zdravlje, stanje osjetila, ivotna dob...)2) OKOLINSKI (uvjeti u kojima se ui)

o Drutvena okolica (obitelj, vrnjaci, kolski sustav)

o Fizikalna okolica (temperatura zraka, buka, rasvjeta)

3) POMAGALA, METODE I TEHNIKE UENJA4) ZNAAJKE GRADIVA KOJE UIMO (netko ui jednu vrstu gradiva bolje, a netko neku

drugu)

Informacijski pristup uenju = problem preobilja podataka / informacija koje uimo.53. Po nazorima informacijske teorije uenje je prenoenje informacija u komunikacijskom

sustavu (priopajnom)54. Komunikacijski sustav ima 3 elementa:

17


18/31


a. Informacijski (obavijesni) izvor koji daje informacije (nastavnik, pisac udbenika,scenarist nastavnog filma..)

b. Priopajni (komunikacijski) kanal preko kojeg informacije slijede (preko filmskevrpce, knjige, nastavnika)

c. Primatelj (odredite) informacija za razliku od prva dva elementa koji imaju veliki

kapacitet, ovaj ima ogranieni kapacitet primanja informacija u jedinici vremena

55. Ta teorija je vrijedna jer je razvila tone metode za razvoj kapaciteta (odreivanje tonemetode kapaciteta) ovih triju elemenata sustava

56. Glavni problem suvremenog kolstva = preobilje podataka (a neki profesori misle da jenastava bolja ako ima vie podataka)

57. Dobar nastavnik zna izabrati ono to je vrijedno

Primjena informacijske teorije u praksi (to bi nastavnik trebao...):1) Sustavno davati informacije

2) Stupnjevito po teini iznositi informacije3) Upozoriti na bitne informacije4) Ne smije pretjerati u broju podataka

REDOVITO UENJE (tijekom akademske / kolske godine) puno vrijednije od kampanjskoguenja

58. Vrijednost redovitog uenja:a. Stjee se kvalitetnije znanje (moi emo ga koristiti i u drugim situacijama)b. Naueno dulje trajec. Potrebno je krae razdoblje za uenje istog gradiva

59. Uzroci uspjenosti redovitog uenja:a. Za trajanja odmora (izmeu 2 uenja) gradivo se bolje organizira, smisleno povezuje i

ukljuuje u cijeli fundus znanjab. Pri ponovnom uenju gradivu zrelije pristupamo (uviamo ono to prvi put nismo

vidjeli ili razumijeli)c. Manja je pojava umora, slabljenja motivacije, dosaded. Smanjeno je djelovanje retroaktivne inhibicije

SAMOSTALNO PONAVLJANJE GRADIVA NAKON UENJA60. Izvrstan uinak (ako samostalno ponavljamo svojim rijeima)

61. Trebalo bi uiti ponavljajui gradivo iz biljenice ili udbenika dok ne nauimo minimalno50% gradiva, a onda sve to ponavljati svojim rijeima

62.Nikad ne bi smjelo biti uenja bez samostalnog ponavljanja svojim rijeimaVrijednost samostalnog ponavljanja gradiva tijekom uenja:

1) Jaa je svrsishodna aktivacija psihofizikih funkcija (aktivniji smo i uspjeniji)2) Bolji misaoni uvid u gradivo3) Omoguen je samouvid u vlastito znanje4) Razvija se samopouzdanje pri uenju (znati+biti siguran u to)5) Bolje ovladavamo nainom izraavanja

Razina psihofiziolokih funkcija pri uenju = pri uenju uenici trebaju biti djelatni / aktivni

sudionici, psihofizioloke funkcije moraju biti na visokoj razini; one opadaju prema kraju sata / uenja(ako smo motivirani slabije opadaju) kada su nisko nema koristi

18


19/31


Najnia razina aktivacije je kad samo sluamo predavanje (to je potpuni pad psihofiziolokihfunkcija), a aktivacija raste / jaa sljedeim redoslijedom: itanjem, biljeenjem, samostalnimponavljanjem, raspravljanjem, rjeavanjem problema.

PRAENJE NASTAVEKORISNOST NASTAVE:

1) Veliki dobitak pri svladavanju opsenog i tekog gradiva (profesor izdvaja najbitnije i saetoizlae)

2) Stjecanje vjetina3) Razvijanje emocionalnog odnosa prema nastavnom podruju (1/3 nastavnik potie na daljnje

uenje)4) Odgojno djelovanje (nastava, razgovor, raspravljanje, pitanja...)

5) Razvijanje radnih navikaBitne znaajke dobrih studenata:

1) Redovitost praenja nastave2) Voenje biljeaka3) Nadopunjavanje biljeaka kod kue

PREUENOST I ZABORAVLJANJE (6. 5. 2010.)

63. Gradivo je naueno kad ga prvi put tijekom uenja moemotono ponoviti, a preueno je ono koje nastaje kad smo gradivo nauili pa onda jo daljeponavljamo (korisno jer se due pamti!)

PROGRAMIRANO UENJE- 2 glavne slabosti kod uenja: a) uenici nisu dosta aktivni pri uenju;

b) nepotpuno su obavijeteni o rezultatima vlastitog uenjaU(uenje) = I(informiranje) + A(aktivnost) + P(potkrijepljenost)Glavne znaajke programiranog uenja:

1) logino napredovanje malim koracima2) aktivno reagiranje3) neposredna povratna obavijest4) individualna brzina uenja5) stalno vrednovanje programa

UMOR I NJEGOVO SUZBIJANJEUMOR= psihofizioloka pojava koja se oituje najmanje na jedan od ova tri naina:

1) Doivljajno (kao bezvoljnost, iscrpljenost, klonulost, munina)2) Fizioloki (promjene u radu tjelesnih organa, miia, srani rad, ivani sustav...)3) Radni uinak (kakvoa rada, kvantiteta)

ZNAKOVI UMORA:

1) SUBJEKTIVNI moemo ih subjektivno utvrditi(mlitavost, bezvoljnost), jedino pojedinac ihdoivi i moe nas o tome izvijestiti

19


20/31


2) OBJEKTIVNI objektivno ih moemo mjeriti:o Fizioloke promjene (bilo, krvni tlak, disanje...)

o Promjene u radnom uinku (koliina i kakvoa proizvoda, kolebanje radnog uinka)

- Sustavna mjerenja subjektivnih znakova umora prvi put u svijetu provedena na FFZG- subjektivni znakovi su vrijedniji jer odraavaju sve to osjeamo u tijelu

VRSTE UMORA:1) TJELESNI (nastaje tjelesnim radom)2) INTELEKTUALNI / UMNI / MENTALNI (nastaje intelektualnim radom, kad prevladava

int.rad)

NAINI SUZBIJANJA UMORA:1) PLANIRANJE RADNOG OPTEREENJA (dobar plan = manji umor)

64. da bi nastava bila uspjena radni sat traje 40-50 minuta max uinkovitost /motiviranost pri uenju; dnevno optereenje:4h po 45 min u O, 5-6h po 45min u S i nafakultetu

2) ODMARANJEa. Zapoinjanje odmora (kad se pojave prvi jasni znakovi umora, nije dobro kad je ve

veliki stupanj umora)b. Trajanje odmora (bolje emo se odmoriti ako imamo vei broj kraih odmora, nego

jedan dugotrajan odmor)c. Vrsta odmora:

i. AKTIVAN (kad nastavimo rad, ali smanjimo optereenje; ili promijenimo

vrstu rada; preporuljiv samo ako nismo doivjeli jaki umor)ii. PASIVAN (potpuni prekid rada; najpoznatiji oblik odmaranja je spavanje)

65. Spavanje je biotika potreba, a njime se liavamo uvstava, percepcija, sposobnosti

- trajanje spavanja je razliito (prosjek 7h i 40min)

66. Mikrosan = nekoliko stotinki sekunde do par sekundi, kao da smo izgubilikoncentraciju, loe kod opasnih aktivnosti

67. ritminost spavanja: san je ritmina pojava (bilo bi idealno da u isto doba lijeemo iustajemo svaki dan), noni san je uspjeniji za oporavak (po danu nisu dobri uvjeti za san:svjetlost, buka, temperatura); bolji je oporavak ako idemo kasnije spavati, i ako znamo daemo krae spavati (zbog psihikog pristupa to bolje iskoritavamo)

3) UPORABA STIMULATORA, 3 glavne vrste:a) FARMAKOLOKI = kemijske tvari koje unosimo u organizam nastojei suzbiti umor

- Uglavnom djeluju na naa osjetila, ivani sustav i miie, priinjanjui prividno da smo manjeumorni nego to jesmo; samo prikrivaju umor, tetni su: privikavamo se na njih

b) FIZIOLOKI = razliite vrste aktiviranja fiziolokih funkcija (npr.pranje lica hladnom vodom,hiperventilacija plua duboko disanje, sklekovi aktiviranje organizma); korisni jer nemajuloih posljedica, jedino to relativno krae traju (50-60minuta)

c) PSIHIKI = razvijanje radne motivacije (interesa, radnog zanosa, svrsishodnosti rada),najbolja vrsta stimulatora, bez tetnih posljedica, vrlo dugo traju

4) UZIMANJE MANJKAJUIH / DEFICITARNIH TVARI pomanjkanjem tvari(hranjivih ili drugih: vitamina, hormona, soli) u organizmu nastaje umor protiv kojeg se bori

20


21/31


ustanovljivanjem naina kako se te tvari gube, pa se piju razni napitci (sokovi / mlijeka stim) da se to nadoknadi; preporuljivo, bez tetnih posljedica; dogaa se najee pritjelesnom radu, i posebno ako je taj rad trajan i jakog intenziteta

METODE PRELAENJA GRADIVA KOJE SE UI:1) GLOBALNA (kad uimo gradivo u cjelini; dobra metoda ako je uenikova motivacija dobra,

ako su vrlo intelektualno sposobni oni koji ue, ako je manji opseg gradiva i ako je laganogradivo)

2) FRAGMENTARNA (uenje gradiva dio po dio; uvijek dobra metoda pri uenju zamrenihvjetina i ako je gradivo vrlo teko, opseno, za uenike slabije motivacije, ako su ueniciniih sposobnosti)

3) KOMBINIRANA (kombinacija dviju prethodnih, najea, najbolje bi bilo gradivo 1-2 puta

prijei u cjelini da dobimo uvid, zatim prijei na fragmentarnu metodu jer emo tako manjevremena utroiti za lake gradivo, i zatim jo nekoliko puta prijei gradivo u cjelini)

IVOTNA DOB I USPJENOST UENJA- sposobnosti za uenje razvijaju se do izmeu 20 i 25.godine; motivacija je kljuni element;

uspjenost uenja psihomotornih vjetina je manja u poznim godinama; mladi ljudi vole noveposlove i tu su uspjeniji, a stari obrnuto

UTJECAJ STAVOVA I UVJERENJA NA UENJE I ZABORAVLJANJE:1) Najbre uimo i najbolje pamtimo sadraje koji su uskladu sa stavovima, tenjama i

uvjerenjima onoga koji ui (ono to nam je ugodno)2) Osrednje se ui i pamti sadraje koji su suprotni stavovima i tenjama osobe, kao i ono tonam je neugodno

3) Najbre zaboravljamo i najsporije uimo ono prema emu nemamo jasnog stava, odnosnosadraje prema kojima smo ravnoduni

UTJECAJ DOBA DANA NA USPJENOST UENJA (oko 8%; najpovoljnije doba za uenjeizmeu 15 i 18h, najnepovoljnije izmeu 3 i 6 sati; kad je temperatura tijela visoka organizam je jakospreman za intelektualni rad, a kad je niska onda je loe utjecaj tjelesne temperature na intelektualnirad)

OSOBITOSTI UENJA VJETINA:1) Visoka uvjebanost (preuenost) vjetina korisno!2) Valja poticati razvijanje samopouzdanja pri uenju vjetina (nastavnik tu jako bitan)3) Stupnjevitost u uenju tekh (zamrenih) vjetina od najlakeg prema teem4) Uporaba globalne, fragmentarne i kombinirane metode uenja5) Upozorenje pouavatelja na kritine toke u uenju vjetina6) Izbjegavati preveliku brzinu u usvajanju vjetina

OSOBNOST (25. 3. 2010.)OSOBNOST = cjelovita neponovljiva struktura svih psihofizikih osobina ovjeka koju karakterizirai dosljednost u ponaanjuSVOJSTVA OSOBNOSTI:

21


22/31


1) Cjelovitost osobnosti = da je pojedinac u fizikom pogledu nedjeljiva cjelina (uvijek uzimamou obzir sve crte osobnosti pojedinca, osoba se upoznaje najmanje 6 mjeseci)

2) Posebnost / neponovljivost = svaki pojedinac se razlikuje po psihikom ustrojstvu od drugihljudi (pojedinac je povijesno neponovljiv)

3) Dosljednost u ponaanju = u slinim situacijama pojedinac se slino ponaa (idealno: da se

isto ponaa)TEORIJE RAZVITKA OSOBNOSTI:

1) NATIVISTIKA TEORIJA tvrdi da se ovjek raa s odreenim crtama osobnosti(osobnost se stjee nasljeem, priroena je, neki je u poetku imaju vie ili manje razvijenu);drutvena okolina ne moe djelovati na promjenu osobnosti; znanstveno neprihvatljiva teorija,zagovaralo ju je robovlasniko drutvo

2) EMPIRIJSKA TEORIJA suprotna nativistikoj, ljudi se pri roenju ne razlikuju po crtamaosobnosti, tj.raaju se kao tabula rasa (ista, prazna ploa) ivotno iskustvo, praksa, empirijadovode do razvitka pojedinca; svoju osobnost razvijamo pod utjecajem okoline (posebiceokoline odgoja i izobrazbe, ali i openito drutvenim utjecajem); naslijee nema nikakvog

uinka, i nju znanost negira; u socijalistikim / komunistikim zemljama to je bila slubenateorija (svi se raamo s jednakim potencijalima a dobra okolina dovodi do iznimnog razvitkasvakog pojedinca)

3) KONVERGENCIJSKA TEORIJA na osobnost djeluju dvije skupine imbenika:o NASLIJEE ljudi se raaju s odreenim dispozicijama (sklonostima) za razvitak

osobnostio OKOLINA dispozicije e se razviti u odreene crte osobnosti pod utjecajem

povoljnih vanjskih prilikao Konvergentni / zajedniki utjecaj na osobnost; nema nijedne osobine koja bi bila samo

utjecaj naslijea ili okolice, samo je razliit stupanj vanosti tih imbenika

4) DINAMIKA TEORIJA RAZVITKA OSOBNOSTI, 3 skupine imbenika koji utjeu:o NASLIJEENE DISPOZICIJE

o PRIRODNA I DRUTVENA OKOLICA

o SAMOAKTIVNOST OVJEKA = svjesno upravljana aktivnost ovjeka u tijeku koje

se razvija osobnost (i ti utjee na svoj razvitak)o Neki znanstvenici je negiraju, tvrde da samoaktivnost nije nita posebno ve da je

rezultat naslijea za aktivnost i okolni poticaj na aktivnost

STRUKTURA OSOBNOSTI / LINOSTI (glavne crte):1) ZNAAJ / KARAKTER

2) TEMPERAMENT3) SPOSOBNOSTI4) TJELESNE ZNAAJKE5) INTERESI6) STAVOVI7) POTREBE

KARAKTER= skup moralnih i voljnih svojstava koja odraavaju odnos pojedinca prema sebi(samokritinost, skromnost, samopouzdanje...), drugima (iskrenost, agresivnost, sebinost,otvorenost...) i prema radu (odgovornost, upornost, marljivost...)TEMPERAMENT = nain emocionalnog reagiranja na unutarnje i vanjske podraaje (pod utjecajem

naslijea ne moe se promijeniti pod utjecajem vanjskih imbenika, ali se moe smanjiti pokazivanjetemperamenta)

22


23/31


- Crte temperamenta:a. INTROVERTIRANOST (zatvorenost)

a) Usmjerenost na unutarnja psihika stanjab) Izbjegava drutvene kontaktec) visoka osjetljivost ivanog sustava (reagira na slabe podraaje)

d) suzdranost u reakcijama (manje kre drutvene norme)b. EKSTRAVERTIRANOST (otvorenost)

a) Usmjerenost prema vanjskim zbivanjimab) Trai drutvene kontaktec) Slabija osjetljivost ivanost sustava (reagira na jake podraaje)d) Tee se suzdrava u reakciji (ee kre drutvene norme)

- u sredini je ambivertiranostc. OPTIMIZAM / PESIMIZAM = crte temperamenta

TJELESNE ZNAAJKE = (ne)izravan utjecaj na osobnost; 2 glavne vrste:

1) VANJSKE / MORFOLOKE: oblik glave, visina, teina, miiavost, duljina udova... svemjere pojedinih dijelova tijela

o Okolina utjee na nae dijelove tijela, okolina reagira na naa miljenja o vlastitim

dijelovima tijela2) UNUTARNJE / FIZIOLOKE: fizioloki sustavi koji upravljaju aktivnou ljudskog

organizma (vegetativni ivani sustav, lijezde s unutarnjim izluivanjem...)INTERESI = usmjerenost ljudske svijesti i aktivnosti na odreena bia, pojave ili sadraje, ispremnost da se njima bavimo

5) Stjecanje stavova jako je podlono okolinskom uinku (koji u najranijem razdobljupogotovo djeluju na formiranje stavova i interesa) u poetku davati zadatke srednje teine

da pobudimo interes prema uenju6) Bitna svojstva interesa:a. Jaina (slab, jak, osrednji)b. Trajanje (trajni, prolazni)c. Oblik aktivacije interesa

a) Aktivni (kojima se sami bavimo: sport, knjievnost...)b) Pasivni (pratimo pojedine djelatnosti: sportska natjecanja,

knji.stvaralatvo)

STAVOVI = tendencija pozitivog ili negativnog reagiranja prema biima, predmetima, pojavama ilisadrajima; stjeu se tijekom ivota, djeluju jako na ponaanje i ponekad su glavna dominanta kojaodreuje nae ponaanje; 2 glavne skupine:

Osobni stavovi (karakteristini za pojedinca)

Drutveni stavovi (karakteristini za veu skupinu ljudi)

POTREBE = pomanjkanje ili suviak neega, izvor su motivacije

(13. 5. 2010.)SPOSOBNOSTI = psihiko svojstvo, potencijalni dinamini sustavi za obavljanje odreenedjelatnosti

= relativno stabilne osobine odrasla pojedinca koje odreuju stupanj njegoveuspjenosti u obavljanju odreenih aktivnosti

23


24/31


7) Uspjenost u radu povezana je s naom motivacijom, sposobnostima i znanjem (U= f(m) x(s) x (z))

8) Vrste sposobnosti:a. TJELESNE

a) JAKOST = sposobnost tijela ili kojeg njegovog dijela da proizvede silu;

mjeri se pomou dinamometra, ovisi o miinoj masi, vjebanjem semoe jako razvijati

b) IZDRLJIVOST = ustrajanje u dugotrajnom napornom radu, razvija sevjebanjem

b. OSJETILNE (SENZORNE) osjetljivost naih osjetila na vanjske podraaje;veliki broj sposobnosti koje su uglavnom neovisne jedna o drugoj(jedna moe bitijako razvijena, a druga ne), dijelimo ih po podrujima pojedinih osjetila (npr.otrinavida, noni vid, sposobnost razlikovanja boja.... puno sposobnosti u podrujujednog osjetila, mogu biti razliito razvijene)

c. PSIHOMOTORNE = sposobnosti izvoenja miinih pokreta koji zahtjevaju

brzinu, preciznost i usklaeni rad razliitih miinih skupina; postoji veliki brojneovisnih sposobnosti u podruju psihomotorike (npr.runa spretnost, spretnostprstiju, brzina reagiranja...)

d. INTELEKTUALNE = psihike sposobnosti, ima ih veliki broj (npr.pamenje,predoavanje, miljenje, a najvanija za uspjeh u radu i najvie prouavana:inteligencija)

a) Inteligencija = sposobnost koja dolazi do izraaja u svim aktivnostima(negdje vie, a negdje manje utjee)

INTELIGENCIJA = sposobnost misaonog snalaenja u novim problemskim situacijama, mjerise pomou testova inteligencije (a test inteligencije ima veliki broj zadataka u kojima se do ispravnogrjeenja moe doi prvenstveno na temelju miljenja, odnosno misaonog snalaenja u novimsituacijama)

9) U tim zadacima ne bi smjelo biti previe znanja, to znanje bi moralo biti eliminirano, ilibarem bi svi morali biti izjednaeni (zato postoje testovi za osobe bez strune spreme, zaosobe sa O...)

10) Kao pokazatelj intelektualne razvijenosti upotrebljavaju se:a. Mentalna dob (utvruje se pomou testova inteligencije)b. Kvocijent inteligencije (omjer mentalne i kronologijske dobi x 100)

11) Glavna slabost: inteligencija se razvija do odreene razine i na toj razini ostaje (nema daljerazvitka)12) Prosjeno inteligentno dijete razvija inteligenciju do 18.godine

INTELIGENCIJA I IVOTNA DOB: od roenja do 4.godine najvei razvitak inteligencije (50%) idrugih psihikih potencijala; od 4-8 g. 30%, a od 8-17 g. 20%; o inteligenciji ovisi kada dosiemo svojmaksimum, osobe nie inteligencije prije dostiu svoj maksimum, a najvie dok imamo oko 20 godina

13) Tko ima ve i kvocijent dulje e ostati na toj razini inteligencije; opadanje inteligencije jevie izraeno ako se smanjuje intelektualna aktivnost

14) kad su djeca mala, razlike u inteligenciji nisu toliko vidljive, kasnije se poveava taj raspon15) Inteligencija je sastavljena od veeg broja osobnosti koje nisu sve jednako razvijene

MJERENJE INTELIGENCIJE

24


25/31


-sad tu malo fali jer san traila jel ima po skripti, al dalje pretpostavljam ide ovo:- Vrste testova po:1) NAINU PRIMJENE:a) pojedinani slue za mjerenje inteligencije svakog pojedinca; za djecu, psihike bolesnikeb) skupni slue za testiranje skupina normalnih odraslih osoba; rezultati su iste vrijednosti kao i

pojedinani

2) PO OBLIKU U KOJEM SU DANI ZADACIa) testovi papir-olovka postoje verbalni zadaci i zadaci u obliku crteab) testovi ina treba neto uiniti s mateijalom, obino se daju djeci

3) PO VREMENU RJEAVANJAa) testovi brzine vrijeme rada ogranieno, veliki broj zadataka srednje teine, mjeri se brzinamiljenja)

b) testovi jaine vrijeme rada neogranieno, zadaci razliite teine, mjeri se dubina miljenja, kolikoteke zadatke smo u stanju rijeiti)

UPOTREBA TESTOVA INTELIGENCIJE U 3 SVRHE:1) ODREIVANJE MENTALNE ZRELOSTI DJETETA PRI UPISU U 1.RAZ O ako je dijetemalo slabije savjetuje se da se upie godinu kasnije i obrnuto2) U SVRHU PROFESIONALNE ORIJENTACIJE3) U SELEKCIJSKE SVRHE za pojedina radna mjesta

TEORIJE INTELIGENCIJE

- pokuavaju protumaiti strukturu ljudske inteligencije1) SPEARMANOVA TEORIJA (1904.)-prva znanstvena teorija, zove se i DVOFAKTORSKA teorija (faktori sposobnosti)- jedan OPI FAKTOR(sposobnost) ''G'' FAKTOR temelj svih mentalnih aktivnosti odgovarapojmu opa inteligencija- posebna ili specifina sposobnost (''S'' FAKTOR) utjee na uspjenost u svakom pojedinommentalnom zadatku- netko moe imati razvijenu opu inteligenciju ali nemati specifine sposobnosti(npr.u matematici)- kasije Spearman utvrdio postojanje i grupnih faktora vanih za uspjeh u intelektualnim zadacima istegrupe, tj.skupine zadataka

2) THURSTONOVA TEORIJA (1935.)-postoji 7 glavnih mentalnih sposobnosti:1) VERBALNI FAKTOR (razumijevanje poruka priopenih rijeima)2) FAKTOR RJEITOSTI (sposobnost pismenog i govornog izraavanja)3) NUMERIKI FAKTOR (spos.rjeavanja jednostavnih brojanih operacija: zbrajanje, oduzimanje,mnoenje, dijeljenje)4) FAKTOR PAMENJA (spos.zadravanja sadraja smislenih i nesmislenih podataka)5) PROSTORNI (SPACIJALNI) FAKTOR (spos.tone orijentacije u prostoru)6) ZAMJEDBENI (PERCEPCIJSKI) FAKTOR (spos.prepoznavanja objekata i spos.zamijeivanjaobjekata na temelju malog broja podataka)7) FAKTOR ZAKLJUIVANJA (REZONIRANJA) (spos.uvianja odnosa i rjeavanja problema)

25


26/31


-Thurston kasnije utvrdio kako uz glavne postoji i 1 opi faktor

3) GUILFORDOV MODEL- razvio sustav selekcije- 3 dimenzije: sadraji (figuralni, simbolini, jezini, ponaajni); proizvodi (jedinice, razredi, odnosi,sustavi, transformiranje, primjena); operacije (vrednovanje, pamenje, spoznavanje, koverg.miljenje,diverg.miljenje)- sadraje moramo intelektualno rjeavati- proizvodi: kolika je sloenost informacija- operacije: to mi misaono inimo s tim informacijama- bit: inteligencija ima 120 razliitih intelektualnih sposobnosti- u koli bi se trebalo vie razvijati divergentno miljenje (pronalaenje dobrih rjeenja, stvaralako

miljenje u situacijama gdje nema samo jedno dobro rjeenje)- konvergentno miljenje . postoji pri rjeavanju problema u koje postoji samo jedno valjano rjeenje,zakljuivanje, potrebno za uspjeh u egzaktnim znanostima

STUPNJEVI INTELEKTUALNE RAZVIJENOSTI- inteligencija se kao i ostale sposobnosti u populaciji normalno rasporeuje Gaussovom krivuljom- Wechslerova razdioba:IQ iznad 130 superiorni; 2.2%120.129 superiorni; 6.7%110.119 bistri,normalni 16%

90.109 prosjeni 50%80.89 tupi 16%70.79 granini 6.7%ispod 69 mentalna retardacija, mentalno insuficijentni 2.2%

-blia okolina izrazito stimulativno djeluje-utjecaj okoline osobito izraen na prosjeno inteligentne-inteligencija je samo u nekim vrstama djelatnosti jako bitna (sveuilina razina)

MENTALNA RETARDACIJA

- slaboumnost, zaostalost- moe biti naslijeena (OLIGOFRENIJA) ili steena tijekom ivota (bolesti lili ozljedemozga demencija)4 STUPNJA MENTALNE RETARDACIJE:1. izrazito teka mentalna retardacija (IQ: 0-25, mentalna dob-3 god),2. teka mentalna retardacija (IQ: 26-35, mentalna dob-3-5 god),3. umjerena mentalna retardacija (IQ: 36-50, mentalna dob-5-7 god),4. laka mentalna retardacija (IQ: 51-70, mentalna dob 7-12 god)5. granini sluajevi (mogu biti posve normalni ako su povoljni okolinski poticaji) IQ: 71-80,mentalna dob oko 13 g.

26


27/31


DAROVITOST (TALENTIRANOST) - svojevrstan skup osobina koje omoguuju pojedincu da naproduktivan ili reproduktivan nain postie dosljedno i izrazito iznadprosjean uinak u jednom ilivie podruja ljudske djelatnosti, a uvjetovan je visokim stupnjem razvitka pojedinih sposobnosti,odnosno njihovih kompozicija i povoljnom unutarnjom ili vanjskom stimulacijom- 1% populacije; velik broj darovitosti(likovna, literarna, matematika, glazbena..)

- IQ ispod 70 ne moe se govoriti o kreativnosti- poeljno rano otkrivanje darovitosti zbog daljnjeg poticaja- mogunosti koje nae kolstvo prua darovitim uenicima: prijevremeni upis, kolskaakceleracija(u 1 godini zavri 2 razreda), dopunski izobrazbeni sadraji, drutvena novana potpora

GENIJALNOST- osobe visokih psihikih potencijala koje su stvorile originalna djela trajnevrijednosti

Znaajke izvrsnih znanstvenika:1. visoka aspiracijska razina

2. veliki interes za to podruje (od najranije dobi)3. neovisnost miljenja (ne podvrgava se autoritetu ili tradiciji, ali ih potuje)4. znanstvena produktivnost (objavljuju radove)5. nije bitan uspjeh u studiju

STVARALATVO I IVOTNA DOB - najkreativnija dob izmeu 30. i 50. godine ivota; tadaljudski mozak na vrhuncu potencijala; pjesnici-30g., romanoposci preko 50Utjecaj naslijea i okolice na razvitak inteligencije: 2/3 utjecaj naslijea, 1/3 utjecaj okolice;naslijee nam daje potencijal koji stimulirajua okolina razvijaProblem postojanosti i stabilnosti IQ-a: ako osoba ivi u relativno stabilnim uvjetima, IQ e biti

relativno stabilan; ako se poboljaju prilike, IQ se moe razviti za 20-30 jedinica, tj. povisiti; ako sepogoraju uvjeti, dolazi do snienja IQ-a (30-40jedinica) ; poremeaj zdravlja(mozga) moe smanjitiIQ- inteligencija i rasa-nema razlike u inteligenciji- inteligencija i spol-nema razlike u inteligenciji, razlike samo u podsposobnostima, npr. verbalnifaktor razvijeniji kod ena, numerika sposobnost kod mukaraca- regresijska pojava QI gibanje QI kroz generaciju oko prosjene vrijednosti, prirodno se odravakonstantnost

(27. 5. 2010)

UVSTVA ILI EMOCIJE- uznemireno stanje organizma koje se na razliite naine

odraava u uvstvenom doivljavanju, ponaanju i odreenom skupu fiziolokih reakcija; 2 skupine:1. jednostavna - javljaju se rano nakon roenja, doivljavaju ih svi ljudi, relativno se lakoprepoznaju kad ih druge osobe doivljavaju (strah, radost, tuga, srdba, ljubav);2. sastavljena - sastavljena iz jednostavnih, kao i posebnih svojstava svakog od njih, kasnije sejavljaju u razvitku djeteta, tee ih je prepoznati kad ih doivljavaju drugi (ljubomora-sastavljena od straha, ljubavi i srdbe)

Glavne znaajke emocionalnog ivota:1. jaina emocija2. brzina izmjenjivanja emocija traju li dugo ili se brzo gube3. ope raspoloenje optimist/pesimist

4. oitovanje (iskazivanje) emocija oituju li se u govoru, mimici, opem ponaanju, ili se neiskazuju

27


28/31


Emocionalna stanja razlikuju se po diferenciranosti, jakosti i trajanju:o RASPOLOENJA (ugodna i neugodna)-umjerena diferenciranost, slaba jakost, relativno

trajnao AFEKTI- dosta diferencirani, vrlo velika jakost, kratko trajanje

o STRASTI diferenciranost, velika jakost, dugotrajna

Emocije se razvijaju pod utjecajem dozrijevanja i uenja.UVSTVENA ZRELOST stupanj u kojem se osoba odvojila od uvstvenog ponaanja u djetinjstvui pokazuje ponaanje odrasle osobe

Znaajke uvstveno zrele osobe:o tolerantna je prema tuem miljenju, potrebama i idejama

o prihvaa odgovornost

o mirna je i smireno djeluje

o ne istie pred drugima svoje zasluge

o njeguje prijateljstva

o svjesna je svojih slabosti

o moe prihvatiti kritiku

o ne govori vulgarno

Fizioloke promjene u uvstvenom doivljavanju: aktivan krvoilni sustav, dini sustav, probavnisustav (ene uvstveno osjetljivije)Psihosomatske bolesti: uzrokuju jaka i dugotrajna neugodna uvstva uzbuenja i napetosti

imbenici koji utjeu na uvstveni razvitak:1. obiteljski odnosi povoljno: ljubav, razumijevanje; nepovoljno: napetost meu lanovima, akoroditelji naglaavaju slabosti djeteta, zanemaruju ga, ako pokazuju previe brige na nepovoljan nain,ako mu udovoljuju u svemu)2. drutvena okolica- djeje jaslice, vrti i kola...3. zdravstveno stanje- pogorano zdravlje ini dijete sklonim ispadima, bolja kontrola kod inteligentnedjece i vei raspon uvstvenog reagiranja4. liavanje biotikih potreba- razdraljivost, ispadi...5. inteligencija inteligentna djeca oituju bolju uvstvenu kontrolu i vei raspon uvstvenogreagiranja)DETEKTOR LAI - koristi se u kriminalistici za mjerenje fiziolokih promjena tijekom ispitivanjaosumnjiene osobe (mjeri se krvni tlak, frekvencija pulsa, ritam disanja i elektrina provodljivostkoe, tremor prstiju); ne otkriva la nego promjene u fiziolokim reakcijama u tijeku ispitivanja

(neutralna pitanja i pitanja povezana sa zloinom)

PERCIPIRANJE/ZAMJEIVANJE- ljude i pojave razliito percipiramo- danas mnotvo informacija a mi radimo selekciju- ako isto gledamo, razliito vidimo; ako isto sluamo, razliito ujemo

ZAMJEDBE / PERCEPCIJE = strukturirani doivljaj cjelovitog zahvaanja bia, predmeta ipojavaZAMJEIVANJE: proces cjelovitog doivljavanja predmeta, bia i pojava

Glavne skupine koje utjeu na zamjeivanje:1) FIZIKALNI :

28


29/31


a. jaina podraaja pridonosi jasnoi zamjedbe, podraaji srednje jaine najpovoljnijedjeluju na jasnou zamjedbe

b. trajanje podraaja do neke granice trajanje podraaja poveava jasnou zamjedbec. stupanj organizacije fizikalnih procesa koji djeluju na osjetila, moe znatno

pridonijeti tonosti zamjeivanja

2) FIZIOLOKI :a. stanje osjetila povoljno stanje osjetila poveava tonost zamjeivanjab. ivani sustavc. ope tjelesno stanje npr.umor, bolest, alkoholiziranost, neispavanost, drogiranost-

nepovoljno utjeu na zamjeivanje- ove 2 skupine uzrokuju slino zamjeivanje istih pojava. bia i predmeta u razliitih ljudi

3) PSIHIKI: uzrokuju razliito zamjeivanje iste pojavea. Motivacija iskrivljuje zamjeivanjeb. uvstva nepovoljno utjeu na tonost zamjeivanja

c. Stavovi - tendencija ovjeka za pozitivno ili negativno reagiranje na razliiteobjektivne situacije, bia, ideje ili predmete - mogu znatno utjecati na tonostizamjeivanja

d. Usmjerenost ili ''set'' snizuje tonost zamjeivanjae. Inteligencija povisuje tonostf. Iskustvo povoljno djeluje

PERCEPTIVNE/ZAMJEDBENE VARKE - pogrene zamjedbe, normalna pojava; razlika uodnosu na halucinacije (bolesna pojava, zamjedba neega bez vanjskog podraaja)

- uzrokovane s 3 skupine imbenika: fizikalni, fizioloki i psihiki

ODGOJNO-OBRAZOVNA GRUPA: INTERAKCIJE, SOCIJALNAKLIMA I EMOCIONALNA ATMOSFERA

Miljenja o vanosti nastavnika u procesu uenja:1) Uloga nastavnika je beznaajna

o Za rezultate uenja najvanije su karakteristike uenika (tj.rezultati njihove rane

socijalizacije i predkolskog iskustva)o Za rezultate procesa uenja najvaniji su plan i program (uspjeh uenja ovisi o tome

koliko je dobro program izabran i prilagoen mogunostima i interesima uenika)2) Uloga nastavnika je vrlo znaajna

o Karakteristike nastavnika vane su za rezultate uenja, ali one su uroeni talent,nastavnik osjea koje su metode rada i postupci najprikladniji za uspjeh upouavanju

o Povezanost izmeu vjetine nastavnika i uspjeha njegovih uenika: predlae se

razvijanje upravo tih vjetinaPsihologija efikasne nastave = bavi se prouavanjem ponaanja nastavnika i njihovih utjecaja nauenike

Definira dimenzije nastavnikova ponaanja, koje, s karakteristikama uenika stvarajurazrednu klimu

Pokuava utvrditi koje ponaanje nastavnika e izazvati odreenu nastavnu klimu, te na koju

kimu e uenici najbolje reagirati

29


30/31


Odreuje uvjete u kojima vrijeme utvreni principi za koje uenike (dob, sposobnost...) i zakoji oblik nastave (frontalna, grupni rad...)

Dimenzije razredne klime:1) Interakcije nastavnika i uenika

o Svaki nastavnik mora primjenjivati tehnike koje e osigurati obraanje panje,

osiguravanje sudjelovanja svih pojedinaca, osiguravanje osobne odgovornosti svakoguenika

o Oblici nastavnikovih reakcija: rijei, izrazi lica i geste, blizina i dodir, aktivnost

(pokazivanja, izlaganje uenikovog rada), stvari (materijal, slatkii, igrake)o Uspjenost nastavnika ovisi o spretnosti da iskoristi svaku tehniku vjetinu:

upotrebu pitanja, davanje povratnih informacija, primjena nagraivanja i kanjavanjao Objanjavanje

2) Socijalna atmosferao Nastavnik ima ulogu autoriteta

o Stilovi rukovoenja:

Autokratski (sve odluke o aktivnostima i postupcima donosi odraslirukovodilac, bez obrazloenja)

Demokratski (sve odluke donose se zajedniki, na osnovi diskusije i uzpomo odraslog rukovodioca)

Stil potpune slobode (odrasli rukovodilac ima pasivnu ulogu i daje punuslobodu grupi ili pojedincima, daje pomo samo kad se to od njega trai)

o Oblici nastave prema aktivnosti nastavnika i uenika:

Slobodna individualizirana nastava

Planirana individualizirana nastava

Programirana nastava

Frontalna nastava3) Atmosfera natjecanja i suradnje, oblici odnosa u grupnoj situaciji:

o Kooperativna situacija uenja (kad jedan uenik postigne cilj, ciljevi svih ostalih biti

e potpomognuti ili postignuti)o Kompetitivna situacija uenja (ako jedan uenik postigne cilj, postizanje cilja za sve

ostale je oteano ili onemogueno)o Individualistika situacija uenika (cilj pojedinca je neovisan o ciljevima svih ostalih)

4) Emocionalna atmosferao Stvaraju ju vrsta i koliina interakcija izmeu uenika i nastavnika, stupanj

demokratskih odnosa u razredu, dominantni oblici motiviranja, te emocionalnekarakteristike nastavnika

o Utjee na emocionalnu sigurnost, mentalno zdravlje uenika, te na rezultate uenja

o Pojavljivanje nekih nepoeljnih oblika:

Atmosfera straha (isljuiva orijentiranost na kognitivne aspekte na uspjeh uuenju, kanjavanje u obliku gubitka socijalnog ugleda i negativne slike o

sebi, u ueniku razvija stalan strah od neuspjeha)

30


31/31


Atmosfera dosade i pasivnosti (izaziva je upotreba iskljuivo vanjski poticajaza uenje, bez produbljivanja interesa za uenje, preteko ili prelako gradivo)

Atmosfera pasivnog otpora i netrpeljivosti (nove norme: rad je glup; treberi;nastavnike treba trikovima navesti da daju prolaznu ocjenu

Stvaranje produktivne razredne klime, upute / koraci:

1. Upoznaj sebe2. Upoznaj uenika3. Postavi jasne ciljeve4. Poni izgraivati produktivnu klimu od samog poetka

psihologija - predavanja, czon

Documents