##8,IMOVNE OPĆINE,MONOGRAFIJE

p ž B T a ^ k e I M O Y V Ê ^ S Ê m

#NNKriževačka Imovna Općina. a odbranu graniea države od turske invaz'je odcjepila jest Austrijska vlada veliki dio Hrvatske i Slavonije is-pod banske uprave i uredila ga na skroz militarističkom upravnom temelju, razdijeliv ga na generalate, pu-kovnije i kompanije, a pod imenom krajina (Granzgebiet). Uprava u Krajini bila je uredjena na skroz militarističkom principu. Kako je u ostalom djelu Hvratske i Sla -

vonije vršena javna uprava po civilnim osobama sa banom na čelu, tako je u krajini ista vršena u militarističkom duhu sa zapovjedajućim generalom na kormilu, pukovnicima načelu pukovnija, a kapetanima načelu kompanija. Generalatima i pukovnijama bili su mimo većeg broja časnika dodjeljeni i of ciri auditori za sudsku i upravni oficiri za upravnu struku, a zapovjednici kompanija vršili su na teritoriju svoje kompanije sve grane javne uprave u prvoj instanciji.

Krajišnik seljak mcrao jest snositi sve javne terete kao i narod u ostalom banskom djelu Hrvatske i Slavonije, nu izim toga imao jest snositi teret kojega drugi državljani snositi nisu trebali, a taj jest, da je bio obvezatnim vojnikom do svoje potpune nemoći, da se je morao probijati i boriti (kako je to bila tobožnja inicijativa kod osnutka Krajine) ne samo proti polumjesecu, dakle samo za obranu krsta i svoje uže domovine, već po cjelom svijetu, gdje god je to u in-teresu Austrijskog Imperija od potrebe bilo.

Za taj teški porez u krvi uživali su krajišnici neke pogodnosti od države a medju inima limitnu sol, besplatno sadjenje duhana, besplatno pečenje rakije te servitutno pravo na užitke iz državnih šuma.

Razvojačenjem krajine i udjelom iste pod civilnu upravu ostalom djelu Hrvatske i Slavovije, ostali su krajiš-nici i nadalje radi njihove vjerne službe u užitcima tih pogodnosti.

Pošto je ali servitutno pravo krajišnika na užitke državnih šuma bio veliki teret za iste, nastojala je država riešiti se tog tereta što bi polučila time, da bi sve državne šume podjelila izmedju sebe i krajišnika.

Da se to poluči izdani su zakoni od 8. lipnja 1871., od 15. lipnja 1873. i od II. srpnja 1881. Prema tim zakonima i njima izdatim naputcima imala se provesti podjela državnih šuma tako, da oba djel-

benika t. j. državni erar i krajišnici dobiju državne šume svaki u polovicu po njihovoj faktičnoj vrednosti. Državne šume ostale bi proste od svih servitutnih prava krajišnika, a sva ta servitutna prava crpili bi krajišnici u onoj polovici šuma, koje bi diobom njima u dio dopale.

Dioba tih šuma imala se provesti teritorijalno prema teritoriji bivših krajiških regimenta i to svaka kao zasebno pravno tijelo, na koji je način uredjena i sadanja križevačka imovna općina na teritoriji bivše 5. varaždinsko križevačke krajiške pukovnije.

K toj diobi pristupilo se i ista je završena diobnom osnovom od 14. jula 1874. potvrdjenom po Generalnoj komandi odlukom broj 2101. ex 1874.

Prema toj diobnoj osnovi koja se u cjelosti u tabeli 1) iznaša, pripalo jest od državnih šuma na teritoriji bivše 5 varaždinsko-križevačke regimente državni erar ukupno 44.536 rali 1084 č. h. u procjenbenoj vrijednosti od 5,415.987 84 forinti a. v., a križevačku imovnu općinu ukupno 51 739 rali 766 č. h. u vrijednosti od 5 415 990 78-forinti a. v.

Osim tih šuma križevačka imovna općina nije dobila od države u dio nikakove zgrade niti gotovinu, te si je potrebitu gotovinu za uspostavu istih te svoje uzdržavanje sama od prihoda svojih šuma namaknuti morala.

Križevačka imovna općina počela jest svoj život sa 14. novembra 1874. kada su diobnom osnovom pripale joj šume u fizički posjed kao njezino vlasničtvo konačno provedene bile a upravni aparat sastojao se od njezinog za-stupstva i gospodarstvenog odbcra sa predsjednikom na čelu te šumsko gospodarstvenog ureda u Bjelovaru (sada direkcija).

Do godine 1890. vodjeno jest gospodarstva u šumama imovne općine križevačke po načelima kako je to i državna šumska uprava prije vodila, nu ujedno jest pristupljeno uredjenju tog gospodarstva koje je završeno god. 1889. Tim uredjenjem sav šumski kompleks križevačke imovne općine razdjeljen jest prema tabeli 2) u 42. gospodarske jedinice.

Cjelokupni upravni aparat križevačke imovne općine sastoji se sada kod Direkcije Šuma u Bjelovaru od: 5 činovnika šumarske struke, 2 činovnika blagajničke struke,

3 manipulalivna činovnika, 7 zvaničvika«pisara i podvornik.

Šumske uprave dotirane su svaka sa jednim činovnikom šumarske struke, jednim zvaničnikom kao kontrolni -organ, te jednim zvaničnikom kao pisarom, a svaki srez sa jednim zvaničnikom čuvarom.

Primitak odnosno prihod križevačke imovne općine sastoji se od redovitog i izvanrednog, Redoviti prihod jest prihod od godišnjih etata redovitih sječina i proreda šuma te kamati neotudjivih glavnica

Ovaj prvi jest fjktično pravi prihod jer ovaj drugi ne prikazuje spomena vriednu glavnicu.

Izvanredni prihod sastoji se od prihoda na drva dobljeno čišćenjem mladjih sastojina, kamata potrošivih i u štedione uloženih glavnica te prodaje ležećeg drva na malim dražbama, zakupa Čistina 1 zgrada te plaćenih odštsta za šumske kvarove.

Ovi prihodi troše se kao redoviti i izvanredni rashodi i to: Kao redoviti rashodi jesu u naravi besplatna doznaka gorivog i gradjevnog drva pravoužitnicima a u novcu

uzgoj i uprava šuma, državni i općinski porezi, a kao vanredni izdatci kupovanje gorivih drva za pravoužitnike, uzdr-žavanje zgrada itd.

Ravnotežu svojega budžeta nije križevačka imovna općina od svojeg postanka polučiti mogla jer joj se u istom uvjek pokazivao manjak na prihodu i rashodu gorivog drva. Da se taj manjak pokrije prodavalo se veleprodajom hra-stovo drvo tehničke uporabivosti. Od utržka pokrivali su se ini izJatci a kupovalo se manjkajuće gorivo drvo koli u dr-žavnim šumama toli oJ veletržaea koji su na teritoriju imovne općine izradjivali šume inih kategorija šumovlasnika. Na taj se način križevačka imovna općina do sada spašavala i spasila.

Veliki i izvanredni izdatci nastali su i u sijed toga što križevačka imovna općina u času svojega postanka ni pare svoga novca imala nije a za uredovanje niti stolca niti pera.

Sve se to moralo naručiti i kupovati i kupljeno jest odnosno sagradjeno do sada osim svih uredskih namje-štaja još i sve zgrade tako da se sada u posjedu imovne općine nalaze tri zgrade direkcije i šumske uprave u Bjelovaru 5 stanbenih i gospodarskih zgrada kod šumskih uprava u Sv. Ivanu Žabnom, Čazmi, Kloštar Ivaniću, Oarešnici i Ivanjskoj te 9 lugarskih stanova i to u Carevdaru, Gjurgjicu, Općevcu, Hercegovcu, Velikim Zdencima, Novoj Ploščici, Stančiću, Klokočevcu i Novim Plavnicama.

Izim toga kupila jest imovna općina za povećanje produkcije drva godine 1880. šumu Medjuvodje preko Ilove u površini od 596 rali 232 č. hv. za cijenu od 14.500 forinti a. vr., a godine 1914. šumu Lipovac u površini od 262 rali 59 č. h uz cijenu od 295. 482*40 kruna.

Ovaj kratak osvrt na piošlost križevačke imovne općine daje dojam, da je njezino dosadanje gospodarenje bilo tako vodjeno, da se je bar približno polučila svrha postajanju njezinom i bude li se tim putem i načinom postupalo dalje a imajući u vidu najveću štednju nebi njezin opstanak niti u buduće ugrožen mogao biti.

Gospodarenje jest uvedeno prema principima i formuli kameralne taksacije ( E — F x Z NV—WV) sa obhodnjom od 80—100 kod bukovih a 120—140 godina kod hrastovih sas'.ojina.

Ujedno se pristupilo i sastavku katastra pravoužitnika t j. popisu onih krajišnika koji su u bivšoj vojnoj kra-jini u državnim šumama servitutno pravo imali, koji je rad godine 1889. dovršen i prvi kataster pravoužitnika sastavljen. Prema tomu katastru sastojala se kr.ževačka imovna općina od 11.699 sel.šmh kuća, doćim je godine 1871. na tom te-ritoriju bilo samo 4 6!5 selišnih kuća.

Usuprot tomu ogromnom porastu kuća u ciglih 18 godina uočile su se u tom katastru mnoge manjkavosti i pogreške, pak se godine 1905. pristupilo a godine 1907. završila revizija tog katastra. Tom revizijom ustanovljeno jest da na teritoriji križevač-te imovne općine postoji 13 421 pravoužitničkih selišnih kuća koje na servitute u šumama križe-vačke imovne općine pravo imadu. Razlog tomu rapidnom porastu selišnih kuća imade se tražiti ponajviše u naglom djelenju bivših krajiških zadruga u više manjih zadruga odnosno u samovlastničtva.

Taj kataster pravoužitnika sa provedenim pojedinim naknadnim promjenama gruntov. vlasnika stoji i danas na snazi. Prema tom katastru pravoužitnika dijeli se šumsko pravo na % | | 2/4 i | § selišta prema posjedu -vlasn.ka

na livadama i oranicama i to:

*/i selište sa posjedom od preko 34 rali livada i oranica ZU m M , - 25-5 do 34 . „ „ | % . n » „ 17 do 25 5 „ „ . „ V* » » » do 17 rali livada i oran.ca

Po tim selišnim kategorijama ustanovljena jest i pripadnost besplatnog gorivcg drva pojedinih kategorija i to one od

V* selišta za 12 50 pr. met. godišnje H - 1 10-CO i „ "A » » 8 75 „ „ „ lU - » 7 50 „ „

Uim na gorivo im?ju pravoužitnici i pravo na gradjevno drvo za uzdižavanje svcjih stanbenih i gospodarskih zgrada. To drvo podavala ie knževački imovna općina u početku uz naplatu takse koja se kretala izmedju 2 - 3 Din po m8, dočim od godine 1925. tu taksu naplaćuju pravoužitnici n. pr. za hrastovo drvo po m3 25 D.n do 30 cm., 30 Din do 50 cm., 35 Din do 80 cm i 40 Din preko 80 cm. srednje debljine u oblom stanju doznačenog mu graJjevnog drva a povjerenstveno je ustanovljena pripadnost gradjevnog drva u oblom stanju za selište od:

H za kuću 29 44 m3, štalu 25 08 m8, štagalj 25-08 m3 i kotac 4-20 m3

% „ „ 26-02 B n 17*76 „ „ 17-76 „ „ n 3 '52 „ 2/< » n 21-06 „ štalu i štagalj ukupno 29'84 . „ B 2 88 „ \\ - n 1 3 7 2 | , n , , 17-96 ^ 7t n 2-88 |

I^Semj toga poda je se svakom pravoužitniku u slučaju elementarne nepogode gradjevno drvo besplatno za po-stradali objekt.

Ostale nuzužitke a pogotovo popašu i žirovinu uživaju pravoužitnici u šumama križevačke imovne opć.ne besplatno. Osim gore navedenih piavoužitnika krajišnika podaje križevačka imovna općina besplatno na panju gorivo

drvo svim župama i parohijama, školama i učiteljima te općinskim uredima koji se na njezinom teritoriju nalaze a za uzdržavanje zgrada istih ustanova potrebtu gradju uz pogodovnu taksu koja vriedi iza ostale piavoužitnike te općinama osim toga i gradjevno drvo potrebito za uzdržavanje mostova nalazećih se na općinskim cestama.

Stručnu upravu križevačke imovne općine vodi šumsko gospodarstveni ured (sada sa nazivom Direkcija) a sve šume bile su u početku razdjeljeue u dva šumska kotara i to sa sjedištem u Sv. Ivanu Žabnom i Bereku. Godine 1875. razdjeljena jest uprava šuma na tri šumska kotara i to sa sjedištem u Sv. Ivanu Žabnom, Čazmi i Garešnici te na ukupno 24 čuvarska sreza, dočim je godine 1889. osnovan i četvrti šumski kotar 6a sjedištem u Bjelovaru, dok nije konačno godine 1905. razdjeljenje na šest šumskih kotareva usl jedilo i to sa sjedištem u Sv. Ivanu Žabnom, Čazmi, Kl. ¡vaniću, Garešnici, ivanjskoj i Bjelovaru, dočim je broj srezova (čuvarija) podignut na 66. Ovo razdjeljenje i danas u valjanosti stoji.

Djelokrug pojedine kotarske šumarije (sada šumske uprave) te pojedinog sreza prikazuje priležeća tabela 3). To povišenje broja šumskih uprava te srezova izazvano je bilo i opravdava se time jer je posao oko uprave

pojedinog kotara svakim danom veći bio, a Čuvanje srezova porastom pučanstva, nastanivanjem doseljenika-nepravoužit-nika oteščano bilo što se sve regulisalo smanjenjem teritorija pojedinih šumskih uprava i srezova.