Potpisan sporazum izmeu Vlade i sindikata dræavnih sluæbi

godina XV. srpanj 2010. bbrroojj 5555IISSSSNN 11333311 11 11337799

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

DDVVAA PPOOGGLLEEDDAA NNAA IIZZMMJJEENNEE ZZAAKKOONNAA OO RRAADDUU

NNaaππii aakkttiivviissttii uu aakkcciijjii ““RREEFFEERREENNDDUUMM””

SuËeljavanja

Vatrogasci i dalje usmjenamaod 12 sati

22

NNaaππii aakkttiivviissttii uu aakkcciijjii ““RREEFFEERREENNDDUUMM””(SDLSN, 21. lipnja 2010.) Iako je prvi dan ljeta obeÊavao ugodno druæenje s gra-

anima æeljnima potpisivanja peticije za raspisivanje referenduma o izmjenamaZakona o radu, sluËaj je htio da deæurstvo aktivista SDLSN na okretiπtu tramvajana »rnomercu bude sve prije nego ugodno.

Kiπa koja nemilice pljuπti i vjetar koji svako malo ruπi πtand ipak nisu sprijeËilibrojne ZagrepËane u potpisivanju podrπke sindikalnoj inicijativi.

Uostalom, pogledajte...

SSvvii pprreeggoovvaarraajjuu ssaa ssvvoojjiimm ppoossllooddaavvcciimmaa,, aa jjeeddiinnoo ssee ssiinnddiikkaattii--mmaa ddrrææaavvnniihh sslluuææbbii ttoo zzaammjjeerraa

(SDLSN, 21. lipnja 2010.) Premda broj-ni sindikati iz razliËitih sindikalnih srediπ-njica u vrijeme provedbe prikupljanjapotpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona oradu pregovaraju sa svojim poslodavcima o interesnim pitanjima te o tome zak-ljuËuju kolektivne ugovore, za pregovore sa svojim poslodavcem - Vladom i “sin-dikalnu izdaju” optuæuju se jedino sindikati dræavnih sluæbi.

Kako to izgleda u praksi pogledajte sami pa prosudite tko je tu kriv, a tko ne-vin...

Referendum

Piπe: Siniπa Kuhar

Sindikati su napokon uspjeli zajed-no osmisliti i provesti akciju koja je,razjedinjenu i brojnim sindikalnimsrediπnjicama i liderskim apetitimanagriæenu sindikalnu scenu, baremna trenutak pretvorila u jedinstveninteresni prostor, a sindikate sposob-nima uzdrmati Ëak i politiËke struktu-re, koje su dosad imale monopol naupravljanje naπim æivotima.

Akcija prikupljanja potpisa za pro-vedbu referenduma o izmjenamaZakona o radu i prikupljenih gotovo820 000 potpisa graana postali sukapital u rukama sindikata o kojemsu do juËer mogli samo sanjati.

No, veliku πansu i povjerenje graa-na dano sindikatima kako bi neπtopromijenili u druπtvu u kojem maleljude nitko niπta ne pita nipoπto se nesmije propustiti i dati za pravo onimakoji kaæu „ma svi ste vi isti“.

Iako se izmeu politiËke vlasti i sin-dikata koji su vodili akciju prikuplja-nja potpisa javno vodila polemikaoko toga jesu li graani znali πtopotpisuju, s velikom se sigurnoπÊumoæe reÊi kako je svatko od nas, ukl-juËujuÊi i pisca ovih redaka, imao isasvim svoje, osobne razloge zbogkojih je potpisao peticiju.

Ti razlozi sigurno nisu uvijek bilijednoznaËni s porukama organizato-ra prikupljanja potpisa, ali su tim vi-πe vrijedni, jer predstavljaju svojevrs-tan socijalni pakt graana i sindika-ta protiv naËina na koji politiËkestrukture svakoga dana izlaz iz krize

traæe u daljnjem obespravljivanjuradnika, ali ne i jaËanju druπtveneodgovornosti poslodavaca i kontrolekapitala.

U akciju „referendum“ SDLSN injegovi Ëlanovi ukljuËili su se kao diozajedniËke sindikalne scene - organi-zacijski, i kao graani - njezinim pot-pisivanjem.

NNaaππii ssiinnddiikkaallnnii ppoovvjjeerreenniiccii ii aakkttii--vviissttii uu SSpplliittuu,, GGoossppiiÊÊuu,, SSllaavvoonnsskkoommBBrroodduu,, ZZaaggrreebbuu,, VVaarraaææddiinnuu ii cciijjeelloojjHHrrvvaattsskkoojj ppoossttaallii ssuu ddiioo zzaajjeeddnniiËËkkeeaakkcciijjee pprriikkuupplljjaannjjaa ppoottppiissaa zzaa zzaauuss--ttaavvlljjaannjjee ddaalljjnnjjee eerroozziijjee rraaddnniiËËkkiihhpprraavvaa,, kkoojjaa oovvaajj ppuuttaa nniijjee pprriijjeettiillaassiittnniimm ppoottkkrraaddaannjjeemm ii uukkiiddaannjjeemmppoojjeeddiinnaaËËnniihh pprraavvaa,, kkaaoo ddoossaadd,, vveeÊÊuu ppaakkeettuu -- uurruuππaavvaannjjeemm ssuussttaavvaa kkoo--lleekkttiivvnnoogg pprreeggoovvaarraannjjaa ii kkoolleekkttiivvnniihhuuggoovvoorraa ssaa ssvviimm uuggoovvoorreenniimm pprraavvii--mmaa..

No, paralelno s bezrezervnompodrπkom referendumu SDLSN idrugi sindikati nisu zaboravili svojuosnovnu zadaÊu - pregovore u do-broj vjeri s poslodavcima na svim ra-zinama, od opÊine do Vlade, u ciljuoËuvanja postojeÊih kolektivnih ugo-vora.

I upravo je ovo opredjeljenje na-πeg sindikata da i u vrijeme prikup-

ljanja potpisa za referendum ne za-nemari temeljni razlog svog postoja-nja - kolektivno pregovaranje, posta-lo kamenom smutnje i predmetomkritika izvan i u samom sindikatu.

»elnici nekih sindikalnih srediπnji-ca doËekali su na noæ potpisivanjesporazuma i dodatka kolektivnomugovoru izmeu Vlade i sindikatadræavnih sluæbi, iako su cijelo vrije-me trajanja akcije voeni kolektivnipregovori na razini lokalne samou-prave, javnih poduzeÊa i privatnogsektora i potpisivani kolektivni govo-ri.

SDLSN ove dokumente nije potpi-sao kad i veÊina sindikata dræavnihsluæbi, jer je njegovo Glavno povje-reniπtvo donijelo odluku kako za vri-jeme provedbe zajedniËke sindikal-ne akcije prikupljanja potpisa ne bibilo dobro potpisati kolektivni ugo-vor samo s jednim poslodavcem -Vladom RH.

Tako u ovom broju moæete proËi-tati tko je sve, ukljuËujuÊi SDLSN, i skime pregovarao i potpisao kolektiv-ne ugovore za vrijeme prikupljanjapotpisa za referendum.

Glavno je povjereniπtvo po istekuakcije donijelo odluku da SDLSNpotpiπe i sporazum i dodatak kolek-tivnom ugovoru, πto je i uËinjeno, aliiz svega treba izvuÊi pouke za bu-duÊnost i razmisliti treba li i moæe lisindikat u ime viπeg dobra prestatina neko vrijeme biti sindikat i moæeli se uzdræavanjem od pregovora sa-Ëuvati steËevine kolektivnih prego-vora i kolektivne ugovore.

Uvodnik

PPOOGGLLEEDD UU BBUUDDUU∆∆NNOOSSTT

Referendum kaoodgovor na svakodnevnu jadikovkuGraani i Ëlanovi sindikata pokazali su kako

dobar politiËki potez u pravi trenutak moæe

rezultirati akcijom Ëiji rezultati nadilaze i

najoptimistiËnija oËekivanja

U vrijeme odræavanja olimpijade u dalekoj

proπlosti prestajali su ratovi, ali treba li u

doba akcije s ciljem zaπtite kolektivnih

ugovora prestati pregovarati?

33

(NOVI LIST, 10. Svibnja 2010.) ZA-GREB - Vlada, bez ikakvih konzultacijasa sindikatima i poslodavcima, radi naizmjenama Zakona o radu (ZOR) kakobi lakπe provela planirane mjere uπte-de na materijalnim pravima zaposlenihu dræavnim i javnim sluæbama, ali i jav-nim poduzeÊima.

Kako doznajemo, namjera je izmi-jeniti odredbe ZOR-a koje govore ovremenu sklapanja kolektivnog ugovo-ra, naËinu otkazivanja kolektivnogugovora, odnosno produæenoj primje-ni pravila sadræanih u kolektivnomugovoru. Sindikate dræavnih i javnih

sluæbi, Vlada bi o planiranim izmjena-ma mogla izvijestiti u utorak kada suzakazani pregovori oko isplate regre-sa, boæiÊnice i dara za djecu u ovoj go-dini. Ukidanjem tih prava, Vlada raËu-na na uπtedu od 640 milijuna kuna. Anakon rezanja materijalnih prava 240tisuÊa zaposlenih u administraciji, poli-ciji, obrazovanju, znanosti, zdravstvu,socijalnoj skrbi i kulturi, Vlada planirakrenuti i na javna poduzeÊa, odnosnona oko 65 tisuÊa radnika u javnim po-duzeÊima i tvrtkama u veÊinskom vlas-niπtvu dræave. Meutim, takva izmjenaZOR-a pogodila bi sve radnike i sindi-kate u zemlji i potencijalno dovela dosituacije ukidanja kolektivnih ugovora.

Naime, bez produæenog roka primje-ne kolektivnog ugovora i vjerojatnoskraÊenog vremena otkazivanja ugo-vora, sindikati Êe biti pod pritiskom dau πto kraÊem roku postignu dogovor sposlodavcem, pa i u situaciji da prista-ju na niæa prava od veÊ dosegnutih.Poslodavcima Êe se pak otvoriti mo-guÊnost da kada god osjete potrebuotkaæu kolektivni i radnike prisile nanepovoljnija rjeπenja. “To bi mogla bitsmrt za sindikate”, kazao nam je jedanod naπih sugovornika, navodeÊi kakoÊe Vlada kao poslodavac, a i privatniposlodavci moÊi “Ëerupati” radnike.

Prema do sada dostupnim informa-cijama, plan je Vlade ukinuti zakonompropisani otkazni rok od tri mjeseca usluËajevima kada je dogovorena mo-guÊnost otkazivanja kolektivnog ugo-vora, ali i ukinuti produæenu primjenutog ugovora. Tim izmjenama Vlada biotvorila prostor za relativno bezbolnoukidanje Temeljnog kolektivnog ugo-vora (TKU) za dræavne sluæbe koji vri-jedi do 2012. godine. äto se tiËe jav-nih sluæbi, njihov TKU istiËe krajem lip-nja i u u sluËaju izmjena ZOR-a neÊe semoÊi pozivati na produæenu primjenu,odnosno neÊe moÊi tuæiti zbog najav-ljene neisplate boæiÊnice i dara za dje-cu. Oni ipak mogu raËunati na dio ma-

terijalnih prava iz dræavne blagajneodnosno isplatu regresa. To je pravodospjelo pa sindikati veÊ polako raz-miπljaju o tuæbama ako radnici ne ost-vare pravo na 1.250 kuna ovogodiπ-njeg regresa. TKU za javne sluæbe Vla-da ne moæe otkazati, jer je propustilarok u travnju.

Izmjenama ZOR-a Vlada bi izbjegladugotrajne pregovore sa sindikatimadræavnih i javnih sluæbi jer planirane uπ-tede na njihovim pravima valja ukalku-lirati u rebalans proraËuna koji se us-koro oËekuje. Meutim, Vlada neÊe iz-bjeÊi tuæbe sindikata, barem za regres.A to bi je moglo skupo stajati s obzi-rom na razmiπljanja da se za te tuæbeumjesto sindikalnih pravnika angaæira-ju odvjetnici πto Êe sindikate viπe koπ-tati, ali Êe u konaËnici to naplatiti odVlade kao poslodavca. IzmjenamaZOR-a Vlada Êe otvoriti put i direktori-ma javnih poduzeÊa da provedu zacr-tane mjere uπtede, odnosno otkaæukolektivne ugovore i sindikate prisilena odricanja.

GGaabbrriijjeellaa GGAALLII∆∆

TON ILIJA JANDRI∆: Pozdravljam predstavnika sindika-ta, kako se zove, malo je dugo, javnih namjeπtenika isluæbenika u lokaln...

TON SINI©A KUHAR: ...Dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske. Dobra veËer...

TON ILIJA JANDRI∆: Gospodin Kuhar. Naime sasvim jedruga slika u gradu Zagrebu. Vi ste sa gradskom upra-vom postigli dogovor o novom kolektivnom ugovoru oboæiÊnici i regresu. Otkud takva situacija u gradu Zagre-bu? Jesu li pregovori sa gradonaËelnikom BandiÊem bili teπki?

TON SINI©A KUHAR: To je normalna situacija jer sindikati pre-govaraju, a sindikalne srediπnjice na razini GSV-a, kao najviπegoblika tripartitnog dijaloga u Republici Hrvatskoj, razgovaraju idogovaraju se. Dakle, rezultat naπih razgovora, odnosno prego-vora su kolektivni ugovori...

TON ILIJA JANDRI∆: Konkretno, 2.000 kuna za regres, 500kuna za boæiÊnicu, je li to toËno?

TON SINI©A KUHAR: Da, tako je, ali isto tako moram reÊi dasmo mi sliËan kolektivni ugovor zakljuËili ovaj tjedan u gradu Po-æegi, da smo prije tjedan dana bili u Splitu i da smo na pragu...-

TON ILIJA JANDRI∆: Zanimljivo, ovo se ne odnosi na zaposle-ne u ZagrebaËkom holdingu. Jesu li to uËitelji, tko...TON SINI©A KUHAR: To su zaposleni u gradskoj upravi, vatro-gasci, svi oni koji se financiraju iz gradskog proraËuna, a djeluju

u kulturi, predπkolskom odgoju i obrazovanju.TON ILIJA JANDRI∆: Kako onda kad ste gledali ovaj sukob na

dræavnoj razini objaπnjavate onda da u Zagrebu novca ima, a udræavi nema?

TON SINI©A KUHAR: Pa mi pregovaramo s Vladom Republi-ke Hrvatske i za Kolektivni ugovor za dræavne sluæbenike i na-mjeπtenike i u utorak Êemo imati novi set razgovora s Vladom.Meutim, to ne znaËi da na razini naπeg sudjelovanja u okvirusindikalnih srediπnjica ne sudjelujemo i u provedbi referenduma.Naπi volonteri iz naπeg sindikata su danas bili na mjestu gdje seprikupljaju potpisi na okretiπtu tramvaja na »rnomercu i tamosu prikupili...

TON ILIJA JANDRI∆: ZnaËi sudjelujete i u ovoj akciji zajednosa sindikatima?

TON SINI©A KUHAR: - Sudjelujemo naravno.

VVllaaddaa rruuππii kkoolleekkttiivvnnee uuggoovvoorree

44 55

GGllaavvnnii ttaajjnniikk SSDDLLSSNN SSiinniiππaa KKuuhhaarr uu ttrreeÊÊeemm ddnneevvnniikkuu HHRRTT--aa oo pprreeggoovvoorriimmaa ii rreeffeerreenndduummuu

BuduÊi da se u medijima za iz-mjene Zakona o radu (ZOR) ko-je je predloæila Vlada optuæuje“nepopustljive” sindikate dræav-nih i javnih sluæbi, Sindikat dræ-avnih sluæbenika i namjeπtenikaHrvatske u danaπnjem priopÊe-nju istiËe da je potpredsjednikVlade Ivan ©uker zanijekao po-vezanost izmjena ZOR-a sa timsindikatima.

(MONITOR, 31. svibnja 2010.) ©©uukkeerrje na izravno pitanje predstavnika Sin-dikata dræavnih sluæbenika o tome ovi-se li najavljene izmjene ZOR-a o ishodupregovora sa sindikatima dræavnih i jav-nih sluæbi odgovorio: “Ne. Mi to mora-mo uËini zbog javnih poduzeÊa.” Topak ne znaËi da su za izmjene ZOR-aodgovorni sindikati javnih poduzeÊa, is-tiËe sindikat.

Podnositelj zakonskog prijedloga ko-jim se olakπava otkazivanje kolektivnihugovora i ograniËava produæena pri-mjena pravnih pravila kolektivnih ugo-vora na najviπe πest mjeseci jest Vlada,tako da je svaljivanje krivnje za to nasindikate javnog sektora ravno “optuæ-ivanju ærtve silovanja da je svojim otpo-rom silovatelju potencijalnu obostranuugodu pretvorila u kazneno djelo”,kaæe se u priopÊenju.

Sindikati dræavnih sluæbi nisu preki-nuli pregovore s Vladom te se, za raz-liku od sindikata javnih sluæbi kojimaTemeljni kolektivni ugovor uskoro isti-Ëe, nalaze u situaciji moguÊeg dovoe-nja u pitanje Kolektivnog ugovora zadræavne sluæbenike i namjeπtenike kojivrijedi do 31. srpnja 2012.

Sindikat u priopÊenju upozorava najoπ jednu “kost” koja bi uskoro moglabiti baËena pred gospodarske sindika-te, a nalazi se u ocjeni stanja prijedlo-

SSiinnddiikkaatt ddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa::

MMii nniissmmoo kkrriivvccii zzaa iizzmmjjeennee ZZOORR--aaga izmjena ZOR-a koja glasi: “Na ova-ko velik broj ugaπenih radnih mjestautjecao je i postojeÊi zakonodavni ok-vir o minimalnoj plaÊi, kao i sankcio-nirana obveza poslodavca da radnici-ma isplaÊuje plaÊe i druga materijal-na prava prema kolektivnim ugovori-ma”.

Time se gospodarski sindikati i nji-hova borba za minimalnu plaÊu i poπ-tivanje kolektivnih ugovora u jedna-koj mjeri proglaπavaju krivcima za ne-zaposlenost, kao i sindikati javnogsektora za reviziju ZOR-a.

Sindikat dræavnih sluæbenika stogaapelira na sve aktere druπtvenog æi-vota da vode raËuna kakva je ulogaVlade i sindikata te pri tome ne zane-maruju utjecaj poslodavaca kojimasu minimalna plaÊa, radniËka prava ikolektivni ugovori ionako zavisna va-rijabla koja umanjuje njihov profit.(H)

Najavljenim izmjenama ZOR-a, poslodavcima bi se ot-

vorila moguÊnost da, kad god osjete potrebu, otkaæu

kolektivni ugovor i radnike prisile na nepovoljnija

rjeπenja

OOpprreezz zzbboogg EEuurrooppsskkee kkoommiissiijjee

Vlada o izmjenama ZOR-a tre-ba izvijestiti Europsku komisiju.Nakon donoπenja novog ZOR-a,pregovaraËko poglavlje 19 privre-meno je zatvoreno, a nove izmje-ne bi ga mogle ponovo otvoriti.Stoga, Ministarstvo gospodar-stva, rada i poduzetniπtva, kojepriprema izmjene ZOR-a, trebabiti krajnje oprezno. Da se zemljane dovede u opasnost ponovnogotvaranja poglavlja 19, planiraneizmjene ne smiju odskakati od di-rektiva s kojima je zakon usklai-van.

IIZZMMJJEENNEE ZZOORR--aa •• ukinuti otkazni rok od tri mje-

seca za kolektivni ugovor •• ukinuti produæenu primjenu

kolektivnog ugovora

Referendum

7766

VViikkttoorr GGoottoovvaacc::©©ttoo kkoonnkkrreettnnoo ssaaddrrææii VVllaaddiinn pprrii--

jjeeddlloogg iizzmmjjeennaa ZZaakkoonnaa oo rraadduu iizzbboogg ËËeeggaa ssuu iizzmmjjeennee pprreeddllooææeennee??

Predloæenim izmjenama i dopu-nama Zakona o radu predviaju setri sadræajne promjene. Prvo, nadrugaËiji se naËin ureuje pitanjeproduæene primjene pravnih pravi-la sadræanih u kolektivnim ugovo-rima, nakon πto istekne rok na ko-ji je kolektivni ugovor sklopljen,ako je on sklopljen na odreenovrijeme. Naime, do sada je bilo moguÊe da se odredbetakvog kolektivnog ugovora sklopljenog na odreenovrijeme, sve one odredbe koje izravno ureuju pravaradnika u pogledu sklapanja, sadræaja i prestanka rad-nog odnosa, ukljuËujuÊi plaÊu, godiπnje odmore, radnovrijeme i druga materijalna prava, nastave primjenjiva-ti i nakon isteka roka. U tom smislu, logika predloæe-nog je bila da se to ograniËi, odnosno da se pravnoskrati vrijeme i te faktiËne primjene sadræaja kolektiv-nog ugovora, naprosto zato πto je kolektivni ugovor naodreeno vrijeme pa je na svaki naËin besmisleno dase takvom pravnom izvoru pridaje neograniËena pri-mjena.

Drugo je uvoenje moguÊnosti otkazivanja kolektiv-nih ugovora na odreeno vrijeme, koje do sada nije bi-lo moguÊe otkazati osim ukoliko bi tako bilo ugovore-no. Time bi se sada svi kolektivni ugovori uvijek mogliotkazati, dakle i oni kod kojih sada moguÊnost otkazi-vanje nije bila ugovorena.

TreÊe podruËje tiËe se odredbe koja je uπla u aktual-ni Zakon o radu, koja se primjenjuje od ove godine.Ona kaæe da se osobama kod kojih postoji profesional-na nesposobnost za rad te osobama kod kojih postojineposredna opasnost od nastanka invalidnosti ugovoro radu moæe otkazati samo ako se dobije suglasnostradniËkog vijeÊa, podredno sindikalnog povjerenika.Ako se suglasnost ne bi dobila, tada bi trebalo iÊi na

sud i tuæiti ili radniËko vijeÊe ili sindikalnog povjerenikakako bi sud donio odluku kojom Êe nadomjestiti tu su-glasnost. No ako nema ni radniËkog vijeÊa ni sindikal-nog povjerenika, dikcija Zakona upuÊuje da se i daljetreba tuæiti, a kako se nema koga tuæiti, praktiËki jeonemoguÊeno davanje otkaza tim osobama.

No, u svemu je stvarno najvaænije nastojanje da seograniËi produæena primjena pravnih pravila sadræanihu kolektivnim ugovorima, nakon πto istekne rok na ko-ji je kolektivni ugovor sklopljen.

ZZnnaaËËee llii oovvee iizzmmjjeennee uukkiiddaannjjee ssvviihh ppoossttoojjeeÊÊiihh kkoolleekk--ttiivvnniihh uuggoovvoorraa,, ooddnnoossnnoo ttrreebbaajjuu llii ssee ssiinnddiikkaattii ii rraaddnniicciibboojjaattii zzaa ppoossttoojjeeÊÊee ii bbuudduuÊÊee kkoolleekkttiivvnnee uuggoovvoorree??

U pogledu prvog pitanja odgovor je negativan, a upogledu drugog dijela pitanja mislim da nema mjesta

za strah. Dakle, ovim izmjenama nije cilj

dokidanje kolektivnih ugovora iliprakse kolektivnog pregovaranja,veÊ prije æelja da se pravno i lo-giËno uskladi: da se kolektivniugovori sklopljeni na odreenovrijeme viπe ne primjenjuju do unedogled ili do daljnjeg, jer to ni-ti nije bio smisao njihova sklapa-nja na odreeno i za odreenovrijeme. U tom pogledu Ëinjenicada kolektivni ugovor kojem je rokza koji je sklopljen isteka, i koji io-

nako viπe ne postoje, stvara po sili zakona uËinke pro-duæena primjena prava predstavlja nelogiËnost kojutreba dokinuti ili ograniËiti, a ne da bi dokidanje togabilo nelogiËno i protusindikalno. U istom smislu to uËi-niti nikako ne moæe predstavljati ukidanje kolektivnogugovora, kada u trenutku produæene primjene kolek-tivnog ugovora, kao pravnog izvora de iure viπe i ne-ma. Moæda je poneπto drugaËije u pogledu moguÊnos-ti da se kolektivni ugovori otkazuju kada su sklopljenina odreeno vrijeme, a ta moguÊnost nije ugovorena.Naime, ta zakonodavna intervencija ide protiv ideje daodreeno vrijeme trajanja kolektivnog ugovora, ako jeto volja ugovornih strana, predstavlja osnovu oËekiva-nja tih strana, dakle da oni baπ æela da u tom razdob-lju taj izvor tako ureuje neka pitanja. Tu, ako se stran-ke nisu dogovorile da postoji moguÊnost otkazivanja, amogle su, tada nema potrebe da zakonom to omogu-Êavamo. Ovo je posebno problematiËno za one ugovo-re koji su sada na snazi, kod kojih tako nije bilo ugovo-reno te bi se zakonom mijenjala volja ugovornih stra-na, dok bi to manje bilo problem za kolektivne ugovo-re koji bi se pro futuro sklapali. Ipak, ne smatram ka-ko bi to bilo protuustavno, ili protiv ugovornih obvezaiz konvencija Meunarodne organizacije rada, alipredstavlja nelogiËnost kod ugovaranja na odreenovrijeme, razvidnu u s obzirom na simetriju postojeÊegureenja s onim otkazivanja individualnog ugovora o

DDVVAA PPOOGGLLEEDDAA NNAA IIZZMMJJEENNEE ZZAAKKOONNAA OO RRAADDUU

SuËeljavanja

➠

radu na odreeno vrijeme.Ipak, valja navesti joπ neπto. Ono πto je bilo predvi-

eno mijenjati ovim izmjenama i dopunama moæda tre-ba sagledati i kao neπto πto je poticajno za sindikate injihovo djelovanje. Naime, produæena primjena prav-nih pravila sadræanih u kolektivnim ugovorima, nakonπto istekne rok na koji je kolektivni ugovor sklopljen,potiËe pasivizaciju sindikata, zadovoljstvo postignutim,pogotovo u vrijeme krize, a mislim da ta pasivnost i ne-Ëinjenje nije neπto πto Êe zadovoljiti sindikalno Ëlanstvopa je moæda moguÊe sadaπnje rjeπenje cijeniti i nesin-dikalnim. Na sliËan naËin nesindikalna jest i odredba ootkazivanju osobama kod kojih postoji profesionalnanesposobnost za rad te osobama kod kojih postoji ne-posredna opasnost od nastanka invalidnosti, naimeako se njihov ugovor o radu ne moæe otkazati ako kodposlodavca ne postoji radniËko vijeÊe ili sindikalni pov-jerenik, a to se iz sadaπnje dikcije moæe iπËitati, tada tomoæe djelovati i kao signal da radnici pozdravljaju ne-postojanje radniËkog vijeÊa ili sindikalnog povjerenikakod njih, jer Êe smatrati da Êe barem neki tada biti zaπ-tiÊeni od otkaza!

KKoojjaa ssuu jjooππ rrjjeeππeennjjaa bbiillaa „„nnaa ssttoolluu““ ddoo ttrreennuuttkkaa pprree--kkiiddaa rraazzggoovvoorraa iizzmmeeuu VVllaaddee ii ssiinnddiikkaallnniihh ssrreeddiiππnnjjiiccaa??

U postupku „pregovaranja“ i „dogovaranja“, koji jeprethodio ovom zakonskom prijedlogu, nisam sudjelo-vao, tako da ne znam jesu li i u kojem smjeru alterna-tive promiπljane.

JJee llii iizzuuzzeettaann ooddzziivv ggrraaaannaa nnaa ppoottppiissiivvaannjjee zzaahhttjjeevvaazzaa rraassppiissiivvaannjjee rreeffeerreenndduummaa pplloodd ddoobbrroo vvooeennee ssiinnddii--kkaallnnee kkaammppaannjjee iillii mmaanniippuullaacciijjaa ((nnee))rraassppoollooææeennjjeemm ggrraa--

aannaa uuzzrrookkoovvaanniimm ggoossppooddaarrsskkoomm kkrriizzoomm ii tteeππkkiimm ææii--vvoottnniimm uuvvjjeettiimmaa?? JJeessuu llii ggrraaaannii zznnaallii ππttoo ppoottppiissuujjuu??

Mislim da bi bilo neuljudno dovoditi u pitanje svijesti zdravu pamet odraslih osoba koje neπto potpisuju, ilibarem najveÊeg dijela njih. Ako to Ëinimo tada moæe-mo osporavati i manipulirati svakim podatkom i Ëinje-nicom, zar ne? To je i nepotrebno jer vjerojatno su svioni znali πto æele, i za πto potpisuju, jer inaËe tone biËinilo. Ali, kao πto nema mjesta dovoditi u pitanje raz-loge zbog Ëega se peticija potpisivala, tako ne valja tu-maËiti niti da su potpisnici ovime posebno legitimiralisindikate u njihovom djelovanju ili aktivnostima, osimove konkretne. Dakle, graani su se opredijelili u po-gledu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu,eventualno su tu plebiscitarno izraæavali i neke svojestavove i nezadovoljstva aktualnom situacijom u Hrvat-skoj, ali svakako nisu potpisivali bezrezervnu i bjankopodrπku sindikatima. Dakle, to πto su graani potpisa-li jest velika odgovornost sindikatima da stavove gra-ana pravilno interpretiraju i za njih se bore.

UUkkoolliikkoo ssee rraassppiiππee rreeffeerreenndduumm oo iizzmmjjeennaammaa ZZaakkoonnaaoo rraadduu,, nnjjeeggoovv eevveennttuuaallnnii ppoozziittiivvaann iisshhoodd ppoo ssiinnddiikkaatteezznnaaËËiioo bbii zzaaddrrææaavvaannjjee ppoossttoojjeeÊÊeegg ssttaannjjaa gglleeddee pprroodduuææ--eennee pprriimmjjeennee kkoolleekkttiivvnniihh uuggoovvoorraa.. JJeessttee llii rreeffeerreenndduummii zzaaddrrææaavvaannjjee „„ssttaattuuss qquuooaa““ kkoojjii iimmpplliicciirraa ddooææiivvjjeellii kkaaookkoonnaaËËnnii cciilljj iillii ssrreeddssttvvoo zzaa ppoossttiizzaannjjee bboolljjeegg rrjjeeππeennjjaa kkoo--jjiimm bbii ssee kkoolleekkttiivvnnii pprreeggoovvoorrii iinntteennzziivviirraallii,, aa kkoolleekkttiivvnniiuuggoovvoorrii iinnaauugguurriirraallii kkaaoo mmooddeell rreegguulliirraannjjaa pprraavvaa iizz rraadd--nnoogg ooddnnoossaa kkoojjii oossiigguurraavvaa ooppttiimmaallnnuu rraazziinnuu ssoocciijjaallnnooggddiijjaallooggaa ii rraaddnniiËËkkee ppaarrttiicciippaacciijjee ii jjaaËËaa ddrruuππttvveennuu kkoohhee--zziijjuu??

KKOONNAA»»NNII PPRRIIJJEEDDLLOOGG ZZAAKKOONNAA OO IIZZMMJJEENNAAMMAA ZZAAKKOONNAA OO RRAADDUU

»»llaannaakk 11..U Zakonu o radu (''Narodne novine''broj 149/09), u Ëlanku 79., stavak 3.,mijenja se i glasi:„(3) Ako radniËko vijeÊe odnosno sindi-kalni povjerenik koji ima sva prava i ob-veze radniËkog vijeÊa, uskrati suglas-nost na otkaz radniku iz stavka 1. ovo-ga Ëlanka, suglasnost moæe nadomjes-titi sudska ili arbitraæna odluka.“

»»llaannaakk 22..»lanak 262. mijenja se i glasi:„(1) Strane kolektivnog ugovora moguugovoriti produæenu primjenu pravnihpravila kolektivnog ugovora tako da senakon isteka roka na koji je sklopljenkolektivni ugovor, u njemu sadræanapravna pravila kojima se ureuje skla-

panje, sadræaj i prestanak radnog od-nosa kao dio prethodno sklopljenihugovora o radu, primjenjuju do sklapa-nja novog kolektivnog ugovora, a naj-duæe πest mjeseci.(2) Pri ugovaranju vremena vaæenjaproduæene primjene pravnih pravilakolektivnog ugovora iz stavka 1. ovogËlanka, ne primjenjuje se odredbaËlanka 7. ovoga Zakona.“

»»llaannaakk 33..»lanak 263. mijenja se i glasi:„(1) Kolektivni ugovor moæe se otkazati.(2) Kolektivni ugovor mora sadræavatiuglavke o otkaznim razlozima i rokovi-ma.(3) Ako kolektivni ugovor ne sadræi ugla-vak o otkaznom roku, otkazni rok iznosimjesec dana.(4) Otkaz se mora dostaviti svim stranka-

ma kolektivnog ugovora.(5) Kolektivni ugovor mora sadræavatiodredbe o postupku izmjene i obnove.“

»»llaannaakk 44..(1) Danom stupanja na snagu ovogaZakona, prestaje produæena primjenapravnih pravila kolektivnih ugovora, ko-ja su se produæeno primjenjivala do da-na stupanja na snagu ovoga Zakona.(2) Ako su strane kolektivnog ugovoraugovorile produæenu primjenu pravnihpravila kolektivnog ugovora, ista Êe seproduæeno primjenjivati do ugovore-nog dana produæene primjene, a naj-duæe πest mjeseci od dana stupanja nasnagu ovoga Zakona.

»»llaannaakk 55..Danom stupanja na snagu ovoga Za-kona, kolektivni ugovori sklopljeni na

MMIINNIISSTTAARRSSTTVVOO GGOOSSPPOODDAARRSSTTVVAA,, RRAADDAA II PPOODDUUZZEETTNNII©©TTVVAA

PP RR II JJ EE DD LL OO GG ZZ AA KK OO NN AA OO II ZZ MM JJ EE NN AA MM AA ZZ AA KK OO NN AA OO RR AA DD UU

➠

PPiittaallii ssmmoo mmrr.. sscc.. VViikkttoorraa GGoottoovvccaa aassiisstteennttaa nnaa PPrraavvnnoommffaakkuulltteettuu ii ËËoovvjjeekkaa kkoojjii jjee ttiijjeekkoomm zzaajjeeddnniiËËkkoogg ssaassttaannkkaassiinnddiikkaattaa jjaavvnniihh ii ddrrææaavvnniihh sslluuææbbii ss VVllaaddoomm,, nnaa kkoojjeemm ssuussiinnddiikkaattii ttrreebbaallii bbiittii iinnffoorrmmiirraannii oo pprreeddllooææeenniimm iizzmmjjeennaammaaZZaakkoonnaa oo rraadduu ((ddoo ËËeeggaa nniijjee ddooππlloo zzbboogg iinnzziissttiirraannjjaa pprreedd--ssjjeeddnniikkaa HHrrvvaattsskkoogg lliijjeeËËnniiËËkkoogg ssiinnddiikkaattaa,, ddrr.. IIvviiccee BBaabbiiÊÊaa,, nnaajjaassnnoomm ooddrreeeennjjuu rraaddii llii ssee oo ssaassttaannkkuu iillii pprreeggoovvoorriimmaa)),, ssjjee--ddiioo nnaa ssttrraannii ppoossllooddaavvccaa kkaaoo ssttrruuËËnnjjaakk ttee pprreeddssjjeeddnniikkaaNNeezzaavviissnniihh hhrrvvaattsskkiihh ssiinnddiikkaattaa KKrreeππiimmiirraa SSeevveerraa ππttoo mmiissllee ooiizzmmjjeennaammaa ZZOORR--aa kkoojjee jjee pprreeddllooææiillaa VVllaaddaa JJaaddrraannkkee KKoossoorr,,oo rreeffeerreenndduummuu ii iizzllaasskkuu iizz ppaatt ppoozziicciijjee uu kkoojjoojj ssee nnaallaazzeeVVllaaddaa ii ssiinnddiikkaattii.. PPrrooËËiittaajjttee ππttoo ssuu nnaamm ooddggoovvoorriillii nnaa iissttaappiittaannjjaa......

9988

KKrreeππiimmiirr SSeevveerr::©©ttoo kkoonnkkrreettnnoo ssaaddrrææii VVllaaddiinn pprriijjeeddlloogg iizzmmjjeennaa ZZaakkoonnaa oo rraa--

dduu ii zzbboogg ËËeeggaa ssuu iizzmmjjeennee pprreeddllooææeennee??Prije odgovora na pitanje nuæno je naglasiti kako su Vlada

RH, HUP i sindikalne srediπnjice prije gotovo dvije godine do-govorili da Êe izmjene Zakona o radu iÊi u dvije faze. Prva fa-za odnosila se iskljuËivo na usklaivanje Zakona o radu sa eu-ropskom pravnom steËevinom kao jednog od preduvjeta zazatvaranje pregovaraËkog poglavlja19. sa EU.

Druga faza trebala je poËeti nakon toga i prema dogovoruodnosila bi se na interesna pitanja poslodavaca i sindikata priËemu bi se mijenjali oni dijelovi Zakona oko kojih se izmeuHUP-a i sindikalnih srediπnjica postigne dogovor. Za te izmje-ne Vlada RH nije delegirala niti jedan prijedlog. Onda se nena-dano „ispod æita“ provukla informacija kako je u Ministarstvugospodarstva, rada i poduzetniπtva na izradi prijedlog izmjenaZakona koji predlaæe sama Vlada RH. Jasno je kako je VladaRH predloæila izmjene Zakona o radu zbog svojeg neuspjehau pregovorima sa sindikatima dræavnih i javnih sluæbi, kao i ne-

odreeno vrijeme koji nemaju ugovo-renu moguÊnost otkazivanja, mogu seotkazati sukladno ovom Zakonu.

»»llaannaakk 66..Ovaj Zakon stupa na snagu danom ob-jave u „Narodnim novinama“.

VV.. OOBBRRAAZZLLOOÆÆEENNJJEE PPOOJJEEDDIINNIIHHOODDRREEDDBBII»»llaannaakk 11..

PoËetkom primjene novoga Zakona oradu uoËena je nemoguÊnost primjeneËlanka 79. stavka 3. Zakona, kojim jepropisano da se radniku kod kojeg pos-toji profesionalna nesposobnost za radili neposredna opasnost od nastankainvalidnosti ugovor o radu moæe otka-zati samo uz suglasnost radniËkogvijeÊa, odnosno sindikalnog povjereni-ka koji ima sva prava i obveze

radniËkog vijeÊa, te da u sluËaju neute-meljenja radniËkog vijeÊa, odnosno nepostojanja sindikalnog povjerenika unjegovoj ulozi, tu suglasnost moæe na-domjestiti sudska ili arbitraæna odluka.UzimajuÊi u obzir parniËni i izvanpar-niËni postupak i posebne propise kojiih ureuju, poslodavac neÊe moÊi za-traæiti da suglasnost nadomjesti sudskaodnosno arbitraæna odluka buduÊi ne-ma pasivno legitimirane stranke, od-nosno tijela koje bi moglo biti u ulozituæenika (ne postoji radniËko vijeÊe nitisindikalni povjerenik koji bi bio u njego-voj ulozi). Predloæenom izmjenom Za-kona postupak otkazivanja za tu kate-goriju radnika usklaen je s propisanimpostupkom otkazivanja za sve radnike,Ëime nisu umanjena druga prava radni-ka kod kojih postoji profesionalna ne-sposobnost za rad ili neposredna opas-

nost od nastanka invalidnosti.Radi sedakle o horizontalnom usklaivanju sodredbom Ëlanka 107. Zakona i poseb-nim propisima kojima su ureeni par-niËni i izvanparniËni postupak.

»»llaannaakk 22..U ovom trenutku se u gospodarstvu,ali i u podruËju dræavnih i javnih sluæbi,produæeno se primjenjuje niz kolektiv-nih ugovora, koji su zakljuËivani u vrije-me gospodarskog rasta i rasta plaÊa imaterijalnih prava, a koje poslodavci uvrijeme recesije i poslovnih poteπkoÊaviπe nisu u moguÊnosti poπtivati. Do-datni problem je i u tome πto se kolek-tivni ugovori koji su u produæenoj pri-mjeni, viπe ne mogu niti otkazati, Ëimese loπe utjeËe na sam smisao i svrhu ko-lektivnog pregovaranja. Naime, dok zavrijeme vaæenja kolektivnog ugovora

SuËeljavanja

➠

moæe doÊi do otkaza tog ugovora podzakonom predvienim uvjetima, nakonisteka ugovora, ako drukËije nije ugo-voreno, bez ikakvog vremenskog ogra-niËenja produæeno se primjenjuju prav-na pravila koja ureuju sklapanje, sa-dræaj i prestanak ugovora o radu. Timese ugovornu stranu obvezuju da neo-graniËeno dugo poπtuje odredbe veÊisteklog ugovora bez ikakve mo-guÊnostipromjene, neovisno πto su okolnostimoæda toliko promijenile da je iz-vrπavanje tih obveza nemoguÊe. Stogase ovom izmjenom Zakona predlaæeukidanje zakonskog produæenja pri-mjene pravnih pravila sadræanih u ko-lektivnim ugovorima, ali se i nadaljeostavlja moguÊnost da strane kolektiv-nih ugovora mogu ugovoriti pro-duæenu primjenu pravnih pravila i na-

kon isteka kolektivnog ugovora, priËemu se ocjenjuje da je propisani rokod πest mjeseci dovoljan i primjeren zaprovedbu postupka pregovora i zak-ljuËenja novog kolektivnog ugovora.

»»llaannaakk 33..Propisuje se moguÊnost otkazivanjasvih kolektivnih ugovora, dakle i onihsklopljenih na neodreeno vrijeme ionih na odreeno vrijeme, koji su sedo sada mogli otkazati samo ako je ta-ko bilo ugovoreno samim tim ugovori-ma. Pri tome, ako stranke drukËije neugovore, otkazni rok iznosi mjesec da-na, umjesto dosadaπnjih tri mjeseca..

»»llaannaakk 44..Prijelazna i zavrπna odredba ovoga Za-kona, kojom se propisuje prestanakproduæene primjene pravnih pravila

kolektivnih ugovora, koja su se pro-duæeno primjenjivala do stupanja nasnagu ovoga Zakona.

»»llaannaakk 55..Prijelazna i zavrπna odredba ovoga Za-kona, kojom se omoguÊuje otkaziva-nje i onih kolektivnih ugovora skloplje-nih na odreeno vrijeme koji nemajuugovorenu moguÊnost otkazivanja.

»»llaannaakk 66..Odreuje se stupanje na snagu ovogaZakona.

OODDRREEDDBBEE ZZAAKKOONNAA KKOOJJEE SSEE MMIIJJEENNJJAAJJUU::

Otkaz u sluËaju profesionalne nespo-sobnosti za rad ili neposredne opas-nosti od nastanka invalidnosti

Zagreb, svibanj, 2010.

uspjeπnog pritiska na sindikate koji djeluju u tvrtkama u prete-æito dræavnom vlasniπtvu, a vezano uz vladino traæenje da u2010. godini odustanu od regresa, boæiÊnica i darova za dje-cu. Time je Vlada RH svoj problem kao poslodavca i nadzira-telja poslovanja dræavnih tvrtki, kroz izmjene Zakona o radunametnula kao nacionalni problem. Odnosno nacionalni je in-teres podredila svom interesu poslodavca. Neuspjeh u prego-varanju pokuπava rijeπiti snagom „sile“ kroz veÊinu u Hrvat-skom saboru. U Zakonu o radu æeljela je mijenjati tri Ëlanka.»lanak 79. koji regulira pitanje otkazivanja ugovora o raduradniku u sluËaju profesionalne nesposobnosti za rad ili nepos-redne opasnosti od nastanka invalidnosti u kojem zapravounosi samo stilske, kozmetiËke promjene u stavku 3. pa to ninije izazvalo sindikate na reakciju i nije povezano sa problemi-ma Vlade RH kao poslodavca. Gotovo da sluæi samo kao „dim-na zavjesa“ za izmjene druga dva Ëlanka, Ëlanka 262. koji re-gulira produæenu primjenu pravnih pravila sadræanih u kolek-tivnim ugovorima i Ëlanka 263. koji regulira otkazivanje kolek-tivnog ugovora. Vlada æeli Ël. 262. ZOR-a izmijeniti na naËin daako strane u kolektivnom ugovoru ugovore produæenu pri-mjenu pravnih pravila, to moæe trajati do sklapanja novog ko-lektivnog ugovora, ali ne dulje od 6 mjeseci.

Do sada je stajalo ako strane kolektivnog ugovora nisu ugo-vorile drukËije, onda produljena primjena pravnih pravila kaodio prethodno sklopljenih ugovora o radu moæe trajati sve dosklapanja novog kolektivnog ugovora. Time Vlada RH ograni-Ëava potpisnicima kolektivnog ugovora slobodu ugovaranjaproduljene primjene pravnih pravila, dakle roka valjanosti ko-lektivnog ugovora, nakon njegovog isteka, sa razdoblja kolikogod æele ili neograniËeno do sklapanja novog kolektivnogugovora, na maksimalno πest mjeseci, Ëak i ako se u tom vre-menu ne dogovori i sklopi novi kolektivni ugovor. Nakon pro-

teka toga roka poslodavcu prestaju obveze po do tada vaæe-Êem kolektivnom ugovoru i obvezujuÊe mu ostaju joπ samozakonske odredbe. Kako u takvom sluËaju ugovaranja vreme-na vaæenja produæene primjene pravnih pravila kolektivnogugovora ne bi doπlo do primjene po radnika najpovoljnijegprava, u prijedlog Zakona jednostavno je uglavljeno kako seta odredba Ël. 7. ZOR-a u ovom sluËaju neÊe primjenjivati. Da-kle jasno se Zakonom æeli ograniËiti primjena po radnika naj-povoljnijeg prava.

Stupanjem na snagu tog izmijenjenog Zakona o radu pres-tala bi i produæena primjena pravnih pravila kolektivnog ugo-vora koja su se produæeno primjenjivala do dana njegova stu-panja na snagu, osim za one kolektivne ugovore koji imajuugovorenu tu produæenu primjenu pravnih pravila koja Êe seprimjenjivati do ugovorenog dana produæene primjene, alinajduæe 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona. Izmje-nom Ël. 263 Vlada RH æeli otvoriti moguÊnost otkazivanja onihkolektivnih ugovora koji nemaju ugovorenu moguÊnost rani-jeg otkazivanja. Dakle, ako ta moguÊnost i taj rok nisu ugovo-reni kolektivnim ugovorom, onda se takvi ugovori ipak moguotkazati, a otkazni rok iznosi jedan mjesec.

ZZnnaaËËee llii oovvee iizzmmjjeennee uukkiiddaannjjee ssvviihh ppoossttoojjeeÊÊiihh kkoolleekkttiivvnniihhuuggoovvoorraa,, ooddnnoossnnoo ttrreebbaajjuu llii ssee ssiinnddiikkaattii ii rraaddnniiccii bboojjaattii zzaa ppooss--ttoojjeeÊÊee ii bbuudduuÊÊee kkoolleekkttiivvnnee uuggoovvoorree??

Te izmjene ne znaËe automatsko ukidanje postojeÊih kolek-tivnih ugovora, ali svakako jesu razlog za uzbunu na sindikal-noj strani. Kad bi Republika Hrvatska bila dovoljno uljuenazemlja u kojoj je kolektivno pregovaranje uobiËajeni postupakugovaranja radniËkih prava, vjerojatno ni sindikati ne bi mora-li ovako reagirati. No, prema iskustvu koje imamo joπ od bivπeSDP-ove koalicijske vlade pri Ëemu su se kolektivni ugovori ot-kazivali mimo ugovorenih rokova, a neka se ugovorena mate-

PP RR II JJ EE DD LL OO GG ZZ AA KK OO NN AA OO II ZZ MM JJ EE NN AA MM AA ZZ AA KK OO NN AA OO RR AA DD UU

Referendum bi bio najdemokratskije sredstvo ispiti-vanja volje politiËkog populusa u pogledu predloæe-nog. Mislim da to nije i ne moæe biti cilj, veÊ samosredstvo da se doe do toga da dobra i odgovornavlast sasluπa ono πto je stvar onih u ime kojih oni vodedræavu. U tom pogledu bi ovaj demokratski institutsvakako pridonio tome da se definira u kojem smjerutreba razvijati radno zakonodavstvo, prema stavu gra-ana, ali i uvaæavajuÊi znanje i stavove struËnih foru-ma.

©©ttoo jjee,, ppoo VVaaππeemm mmiiππlljjeennjjuu,, pprraavvii iizzllaazz iizz oovvee ppaatt ppoo--zziicciijjee??

Rjeπenje jest odgovornost i odluËnost. To uvijek, aposebno u situaciji u kojoj rjeπenja nisu jednostavna, oodluke mogu imati bolne posljedice. Bez mnogo kalku-lacija, ali s mnogo uma i razumijevanja, treba mijenja-ti stanje u kojem æivimo. I u tome na taj naËin trebajudjelovati svi: i politiËka vlast, poslodavci i gospodar-stvo, kao i radnici i sindikati koji ih predstavljaju.

Trebamo æeljeti bolje i tako djelovati, i tone kratko-roËno, veÊ imajuÊi dugoroËne ciljeve na umu. Kratko-trajne mjere, providne ustupke i demagoπko samoza-varavanje treba zamijeniti rad i djelovanje kojim Êe seova dræava izvuÊi iz krize, a graani æivjeti dostojan-stveno, prema najboljim moguÊnostima koje moguimati. U cilju ostvarivanja upravo toga valja jasno struË-no i demokratski promisliti strategiju te buduÊnosti inaËine kako to postiÊi. Tu, kada se radi o radnopravnojili socijalnopravnoj problematici, najbolje odluke trebadonijeti uvaæavajuÊi struËne istine i zakonitosti, ali ioËito velik znaËaj koji javnost pridaje institucijama ipravima koja socijalna dræava ima jamËiti svom graan-stvu.

11111100

rijalna prava radnicima nisu isplaÊivala te su se radnici za svo-ja prava izborili na sudovima i pri Ëemu ova vlada æeli izmijeni-ti Zakon o radu kako joj ne bi bio zapreka da uËini isto, jasnoje da sindikati moraju reagirati. Ali, kako ne bi bilo zabune, na-javljene bi izmjene jednako jako udarile i na privatni sektor,gdje se u pravilu teπko organiziraju sindikati i joπ teæe kolektiv-no pregovara pa bi to olakπalo i otkazivanje sklopljenih kolek-tivnih ugovora, a zbog ograniËenog vremena trajanja produæ-ene primjene pravnih pravila, omoguÊilo poslodavcima dakombiniranom primjenom jednog i drugog, uz odugovlaËenjeu novim pregovorima, donose pravilnike o radu (koji su jedno-strani akt poslodavca). U pravilniku o radu poslodavac je duæ-an poπtivati samo zakonske odredbe, a sve drugo ovisi o nje-govoj dobroj volji. To znaËi kako ni boæiÊnica, ni regres, ni darza djecu, ni jubilarna nagrada, ni dodatak po godini staæa, niplaÊeni prijevoz na posao i s posla, ni razni drugi dodaci u pra-vilniku o radu ne moraju biti sadræani kao radnikovo pravo jed-nako kao ni poveÊani broj dana godiπnjeg odmora iznad za-konskog minimuma i joπ puno toga.

Te bi izmjene u cjelini gledano sigurno bile korak nazad ukolektivnom pregovaranju.

KKoojjaa ssuu jjooππ rrjjeeππeennjjaa bbiillaa „„nnaa ssttoolluu““ ddoo ttrreennuuttkkaa pprreekkiiddaa rraazz--ggoovvoorraa iizzmmeeuu VVllaaddee ii ssiinnddiikkaallnniihh ssrreeddiiππnnjjiiccaa??

Na stolu zapravo nije bilo nikakvih rjeπenja. I postojeÊi prijed-log izmjena Zakona o radu sindikati su „skinuli“ sa web strani-ce Vlade RH. Nikad ga sluæbeno nisu primili. Odræan je tek je-dan sastanak na kojem su strane obrazloæile svoje stavove, sin-dikati su potaknuli nuænost ukidanja pravilnika o radu (jer ih vi-πe nema ni EU) i bilo je tek dogovoreno da na sljedeÊi sastanaksvaka od strana doe sa svojim konkretnim promiπljanjima i pri-jedlozima. Zbog poznatih okolnosti nije doπlo do tog „sljede-Êeg sastanka“, odnosno do poËetka pravih pregovora.

JJee llii iizzuuzzeettaann ooddzziivv ggrraaaannaa nnaa ppoottppiissiivvaannjjee zzaahhttjjeevvaa zzaa rraass--ppiissiivvaannjjee rreeffeerreenndduummaa pplloodd ddoobbrroo vvooeennee ssiinnddiikkaallnnee kkaammppaa--nnjjee iillii mmaanniippuullaacciijjaa ((nnee))rraassppoollooææeennjjeemm ggrraaaannaa uuzzrrookkoovvaanniimmggoossppooddaarrsskkoomm kkrriizzoomm ii tteeππkkiimm ææiivvoottnniimm uuvvjjeettiimmaa?? JJeessuu llii ggrraa--aannii zznnaallii ππttoo ppoottppiissuujjuu??

U odgovoru treba krenuti od zadnjeg dijela pitanja. Naravnokako su graani znali πto potpisuju. Pitanje je jasno, sindikati sujavno u viπe navrata obrazlagali razloge prikupljanja potpisa,materijali su upuÊeni meu radnike, a osim toga, na svakom jepotpisnom mjestu bilo na plakatima jasno napisano pitanje,jednako kao i na potpisnim listama. Uz to su aktivisti na svimpotpisnim mjestima spremno i argumentima objaπnjavali svimazainteresiranim πto ih to sindikati pozivaju potpisati.

Sami su se predstavnici Vlade RH joπ dublje zakopavali ob-jaπnjavajuÊi kako graani ne znaju πto potpisuju te kako je raz-log njihovog potpisivanja zapravo nezadovoljstvo vlaπÊu tegospodarskim i socijalnim stanjem. Time su izravno priznali ka-ko itekako postoje razlozi za nezadovoljstvo graana, πto su uraznim drugim prigodama nijekali. To nezadovoljstvo bilo jegraanima dodatni motiv za potpisivanje, ali nikako razlog.Potpisivanje su graani razumjeli i kao konkretno izraæavanjenezadovoljstva vlaπÊu suprotstavljajuÊi joj se kroz odbacivanjejednog po radnike nepovoljnog vladinog prijedloga.

Sindikalna kampanja za ovu je akciju dobro voena, njen jenaboj rastao iz dana u dan, a zajedniπtvo sindikalnih srediπnji-ca davalo je graanima ne samo dodatni podstrek nego i bu-dilo uspavanu vjeru u sindikate, a time i poveÊavala moguÊ-

nost uspjeha same akcije. Da nije na æalost bilo kratkoÊe vre-mena puno se toga moglo joπ bolje odraditi, a nedostatak ak-tivista i otpori kod nekih lokalnih vlasti onemoguÊili su otvara-nje potpisnih mjesta svugdje gdje se trebalo i gdje su sindika-ti æeljeli. Da se i u tome uspjelo potpisa bi bilo i puno viπe.

UUkkoolliikkoo ssee rraassppiiππee rreeffeerreenndduumm oo iizzmmjjeennaammaa ZZaakkoonnaa oo rraadduu,,nnjjeeggoovv eevveennttuuaallnnii ppoozziittiivvaann iisshhoodd ppoo ssiinnddiikkaattee zznnaaËËiioo bbii zzaa--ddrrææaavvaannjjee ppoossttoojjeeÊÊeegg ssttaannjjaa gglleeddee pprroodduuææeennee pprriimmjjeennee kkoolleekk--ttiivvnniihh uuggoovvoorraa.. JJeessttee llii rreeffeerreenndduumm ii zzaaddrrææaavvaannjjee „„ssttaattuussqquuooaa““ kkoojjii iimmpplliicciirraa ddooææiivvjjeellii kkaaoo kkoonnaaËËnnii cciilljj iillii ssrreeddssttvvoo zzaappoossttiizzaannjjee bboolljjeegg rrjjeeππeennjjaa kkoojjiimm bbii ssee kkoolleekkttiivvnnii pprreeggoovvoorrii iinn--tteennzziivviirraallii,, aa kkoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorrii iinnaauugguurriirraallii kkaaoo mmooddeell rreegguulliirraa--nnjjaa pprraavvaa iizz rraaddnnoogg ooddnnoossaa kkoojjii oossiigguurraavvaa ooppttiimmaallnnuu rraazziinnuussoocciijjaallnnoogg ddiijjaallooggaa ii rraaddnniiËËkkee ppaarrttiicciippaacciijjee ii jjaaËËaa ddrruuππttvveennuu kkoo--hheezziijjuu??

Svakako nam je prvi cilj pri poËetku prikupljanja potpisa biozaπtititi postojeÊe odredbe o produæenoj primjeni pravnih pra-vila i otkazivanju kolektivnih ugovora. No cijelo smo vrijemepred oËima imali πiri kontekst Zakona o radu, a posebno sve-ga πto regulira kolektivno pregovaranje. Vaæno nam je stvori-ti uvjete neometanog uËlanjivanja u sindikate te ukinuti pravil-nike o radu i nadomjestiti ih kolektivnim ugovorima. Svjesnismo, pogotovo pouËeni dosadaπnjim iskustvima, kako treba-mo stvarati uvjete dobrog i redovitog kolektivnog pregovara-nja u privatnom sektoru kao i nuænosti da se u svim sektorimakolektivno pregovara otvoreno, s povjerenjem i uvaæavanjemsindikata i na kraju, poπtiva potpisano. Æelimo stvoriti zakon-ske preduvjete, unutar zajamËene slobode kolektivnog prego-varanja, za ugovaranje radniËkih prava iz radnog odnosa upra-vo kroz kolektivne ugovore. Baπ kako je to obiËaj u EU.

Broj prikupljenih potpisa i tako πiroko izraæena potpora gra-ana daju nam za pravo traæiti od Vlade RH puno viπe nego lije sadræano u referendumskom pitanju. To uz joπ neke izmje-ne Zakona o radu znaËi i temeljito mijenjanje poimanja socijal-nog partnerstva i na tome jaËanje socijalnog dijaloga kao te-melja funkcioniranja i druπtvenog ureenja zemlje.

©©ttoo jjee,, ppoo VVaaππeemm mmiiππlljjeennjjuu,, pprraavvii iizzllaazz iizz oovvee ppaatt ppoozziicciijjee?? Vlada se ni jednom rijeËju nije oËitovala na sindikalnu ponu-

du vezano uz moguÊnost da, obzirom na broj prikupljenihpotpisa, javnom izjavom i sporazumom sa sindikatima povuËeprijedlog Zakona iz procedure i obveæe se ne mijenjati sporneËlanke, ali i obvezu dogovora oko, primjerice, ukidanja pravil-nika o radu i ne mijenjanja Zakona o radu bez dogovora sasindikatima.

Sindikati su prikupljene potpise predali u Sabor Ëime su stvo-reni uvjeti za sve provjere i pripremne radnje za referendum.Tako tu viπe nema pat pozicije. Sindikati se moraju aktivno pri-premiti za moguÊe opcije vezane uz provoenje referenduma,ali i za kampanju kojom Êe graane motivirati za izlazak i pot-poru sindikalnom stavu. Usporedno trebaju zbiti redove veza-no uz najavljene promjene u mirovinskom sustavu kao i za ot-varanje interesnih pitanja vezanih uz izmjene Zakona o radu.

To postignuto jedinstvo meu sindikatima i srediπnjicamatreba ne samo oËuvati, nego i jaËati i to ne samo zbog Ëlan-stva nego i graana Republike Hrvatske. Pri tome se ne smijezaboraviti kako su na 2. Svesindikalnom saboru donesene iodreene odluke i deklaracije koje srediπnjice i u njih udruæe-ni sindikati trebaju provesti i oæivotvoriti.

RRaazzggoovvaarraaoo:: SSiinniiππaa KKuuhhaarr

SuËeljavanja

II..Potpisnici ovog Sporazuma suglasni su da su ispunjeni

uvjeti iz Ëlanka 4. Kolektivnog ugovora za dræavne sluæbe-nike i namjeπtenike (Narodne novine, broj 93/08, 23/09 i39/09 - dalje: Kolektivni ugovor) tj. da su se bitno promi-jenile okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u tre-nutku sklapanja Kolektivnog ugovora, dana 31. srpnja2008. godine.

Slijedom te Ëinjenice nuæno je u okviru korektnih odno-sa potpisnika Kolektivnog ugovora suglasno pristupiti pro-mjenama pojedinih odredbi.

IIII..Potpisnici ovog Sporazuma suglasni su da se u 2010.

godini ne isplati boæiÊnica iz Ëlanka 64. Kolektivnog ugo-vora, a da se sredstva preusmjere odgovarajuÊom preras-podjelom u okviru Dræavnog proraËuna za 2010. godinuza pomoÊ nezaposlenima.

IIIIII..Potpisnici ovog Sporazuma suglasni su da Êe se i u

2010. godini isplatiti regres i dar za djecu koji su odree-ni Ëlankom 50. i Ëlankom 63. Kolektivnog ugovora.

IIVV..Potpisnici ovog Sporazuma suglasni su da Êe se izmje-

nama i dopunama Zakona o posebnom porezu na plaÊe,mirovine i druge primitke od 1. srpnja 2010. godine te od1. studenoga 2010. godine kao i izmjenama i dopunamaZakona o porezu na dohodak izvrπiti odreena kompen-zacija u odnosu na primjenu toËke II. ovog Sporazuma,odnosno doÊi Êe do poveÊanja plaÊa dræavnih sluæbenikai namjeπtenika srazmjerno njihovom poreznom rastereÊe-nju.

VV..Potpisnici ovog Sporazuma suglasni su da se Ëlanak 59.

stavak 10. Kolektivnog ugovora promijeni te da glasi:„Ako sluæbenik i namjeπtenik koji koristi meumjesni

javni prijevoz, ima od adrese stanovanja do najbliæe stani-ce meumjesnog prijevoza viπe od 1000 metara, ima pra-vo i na naknadu troπkova mjesnog prijevoza u mjestu sta-novanja prema kriteriju za mjesni javni prijevoz, sukladnostavcima 4., 5., 6., i 7. ovoga Ëlanka“.

VVII..Potpisnici ovog Sporazuma suglasni su da Êe predstavnici Vla-

de RH i sindikata dræavnih sluæbi sudjelovati u izradi Zakona oplaÊama u javnom sektoru u okviru zajedniËke radne skupine.

VVIIII..PolazeÊi od zajedniËke odgovornosti za poboljπanje kva-

litete rada i uËinkovitosti dræavne uprave te lokalne i po-druËne (regionalne) samouprave kao javnog servisa gra-ana i gospodarstva te jaËanja povjerenja u administrativ-ne kapacitete Republike Hrvatske, potpisnici Sporazumasuglasni su da Êe aktivno suraivati pri izradi plana opti-malnog broja zaposlenih i plana zbrinjavanja viπka zapos-lenih u dræavnoj upravi po naËelu 2 za 1, odnosno jedannovozaposleni na dva otiπla te izradi optimalnog modelaobavljanja pomoÊno-tehniËkih i informatiËkih poslova zapotrebe dræavnih tijela, vodeÊi raËuna o statusu namjeπte-nika i sigurnosnim aspektima obavljanja tih poslova.

VVIIIIII..Potpisnici ovog Sporazuma redovito Êe se informirati o

uËincima provedbe Programa gospodarskog oporavka teÊe u okviru ostvarenih rezultata rasta BDP-a i fiskalnih mo-guÊnosti putem socijalnog dijaloga i kolektivnih pregovo-ra dogovarati razinu pojedinih prava dræavnih sluæbenikai namjeπtenika.

IIXX..Vezano uz toËku II. i V. ovog Sporazuma istovremeno

Êe se zakljuËiti Dodatak Kolektivnom ugovoru.

XX..Vlada RH obvezuje se da do isteka roka na koji je zak-

ljuËen, odnosno do 31. srpnja 2012. godine, neÊe jedno-strano otkazati Kolektivni ugovor.

XXII..Ovaj Sporazum je zakljuËen u 16 primjeraka od kojih Êe

se 3 primjerka dostaviti Vladi RH, 12 primjeraka sindikati-ma, a 1 primjerak Uredu za socijalno partnerstvo u RH.

XXIIII..Ovaj Sporazum stupa na snagu dana 1. srpnja 2010.

godine.

PolazeÊi od znaËajno promijenjenih makroekonomskih okolnosti uvjetovanih gospo-darskom i financijskom krizom, nuænosti ograniËenja rashoda, jaËanja konkurentne sposob-nosti hrvatskog gospodarstva, oËuvanja zaposlenosti, osiguranja socijalne sigurnosti, promje-na u poreznom sustavu te strateπkog dokumenta; Programa gospodarskog oporavka izakljuËka Gospodarsko-socijalnog vijeÊa od 28. travnja 2010. godine kojim je iskazana jedno-glasna potpora smjeru rjeπavanja gospodarske krize.

S P O R A Z U M

11331122

Sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika Re-publike Hrvatske (SDLSN) pri-opÊio je danas da to πto juËernisu potpisali Sporazum i do-datak Kolektivnom ugovoruza dræavne sluæbenike i na-mjeπtenike, ne znaËi da toneÊe uËiniti.

(SEEbiz, 19. lipnja 2010.) »injenica dase pregovori zbivaju istovremeno kadse provodi akcija prikupljanja potpisa zaraspisivanje referenduma o izmjenamaZakona o radu, obvezu i pravo sindika-ta da pregovaraju u dobroj vjeri i intere-su svojih Ëlanova ne umanjuje niti stav-lja izvan snage.

Naprotiv, kako istiËu, Ëinjenica da sin-dikati koji pregovaraju i zakljuËuju ko-lektivne ugovore istovremeno sudjelujuu prikupljanju potpisa za referendum oZOR-u samo govori o tome da pored in-teresa vlastitih Ëlanova podræavaju i de-mokratsko izjaπnjavanje graana u inte-resu svih radnika.

SDLSN stoga osuuje “objede poje-dinih sindikalnih lidera na raËun sindi-kata dræavnih sluæbi koji nisu zaboravi-li svoje statutarne obveze o pregovara-nju u korist svojih Ëlanova” i podsjeÊada se radi o sindikatima koji djelujuupravo u okviru njihovih srediπnjica.

Sindikati dræavnih sluæbi i dræavnisluæbenici i namjeπtenici odazvali su sepozivu svojih srediπnjica i zajedno priku-pili desetke tisuÊa potpisa za raspisiva-nje referenduma protiv izmjena ZOR-akoje, kako istiËu srediπnjice, dovode u

pitanje sve kolektivne ugovore, ali su upregovorima sa svojim poslodavcemVladom, ugovorili jamstvo da im kolek-tivni ugovor neÊe biti otkazan prije iste-ka vaæenja.

SDLSN se pita ne bi li bilo nerazbo-rito boriti se za sve kolektivne ugovo-re, a propustiti priliku za oËuvanjevlastitog te pozivaju svoje Ëlanstvo napodrπku najviπem demokratskom obli-ku izjaπnjavanja o vaænom druπtve-nom pitanju poput Zakon o radu, aËelnike sindikalnih srediπnjica koji imosporavaju pravo na pregovore upo-zorava da ne brkaju ulogu srediπnjica isindikata.

Vlada i veÊina sindikata dræavnih sluæ-bi potpisali su juËer sporazum kojim sesindikati odriËu boæiÊnice za ovu godi-nu, ali osiguravaju isplatu regresa i da-ra za djecu.

SSIINNDDIIKKAATTII--VVLLAADDAA

SDLSN: Ne znaËi da neÊemopotpisati sporazum i dodatak kolektivnom ugovoru

SSDDLLSSNNPPrraavvaa iizz kkoolleekkttiivvnniihh uuggoovvoorraa ttrreebbaassttaavviittii uu ffuunnkkcciijjuurraazzvvoojjaa

(POSLOVNI DNEVNIK, 1. lipnja 2010.)Prava iz kolektivnih ugovora ne trebaukidati veÊ staviti u funkciju gospodar-skog razvoja i novog zapoπljavanja, po-ruËili su danas iz Sindikata dræavnih i lo-kalnih sluæbenika i namjeπtenika(SDLSN).

Politika kojom se πtedi na materijal-nim pravima radnika i sluæbenika krat-kovidna je i dugoroËno πtetna, a uπtedekoje se njome postiæu minorne, navodise priopÊenju SDLSN-a. “Izlaz iz krizetreba traæiti u razvoju i novom zapoπlja-vanju, a tu ulogu generatora razvojamogu upravo odigrati prava koja su tre-nutno trn u oku poslodavaca, poputnaknade za prijevoz, regresa, boæiÊnicei dara za djecu, ali i nekih koja su veÊukinuta, poput toplog obroka ili medi-cinskog odmora.”

Kada bi se naknada za topli obrok za-

ista ugovorila kao mjera zaπtite zdrav-lja, a ne novËanog bonusa namijenje-nog krpanju kuÊnih proraËuna, i zapos-lenicima isplatila u obliku vauËera koji bise mogli iskoristiti iskljuËivo u restorani-ma, zalogajnicama ili za plaÊanje uslugacateringa, to bi dovelo do razvoja ovogspecifiËnog segmenta ugostiteljstva,smatraju sindikalisti. “I u sluËaju regresamoguÊe je novac preusmjeriti u izgrad-nju ili najam turistiËkih kapaciteta nami-jenjenih odmoru i rekreaciji zaposlenikapo sistemu time-sharinga.”

Iz SDLSN-a takoer poruËuju da bi seposlodavci kroz sustav poreznih olakπi-ca mogli poticati da svojim zaposlenici-ma kao specifiËan vid materijalnih pra-va uplaÊuju razliËite pakete zdravstve-nog i mirovinskog osiguranja ili organi-ziraju Ëuvanje djece, te rad u takvimtvrtkama i sluæbama uËine atraktivnijimupravo kroz podizanje razine druπtve-nog standarda.

Velika je vjerojatnost da Êe se kvalitet-ni kadrovi radije odluËiti za rad u pos-lovnom okruæenju koje im pruæa viπu ra-zinu socijalne sigurnosti, svjesni da odveÊe plaÊe najvjerojatnije sami neÊe iz-dvajati sredstva za tu svrhu, istiËe se upriopÊenju. “Od tako shvaÊene politikematerijalnih prava u kolektivnim ugovo-rima moglo bi profitirati cijelo druπtvopa SDLSN predlaæe da se predstojeÊikolektivni pregovori na svim razinamaiskoriste za stvaranje preduvjeta za no-vi razvojni ciklus u gospodarstvu, a nesamo kao mjera kratkoroËne uπtede”,zakljuËuju iz Sindikata. (pd)

SSiinnddiikkaatt ddrrææaavvnniihhsslluuææbbeenniikkaa ppoozziivvaassvvee ppoolliittiiËËkkee ssttrraannkkee nnaa ooËËuuvvaannjjee sstteeËËeevviinnaakkoolleekkttiivvnnooggpprreeggoovvaarraannjjaa

ZAGREB, 28. svibnja 2010. (Hina) -Sindikat dræavnih sluæbenika i namjeπte-nika Hrvatske pozvao je u danaπnjempriopÊenju sve, a ne samo jednu politiË-ku stranku, na oËuvanje vrijednosti ste-Ëevina kolektivnog pregovaranja.

Time je Sindikat dræavnih sluæbenikareagirao na juËeraπnje prozivanje SDP-aiz sindikata javnih sluæbi, sa zahtjevomda se oporba angaæira u zaπtiti radniË-kih prava koja Vlada ugroæava najavlje-nom izmjenom Ël. 262. Zakona o radu(ZOR).

Sirenski zov politike u proπlosti se po-kazao pogubnim za sindikate koji sumu nasjeli, istiËe Sindikat dræavnih sluæ-benika te podsjeÊa na svojedobnu pod-rπku nekih sindikata SDP-u i njegovimkoalicijskim partnerima koji su nakonpobjede na izborima prekrojili ZOR podiktatu MMF-a i Svjetske banke, a zatimpoËeli dijeliti otkaze i smanjivati plaÊe udræavnim i javnim sluæbama, te ne pla-Êati obveze iz kolektivnih ugovora.

Izlaz iz gospodarske krize sindikat nevidi u stvaranju sindikalno-politiËkih sa-veza, veÊ u konsenzusu svih snaga udruπtvu po pitanju zajedniËkih vrijed-nosti na kojima poËiva druπtvena soli-darnost.

Jedna od takvih vrijednosti su i kolek-tivni ugovori i njihova produæena pri-mjena koji su, u druπtvu u kojem “do-bre vjere” Ëesto nedostaje s jedne i dru-ge pregovaraËke strane, jedina garanci-ja radniËke i sluæbeniËke participacije ureguliranju prava iz rada.

Sindikat upozorava i Vladu kao poslo-davca da prijetnja gubitkom kolektiv-nog ugovora moæe dovesti do toga dase pregovori po prvi puta poËnu voditi“drugim sredstvima”, a ne za stolom.

NajËvrπÊa garancija socijalnog mira iuspjeπnog poslovanja su upravo kolek-tivni ugovori, pa Ëak i onda kad zbogproduæene primjene traju po deset go-dina.

Situacija u kojoj po isteku kolektivnogugovora “kamen kolektivnih pregovorauvijek iznova treba kotrljati uzbrdo” ni-je dobra ni za poslodavce niti za sindi-kate, pa je to jedan od razloga zaπtosindikati dræavnih sluæbi joπ uvijek pre-govaraju sa svojim poslodavcem, kaæese u priopÊenju.

Pregovori

Zakona o plaÊama u javnom sektoru, iz-radi Plana optimalnog broja zaposlenih iPlana zbrinjavanja viπka zaposlenih ponaËelu dva za jedan. Vlada i sindikati re-dovito Êe se informirati o uËincima pro-vedbe Programa gospodarskog oporav-ka te Êe u okviru ostvarenih rezultata,rasta BDP-a i fiskalnih moguÊnosti putemsocijalnog dijaloga i kolektivnog pregovo-ra dogovarati razinu pojedinih prava dræ-avnih sluæbenika i namjeπtenika.

Potpisivanje Dodataka II Kolektivnomugovoru za dræavne sluæbenike i namjeπ-tenike te pripadajuÊeg Sporazuma jasnoje opredjeljenje te djelotvorniji naËin kon-zultacija i pripreme rjeπenja od jedno-stranog donoπenja odluka.

Danaπnje potpisivanje dokaz je da Vla-da i kao poslodavac ne æeli raskidati ko-lektivne ugovore, veÊ æeli sa socijalnimpartnerima razgovarati i pregovarati tezajedniËki dogovoriti izmjene kolektivnihugovora sukladno trenutnim gospodar-skim i financijskim okolnostima.

(Vlada RH) Kako bi se ojaËala suradnjasocijalnih partnera u provedbi Programagospodarskog oporavka, predsjednicaVlade RH JJaaddrraannkkaa KKoossoorr s Ëlanovima Pre-govaraËkog odbora sindikata dræavnihsluæbi potpisala je Dodatak II Kolektivnogugovora za dræavne sluæbenike i namjeπ-tenike te odgovarajuÊi Sporazum,danas,u Banskim dvorima.

Sporazumom Vlada i sindikati dræavnihsluæbi iskazuju suglasnost da se u 2010.godini ne isplati boæiÊnica te da se sredst-va preusmjere odgovarajuÊom preraspod-jelom u okviru dræavnog proraËuna za2010. godinu za pomoÊ nezaposlenima.Dogovoreno je zajedniËko sudjelovanjesindikata dræavnih sluæbi i Vlade u izradi

PPRRIIOOPP∆∆EENNJJEE VVLLAADDEE::

Potpisan sporazum izmeu Vlade iveÊine sindikata dræavnih sluæbi

Sindikati su ukazali na Ëi-njenicu da se od dræavnihi javnih sluæbi traæi odrica-nje od materijalnih pravau korist socijalno ugroæe-ni, dok se istovremenotakva prava isplaÊuju udræavnim tvrtkama

Piπe: Romana KovaËeviÊ BariπiÊ (VE»ERNJI LIST, 23. travnja

2010.) Hrvatska je zemlja polupa-nih lonËiÊa u kojoj je, osim lakihdroga, kriminalizirano i poπtivanjekolektivnih ugovora, poruËuje Sin-dikat dræavnih i lokalnih sluæbenikanakon πto je Vlada naloæila razrje-πenje predsjednika uprave kutinskePetrokemije zbog isplate regresazaposlenicima te tvrtke u veÊin-skom dræavnom vlasniπtvu, Ëemuje povod bio upravo komentarSDLSN-a.

Ukazali su, naime, na Ëinjenicuda se od dræavnih i javnih sluæbitraæi odricanje od materijalnih pra-va u korist socijalno ugroæenih, dokse istovremeno takva prava ispla-Êuju u dræavnim tvrtkama, k tome igubitaπima, zapitavπi se jesu li ko-lektivni ugovori koje imaju dræavni ijavni sluæbenici manje vrijedni odonih u dræavnim tvrtkama.

Premijerka je na to promptno na-redila smjenu Ëelnika reËene dræav-ne tvrtke, a kolege sindikalci iz Pe-trokemije uzvratili su da oni rade iproizvode u teπkim uvjetima u koji-ma ni dva sata ne bi izdræali sluæbe-nici, koje financiraju Ëak i kada pro-izvode gubitke...

- O tome jesu li policajci, pravo-sudni policajci i zatvorski Ëuvari,poreznici, carinici, inspektori, sav-jetnici, administrativni i raËunovod-

stveni referenti, lijeËnici, medicin-sko osoblje, socijalni radnici, profe-sori i nastavnici manje radnici odonih koji rade u “proizvodnji” i mje-ri li se proizvodnja samo u kilogra-mima i tonama ili i intelektualnimuslugama moæe se i treba razgova-rati. Kao πto se moæe i treba razgo-varati zaπto jedni zaposlenici koji-ma je poslodavac Vlada imaju us-krsnicu, a drugi nemaju - poruËujeSSiinniiππaa KKuuhhaarr, glavni tajnik SDLSN-a,i dodaje:

- Istina je, dræavni sluæbenici nisuse odrekli uskrsnice kao radnici Pe-trokemije, ali ne zato jer su sebiËni,nego zato πto je nemaju. Istina je ida boæiÊnica i regres u dræavnojsluæbi zbrojeni vrijede koliko i ispla-Êeni regres u Petrokemiji. Nisu semogli odreÊi ni toplog obroka uznak solidarnosti sa nezaposlenimajer ga, za razliku od kolega u jav-nim poduzeÊima nemaju. I kad segovori o tome tko financira dræav-ne i javne sluæbe preπuÊuje se dajednaka porezna davanja imajugraani koji su zaposleni u gospo-darstvu i javnom sektoru. Naravno,moæe se razgovarati o tome treba-ju li nam i ako nam trebaju kakvebi trebale biti dræavne i javne sluæ-be, ali i tvornice gnojiva, brodogra-diliπta, æeljezare i druga industrij-ska postrojenja. U meuvremenu,zemlja nam klizi u propast. Sa ilibez regresa i bez obzira na to tkoje u pravu.

11551144

SSiinnddiikkaattii ddrrææaavvnniihhsslluuææbbii:: oodd pprriivvaattnnooggsseekkttoorraa nnee ttrraaææiimmooddaalljjnnjjaa ooddrriiccaannjjaa

ZAGREB, 28. travnja 2010. (Hina) - Sindika-ti dræavnih sluæbi od privatnog sektora netraæe daljnja odricanja, ali od Vlade kao poslo-davca i vlasnika traæe jednake uvjete rada ujavnom sektoru, ako veÊ ne kad su plaÊe u pi-tanju, onda barem kad su u pitanju odricanja,istiËe Sindikat dræavnih sluæbenika i namjeπte-nika Hrvatske u danaπnjem priopÊenju.

Traæimo da se od novca kojeg smo sespremni odreÊi pod jednakim uvjetima zasve zaposlene u javnom sektoru formirafond za pomoÊ za novo zapoπljavanje u pri-vatnom sektoru i socijalne pomoÊi nezapos-lenima, ali i da se iz paketa restrikcija izuzmedar za djecu, kaæe sindikat.

“Nismo protiv reformi ni smanjenja dræav-ne uprave tamo gdje je to moguÊe, ali traæi-mo da se taj proces odvija na naËin koji ne-Êe smanjiti postojeÊu razinu javnog servisa iradna mjesta, ako se ona mogu oËuvati pri-rodnim odljevom, programiranim zapoπlja-vanjem i rotacijom unutar dræavne uprave.”

Relativna sigurnost plaÊa i radnih mjesta udræavnoj sluæbi svakako je prednost u kriz-

nim vremenima, ali Sindikat dræavnih sluæbe-nika podsjeÊa da plaÊe u javnom sektoru uvrijeme gospodarskog prosperiteta ni izdale-ka ne prate rast plaÊa u privredi. TakoerpodsjeÊa na gotovo stalna unutarnja restruk-turiranja u dræavnoj upravi koja su samo usustavu obrane zbog prilagoavanja NATOstandardima rezultirala otkazima za oko6.000 zaposlenih.

Sindikati dræavnih sluæbi nastavit Êe prego-vore s Vladom na pozicijama solidarnosti ukrizi svih zaposlenih u javnom sektoru i pos-tizanja konsenzusa o zajedniËkom djelova-nju svih socijalnih partnera u vrijeme krize,kaæe se u priopÊenju.

RRaazzggoovvaarraalloo ssee ii oo oottkkaazziimmaa

(POSLOVNI DNEVNIK, 27. Travnja 2010.)Kako se navodi, sindikati su zatraæili jamstvada Êe se smanjenje od 5 posto zaista odvijatiprimjenom naËela “2 za 1”, tj. kroz prirodniodljev i zapoπljavanje jednog na dva umirovlje-na sluæbenika, ali i ukazali na neprihvatljivostoutsourcinga u dræavnoj upravi, posebice sluæ-bama poput MUP-a u kojima nije svejednotko se πeta sluæbenim prostorijama, ali i sum-nji da bi takav model privatizacije donio stvar-ne uπtede. Predloæeno je i da se o tim pitanji-ma razgovara u okviru Sporazuma o socijal-

nom partnerstvu u reformi dræavne upravekoji je sklopljen izmeu SDLSN i Vlade.

BuduÊi da se privatnim pruæateljima uslu-ga koje u dræavnim tijelima obavljaju namjeπ-tenici ne moæe uvjetovati preuzimanje za-poslenih kao moguÊe rjeπenje spomenuta jetvrtka Pleter-usluge u vlasniπtvu dræave kojatakve poslove obavlja za potrebe MORH-a iOSRH, a preuzela je sve namjeπtenike koji sudotad radili u sustavu obrane na poslovimaËiπÊenja i ugostiteljstva. Razgovori su se vo-dili i o rjeπavanju spora oko isplate troπkovaprijevoza nastalog nakon tumaËenja Zajed-niËke komisije 7. prosinca proπle godine, akoje je dovelo do neisplate dijela troπkovaprijevoza sluæbenicima koji koriste meu-mjesni prijevoz, istiËe se u priopÊenju.

O prijedlogu Vlade kojim se traæi neisplataregresa, boæiÊnice i dara za djecu u 2010.godini nije se razgovaralo ultimativno veÊ otome tko bi sve bio obuhvaÊen, u πto bi sesredstva upotrijebila, a zatraæen je i povratsredstava po izlasku iz krize.

Sindikalna strana ukazala je na Ëinjenicuda se u sluËaju πireg konsenzusa o solidar-nom odricanju materijalnih prava u korist no-vog zapoπljavanja i socijalnih transfera neza-poslenima viπe ne radi o 640 milijuna kunaveÊ znatno veÊoj masi novca te je stoga mo-guÊe razgovarati o tome da se iz restriktiv-nog paketa izuzme dar za djecu, zakljuËujusindikalisti. (pd)

RREEAAGGIIRRAANNJJEE NNAA VVLLAADDIINNOO RRAAZZRRJJEE©©EENNJJEE BBOORRIISSAA MMEESSAARRII∆∆AA

Hrvatska je zemlja polupanih lonËiÊa!

Pregovori

ZAGREB, 11. svibnja 2010. (Hina) -Vlada i sindikati dræavnih i javnih sluæbinastavili su danas pregovore o vladinuprijedlogu da se ove godine zbog krizezaposlenima u dræavnim i javnim sluæba-ma ne isplate regres, boæiËnica i dar zadjecu.

Nakon ove runde pregovora u Ban-skim dvorima Ëelnici Sindikata dræavnih

sluæbi izjavili su novinarima da i daljetraæe poπtivanje Kolektivnog ugovora i is-platu regresa, boæiËnice i dara za djecu.Nastavljamo pregovore i oËekujemo odVlade da nam iduÊi puta ponudi pisaniprijedlog sporazuma, rekli su sindikalci.

Predstavnici Vlade nisu nam rekli da ÊeiÊi na raskidanje Kolektivnog ugovoraako ne prihvatimo njihov prijedlog, rekaoje predsjednik Sindikata dræavnih sluæbe-nika i namjeπtenika Hrvatske BBoorriiss PPlleeππaa.

Danas smo otvorili i pitanja iz progra-ma reforme dræavne uprave, poput out-sourcinga, smanjenja broja zaposlenih iZakona o plaÊama, dodao je Pleπa.

Predsjednik Sindikata policije HrvatskeDDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊ napomenuo je kako imVlada nije ponudila nikakav kompromisniprijedlog o kojem se πpekuliralo proteklih

dana u medijima te dodao kako sindikatiostaju pri svojim stajaliπtima i ne æele seodreÊi svojih prava.

Nakon predstavnika sindikata dræavnihsluæbi na pregovore u Banske dvore doπ-li su Ëelnici Sindikata javnih sluæbi koji ta-koer inzistiraju na poπtivanju svojeg ko-lektivnog ugovora. Predsjednica Samos-talnog sindikata zdravstva i socijalne skr-bi Hrvatske SSppoommeennkkaa AAvvbbeerrππeekk rekla jeda su kolektivni ugovori za sindikate “sve-to pismo”, pa bi vladino eventualno ras-kidanje kolektivnog ugovora bio, kako jekazala, “vrlo hrabar potez”.

Odustajanjem od isplate regresa, boæ-iËnice i dara za djecu za oko 240 tisuÊadræavnih i javnih sluæbenika u proraËunubi se ove godine uπtedjelo 640 milijunakuna.

Nastavljeni pregovori Vlade i sindikata o regresu, boæiËnici i daru za djecu

ZAGREB, 21. travnja 2010. (Hina) - Dok premi-jerka Jadranka Kosor javno raspodjeljuje novacod boæiÊnica i regresa za socijalu i poruËuje sindi-katima dræavnih i javnih sluæbi da pritisci na Vla-du neÊe uroditi plodom, tvrtke u veÊinskom dræ-avnom vlasniπtvu poËele su s isplatom regresa za2010. godinu, priopÊio je danas Sindikat dræav-nih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske.

Tako je 9. travnja kutinska Petrokemija, kojaje proπlu godinu zakljuËila s 267,6 milijuna ku-na gubitaka, svojim zaposlenicima isplatila re-gres u neto iznosu od 2.500 kuna.

RijeË je o dvostruko veÊem iznosu od onogkoji Vlada æeli uskratiti dræavnim i javnim sluæbe-nicima, kojima je Kolektivnim ugovorom zaga-rantirano 1.250 kuna regresa za koriπtenje go-diπnjeg odmora, istiËe sindikat.

Time se ponovno otvara pitanje zbog Ëega bise kolektivni ugovori u dræavnim tvrtkama tre-bali poπtivati, a oni u dræavnim i javnim sluæba-ma ne. Odgovori sindikata iz dræavnih tvrtki daoni rade i zarauju na træiπtu dok dræavne i jav-ne sluæbe troπe novac realnog sektora zanema-ruju Ëinjenicu da su poduzeÊa u kojima radesredstva za rad i poloæaj na træiπtu stekla po po-vlaπtenim, monopolistiËkim uvjetima i uz odrica-nja proπlih, sadaπnjih i buduÊih generacija gra-ana Hrvatske, naglaπava Sindikat dræavnihsluæbenika. Sindikat stoga Vladi poruËuje da seu pregovorima za regres, boæiÊnicu i dar za dje-cu viπe ne radi samo o pitanju solidarnosti u teπ-kim vremenima, veÊ i oËuvanju minimuma dos-tojanstva zaposlenika koji brinu o sigurnostigraana, uhiÊuju, sude, zatvaraju i Ëuvaju krimi-nalce i prijestupnike, rade u zdravstvu, socijal-noj skrbi i obrazovanju, provode zakone i pri-kupljaju prihode dræavi za koju rade.

Predsjednik Nadzornog odbora PetrokemijeÆÆeelljjkkoo KKllaauuss izjavio je pak Hini da su lani plaÊeu Petrokemiji realno pale za 15 do 18 posto,radnici nisu dobili boæiÊnice, a broj zaposlenih jesmanjen za 300 ljudi.

ProsjeËna plaÊa u Petrokemiji je oko 20 pos-to niæa od hrvatskog prosjeka, a za razliku odzaposlenih u javnim i dræavnim sluæbama mi urealnom sektoru smo veÊ lani osjetili puni udarkrize, napominje Klaus.

Ne æelim reÊi ni rijeË protiv kolega iz javnih idræavnih sluæbi, ali mi smo se veÊ odrekli svegaËega smo mogli odreÊi, kaæe Klaus.

SSiinnddiikkaatt ddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa::

Petrokemija isplatila regres

SluËaj Petrokemija

11771166

SluËaj Petrokemija

Poπtovana gospoo Predsjednice,Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Repu-

blike Hrvatske u nekoliko Vam se navrata obraÊao zbog jedno-strane revizije vaæeÊeg Kolektivnog ugovora za dræavne sluæbe-nike i namjeπtenike (dalje: Kolektivni ugovor) u dijelu koji se od-nosi na naknadu troπkova prijevoza, koju je izvrπila ZajedniËkakomisija za tumaËenje odredaba i praÊenje primjene Kolektiv-nog ugovora (dalje: Komisija) 7. prosinca 2009. godine.

S time u svezi obavjeπcujemo Vas da je sporno tumaËenjeodredbe Ëlanka 59. Kolektivnog ugovora kojim se ureuje nak-nada troπkova prijevoza Komisija donijela suprotno odredbiËlanka 118. Kolektivnog ugovora. Naime, citirani Ëlanak, sta-vak 2., utvruje da Komisija ima πest Ëlanova od kojih svakaugovorna strana imenuje tri Ëlana, a stavak 3. da Komisija do-nosi pravilnik o radu.

Stavkom 4. Utvruje se da Komisija sve odluke donosi veÊi-nom glasova. Meutim, Komisija je 27. studenoga 2008. godi-ne donijela Pravilnik o radu ZajedniËke komisije za tumaËenjeodredaba i praÊenje primjene Kolektivnog ugovora za dræavnesluæbenike i namjeπtenike u kojem je, u Ëlanku 7., stavku 2. ut-vrdila: „Komisija zakljuËke donosi veÊinom glasova prisutnihËlanova nakon πto je svaki Ëlan Komisije dao svoje miπljenje, au sluËaju podijeljenog broja glasova odluËuje glas predsjednikaKomisije“.

Ovakva odredba Pravilnika nema uporiπta u Ëlanku 118. Ko-lektivnog ugovora koji ne poznaje viπe ili manje vrijedne glaso-ve Ëlanova Komisije, veÊ govori iskljuËivo o broju Ëlanova Komi-sije i tome kako se odluke donose veÊinom glasova njenih Ëla-nova, razumijevajuÊi pri tome da svaki Ëlan ima jedan glas, aπto je razvidno iz izostanka odredbe da, npr., glas predsjedava-juÊeg vrijedi dva glasa ili da glas Ëlana Komisije koji je viπi odjednog metra vrijedi jedan glas, a Ëlana koji je viπi od dva me-tra vrijedi dva glasa. Stoga konstatiramo kako je u sluËaju tu-maËenja odredbe Ëlanka 59. Kolektivnog ugovora od 7. prosi-nca 2009. godine Komisija prekoraËila ovlasti koje ima suklad-no odredbi Ëlanka 118. Kolektivnog ugovora i donijela tuma-Ëenje za koje nije imala potrebnu veÊinu glasova.

To je razvidno iz Zapisnika sa sjednice Komisije od 7. prosi-nca 2009. godine u kojem, pod Ad. 3. stoji, citiramo: „Nakonprovedene rasprave jednoglasno su donijeti sljedeÊi zakljuËci,osim pod toËkom 15. Za koju su Darko CrnkoviÊ, Mario Akma-ËiÊ i Iva BolanËa glasovali protiv,…“.

Radi se o toËki u kojoj je donijeto novo (izmijenjeno) tuma-

Ëenje Komisije kojom je pravo naknade troπkova prijevoza sluæ-benika bitno suæeno u odnosu na prethodno tumaËenje isteKomisije od 27. studenoga 2008., a temeljem kojeg se nakna-da troπkova prijevoza obraËunava od 1. sijeËnja 2010. godine.

BuduÊi da Komisija kod glasovanja o zakljuËku pod toËkom15. nije imala potrebnu veÊinu glasova za donoπenje odluke,zakljuËak, odnosno tumaËenje odredbe Ëlanka 59. Kolektivnogugovora nije bilo moguÊe donijeti. S druge strane, u sluËaju tu-maËenja Ëlanka 59. Kolektivnog ugovora od 27. studenoga2008. godine, zakljuËak Komisije je pravovaljan, buduÊi je do-nijet stvarnom veÊinom glasova, odnosno sa πest glasova „za“i ni jedan glas „protiv“, a πto je razvidno iz Zapisnika sa sjedni-ce Komisije u kojem se pod Ad. 3. navodi: „Nakon provedenerasprave, jednoglasno su donijeti sljedeÊi zakljuËci,…“.

To znaËi da se u dræavnim tijelima naknada troπkova prijevo-za od 1. sijeËnja 2010. godine isplaÊuje temeljem niπtavog zak-ljuËka, odnosno tumaËenja Komisije, te SDLSN stoga od Vladetraæi sljedeÊe:

1. æurno donoπenje Pravilnika o radu Komisije usklaenog sodredbama Ugovora;

2. ne donoπenje zakljuËaka, odnosno tumaËenja odredabaKolektivnog ugovora od strane Komisije u sluËaju podijeljenogbroja glasova do donoπenja novog i s Kolektivnim ugovoromusklaenog Pravilnika o radu Komisije;

3. izmjenu i dopunu odredbe Ëlanka 118. Kolektivnog ugo-vora, na naËin da se u sluËaju podijeljenog broja glasova tuma-Ëenje povjeri neutralnom struËnjaku, sukladno veÊ dostavlje-nom prijedlogu SDLSN od 4. sijeËnja 2010. godine;

4. naknadu razlike troπkova prijevoza isplaÊenih po tumace-nju od 7. prosinca 2009. godine do visine troπkova prijevozakoje sluæbenicima pripada po tumaËenju od 27. studenoga2008. godine.

Skrecemo pozornost da Êe SDLSN, u sluËaju nastavka isplatetroπkova prijevoza po tumaËenje Komisije od 7. prosinca 2010.godine biti prisiljen zaπtitu prava svojih Ëlanova ostvariti u postup-ku mirenja, odnosno sudskom postupku, πto je kudikamo skup-lja varijanta od dogovornog rjeπenja ove situacije.

S time u svezi nadamo se brzom odgovoru i nastavku uspjeπ-ne suradnje i socijalnog dijaloga Vlade i sindikata dræavnih sluæ-bi.

S osobitim poπtovanjem,GLAVNI TAJNIK

Siniπa Kuhar

Troπkovi prijevoza

1188

PoËetke kolektivnog pregovaranja u javnim i dræav-nim sluæbama moæemo u cijelosti vezati uz pregovoreza OpÊi kolektivni ugovor za javna poduzeÊa i javnedjelatnosti koji su 09.10.1992 godine potpisali VladaRepublike Hrvatske i Koordinacija hrvatskih sindikatajavnih djelatnosti i javnih poduzeÊa. Naime, Sindikatdræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika je tadabio Ëlan udruge sindikata viπe razine koja je potpisalaspomenuti OpÊi kolektivni ugovor. PlaÊa i materijalnaprava ugovoreni tim ugovorom su u velikoj mjeri bilivezani za rezultate gospodarstva. (Tablica 1)

Uslijedilo je pregovaranje za kolektivne ugovore podjelatnostima, a zakljuËen je i Temeljni kolektivni ugo-vor za javne djelatnosti.

Prijelazom na niæe razine pregovaranja, nakon po-Ëetka primjene Zakona o radu, odnosno nakon 01. si-jeËnja 1996. godine, doπlo je do kontinuiranog smanje-nja radniËkih i sluæbeniËkih prava kao i do poremeÊajau odnosima parametara koji njihovu razinu odreuju.To se posebno odnosi na realni sektor dok se u javnomsektoru, zahvaljujuÊi posebnim uvjetima pregovaranja iupornosti sindikata, ta razina koliko toliko odræala.

Naime, odustajanje od opÊih kolektivnih ugovora iprijelaz na pregovaranje po granama i djelatnostima umnogome je poremetilo odnose u parametrima jer je,na taj naËin, znatno umanjena i disperzirana pregova-raËka moÊ sindikata. Odnos najniæe osnovne plaÊeugovorene kolektivnim ugovorom i najniæe (minimal-ne) plaÊe koju jamËi dræava za puno radno vrijeme uopÊim kolektivnim ugovorima, u ukupnom prosjeku, iz-nosio je NOP = 1,45 MP, dok je taj odnos, nakon de-set godina pregovaranja, znatno nepovoljniji za NOP iiznosi, zajedno s javnim djelatnostima i dræavnim sluæ-bama, 1,236. (Tablica 2)

Dokaz tvrdnji o uruπavanju prava iz kolektivnih ugo-vora i po koliËini i po kakvoÊi su kolektivni ugovori zajavne djelatnosti i dræavne sluæbe koji su bili u primjeni2006. godine. (Tablica 3)

Usporedba podataka iz Tablice 3 s podacima iz Ta-blice 1 jasno pokazuje smanjenje prava i gubitak vezes realnim sektorom.

BuduÊi da kolektivni ugovori predstavljeni u Tablici 3predstavljaju karakteristiËne kolektivne ugovore, moguvjerodostojno posluæiti za ilustraciju formalno pravnougovorenih minimalnih standarda u pogledu cijene ra-da. Iz Tablice 3 takoer je jasno vidljivo slijedeÊe:

1. ProsjeËna bruto ugovorena najniæa plaÊa iz prika-zanih ugovora iznosi 2.572,38 kuna, πto je 41,60%prosjeËne bruto plaÊe za listopad 2005. godine

2. ProsjeËna neto ugovorena najniæa osnovna plaÊaiz prikazanih kolektivnih ugovora iznosi 1.479,12 ku-na, πto je 34,10% prosjeËne neto plaÊe u RH za listo-pad 2005. godine.

3. ProsjeËna ugovorena plaÊa najniæa osnovna plaÊaiz kolektivnih ugovora (2.572,38 kuna) iznosi svega1,236 propisane najniæe osnovice koja sluæi za obraËuni plaÊanje obveznih doprinosa.

ProsjeËna najniæa osnovna plaÊa iz odabranih karak-teristiËnih kolektivnih ugovora u odnosu na prosjeËnuminimalnu neto i bruto plaÊu isplaÊenu u Republici Hr-vatskoj u 2005. godini je na razini odnosa minimalne iprosjeËne bruto plaÊe u istoj godini ili je neznatno uve-Êana. Ovo ozbiljno ukazuje na upitnost metodologijekolektivnog pregovaranja o plaÊi, πto je temeljna zada-

Êa radniËkih interesnih udruga. Iz navedenih podataka se jasno iπËitava neravnom-

jernost u odnosima parametara vezanih za plaÊu ugo-vorenu kolektivnim ugovorom, koja je temeljno izvori-πte parametara za materijalna prava koja se kolektivnougovaraju. To se posebno odnosi na javne djelatnosti idræavne sluæbe i njihov odnos s rezultatima gospodar-stva. Naime, prvi su kolektivni ugovori (misli se na op-Êe kolektivne ugovore), bez obzira πto su zasebni, bilipovezani tako da su temeljna materijalna rjeπenja izOpÊeg kolektivnog ugovora za javne djelatnosti i javnapoduzeÊa bila ovisna o rezultatima gospodarstva. Na-puπtanjem tog tipa kolektivnog pregovaranja, uoËi do-noπenja Zakona o radu i prijelazom izriËito na granskoniæe oblike kolektivnog pregovaranja, ta se veza gubi iu kontekstu kolektivnog pregovaranja poËinju prijepo-ri izmeu ta dva sektora.

Standardi ugovoreni kolektivnim ugovorima iz Ta-blice 4 nastavljaju kontinuitet iz prethodnih kolektiv-nih ugovora i pokazuju nastavak trenda smanjenjaprava iz kolektivnih ugovora, poglavito vrijednosnog

odnosa izmeu pojedinih parametara koji odreuju ra-zinu standarda tih prava, a sve bez obzira πto u vrije-

me njihova zakljuËenja nije za to bilo posebnog razlo-ga, jer je prosjeËan rast u tom razdoblju omoguÊavao

KKOOLLEEKKTTIIVVNNOO PPRREEGGOOVVAARRAANNJJEE UU DDRRÆÆAAVVNNIIMM SSLLUUÆÆBBAAMMAAKKOOLLEEKKTTIIVVNNOO PPRREEGGOOVVAARRAANNJJEE UU DDRRÆÆAAVVNNIIMM SSLLUUÆÆBBAAMMAA

Kretanje uËinaka kolektivnogKretanje uËinaka kolektivnogpregovaranjapregovaranja

1199

(SDLSN, 5. svibnja 2010). VeËe-

ras su u turistiËkom naselju Zaton

kod Zadra sveËano otvoreni 16.

πportski susreti Sindikata dræavnih

i lokalnih sluæbenika i namjeπteni-

ka Republike Hrvatske.

Na susretima Êe se u iduÊa tri

dana oko 1.100 sluæbenika i na-

mjeπtenika o svom troπku natjeca-

ti u malom nogometu, koπarci,

odbojci na pijesku, tenisu, stol-

nom tenisu, potezanju konopca,

streljaπtvu, pikadu, kuglanju, πahu

i belotu.

PozdravljajuÊi okupljene sudio-

nike, zaæeljevπi im ugodno druæe-

nje i sportsku sreÊu, predsjednik

Sindikata BBoorriiss PPlleeππaa poruËio je

sluæbenicima i namjeπtenicima ka-

ko su posljednji dogaaji u kojima

je ranjen policijski sluæbenik poka-

zali kako dræavna sluæba nije hla-

dovina u kojoj se lako zarauje si-

gurna plaÊa i najavio borbu sindi-

kata za oËuvanje kolektivnog

ugovora za dræavne sluæbenike i

namjeπtenike i prava koja su nji-

me ugovorena, dodavπi kako su

prava dræavnih sluæbenika i na-

mjeπtenika jednako vrijedna kao i

prava drugih koji se ovih dana po-

zivaju na svoje kolektivne ugovo-

re.

Ispred Vlade Republike Hrvat-

ske susrete je otvorio ministar

uprave DDaavvoorriinn MMllaakkaar, koji je

sluæbenicima zaæelio da narednih

dana napune „baterije” kako bi

nakon susreta nastavili obavljati

svoje odgovorne poslove s novim

elanom i na zadovoljstvo hrvat-

skih graana.

ZZAATTOONN

Otvoreni 16. πportski susretiSDLSN RH

2200

rezultati 16.πportskih susreta sdlsn rh zaton 5. - 9. 5. 2010.

TENIS MU©KARCI -501. Igor DobranoviÊ (Zatvor Pula)2. Vinko MajstoroviÊ (Carinarnica

Vukovar)3. Markica BoæiÊ (Carinarnica Sl.Brod)

PIKADO MU©KARCI ekipno1. Carinarnica Varaædin2. SisaËko-moslavaËka æupanija -

Uprava3. Grad Sisak - Potpisani

UKUPNI POBJEDNIK

1. SisaËko-moslavaËkaæupanija

2. Primorsko-goranskaæupanija

3. Grad Zagreb

PIKADO MU©KARCI pojedinaËno1. Alan –oziÊ (SisaËko-moslavaËka

æupanija - Uprava)2. Drago BratkoviÊ (Hrvatski sabor II)3. Danijel PetkoviÊ (OpÊina PitomaËa)

STRELJA©TVOMU©KARCI ekipno1. SisaËko-moslavaËka

æupanija - Uprava I2. Grad »akovec I3. Primorsko-goranska

æupanija I

KUGLANJE ÆENE pojedinaËno1. Sanja NazaleviÊ (Primorsko-goranska æupanija II)2. Katarina KraljiÊ (Krapinsko-zagorska æupanija)3. Blaæenka DujmoviÊ (Ministarstvo financija)

©AH - ekipno1. Hrvatski sabor2. SisaËko-moslavaËka æupanija3. Dræavni ured za reviziju

©AH - pojedinaËno1. Æeljko Brlek2. Stanislav Maroja3. Æeljko MlinariÊ

i Josip GradinπËak

STOLNI TENIS ÆENE1. SisaËko-moslavaËka æupanija2. Grad Rovinj3. Æupanijski sud Varaædin

BELOT1. Ivan VusiÊ i Siniπa ©amec (Kaznionica Lepoglava) 2. Damir VuËetiÊ i Tomislav VragoloviÊ (OpÊinski sud

Slavonski Brod)3. SreÊko SankoviÊ i Zdenko Marelja (Grad Osijek)

MALI NOGOMET1. PP GraËac2. Zatvor Pula3. Grad OsijekNAJBOLJI NOGOMETAπFranjo Bodakoπ (PP Naπice)NAJBOLJI STRIJELAC:Ilija PranjiÊ (Grad Osijek)

STRELJA©TVO MU©KARCI pojedinaËno1. Slavko ©antek (SisaËko-moslavaËka

æupanija - Uprava I)2. Mladen Mezga (Grad »akovec I)3. Zvonimir Turk (Grad »akovec I)

PIKADO ÆENE pojedinaËno1. ©tefica Bosilj (Krapinsko-zagorska

æupanija I)2. Sonja JagatiÊ (KarlovaËka æupanija I)3. Mira DunoviÊ (SisaËko-moslavaËka

æupanija - „Æabice“)

ODBOJKA NAPIJESKU1. Grad Osijek2. JPVP Osijek3. Zatvor Zagreb

PIKADO ÆENE ekipno1. SisaËko-moslavaËka

æupanija - „Æabice“2. KarlovaËka æupanija II3. KarlovaËka æupanija I

TENIS MU©KARCI +501. Igor Deranja (Grad Dubrovnik)2. Mladen ©uπak (VirovitiËko-podravska æupanija)3. Mladen Æitnjak (SisaËko-moslavaËka æupanija)

2211

KUGLANJE MU©KARCI pojedinaËno1. Zlatko FilipanËiÊ (MORH DUZS Zagreb)2. Borislav Klepac (Primorsko-goranska æupanija)3. Igor BabiÊ (Primorsko-goranska æupanija)

POTEZANJE UÆETA 1. JVP GospiÊ2. DUZS Zagreb3. SisaËko-moslavaËka æupanija

STRELJA©TVO ÆENE - pojedinaËno1. Anuca Pastrovicchio (Primorsko-goranska æupanija II)2. Sanja NazaleviÊ (Primorsko-goranska æupanija II)3. Vesna Reep (Grad –urevac)

STRELJA©TVO ÆENE ekipno1. Primorsko-goranska æupanija

II2. Grad »akovec I3. SisaËko-moslavaËka æupanija

KUGLANJE MU©KARCI ekipno1. Grad Zagreb I2. OpÊinski sud Ivanec3. Primorsko-goranska æupanija

TENIS - æene1. Ankica Æitnjak (SisaËko-moslavaËka æupanija)2. Ivanka MarπiÊ-©eketa (HZZ, Vukovarsko-

srijemska æupanija)3. Marija JukiÊ (Grad Zadar)

KUGLANJE ÆENE ekipno1. Primorsko-goranska æupanija II2. Primorsko-goranska æupanija I3. Krapinsko-zagorska æupanija

ULI»NA KO©ARKA1. Dræavni zavod za

statistiku2. JVP Zadar3. Policija Æupanja

STOLNI TENIS MU©KARCI1. Meimurska æupanija2. Poæeπko-slavonska æupanija III3. SisaËko-moslavaËka æupanija - Uprava I

Boris Pleπa, predsjednik

Sindikata rekao je kako

Êe sindikat i dalje

ustrajati u borbi za

ostvarivanjem prava iz

kolektivnog ugovora

autor: Stela Filipi/VLM05.05.2010.

(VE»ERNJI LIST) ZATON - VeËeras su uZatonu pokraj Nina otvoreni 16-ti Sport-ski susreti Sindikata dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika koji su okupili1.100 sudionika.

Skupu se obratio BBoorriiss PPlleeππaa, predsjed-nik Sindikata rekavπi kako Êe i dalje us-trajati u borbi za ostvarivanjem prava izkolektivnog ugovora. Nije propustio spo-menuti nedavni napad na policajca kojije ozlijeen pri obavljanju svoje duænostite je istaknuo kako se i dalje postavlja pi-tanje da li su sluæbenici balast ili potrebadruπtva.

ProËitao je i pismo premijerke Jadran-ke KKoossoorr iz kojeg se da iπËitati kako ona

izuzetno cijeni dræavne sluæbenike i na-mjeπtenike, no ta je njena poruka naiπlana zviæduke okupljenih sindikalista.

Sportske susrete sveËano je otvorioMinistar uprave i izaslanik premijerkeKosor DDaavvoorriinn MMllaakkaarr..

Ako ste primjerice

danas traæili dozvolu

za poslovni prostor u

Zagrebu ili moæda neg-

dje drugdje u Hrvatskoj

mogli ste naiÊi na zak-

ljuËana vrata dræavnih

sluæbenika

Zagreb, 07.05.2010., 21:07 | Barbara Golja

(Dnevnik Nove TV) Njih viπe od tisu-Êu veÊ je tri dana u Zadru na sindikal-nim sportskim susretima. Tvrde, svesu platili sami, πto je lijepo, ali tko ra-di njihov posao dok se oni igraju. UZatonu veÊ tri dana uæiva i rekreira se1.100 dræavnih sluæbenika.

Ali nije ih se danas moglo vidjetikako se natjeËu u odbojci na pijesku,nogometu, potezanju konopa, jer sudo veËernjih sati odmarali po sobamaturistiËkog naselja. Za to vrijemegradsko je poglavarstvo praznije za107 vrijednih djelatnika.

RadoholiËni gradonaËelnik kojisam ne ide ni na godiπnji, dao im jeblagoslov jer su kaæe posljednjih de-

set godina njegova mandata dobrosluæil i ZagrepËanima. ‘Moæe bitiπest radnih dana, onaj tko se odma-ra se odmara, a onaj tko radi, radi.Oni koji su otiπli na sindikalne igreotiπli su opravdano, oni koji rade,rade svoj posao’, rekao je MMiillaannBBaannddiiÊÊ.

Imaju i blagoslov Vlade pa im je mi-nistar uprave u srijedu 16. sportskisusret sveËano i otvorio. ‘Vjerujem daje to i ove godine pokriveno na naËinda su drugi odradili posao onih kojihnema’, rekao je DDaavvoorriinn MMllaakkaarr, mi-nistar uprave. I vjerujemo da su63.900 njihovih kolega koji su ostalidovoljna zamjena. »ak i prevelika.

2222

Na sindikalnim sportskim susretima1.100 dræavnih sluæbenika

ZZAATTOONN

Sindikalisti izviædali poruke premijerke Kosor

prenosimo

2233

da se pravilnijom razinom i uspostavljanjem reverzibil-ne veze i komunikacijskih kanala izmeu realnog i jav-nog sektora prava zaposlenika u oba sektora i odnosiparametara koji ih odreuju zadræe barem na istoj ra-zini.

Naime, odnos osnovice koja sluæi za obraËun plaÊaza dræavne sluæbe i javne djelatnosti i minimalne pla-Êe, prema Zakonu o minimalnoj plaÊi, za Ëetiri godinepao je za 11,36%, dok je odnos iste osnovice s pros-jeËnom neto plaÊom u Republici Hrvatskoj ostao ne-promijenjen izriËito zbog razliËitog rasta plaÊa u real-nom i javnom sektoru.

Kolektivni ugovor je potpisan prije recesije i uvoenjakriznog poreza i porast BDP-a bio je pozitivan. Nastu-pom recesije i uvoenjem kriznog poreza taj se odnosumanjuje za dodatnih 2,8%. Ovdje Êemo izdvojiti pravona pomoÊ (naknadu) za sluËaj bolovanja duæeg od 90dana i otpremnine za mirovinu. Naime, odnos naknadeza bolovanje ugovorene Kolektivnim ugovorom za dræ-avne sluæbenike i namjeπtenike uspio je, upornoπÊu sin-dikata, na istoj razini kao i osnovica, jer je ova naknadaugovorena u visini jedne osnovice. Tako je naknada zabolovanje preko 90 dana iz Kolektivnog ugovora koji jeu primjeni, u odnosu na minimalnu plaÊu iz Zakona ominimalnoj plaÊi, realno smanjena za isti postotak kaoi osnovica, odnosno za 11,36%, kao i odnos s prosjeË-nom plaÊom koji biljeæi pad za 2,77%. Ostala prava ko-ja su u Kolektivnom ugovoru definirana u nominalnomiznosu slijede iste trendove, dok su ona koja ni na kojinaËin nisu nominalno odreena odredbama Kolektiv-nog ugovora, vezana za prethodne isplate i ugovorenoje da Êe se o njima posebno pregovarati. Odnosi koji suspomenuti analizom Kolektivnog ugovora za dræavnesluæbenike i namjeπtenike karakteristiËni su i za kolektiv-ne ugovore u javnim djelatnostima, osim TKU koji ure-uje samo osnovne gabarite.

PPoosseebbnnoosstt kkoolleekkttiivvnnoogg pprreeggoovvaarraannjjaa zzaa ddrrææaavvnnee sslluuææbbee ii jjaavvnnee ddjjeellaattnnoossttii Kod dræavnih i javnih sluæbi koje se financiraju iz dræ-

avnog proraËuna postavlja se racionalno pitanje odre-enja poslodavca. Ekstenzivno tumaËeno, Vlada jeposlodavac samo sluæbenicima i namjeπtenicima zapos-lenima u Vladi Republike Hrvatske, odnosno sluæbenici-ma ministarstava, Vladinih ureda, Vladinih agencija i sl.Nadalje, Vlada nije ni udruga poslodavaca, odnosnopojedinih resora udruæenih u Vladu, kao udrugu viπerazine. To stoga πto se javne sluæbe financiraju i æupa-nijskim i lokalnim proraËunima, a ugovor o radu u jav-nim sluæbama i radni sporovi, pojedinaËni i kolektivni,ne vode se s resorom koji u ime Vlade potpisuje kolek-tivni ugovor, nego se vode s ustanovom u kojoj je rad-nik zaposlen. U praksi potpisnik kolektivnih ugovora uime Vlade u pravilu je resorni ministar, osim ako se neradi o globalnom kolektivnom ugovoru na nacionalnojrazini. Neznatna razlika se javlja kod dræavnih sluæbeni-ka i namjeπtenika kojima ugovor o radu zamjenjuje rje-πenje o rasporedu na radno mjesto, odnosno zvanje.

SpecifiËnost dræavnih sluæbi, koja u mnogome odre-uje strategiju i okvir kolektivnog pregovaranja, sasto-

ji se u tome da su one od vitalnog interesa za funkcio-niranje druπtva u cjelini te o kvaliteti njihova funkcioni-ranja ovisi i uËinkovitost gospodarstva i ukupna uËinko-vitost druπtva.

BuduÊi da hrvatska radno pravna regulativa ne poz-naje strukovno kolektivno pregovaranje (strukovno or-ganiziranje da), Ëesti problemi nastaju u sluËaju sporasindikata o broju i sastavu pregovaraËkog odbora. Pre-ma odredbama Zakona o radu ako o tome sindikati nepostignu sporazum, odluku donosi Gospodarsko soci-jalno vijeÊe. Tko je obvezan i ovlaπten Gospodarsko-so-cijalnom vijeÊu dostaviti podatke o brojËanoj zastuplje-nosti sindikata, jer je velika disperzija sindikata meudræavnim sluæbenicima i namjeπtenicima, a poglavito ujavnim sluæbama. U javnim djelatnostima ima oko 25sindikata s pravom na kolektivno pregovaranje, a udræavnim sluæbama 14. S manjom ili veÊom koncentra-cijom udruæeni su u pet sindikalnih srediπnjica koje par-ticipiraju u radu Gospodarsko socijalnog vijeÊa. Kod ko-lektivnog pregovaranja za javne djelatnosti i dræavnesluæbe izvoriπte nesporazuma nalazi se u neravnoteæiprava na kolektivno pregovaranje i sposobnosti za ko-lektivno pregovaranje i posjedovanja struËne i logistiË-ke potpore istome. Prema Zakonu o radu pravo na ko-lektivno pregovaranje stjeËe se Ëinom upisa u registarudruga pri ministarstvu nadleænom za rad, a uvjet zaupis udruge je deset punoljetnih osoba- utemeljitelja.Mnoπtvo sindikata s minornim brojem Ëlanova, u smis-lu legitimiteta, je jednako onima koji broje desetke ti-suÊa, a u smislu tarifne sposobnosti su zanemarivi. Sto-ga su realno moguÊe i Ëeste arbitrarne odluke treÊega,odnosno diskrecionom pravu Gospodarsko socijalnogvijeÊa ili Ministra nadleænog za rad ako ovo nije uteme-ljeno.

I u ovom kao i mnogim drugim sluËajevima, kaoproblem se iskazuje Ëinjenica da Zakon o radu, kao nidrugi srodni propisi nema odredaba o uvjetima za re-prezentativnost sindikata na razini druπtva, odnosnona nacionalnoj razini. Nepreciznost ovih odredbi usmislu reprezentativnosti sindikata u praksi Ëesto dovo-di do monopolizacije veÊih sindikata i moguÊnosti dapojedini sindikati struka koji po svojoj brojnosti, a izbog nepostojanja tradicije i prakse strukovnog kolek-tivnog pregovaranja, zbog svoje manje brojnosti buduiskljuËeni iz kolektivnog pregovaranja i objektivno pri-siljeni na udruæivanja protiv svoje volje4. Ovdje kao i umnogim drugim sluËajevima najpravednijim se nameÊeinstitut socijalnih izbora koji je napuπten Zakonom o iz-mjenama i dopunama zakona o radu 2003. godine, aËijom se primjenom izbjegava monopolizacija takozva-nih veÊih sindikata, a osigurava zakonom jamËeno pra-vo na kolektivno pregovaranje manjinskim sindikatima.To stoga πto u sluËaju socijalnih izbora za sastav prego-varaËkog odbora glasuju svi Ëlanovi sindikata na po-druËju za koje se pregovara. Olakotne okolnosti kolek-tivnog pregovaranja u dræavnim sluæbama su relativnastabilnost radnih mjesta i redovitost financiranja, a ote-æavajuÊa je nepostojanje instituta strukovnog kolektiv-nog pregovaranja uz neracionalnu disperziju sindikata.

IInndduussttrriijjsskkee aakkcciijjee uu ddrrææaavvnniimm sslluuææbbaammaa ii jjaavvnniimm ddjjeellaattnnoossttiimmaa Lokalizacija kolektivnog pregovaranja uzrokovala je i

lokalizaciju industrijskih akcija sindikata u ovim djelat-nostima. Temeljni moto Sindikata dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika da rjeπenja iz kolektivnih ugo-vora nuæno trebaju biti stavljena u funkciju razvoja niunutar dræavnih sluæbi, a poglavito unutar javnog sekto-ra nije etabliran kao glavni pokretaË kolektivnog prego-varanja i provoenja industrijskih akcija u svrhu njegoveobrane. Razlog tomu leæi ponajprije u velikoj brojnosti ineracionalnoj disperziji sindikata. U javnom sektoru dje-luje preko 40 sindikata s pravom kolektivnog pregova-ranja, a time i voenja kolektivnih radnih sporova i pro-voenja industrijskih akcija. To je razlogom da su rela-tivno rijetke industrijske akcije koje po obimu i rjeπenji-ma koja iz njih proizlaze imaju opÊi karakter. Izmeubrojnih lokalnih akcija posebno se mogu izdvojiti πtraj-kovi dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika iz pro-sinca 2005. godine i veljaËe 2006. godine, πtrajk zapos-lenih u srednjim πkolama iz 1994. godine, opÊi πtrajk uobrazovanju 2006. godine i joπ poneki.

©trajkovi iz prosinca 2005. godine i veljaËe 2006.godine, koje je organizirao i proveo Sindikat dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika, su karakteristiËnipo tome πto je to jedini sluËaj od 1990. godine da jesindikat upotrijebio institut plaÊanja πtrajka iz vlastitogπtrajkaπkog fonda. Naime, nakon silnih pritisaka Vladena Sindikat, vezano za πtrajk u prosincu 2005. godinei prijetnjom o evidenciji πtrajkajuÊih sluæbenika i na-mjeπtenika te prijetnjom o neplaÊanju vremena prove-denog u πtrajku sluæbenicima i namjeπtenicima kojiπtrajkaju, Sindikat je odluËio iz vlastitog πtrajkaπkogfonda platiti dane provedene u πtrajku. To je bio prviput u hrvatskoj sindikalnoj praksi da sindikat plaÊaπtrajk vlastitim sredstvima. MoÊ hrvatskih sindikata jena takvoj razini da samo rijetki imaju πtrajkaπki fond, aosim ovog sluËaja nije zabiljeæeno da sindikat plaÊasvojim Ëlanovima sate provedene u πtrajku. Ovo poka-zuje da uspjeh industrijske akcije ovisi o viπe Ëimbeni-ka. Ponajprije uspjeh ovisi o utemeljenosti i transpa-rentnosti zahtjeva, o brojnosti sudionika, o obuhvatupodruËja te o materijalnoj i logistiËkoj potpori. BuduÊida u Hrvatskoj ne postoji nikakva statistika πtrajkova ilockouta, nije moguÊe napraviti kronologiju industrij-skih akcija i njihovih rezultata, jer su iste rasparcelira-ne na segmente i πiroko disperzirane na niæe organiza-cijske razine. Ovi primjeri, a poglavito primjer plaÊenogπtrajka iz veljaËe 2006. godine, ukazuju na moguÊnostda se valjanom organizacijom i pripremom akcije moæeosigurati uspjeh akcije i po rezultatima s dugoroËnimuËinkom i po obuhvatu, bez obzira na socijalnu atmos-feru i reakciju druge strane u sporu zbog kojeg se ak-cija i provodi.

IIvvaann RReebbaacc

(Ivan Rebac autor je knjige Socijalni dijalog i kolek-tivno pregovaranje u Hrvatskoj u izdanju TIMpressa,sindikalni profesionalac i dugogodiπnji dræavni sluæbe-nik - viπi struËni savjetnik i voditelj Odsjeka za socijalnopartnerstvo, kolektivne ugovore i udruge, danas u mi-rovini, koji je na naπu zamolbu za Sindikalni list poseb-no obradio temu kolektivnog pregovaranja u dræavnimsluæbama.)

1 Zakon o radu donesen je na sjednici ZastupniËkog doma Sa-bora republike Hrvatske 17. svibnja 1995.godine, objavljenje u „Narodnim novinama“ broj: 38/95 od 08. lipnja 1995.godine, a primjenjuje se od 01. sijeËnja 1996. godine.

2 Izvor: izvjeπÊa DZS i kolektivni ugovori, izraËun i obrada au-tora

3 Tablice do i nakon donoπenja Zakona o radu nije moguÊe ucijelosti analitiËki usporeivati, jer nakon 01.01.1996. godi-ne djelatnosti tekstilne, koæarske i gumarske industrije i dje-latnost proizvodnje i prerade metala nemaju potpisanegranske kolektivne ugovore.

4 Usporedi Ëlanak 195. Zakona o radu-proËiπÊeni tekst (Na-rodne novine broj: 137/04)

ZAGREB, 4. lipnja 2010. (www.vla-da.hr) - Vlada je Saboru s danaπnje sjed-nice poslala prijedlog izmjena Zakona ovatrogastvu, kojima Êe se omoguÊiti radvatrogasaca u smjenama od po 12 sati.

Ministar unutarnjih poslova TomislavKaramarko objasnio je da novi Zakon oradu bitno smanjuje operativnu sprem-nost vatrogasnih postrojbi, jer propisujeda radnici koji su izloæeni fiziËkoj opas-nosti ili teπkom fiziËkom i mentalnomnaporu ne smiju raditi dulje od osam sa-ti u razdoblju od 24 sata u kojem su ra-dili noÊnu smjenu.

Predloæenim izmjenama omoguÊit Êese da vatrogasci rade 12 sati pa 24 sataodmaraju, potom rade novih 12 sati izatim odmaraju 48 sati.

Karamarko je objasnio da Êe se timepoveÊati operativna sposobnost vatro-gasnih postrojbi, osigurati vrijeme za

obuku i nastavu te smanjiti materijalnitroπkovi.

Piπe: Marina Borovac(VE»ERNJI LIST, 18. Svibnja 2010.) - IÊi Êemo u πtrajk,

prosvjedovati, obavijestiti Europsku uniju o ovome πto na-mjeravaju uËiniti - reagirao je predsjednik Sindikata vatro-gasaca MMllaaddeenn MMaaggddiiÊÊ na nacrt Zakona o izmjenama i do-punama Zakona o vatrogastvu koji je prema prijedlogu Hr-vatske vatrogasne zajednice izradilo Ministarstvo unutar-njih poslova:

- Nezamislivo je da glavnoga vatrogasnog zapovjednikaVlada imenuje na prijedlog Vatrogasne zajednice koja je za-pravo udruga graana! A oni traæe baπ to, kao i da glavni va-trogasni zapovjednik bude njihov zaposlenik. To vam je kaoda se MUP odrekne ravnateljstva policije i da ga udruzi poli-cajaca koja Êe onda odluËivati tko Êe biti ravnatelj hrvatskepolicije - slikovit je bio MagdiÊ.

Proe li ovaj prijedlog, i sva imovina vatrogasaca postat Êeimovinom vatrogasne zajednice:

- RijeË je o politiËkom dogovoru premijerke Kosor i pred-sjednika HVZ-a Ante Sanadera i mi takvom prijedlogu neÊe-mo dati suglasnost - kaæe MagdiÊ.

Sindikalisti tvrde da ministar Tomislav Karamarko nije sklonovakvu rjeπenju jer nad udrugom graana MUP neÊe imatiovlasti. Kakav je njihov stav te kako komentiraju prigovoresindikata, iz MUP-a na naπ upit poslan proπlog tjedna nitkonije odgovorio.

Glavni vatrogasni zapovjednik MMllaaddeenn JJuurriinn, svjestan da Êe,bude li ovakvih izmjena u zakonu, njegova funkcija biti na re-izboru i da Êe HVZ veÊ nekoga predloæiti, kaæe:

- LogiËno bi bilo da ministar unutarnjih poslova predlaæetko Êe biti na tome radnome mjestu. Ali, prijedlog joπ nijeproπao pravnu proceduru pa valja priËekati prije komentira-nja.

Vatrogasci su se do sada “selili” iz MUP-a u DUZS, a sadabi trebali biti pod ingerencijom udruge graana.

22552244

(Dnevnik Nova TV, 6. svibnja 2010.)Moæda da smo

sreena dræava ida smo svi platiliporez proπle godi-ne, ne bi bilo po-trebe za kriznimporezom. Naimegotovo 2 milijardekuna je neplaÊe-nog poreza fiziË-

kih i pravnih osoba.No to nije sve. U normalno ureenim zemljama lju-

di se viπe boje poreznika, nego policajca. Zbog utajeporeza ide se u zatvor. Kod nas je to viπe iznimka ne-go pravilo. Mnogi su u nas oπtetili proraËun za miliju-ne, a veÊina se nasmijala zakonima. Utaja poreza uHrvatskoj javna je tajna. NajËeπÊe se prikriva kod ispla-te plaÊa, na papiru minimalac podeblja se isplatomradniku na ruke, pa ostane novca i za kuÊe i za jahte.Popusta, meutim, ne bi smjelo biti.

‘Na Zapadu se stupanj domoljublja ne mjeri jaËi-nom busanja u prsa, veÊ izvrπenjem svojih obveza pre-ma dræavi’, kaæe SSiinniiππaa KKuuhhaarr iz Sindikata dræavnihsluæbenika i namjeπtenika. Najcrnje prognoze govoreda se u Hrvatskoj na godinu utaji viπe od 10 milijardikuna poreza. Prema sluæbenim podacima, porezne suuprave lani otkrile tek milijardu i 800 milijuna kunaneplaÊenih poreza. Da je taj novac uplaÊen u prora-Ëun, znatno bi pokrpao rupu od dvije milijarde i 100milijuna kuna, koju graani pune kriznim porezom.

Zbog utaje pokrenuto je 5.606 prekrπajnih postupa-ka. 150 zavrπilo ih je kaznenom prijavom. Osueno je117 osoba. IzreËena 61 novËana kazna, a u zatvoruje zavrπilo samo dvoje neplatiπa poreza.

‘Politika kaænjavanja za ova kaznena djela je u okvi-ru opÊe politike kaænjavanja. Da li se time upuÊuje do-voljno jaka poruka da je kazneno djelo na πtetu pro-raËuna zaista jedno od teπkih gospodarskih kaznenihdjela to je stvar o kojoj bi zaista mogli raspravljati’,kaæe DDrraaggaann NNoovvoosseell, zamjenik glavnog dræavnog od-vjetnika.

Porezni struËnjaci smatraju da bi presuda bilo viπekada bi porezne uprave radile kvalitetnije. Treba poÊii od toga da se utajom poreza ne nanosi πteta prora-Ëunu veÊ graanima kojima je on namijenjen. Bez æe-lje za obraËunom s takvima, poreznika se i dalje nitkoneÊe bojati.

Ljudi u normalnimdræavama strahujuod poreznika, nepolicije (SDLSN, 16. lipnja 2010.) U organizaciji EPSU-a (Europska federa-

cija sindikata javnih sluæbi i ETUI-a (Europski institut javnih sluæbi) uBeËu je od 10. do 12. lipnja odræan struËni seminar pod nazivom“Uvjeti rada, zdravlje i sigurnost vatrogasaca”.

Seminar je okupio predstavnike iz 18 zemalja EU kako bi proveliraspravu i prikupili saznanja o uvjetima rada te zdravlju i sigurnostvatrogasaca. Nakon predstavljanja organizatora, strukture Ëlanstvakojeg predstavlja, uloge i prioriteta u zaπtiti radnih prava djelatnikajavnih sluæbi te njihovog instituta u kojem djeluje i Odjel za zaπtituzdravlja i sigurnost, predstavljeni su projekti iz dræava gdje su pokre-nule neke inicijative za poboljπanje uvjeta rada i zaπtitu zdravlja u va-trogasnim sluæbama.

Predstavljena je prezentacija iz Norveπke o tome kako nacionalnisindikat moæe biti ukljuËen u jedno podruËje EU politike koja utjeËedirektno na vatrogasce, odnosno standardizaciju osobne zaπtitneopreme.

Primjer iz ©vedskepokazuje kako sindikatpostaje socijalni part-ner projekta u vezi nje-ge i ËiπÊenje osobnezaπtitne opreme. Pro-jekt obuhvaÊa razvojstandardnih procedu-ra i rutine za pranjeopreme nakon incide-nata.

U Finskoj su sindika-ti bili ukljuËeni u multidisciplinarne projekte za poboljπanje operativ-ne sposobnosti vatrogasaca. Projekt obuhvaÊa viπe razliËitih eleme-nata, ukljuËujuÊi i procjenu rizika. Ovakvi projekti i iskustva mogu bi-ti polazna toËka u poboljπanju uvjeta rada te zaπtiti zdravlja i za hr-vatske vatrogasce.

U dijelu rasprave oko radnog vremena prisutni su upoznati s hr-vatskom situacijom i inicijativom sindikata oko regulacije radnog vre-mena vatrogasaca gdje su zbog novog Zakona o radu vatrogasciprisiljeni raditi u smjenama po osam sati kako ne bi krπili odredbu„noÊnog radnika”, a πto nije sluËaj u nijednoj dræavi EU jer su tamopoznate specifiËnosti vatrogasne sluæbe.

Vaæno je spomenuti da Êe se na temu ovog seminara objaviti ibroπura. Broπura Êe imati oko 50 stranica, bit Êe namijenjena Ëlano-vima, ali i od interesa za πiru javnost. Ona Êe iznijeti probleme i datipreporuke, oslanjajuÊi se na iskustva EPSU Ëlanova. Ona Êe sadræa-vati Ëetiri sekcije: predstavljanje vatrogasnih sektora, karakteristikeuvjeta rada, utjecaj na zdravlje i sigurnost te sindikati i strategija.

Predstavnik SDLSN-a Odbora vatrogasaca Robert Novak prikupioje dovoljno korisnih podataka i kontakata koji Êe Sindikatu biti od ve-like pomoÊi u radu u cilju poboljπanja uvjeta rada, zaπtite zdravlja isigurnosti na radnom mjestu vatrogasaca.

RR.. NNoovvaakk

EU vatrogasci ouvjetima rada,zdravlju i sigurnosti

VVllaaddaa::

Vatrogasci i dalje u smjenama od12 sati

IIggrraannjjee vvaattrroomm SSiinnddiikkaatt ooggoorrËËeenn MMUUPP--oovviimm iizzmmjjeennaammaa zzaakkoonnaa ii nnaajjaavvlljjuujjee::

©trajkat Êe i vatrogasci! NeÊe nam udruga nametati zapovjednika

Vatrogasna sluæbaPorezi

(Glas Slavonije, 22. travnja 2010.) OSIJEK - Javna profesio-nalna vatrogasna postrojba (JPVP) Grada Osijeka bit Êe jedi-na postrojba u Hrvatskoj koja neÊe imati dodatak na uvjeterada - poruËio je juËer vatrogasni sindikalni povjerenik DDrraaggooPPrraannjjiiÊÊ. Upravno vijeÊe JPVP-a, pojaπnjava, odluËilo je ukinutidodatak za uvjete rada (oko 1.000 kuna), a plaÊe smanjiti iz-meu 3 i 18 posto, odnosno od 200 do 700 kuna.

S vatrogascima se juËer sastao predstavnik Grada u prego-varaËkom odboru MMiillaann KKaammeennkkoo. Osnovni standard javneustanove, podsjeÊa, financira dræava s oko 13,3 milijuna ku-na godiπnje, a ovisno o moguÊnostima Grad financira dio iz-

nad standarda.“Grad naæalost ovegodine nije mogaoizdvojiti viπe od mili-jun kuna. Stoga pla-Êe moraju iÊi u korek-ciju. Misao vodilja jezadræati sve ljude uradnom odnosu,” ka-zao je. Dodaje kakoÊe se za 70 posto va-trogasaca plaÊe sma-njiti do πest posto.Nezadovoljni vatro-gasci odgovaraju daim Grad za njih iz-dvaja samo 0,2 pos-to proraËuna. “Sadbi nam vi skinuli pla-Êe, a ako nam onda i

premijerka skine, gdje Êemo zavrπiti?” Ëulo se juËer.- Nakon naπe æalbe, zapovjednik ima rok od 15 dana za od-

govor, potom slijedi postupak mirenja, a nakon toga vjerojat-no πtrajk. Meutim, ako do njega doe, graani ga neÊe os-jetiti - bit Êe πtrajk prema zapovjedniku i vodeÊim ljudimaGrada, no na sve intervencije Êemo izlaziti kao da se niπta ni-je dogodilo - zakljuËuje PranjiÊ. (M.MihaljeviÊ)

2277

(SLOBODNA DALMACIJA, 1. Srpnja2010.) Profesionalni vatrogasci Osijekanapokon su dobili svoj prvi Kolektivniugovor, koji je u srijedu potpisan s gra-donaËelnikom Osijeka Kreπimirom Bu-balom, nekon petomjeseËnih pregovo-ra.

Sindikalni povjerenik JPVP Osijek DDrraa--ggoo PPrraannjjiiÊÊ rekao je da su vatrogasci za-dovoljni postignutim sporazumom, jersu uspjeli sprijeËiti Grad da imse plaÊesmanje od 6 do 18 posto, πto im je nu-eno poËetkom ove godine.

- PlaÊe Êe nam ostati na nivou iz2009. godine, a dodatak na uvjete ra-da iznosit Êe osam, umjesto dosadaπ-njih 20 posto. Æeljeli smo i to zadræati,

no s obzirom na gospodarsku situacijuu gradu i dræavi pristali smo na smanje-nje - rekao je PranjiÊ.

GradonaËelnik Bubalo je pak istak-nuo da je to „maksimum kojeg je Gradmogao dati u ovom trenutku.” Grad Êe500 tisuÊa kuna potrebnih za plaÊe pre-ma ovom ugovoru, osigurati rebalan-som proraËuna.

NN.. PPaattkkoovviiÊÊ

OOssiijjeekk:: pprreeggoovvoorrii ssvvaattrrooggaasscciimmaa uu zzaavvrrππnnoojj ffaazzii

OSIJEK, 11. svibnja 2010. (Hina) -Kolektivni pregovori osjeËke gradskeuprave i Javne profesionalne vatrogas-ne postrojbe (JPVP) su u zavrπnoj fazi iiduÊih dana oËekuje se postizanjekompromisnog rjeπenja, koje bi omo-guÊilo sklapanje novoga kolektivnog

ugovora, istaknuto je na danaπnjemsastanku osjeËkog gradonaËelnikaKreπimira Bubala s proËelnicima grad-skih upravnih odjela.

Zbog odluke Upravnog vijeÊa JPVPo smanjivanju plaÊa, od 3 do 18 pos-to, te ukidanju dodatka na uvjete ra-da osjeËki su vatrogasci, potkraj trav-nja, najavili moguÊnost πtrajka i dru-gih zakonom propisanih prosvjednihakcija.

Zapovjednik JPVP-a Boris Banjan ka-zao je kako su se pregovori oduljili, alida su djelatnici shvatili okolnosti u ko-jima æive. Dodao je da je i gradska

uprava napravila odreene ustupke teda su dvije strane blizu postignuÊa do-govora oko dodatka na uvjete rada idrugih pitanja kolektivnog pregovara-nja.

GradonaËelnik Bubalo izrazio je uv-jerenje da Êe se kolektivnim pregovori-ma postiÊi optimalno rjeπenje, u posto-jeÊim gospodarskim okolnostima. Oci-jenio je da Êe se u iduÊem razdoblju,uz ostalo, morati rijeπiti pitanje staros-ne strukture vatrogasaca, buduÊi da jeprosjeËna dob djelatnika u JPVP-u 44godine, i da su samo Ëetiri vatrogascamlaa od 35 godina.

(tportal.hr, 21. travnja 2010.) Ostva-ri li se odluka upravnog vijeÊa Javneprofesionalne vatrogasne postrojbeGrada Osijeka, 99 osjeËkih vatrogasa-ca bit Êe jedini u Hrvatskoj koji uz pla-Êu nemaju pravo na naknadu za uvje-te rada. Osim naknade, smanjene suim i plaÊe ovisno o radnom mjestu odtri do 18 posto. S proπlogodiπnjih 2,5milijuna kuna, stavka za vatrogasce ugradskom proraËunu pala je na milijunkuna, πto je manje za 60 posto

Sindikalni povjerenici na danaπnjemskupu upozorili su da je odluka uprav-nog vijeÊa protuzakonita jer su u tije-ku pregovori o kolektivnom ugovorutijekom kojih se ne smiju mijenjati rad-na prava. ‘Naπ rad sa 98 posto finan-cira dræava, a Grad Osijek samo sa dvaposto, ali ni to ne æele’, oËajan je sin-dikalac DDrraaggoo PPrraannjjiiÊÊ. On je istakao daje gradska uprava joπ 2000. godine

podigla cijenu komunalne naknade, ito zbog financiranja vatrogasne djelat-nosti, ali primanja vatrogasaca se sma-njuju.

Osnovna plaÊa iznosi bruto 5.100kuna, na πto su prije sporne odluke va-trogasci imali pravo na 20 posto nak-nade za uvjete na radu. ‘Svi vatrogas-ci u Hrvatskoj primaju takvu naknadujer obavljaju opasan posao’, upozorioje PranjiÊ. Naknada za uvjete na radu,dodao je, nije ukinuta u gradskim tvrt-kama - u Unikomu 20 posto, Grad-skom prijevozu putnika 15 posto, Ëaki Ukopu 10 posto.

‘Ovakva jednostrana odlukaupravnog vijeÊa tijekom kolektivnihpregovora nedopustiva je. Æalit Êe-mo se, ako to odbiju idemo na mi-renje, a zatim u πtrajk’, ustvrdio jeDarko Lesar, osjeËko-baranjski pov-jerenik Sindikata dræavnih i lokalnih

sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske. Na skupu se naπao i povjerenik za

komunalne djelatnosti MMiillaann KKaammeenn--kkoo koji je, kratko reËeno, zakljuËio danije toËno πto tvrde vatrogasci. ‘Odlu-ka je donesena u skladu s moguÊnos-tima proraËuna Grada Osijeka za kojesvi znamo kakve su’, rekao je Kamen-ko. Dodao je da je cilj Grada zadræava-nje svih zaposlenih, ali da postoji i‘druga, svi znamo koja, nepopularnamoguÊnost’, πto je naljutilo vatrogas-ce. PranjiÊ je rekao da ne moæe biti go-vora o otpuπtanjima buduÊi da procje-na ugroæenosti Grada Osijeka zahtjevazapoπljavanje preko 100 profesional-nih vatrogasaca.

Pobunjeni vatrogasci æalbu na spor-nu odluku moraju predati u roku oddva tjedna, isto toliko Ëekat Êe odgo-vor. Ako im to ne uspije, provest Êe semirenje, a spremni su i na πtrajk.

2266

Vatrogasna sluæba Osijek

OsjeËki vatrogasci dobili svoj prvikolektivni ugovor

MMOOGGUU∆∆ ©©TTRRAAJJKK PPRROOFFEESSIIOONNAALLNNIIHH VVAATTRROOGGAASSAACCAA

OsjeËki vatrogasci protiv smanjenjaplaÊa

OOSSJJEE»»KKII VVAATTRROOGGAASSCCII PPRREEDD ©©TTRRAAJJKKOOMM

‘Zar Grad nema ni za dva postonaπih troπkova?’

SINDIKAT RAZO»ARAN

- S obzirom na to da traju ko-lektivni pregovori izmeu Gradai vatrogasaca, neugodno smo iz-nenaeni i razoËarani jednostra-nom odlukom Upravnog vijeÊao znatnom smanjenju plaÊa.Grad ovim potezom neÊe ostva-riti znaËajnije uπtede. Pozivamna nastavak socijalnog dijaloga,no ako Upravno vijeÊe ostanepri svome, sindikat Êe nastavitisa svim aktivnostima koje namzakon omoguÊava - kazao jeDDaarrkkoo LLeessaarr, æupanijski povjere-nik Sindikata dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika.

22992288

prenosimo

33113300

prenosimo

HRVATSKI RADIO:BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: Kada je lani u

srpnju osnovano Ministarstvo uprave navelika su zvona najavljivane promjene usustavu, reforma, objava registra, od-nosno dijagnoza kadrovskog stanja usvim tijelima javne uprave.

No, godinu dana kasnije nema javnos-ti vidljivih pomaka. »uju se tek novaobeÊanja. Meu ostalim da Êe registarzaposlenih u javnoj upravi biti zgoto-vljen do oæujka iduÊe godine. Kasni li ses potrebnim promjenama i koliko je jav-na uprava dorasla svim onim zadacimakoje treba obavljati u sklopu pripremaza Europsku uniju. To su teme o kojimasu za Eurovizu govorili prof. dr. sc. IIvvaannKKoopprriiÊÊ s katedre za upravnu znanost za-grebaËkog pravnog fakulteta te glavnitajnik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika RH SSiinniiππaa KKuuhhaarr.

Danima uoËi zakljuËenja emisije po-kuπavala sam doÊi do sugovornika izMinistarstva uprave, no bezuspjeπno,tako da je to razlog izostanka njihovestrane priËe.

Prema ocjenama profesora Ivana Ko-priËa jedan od kljuËnih problema javneuprave je nepostojanje sustavnog obra-zovanja kadrova, πto onda utjeËe i nakakvoÊu pripreme za ulazak u Europskuuniju.

IIVVAANN KKOOPPRRII∆∆:: Situacija vam je sadasljedeÊa, kad treba iÊi pregovarati, kadtreba bilo kakve kontakte sa organimaEuropske unije, onda mi imamo dvijevrste ljudi u javnoj upravi. Jedna vrstakoja neπto zna o javnoj upravi, al’ nezna strane jezike i druga vrsta koja znastrane jezike i zaposlena je u javnojupravi, ali nema pojma o tome u kojemdijelu radi i taj problem je sada tolikokritiËan da uopÊe ne znam kako Êemoiz njega iziÊi van, bojim se da Êemo tujako izgubiti na kredibilitetu, izgubit Êe-mo mnoge πanse koje smo mogli isko-ristiti. To se naravno onda odraæavaonda na kvalitetu æivota, na sredstvakoja Êemo crpiti iz europskih fondova itome sliËno.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: UnatoË tomeπto sustavno obrazovanje za javnu upra-vu postoji u svim europskim zemljama,u Hrvatskoj vodeÊe strukture joπ nisuprepoznale tu potrebu, kaæe profesorKopriÊ. Umjesto toga poseæe se za in-stant rjeπenjima πto, istiËe, nije dobro.

IIVVAANN KKOOPPRRII∆∆:: Ja samo znam da samja apsolutno protiv raznoraznih usavrπa-vanja koja su potpuno formalna. Ja samih gledao, sudjelovao u njima i tako da-lje, gdje su ljudi na koncu dobivali certi-fikate samo zato πto su sjedili na nekak-vom usavrπavanju. Ja sam apsolutnoprotiv toga. Jednako kao πto sam protivtoga da se uvoze eksperti „æ“ kvalitete.Njih sam se isto nagledao. Svi su oni tvr-dili kako Êe jako modernizirati naπ upra-vu, svi su uzeli svoje velike honorare iotiπli u svoje matiËne zemlje.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: Reforma javneuprave, naglaπava profesor, mora se radi-ti sustavno

IIVVAANN KKOOPPRRII∆∆:: PolitiËka volja je od pre-sudne vaænosti. Evo, dok god premijer-ka, premijer ili tko je veÊ u samom srediπ-tu politiËke moÊi, ne bude razumio da jetemelj problema u njemu samome i daon mora biti taj koji Êe lupiti πakom postolu i iz dana u dan, ne svakih tri mje-seca ili svake tri godine se sjetiti reformeuprave, nego svaki dan voditi taj procesiz svojeg ureda osobno, dotle neÊe baπpuno postiÊi.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: Glavni tajnik Sin-dikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika RH Siniπa Kuhar upozoravana joπ jedan problem vezan uz politiku ipolitiËare.

SSIINNII©©AA KKUUHHAARR:: »itava transmisija, datako kaæem, odnosno hijerarhija u dræav-noj upravi je joπ uvijek pod snaænim utje-cajem politike.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: Nerijeπeno pita-nje utjecaja politike na sustav samo jejedna od neispunjenih zadaÊa kaæe Ku-har

SSIINNII©©AA KKUUHHAARR:: Zahtjevi koji su postav-ljeni pred hrvatsku dræavnu upravu u po-gledu profesionalizacije i depolitizacijekao i uspostavi sustava napredovanja te-meljem zasluga odnosno rezultata u sluæ-bi, te sustava plaÊe po uËinku joπ uvijeknisu dosljedno provedeni. Naime, bivπidræavni duænosnici na poziciji pomoÊnikaministra u pravilu nisu postali rukovodeÊisluæbenici odnosno profesionalci veÊ suimenovani dræavnim tajnicima, tako daimamo inflaciju nove vrste dræavnih duæ-nosnika, a to su dræavni tajnici kojih u dræ-avnoj upravi ima viπe od 60. Istovreme-no, oni koji su pak postali rukovodeÊisluæbenici to su postali u problematiËnojproceduri javnih natjeËaja, gdje su mora-li zadovoljiti samo formalne uvjete i tre-bali su proÊi intervju, za razliku od obiË-nih dræavnih sluæbenika koji prolaze testi-ranje, psiholoπku procjenu, provjeru po-

PPrrooff.. ddrr.. sscc.. IIvvaann KKoopprriiÊÊ ii ggllaavvnnii ttaajjnniikk SSDDLLSSNN SSiinniiππaaKKuuhhaarr uu eemmiissiijjii EEUURROOVVIIZZAA oo rreeffoorrmmii ddrrææaavvnnee uupprraavvee

Pripreme za Europsku uniju

Dræavna uprava

33333322

sebnih znanja i vjeπtina i tek na kraju do-lazi intervju. ©to se pak tiËe ovog uvoe-nja plaÊe po uËinku, kao πto znate Zakono plaÊama dræavnih sluæbenika upuÊen jeu prvo Ëitanje u sabor, ali nije u roku odπest mjeseci poslan na drugo Ëitanje, Ëi-me cijela procedura njegovog donoπenjavraÊena na poËetak, a tome je svakakopridonijela i ova gospodarska kriza, jeroËito je da novaca trenutno za bolje pla-Êe dræavnih sluæbenika nema.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: Kriza je i aktuali-zirala Ëesto spominjanu potrebu otpuπta-nja, ne samo u dræavnoj upravi nego i ujavnim sluæbama i lokalnoj samoupravi.Vlada je u gospodarskom programu opo-ravka najavila smanjivanje broja zaposle-nih u upravi za 5%. Profesor KopriÊ, me-utim, kaæe da je moguÊa i puno veÊa iozbiljnija racionalizacija.

IIVVAANN KKOOPPRRII∆∆:: Ta brojka od 5 % je iz-miπljena. Ja ne znam temeljem Ëega bi semoglo doÊi do 5%. Mi smo radili nekeprojekte koji su, usput budi reËeno, i pre-dani vladi prije godinu, dvije, iz kojih se vi-di da je broj radnih mjesta koja su sadapredviena u dræavnoj upravi, to je ovajuæi dio ministarstava i tome sliËno, da jetu broj radnih mjesta koja nisu potrebnarazliËit, ali se kreÊe u prosjeku od nekak-vih 20 do 30%.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: U kojim se to di-jelovima kriju moguÊnosti uπtede?

IIVVAANN KKOOPPRRII∆∆:: To su cijeli niz pomoÊ-nih sluæbi od ËistaËica, imamo mi joπ i ko-nobara u dræavnoj upravi i tako dalje, vo-zaËi, sve su to sluæbe koje bi se mogleprepustiti privatnim poduzetnicima kojibi radili za javnu upravu. Tu ima cijeli nizrukovodeÊih radnih mjesta pojedinih dije-lova nekih organizacija koji bi se trebaleosamostali, neke od njih moæda Ëak i pri-vatizirati, itd., razliËite su situacije. Mismo proπli otprilike jednu polovicu dræav-ne uprave. Toliko je naime bio naπ pro-jektni zadatak.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: Proπli mjesec je iz-nesen podatak da je svaki peti zaposlenikuprave na nekom rukovodeÊem poloæa-ju, koji onda naravno prati i veÊa plaÊe iovisno o radnom mjestu joπ i neke bene-ficije, zgrozio je mnoge. »udom se Ëudi-la i sama premijerka Jadranka Kosor. Evokako inflaciju πefova komentira profesorKopriÊ.

IIVVAANN KKOOPPRRII∆∆:: Imate u dræavnoj upra-vi cijeli niz sluËajeva da se izmiπljaju radnamjesta samo zato da bi netko mogao bi-ti imenovan kao njihov rukovoditelj, da-kle on zapravo faktiËno nema nikakvih

podreenih sluæbenika, ali se sam nalazina rukovodeÊem radnom mjestu zato damu se moæe dati neπto malo veÊa plaÊa.PlaÊe u javnoj upravi su toliko destimula-tivne da Êemo mi zapravo sa tom politi-kom destimuliranja kvalitetnih ljudi u jav-noj upravi uniπtiti naπu dræavnu organiza-ciju.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: Racionalizacija sene moæe provoditi ishitreno, kaæe sindika-list Kuhar i podsjeÊa na poveÊani obimposla u administraciji zbog ulaska u Eu-ropsku uniju.

SSIINNII©©AA KKUUHHAARR:: Kad se govori o toj ra-cionalizaciji treba znati prije svega o Ëe-mu se govori. Naime, postavlja se pitanjedali je ona moguÊa na razini Ëitave dræav-ne uprave ili je moguÊe racionalizirate sa-mo odreene poslove i procese, odnos-no sluæbe koje su zajedniËke za sva dræ-avna tijela, jer kad su u pitanju odreeniresori i sluæbe treba reÊi da oko 65 000dræavnih sluæbenika ima, ali da oni rade utri velika podsustava dræavne uprave. Tovam je pravosue i zatvorski sustav gdjeih radi oko 12 000, Ministarstvo unutar-njih poslova gdje je zaposleno oko27000 policajaca i sluæbenika i tako zva-noj klasiËnoj dræavnoj upravi. To su minis-tarstva, uredi dræavne uprave, dræavneupravne organizacije, gdje ih ima zapos-leno oko 25000. Meutim, od tih 25000vam Ëak 9000 radi u Poreznoj i Carinskojupravi gdje vam postoji potreba za πiro-kom mreæom sluæbi i ispostava po cijelojHrvatskoj, 1000 ih ima u Dræavnom in-spektoratu i kad oduzmemo joπ zaposle-ne u uredima dræavne uprave u æupanija-ma i gradovima, onda na kraju dolazimodo broja od 8000 klasiËnih dræavnih sluæ-benika. Takoer, treba reÊi da samoMUPu za izvrπenje shengenskog reæimanedostaje 1500 policajaca, a isto toliko ih

fali u prenapuËenom zatvorskom susta-vu. Tako da racionalizacija dræavne upra-ve, kad se uzme u obzir ovaj manjak sluæ-benika u odreenim resorima, kao i to dau Ëitavoj dræavnoj upravi fali velik broj vi-soko obrazovanih struËnjaka razliËitihprofila, onda ta racionalizacija poprimasasvim novu dimenziju. Pred upravni apa-rat se postavljaju sasvim nove zadaÊe.Ulaskom u Europsku uniju pred Hrvatskuse postavlja zahtjev da bi povukla odre-ena sredstva iz fondova namijenjenanovim Ëlanicama treba izraditi odreeneprograme za koje je pitanje da li ih pos-tojeÊi kadrovi mogu u kratko vrijeme i za-dovoljavajuÊe izraditi. Prema tome, trebaangaæirati Ëitav niz novih zaposlenika ko-ji su u stanju, prije svega, baratati stranimjezicima i odreenim znanjima za koje sa-da nije bilo potrebe u dræavnim sluæba-ma. Tako da s jedne strane imamo potre-bu za novim ljudima, a s druge straneimamo ljude koji rade u nekim sluæbamaËiji se poslovi dupliciraju ili moæda Ëak tri-pliciraju i koji bi se boljim umreæavanjemdræavnih tijela mogli svesti na daleko ma-nju razinu potrebnog broja zaposlenih.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: ZvuËi apsurdno,ali ispada da u dræavnoj upravi paralelnos viπkom imamo i manjak. On se odnosina struËnjake koji mogu odraivati poslo-ve vezane uz Europsku uniju. Tako je sa-mo u ovoj godini dræava spremna osigu-rati posao za viπe od 600 ljudi koliko pre-ma procjenama iznose potrebe u minis-tarstvima, dræavnim zavodima i uprava-ma. Profesor KopriÊ dræi kako odluka ni-je problematiËna

IIVVAANN KKOOPPRRII∆∆:: Niπta je ne vidim spor-noga u tom planu prijema u dræavnuupravu zato πto u dræavnoj upravi ima ja-ko puno radnih mjesta koja su nepopu-njena. Iluzorno je oËekivati da se u javnuupravu neÊe zapoπljavati novi ljudi, ali jepitanje koga se zapoπljava, kakve kvalite-te su ti ljudi, da li su ikad Ëuli tijekom svo-jeg obrazovanja za javnu upravu ili su seobrazovali za πumarstvo, za ekonomiju,za pravo, za politologiju i tko zna za neπ-to deseto pa onda dolaze raditi u jednopodruËje za koje nikad nisu Ëuli tijekomsvojega obrazovanja. To je otprilike istoko’ da ja sad idem raditi na naftnu plat-formu kao inæenjer, a zapravo o tome ni-sam niπta Ëuo nego s televizije i problemje sa BP u Americi.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: Prema planu pri-jema nova radna mjesta otvaraju se u go-tovo svim ministarstvima , najmanje uMUPu, a najviπe u pravosuu i to Ëak

229. Upravo u tom ministarstvu, upozo-rava sindikalist Kuhar, provedena su, ka-ko kaæe, problematiËna zapoπljavanja

SSIINNII©©AA KKUUHHAARR:: Znate i sami da je pra-vosue joπ jedan od vruÊih kestena kojetreba rijeπit prije ulaska u Europsku unijui tu svakako treba udovoljiti odreenimstandardima koje pred nas postavlja Eu-ropska unija. Na æalost, prema onom πtose u posljednje vrijeme dogaa, imamosituaciju da upravo u pravosuu se do-gaa kadroviranje koje nije usklaeno sasluæbeniËkim zakonodavstvom, odnosnoupravo na rukovodeÊim poloæajima unu-tar Ministarstva pravosua sluæbenici surukovodeÊi razrijeπeni i postavljeni su-protno proceduri koju propisuje Zakon odræavnim sluæbenicima. Tako, konkretno,tajnika ministarstva je praktiËki imenovaoministar pravosua, umjesto vlade kojajedina ima ovlast tako neπto uËiniti. Dakleimamo situaciju da nam ministar koji od-lazi u ujedinjene narode kao struËnjak zaljudska prava istovremeno ne poπtujesluæbeniËke propise unutar Ministarstvapravosua.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: Ravnoteæe radireÊi Êu da se odgovarajuÊi na primjedbeo nepravednom zapoπljavanju u ranijimmedijskim istupima ministar ©imonoviÊpozivao na nedovoljno precizna pravila,protumaËio je kako se potreba za speci-jalistima rjeπavala sukladno ustaljenojpraksi dræavnoj upravi do izbora struËnja-ka odgovarajuÊeg profila putem javnognatjeËaja ili internog oglasa

SSIINNII©©AA KKUUHHAARR:: To je moæda logiËnoobjaπnjenje, ali nije sigurno i zakonito. Jerzna se tko postavlja rukovodeÊe sluæbeni-ke to je Vlada, isto tako ona ih jedinamoæe i razrijeπiti. Prema tome, mislimako ministri mogu krπiti propise ondakakva se poruka πalje obiËnim sluæbenici-ma koji bi ih takoer trebali provoditi.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: OsvrÊuÊi se opÊe-nito na suradnju s Vladom, odnosno kon-kretno s resornim Ministarstvom uprave,Kuhar kaæe kako je za sada ona tek na-Ëelna

SSIINNII©©AA KKUUHHAARR:: Pa za sada nismo za-dovoljni tom suradnjom, ali mi oËekuje-mo da Êe se i pri izradi ovih programa,odnosno plana i prijema i rjeπavanjaeventualnog viπka zaposlenika u dræav-noj upravi naπ sindikat ukljuËiti u cijelu pri-Ëu na naËin da moæe dati svoj doprinosna kraju krajeva i zaπtiti interese svojihËlanova, jer ne radi se o krumpirima ne-go konkretnim ljudima koji nisu krivi zatoπto se kroz reforme koje se veÊ godina-

ma provode u dræavnoj upravi, bez obzi-ra na to πto sjede na istoj stolici Ëak senalaze Ëas u statusu javnog, Ëas u statu-su dræavnog sluæbenika ili ih se prebacujeu agencije, a da pri tome gube statuse iprava iz kolektivnog ugovora pa im jeplaÊa Ëas veÊa Ëas manja

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: Profesor KopriÊ ureformi javne uprave vidi Ëetiri glavanazadatka

IIVVAANN KKOOPPRRII∆∆:: Ponajprije, prvi zadatakje jedna skupina pitanja koja se veæu uzljude koji rade u javnoj upravi, dakle uzsluæbenike uz njihovu kvalitetu, profesio-nalnost, etiËnost i tome sliËno. To se obiË-no sada moderno zove pitanje upravnogkapaciteta, dakle sposobnosti da se jav-ne usluge i javni zadaci pruæaju na jedanefikasan, profesionalan kvalitetan naËinza zajednicu, za graane, za poduzetni-ke itd. Drugo je pitanje organizacije. Da-kle, organizacija obuhvaÊa pitanja brojaorganizacija broja ministarstva i drugihorganizacija, njihovu internu strukturu,racionalnost interne strukture, broj rad-nih mjesta i tome sliËno.

Zatim mi se Ëini da je posebni i jako ve-liki problem kojeg u osnovi treba rijeπitipolitika u suradnji sa pravnom strukom.To je pitanje kvalitete propisa koje se do-nose. Propisi su vrlo komplicirani, vrlo ne-razumljivi, preteπki i ono πto je isto takovaæno ne donose se uz poæeljno sudjelo-vanje onih koji bi bili zainteresirani za sa-dræaj pojedinog propisa. Danas je to veÊstandard posvuda da graanima trebaomoguÊiti da se ukljuËe u prethodne fa-ze pripreme propisa. Tako da je to jedankonglomerat koji se obiËno zove kvalite-ta pravnih propisa, kvaliteta zakonodav-stva i Ëetvrti zadatak mislim da je decen-tralizacija koja ukljuËuje pitanje regiona-lizma, regionalnog razvoja, broja opÊina,njihovog kapaciteta da pruæaju javne us-luge i tako sliËno.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: Na pitanje u ko-joj mjeri danas javna uprava pruæa druπt-vu ono πto mu je potrebno ili jednostav-nije kako obavlja svoju zadaÊu, KopriÊkaæe moæe se odgovoriti razliËito

IIVVAANN KKOOPPRRII∆∆:: Ja bih krenuo od togatko zadaje zadatke upravi. Moramo vodi-ti raËuna o tome da uprava samo izvrπa-va ono πto joj je propisima odreeno i daje u tom smislu ono πto je u propisima odpresudne vaænosti. Ja vam mogu reÊi, neznam, neki od propisa, recimo Zakon opodruËjima posebne dræavne skrbi, reci-mo. Da bi ste mogli provesti taj propismorate imati priliËno velik broj sluæbeni-

ka. Taj propis je toliko kompliciran da, re-cimo, ja kao graanin ili vi kao graanin,biste morali imati savjetnika za ekonomi-ju, za javne financije i odvjetnika da bi steopÊe znali πto iz tog zakona slijedi. Dakle,netko tko je pisao taj propis i oni koji suga donosili a znamo tko su to, uopÊe ni-su bili paæljivi sustav su zakomplicirali toli-ko da onda treba jedan znaËajan broj lju-di koji Êe to provesti na neki naËin koji jeuopÊe u praksi provediv. Dakle, ti ljudi ko-ji to rade, sluæbenici u upravi, nisu krivi zakvalitetu propisa te ih ne treba Ëiniti od-govornima za ono na πto oni jednakokao ni vi, ni ja ne mogu utjecati.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: Za donoπenjekvalitetnih propisa potrebno je odgovara-juÊe obrazovanje, kaæe KopriÊ

IIVVAANN KKOOPPRRII∆∆: To se ne radi onakokao πto se pokuπalo raditi sa hitrorezom,da su dovodili „gurue“, kako mi sepredstavio jedan amerikanac kao guru teregulacije. »ujte, to je potpuna glupost.Nego jednostavno se treba raditi sa oni-ma koji piπu te propise i njih se treba nau-Ëiti kako se propisi piπu i treba isto takoUred za zakonodavstvo podvrgnuti dos-ta temeljitom treningu i nekakvoj eduka-ciji koja Êe trajati moæda godinu dana,mora biti dosta ozbiljna, i iza toga Êemoonda, nadam se, imati prilike donositikvalitetnije propise.

BBAARRBBAARRAA PPEERRAANNII∆∆:: I na kraju, ali nei najmanje vaæno, za privlaËenje kvali-tetnih ljudi u obrazovanje za javnuupravu mora se voditi raËuna o njihovojmotivaciji

IIVVAANN KKOOPPRRII∆∆:: Sve zemlje koje su touËinile imaju dobru javnu upravu. Onekoje to nisu uËinile imaju ovakvu javnuupravu ili neπto poput ove koju imamomi. Dakle, ja sam protiv toga da se pos-tojeÊem sastavu u javnoj upravi znaËajnopoveÊavaju plaÊe. To treba biti vezano.Dakle, veÊi zahtjevi u pogledu obrazovnerazine kad se ulazi u javnu upravu pa on-da i veÊe plaÊe koje Êe te ljude dræati uzjavnu upravu. Sad ih niπta ne dræi uz jav-nu upravu, nego danas dou, steknu ma-lo iskustva radnoga, pokupe ih meuna-rodne organizacije, pokupe ih kompanijeprivatne itd. i taj je kapital zauvijek vjero-jatno izgubljen, otiπao u privatni sektor, umeunarodne organizacije, da ne kaæemda je mnoπtvo naπih mladih koje mi tuobrazujemo u Hrvatskoj eto na svim dije-lovima zemljine kugle. To smo mi lijepopotpomagali s naπim investiranjem uobrazovni sustav razvoj mnogih drugihzemalja.

Imamo dvijevrste ljudi u javnojupravi. Jedna vrsta kojaneπto zna o javnoj upra-vi, al’ ne zna strane je-zike i druga vrsta kojazna strane jezike i zaposlena je u javnojupravi, ali nema pojma otome u kojem dijelu radii taj problem je sada toliko kritiËan da uopÊene znam kako Êemo iz njega iziÊi van

...

...

Dræavna uprava

33553344

ministar uprave ne zna koliko je za-poslenih u dræavnoj upravi pa supremijerka i ministar najavili kako Êeu roku od godinu dana izraditi re-gistar zaposlenih da bi se mogaosmanjiti broj zaposlenih za pet pos-to kako je predvieno mjeramagospodarskog oporavka.

PPRRIILLOOGG:: Troma, neuËinkovita iskupa. To je naπa dræavna uprava.A u njoj svaki peti zaposleni je i ne-ki πef. Imamo i 90 razliËitih zavoda iagencija, a njihovi zaposlenici i dvo-struko veÊe plaÊe od kolega po mi-nistarstvima.

TTOONN JJAADDRRAANNKKAA KKOOSSOORR:: Minis-tarstvo uprave vrlo brzo Êe predloæitijedan zakljuËak Vlade koji Êe biti zbirkriterija na temelju kojih Êemo teagencije ili smanjivati ili spajati ili ukla-

pati u rad postojeÊih ministarstava.PPRRIILLOOGG:: Do kraja godine Ministarstvo uprave izradit Êe krite-

rij po kojem Êe broj zaposlenih smanjiti za pet posto. Tom istomministarstvu koje tromu dræavnu upravu treba pretvoriti u brzui uËinkovitu, trebat Êe punih 10 mjeseci da izradi registar svih za-poslenih.

TTOONN DDAAVVOORRIINN MMLLAAKKAARR:: Nije to tako jednostavno. MoramoproÊi cijelu proceduru natjeËaja da bismo imali kompjuterskiprogram kojim Êemo moÊi rijeπiti to pitanje -PRILOG: Sindikati se pitaju zna li resorno ministarstvo uopÊe to-Ëan broj zaposlenih kada im toliko treba za izradu registra.

TTOONN BBOORRIISS PPLLEE©©AA:: Ta brojka ne bi trebala biti tabu tema, onabi trebala biti poznata s obzirom na to da se isplaÊuju svaki mje-sec plaÊe -

PPRRIILLOOGG:: Zato sindikati znaju to su 52.000 ljudi. Polovica je uMUP-u, a polovica u ostatku dræavne uprave.

TTOONN BBOORRIISS PPLLEE©©AA:: Dok se ne napravi funkcionalna analiza sva-kog radnog mjesta ne prihvaÊamo bilo kakve kvalifikacije o viπku.

PPRRIILLOOGG:: Analiza se radi i to kako vladajuÊi vole kazati - ona du-binska. Na isti naËin analizira se najavljeno smanjenje opÊina, gra-dova i æupanija. Premijerka upozorava da Êe to biti politiËka odlu-ka i ako izostane politiËki konsenzus od tog posla neÊe biti niπta.

NNaappookkoonn ssttiiææee rreeggiissttaarr zzaappoosslleenniihh??

(Dnevnik Nove TV, Zagreb, 17.05.2010., 19:35) Jedna od Vladinih mjera je i izrada registra zaposlenih u dræ-

avnoj Upravi. Za popisivanje tko, gdje, kako i za koliko novca ra-di, Ministarstvo uprave ima rok do oæujka sljedeÊe godine.

Glasovi biraËa, koje bi zbog rezova vladajuÊi mogli izgubiti nasljedeÊim parlamentarnim izborima, oËito su i ovoga puta pro-duljili rok za izradu takvog registra, iako je prema Zakonima iUgovorima trebao postojati veÊ 10 godina. Topao doËek za pre-mijerku u Ministarstvu uprave pa najava ukidanja prekobrojnihAgencija i smanjenje zaposlenih u dræavnoj upravi. Za takvu re-formu nuæan je registar zaposlenih, koji primjerice u Sloveniji

postoji od 1991. godine. ‘U cijeloj upravi je zapravo svaki peti,neki rukovodeÊi kadar, dakle neki πef, najjednostavnije reËeno.I to je neπto s Ëime se moramo pozabaviti’, istaknula je premi-jerka JJaaddrraannkkaa KKoossoorr.

SreÊom po Kosor odredbu SSaannaaddeerroovvee vlade o ukidanju bro-ja zaposlenika potrebnih za imenovanje rukovoditelja nije potpi-sala ona. ‘Danas imamo naËelnike u dræavnoj upravi koji su πe-fovi samima sebi’, kaæe SSiinniiππaa KKuuhhaarr iz Sindikata dræavnih sluæ-benika i namjeπtenika.

I tako posljednjih 10 godina otkad je ukinut registar na kojemse sada opet radi, iako je po Zakonima trebao postojati.

Svoj rok za registar u ugovoru s Vladom postavljali su i sindi-kati. ‘Nije napravljeno baπ niπta, a sada je postavljen rok do2011. godine. Ja ne znam na temelju Ëega bih zakljuËio da Êese sada to napraviti’, zakljuËio je VViilliimm RRiibbiiÊÊ iz Nezavisnog sindi-kata znanosti i visokog obrazovanja.

Rezovi se do sada nisu provodili uglavnom zbog straha od gu-bitka glasova na izborima. Slijede parlamentarni, ali ministarUprave za joπ godinu Ëekanja ima drugo objaπnjenje.

‘Moramo proÊi cijelu proceduru natjeËaja, da bismo imali ra-Ëunalni program, kojim Êemo moÊi rijeπiti to pitanje’, istaknuoje ministar uprave DDaavvoorriinn MMllaakkaarr.

Kad dobiju kompjutorski program vladajuÊi Êe ispraviti joπ jed-nu nelogiËnost. Viπi struËni referent u ministarstvu viπe neÊeimati manji koeficijent plaÊe od radnika bifea u Agenciji. Kao πtoje to sada sluËaj. (Josip FioliÊ)

KKoossoorr ppoossjjeettiillaa MMiinniissttaarrssttvvoouupprraavvee ii nnaajjaavviillaa rraacciioonnaalliizzaacciijjuu aaggeenncciijjaa

ZAGREB, 17. svibnja 2010. (Hina) - Premijerka Jaaddrraannkkaa KKoo--ssoorr posjetila je danas Ministarstvo uprave, a nakon sastanka sministrom DDaavvoorriinnoomm MMllaakkaarroomm izjavila da Vlada razmiπlja omoguÊoj racionalizaciji dræavnih uprava, zavoda i agencija.

Takvih je tijela sada viπe od 90, u njima radi impresivan brojzaposlenih, a svaki peti u upravi je rukovodeÊi kadar, rekla jepremijerka, najavljujuÊi da Êe Ministarstvo veÊ za slijedeÊu sjed-nicu Vlade predloæiti kriterije za smanjivanje tih tijela, njihovospajanje ili uklapanje u ministarstva.

“Tu je i pitanje plaÊa, koje su drugaËije nego u ostatku dræav-ne uprave. Za isti rad ne moæe netko imati viπa primanja samozato πto je, pod navodnicima, izdvojen iz ministarstava”, kazalaje Kosor. Podsjetila je da Ministarstvo radi dubinsku analizu cije-log sustava, na temelju koje Êe se odluËiti i o moguÊem smanji-vanju broja jedinica lokalne i podruËne samouprave.

Izvijestila je da je traæene podatke za tu analizu Ministarstvuposlalo 75 posto jedinica, a ostale je pozvala da to uËine u naj-kraÊem roku, jer Êe analiza biti temelj za raspravu o smanjenjubroja jedinica koja se, istiËe, neÊe raditi bez punog konsenzusasvih politiËkih stranaka. Ministar Mlakar izvijestio je da Êe Minis-tarstvo do oæujka 2011. izraditi registar svih zaposlenih u javnojupravi, kako bi se mogla provesti planirana racionalizacija.

Na pitanje zaπto treba tako puno vremena za izradu registra,Mlakar je objasnio da je potrebno raspisati javni natjeËaj zakompjutorski program kojim bi se registar mogao osposobiti.

SSiinnddiikkaatt ttrraaææii mmaaggaarreeÊÊuu kklluuppuu uu SSaabboorruu zzaa mmiinniissttrree kkoojjii nnee pprroovvooddee zzaakkoonnee

(SDLSN, 29. lipnja 2010.) Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbe-nika i namjeπtenika Republike Hrvatske predlaæe da se u Hrvat-skom saboru postavi „magareÊa klupa” za ministre koji ne pro-vode zakone iz svoje nadleænosti, odnosno ne izrade zakonskei podzakonske akte koje su duæni izraditi temeljem zakona kojedonosi Hrvatski sabor, a sami su ih predloæili.

Ministar koji bi svojim neradom zasluæio sjedenje u „magare-Êoj klupi” tamo bi sjedio za vrijeme saborske rasprave o stanjuna podruËju primjene zakona za koji je odgovoran i odgovaraona pitanja zastupnika s „magareÊim uπima” na glavi.

Ipak, ovaj neozbiljni prijedlog samo je alternativa prijedloga iz-mjena i dopuna Poslovnika Hrvatskoga sabora koje je SDLSNdanas uputio predsjedniku Sabora LLuukkii BBeebbiiÊÊuu i klubovima zas-tupnika.

Sindikat predlaæe da, ukoliko se prijedlogom zakona propisu-je pojedina pitanja urediti drugim zakonima i podzakonskim ak-tima (uredbe, odluke, rjeπenja), predlagatelj je duæan navestikonkretne rokove i nositelje izrade takvih zakona i podzakon-skih akata te, u sluËaju da se zakon usvoji, Hrvatski sabor izvijes-titi o ne izvrπenim obvezama po isteku roka za donoπenje zako-na i podzakonskih akata, bilo da se radi o onima koje proistje-Ëu iz samog zakona ili njegovih provedbenih propisa.

Takoer, predlaæe se da, u sluËaju ne donoπenja zakona ipodzakonskih akata u rokovima navedenim u zakonskom pri-jedlogu i njegovim provedbenim propisima, Hrvatski sabor ras-pravi stanje na podruËju primjene zakona i o tome obavijestitiVladu Republike Hrvatske radi izvrπenja zakonskih obveza u sve-zi s donoπenjem podzakonskih akata predvienih odreenimzakonom i njegovim provedbenim propisima.

Pri tome Sindikat navodi Ëitav niz obveza iz Zakona o dræav-nim sluæbenicima iz 2006. godine, koje predlagatelj zakona ni-je izvrπio, a odnose se na obvezu donoπenja zakona o plaÊama

sluæbenika, uredbe o plaÊa-ma namjeπtenika, propisi-vanja visine naknade zamentore, posrednike u dræ-avnoj sluæbi, etiËke povjere-nike, osobe koje sudjelujuu programima izobrazbedræavnih sluæbenika...

Sindikat smatra da seovakvom (ne)provedbomzakona koje donosi Hrvat-ski sabor potkopava autori-tet jedne od tri sastavnicavlasti u Republici Hrvatskoj,one zakonodavne i dræi ka-ko bi Hrvatski sabor i njego-vi zastupnici trebali pokaza-ti interes za sudbinu zako-

na izglasanih u ovom visokom domu te im u toj vjeri dostavljaprijedlog izmjena i dopuna Poslovnika Hrvatskog sabora

SSlluuææbbeenniiccii oossttaajjuu bbeezz ppoossllaa(SDLSN, 17. svibnja 2010.) Dok Vlada pla-

nira smanjiti broj zaposlenih u javnoj upraviza pet posto, a politiËke stranke i predstavni-

ci realnog sektora traæe joπ viπe otkaza u navodno prekobrojnimdræavnim i javnim sluæbama, dræavni sluæbenici u sustavu obra-ne veÊ godinama ostaju bez posla, a otkazi se mjere u tisuÊa-ma. Tako je proces ulaska u NATO i usklaivanja s traæenimstandardima posla stajao oko 6.000 sluæbenika i namjeπtenikau Oruæanim snagama Republike Hrvatske i Ministarstvu obrane.

Posljednjih 150 sluæbenika bez posla je ostalo ukidanjemuprava i ureda za obranu, pri Ëemu se njih 70-tak izjasnilo za ot-premninu, a preostalih 80 za nastavak rada u dræavnoj sluæbi.

No, buduÊi da za njih nema moguÊnosti rasporeda na drugaradna mjesta u okviru Ministarstva obrane i Oruæanih snaga, od2. svibnja nalaze se na raspolaganju Vladi RH.

Institut raspolaganja zamiπljen je kao specifiËan oblik zbrinja-vanja dræavnih sluæbenika koji bi se, kada se u dræavnom tijeluu kojem rade ukinu njihova radna mjesta ili samo dræavno tije-lo, trebali za vrijeme raspolaganja zaposliti na upraænjenim ili no-vim radnim mjestima u dræavnoj upravi za koja odgovaraju posvojoj struËnoj spremi. Naæalost, sluæbeniËki propisi ne propisu-ju zapreku zapoπljavanja novih sluæbenika, ukoliko u sjediπtu iliokolici dræavnog tijela kojem nedostaju sluæbenici postoji na ras-polaganju sluæbenik odgovarajuÊe struËne spreme i iskustva pase tako redovito dogaa da se jednim sluæbenicima sluæba ot-kazuje, a drugi se u nju primaju.

Naravno, za dræavu je to najskuplje rjeπenje, jer se onima ko-jima prestaje dræavna sluæba mora isplatiti otpremnina, dok zaodabir novih treba odvojiti nemala sredstva za provedbu natje-Ëaja i testiranja te nakon toga za polaganje struËnog ispita i stje-canje neophodnog radnog iskustva za rad u dræavnoj sluæbi.

I dok to u vrijeme druπtvenog blagostanja moæda i nije pro-blem, u vrijeme recesije ozbiljni dræavni aparat ne bi si trebaodopuπtati luksuz da sluæbeniku isplati otpremninu od 100 i viπetisuÊa kuna i istovremeno zapoπljava drugog sluæbenika, umjes-to da ovog prvog rasporedi na upraænjeno ili novootvoreno rad-no mjesto i uπtedi dræavnom proraËunu iznos otpremnine.

Stoga je primjer otkaza sluæbe za 80 sluæbenika ukinutih ure-da za obranu dobra ilustracija kako se sredstvima dræavnog pro-raËuna i poreznih obveznika moæe, ali ne æeli raspolagati po na-Ëelu dobrog gospodara. Da je tako ne bi se paralelno provodilinatjeËaji za nove sluæbenike i otkazivala sluæba postojeÊima.

Sindikat je na to upozorio dræavna tijela dopisom u kojemtraæi da upraænjena radna mjesta popunjavaju sluæbenicima naraspolaganju, ali za to treba imati sluha i stvarne volje da se uokviru vlastitog dræavnog tijela posluje racionalno.

No, moæe li se onda od dræavnih sluæbenika traæiti da prora-Ëunski manjak pune odricanjem od vlastitih prava, kad se dræav-na uprava tako lako odriËe novca za otpremnine koje bi moglauπtedjeti...

MMeeddiijjii oo rreeggiissttrruu zzaappoosslleenniihh (Dnevnik HRT, 17. svibnja 2010.) NAJAVA: Jedina veÊa dræavna tajna od registra hrvatskih bra-

nitelja je registar zaposlenih u dræavnoj upravi. Jer ga nema. Ni

Dræavna uprava

3377

PPrreemmiijjeerrkkaa ssee ËËuuddoomm ËËuuddii(Vijesti RTL-a) NAJAVA: A πto se dogaa u njezinu dvoriπ-

tu? Premijerka se Ëudom Ëudi. U inspekciji Ministarstva upra-ve iznenadila se πto 90 agencija u kojima je svaki peti zapos-leni neki πef. No iako su na stolu do kraja godine otkazi u jav-noj upravi, apsurd u samoj Vladi. KKoossoorr bi otpuπtala, a MMllaa--kkaarr popis svojih ljudinajavljuje tek za oæujaksljedeÊe godine.

PPRRIILLOOGG:: Premijerki-na inspekcija i u Minis-tarstvu uprave. Na sva-kom koraku nova saz-nanja. Podaci o brojuzaposlenih u dræavnimsluæbama su πokantni.

TTOONN JJAADDRRAANNKKAA KKOOSSOORR:: U cijeloj upravi je zapravo sva-ki peti neki rukovodeÊi kadar. ZnaËi, neki πef.

PRILOG: Iza jednih od ovih vrata sigurno sjedi poneki πef.Do kraja godine mnogi od njih izgubit Êe πefovsko mjesto.

To je ipak bolja varijanta s obzirom da Êe mnogi od njihostati i bez posla. Registar zaposlenika joπ nije gotov. Pret-postavlja se da je 65.000 zaposlenih od Ëega gotovo13.000 πefova. 6.500 ljudi trebalo bi dobiti otkaz, ali Êe sezaposliti novih 3.250 radnika.

TTOONN SSIINNII©©AA KKUUHHAARR:: Svaki poslovoa u trgovini zna ko-liko ima robe na skladiπtu i koji broj zaposlenih ima u du-Êanu. Prema tome i jedan ministar uprave bi trebao znatikoliko ima dræavnih sluæbenika i namjeπtenika. Na krajukrajeva kako im se isplaÊuju plaÊe.

PPRRIILLOOGG:: Posebna su priËa agencije, zavodi i uprave Ëijije broj premaπio 90.

Dræavni zavod za zaπtitu od zraËenja uskoro se spaja sa Zavo-dom za nuklearnu sigurnost. SliËna sudbina oËekuje mnoge za-vode i agencije koji su se namnoæili zaista kao gljive poslije kiπe. Ine samo to. Imaju, kaæe premijerka, nerealno visoke plaÊe.

TTOONN JJAADDRRAANNKKAA KKOOSSOORR:: PraktiËki za isti rad, ne moæe net-ko samo zato πto radi u nekom tijelu koje je izdvojeno iz mi-nistarstva, primjerice, imati veÊa primanja -

PPRRIILLOOGG:: Sve dolazi na naplatu pa tako i rezovi zbog viπe-godiπnjeg prekomjernog zapoπljavanja.

3366

ZZAAPPOOSSLLEENNII UU DDRRÆÆAAVVNNOOJJ UUPPRRAAVVII UUOOSSJJEE»»KKOOJJ ÆÆUUPPAANNIIJJII OOMMOOGGUU∆∆IIMM OOTTKKAAZZIIMMAA

SSiinnddiikkaatt:: SSmmaannjjeennjjeebbrroojjaa ddjjeellaattnniikkaa zzaappeett ppoossttoo rriijjeeππiitt ÊÊeemmoo mmiirroovviinnaammaa

(GLAS SLAVONIJE, 21. travnja 2010.)OSIJEK - Premda toËne projekcije joπ ni-su napravljene, osjeËko-baranjski povje-renik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika RH (SDLSN) DDaarr--kkoo LLeessaarr, smatra kako u dræavnoj upra-vi koja djeluje na podruËju ove æupani-je, unatoË Vladinoj mjeri koja predviaotpuπanje pet posto djelatnika, otkazane bi trebalo biti.

- Vjerujem da se to moæe rijeπiti krozprirodni odljev. Dosta je onih koji joπ ra-de, a imaju uvjete za mirovinu - kad bise taj dio ljudi umirovio doπli bismo dopostotka koji Vlada zahtijeva, a mlaimkadrovima bi se omoguÊilo da nastaveraditi - kaæe Lesar, no i dodaje kako ne-ma viπka radnika u osjeËkoj dræavnojupravi: “Ne sjede ljudi bez radnih zada-taka, a ako netko ode, njegove Êe pos-love morati preuzeti netko drugi”.

OsjeËko-baranjsko povjereniπtvoSDLSN-a, otkriva Lesar, koji je i zamje-nik predsjednika toga sindikata, ima 37podruænica (policija, carina, lokalnauprava i samouprava...), te broji 2.500Ëlanova.

- Ako se ostvare ovemjere, nitko neÊe biti izu-zet. Mi smo se veÊ dostaodricali, bili smo koope-rativni, te oËekujemo odVlade razgovor i zajed-niËko rjeπenje, a ne jed-nostrane odluke. Pozi-vam Vladu da nastavimosocijalni dijalog - kaæe Le-sar. Upravo se danasoËekuju pregovori okoukidanja boæiÊnica, re-gresa i darova za djecu -poteza kojim bi dræava uproraËunu uπtedjela pribliæno 650 mili-juna kuna. ©to ako pregovori ne uspi-ju? “O svim buduÊim akcijama govoritÊemo kada za to doe vrijeme. Mogusamo reÊi da Êe se SDLSN maksimalnoboriti za zaπtitu svih Ëlanova”, zakljuËu-je Lesar. (M.MihaljeviÊ)

OOTTKKAAZZII UU JJAAVVNNOOJJ UUPPRRAAVVII

UU jjaavvnnoojj uupprraavvii uuggrrooææeennaa rraaddnnaammjjeessttaa iinnffoorrmmaattiiËËaarraa ii ËËiissttaaËËiiccaa

»ak 3250 dræavnih sluæbenikamoglo bi ostati bez posla ispunili Vlada plan o otkazima u jav-noj upravi, a 1500 radnika s uv-jetima za prijevremenu mirovinuna udaru su prvi.

autor: Ljubica GatariÊ

(VE»ERNJI LIST, 20. travnja 2010.)Ispuni li Vlada plan o smanjenju bro-

ja zaposlenih u javnoj upravi pet posto,bez posla bi moglo ostati 3250 dræav-nih sluæbenika i namjeπtenika, πto Êesvakako unijeti nesigurnost meu sluæ-benike. Prvi bi na udaru mogli biti rad-nici koji imaju uvjete za prijevremenumirovinu - njih 1500 imaju uvjete za do-kup mirovine koji se joπ provodi u dræ-avnoj upravi.

Ostatak je do æeljene kvote i u sluæba-ma kojih se dræava pokuπava rijeπiti teÊe ih polako usmjeriti prema privatnomsektoru. Kako je veÊina ugostiteljskihobjekata veÊ predana u privatne ruke,

sindikat procjenjuje da su na red doπliinformatiËari i ËistaËice. Ukidanjem nji-hovih radnih mjesta smanjit Êe se brojradnika na papiru, ali neÊe stvarni tro-πak - upozorava SSiinniiππaa KKuuhhaarr, tajniksluæbeniËkog sindikata, koji kaæe da Êese troπak za njihove plaÊe prebaciti utroπak za usluge.

U stvarnosti Êe se otvoriti prostor zarazne dogovore ispod æita, s kojima sedræava ni sad ne moæe nositi. Dræavnuupravu ne muËi toliko prekobrojnostkoliko loπa struktura zaposlenih, pauvode klauzulu dva za jedan: za svakadva radnika koja odu moÊi Êe se zapos-liti jedan novi. U konkretnom sluËaju,3250 ljudi ostalo bi bez posla, ali bi ih1600 dobilo priliku za rad u dræavnojsluæbi. Vlada namjerava u iduÊih godi-nu dana napraviti registar zaposlenikajavnog sektora, kresati neke agencije izavode te osnivati nove, sve da dobijeefikasnu javnu upravu. Koliko Êe u to-me uspjeti?

Dræavna uprava

Otkazi u javnojsluæbi?Na udaru stariji radnici i informatiËari

(Glas Istre, 21. travnja 2010.) Nakon πto je zbog krize upitanje doπla isplata boæiÊnice, regresa i dara za djecu,zaposlenicima u javnoj upravi sada se najavljuju i viπkovi.Ukoliko se obistine planovi Vlade o smanjenju brojazaposlenih u javnoj upravi za pet posto, bez posla bi mogloostati 3.250 dræavnih sluæbenika.

Prvi bi otkaze ugovora o radu dobili namjeπtenici, njihoko 1.500, koji su stekli uvjete za prijevremenu mirovinu iotkup staæa. U Istarskoj æupaniji u dræavnim sluæbama radioko 1.200 sluæbenika, a prema ovoj Vladinoj raËunici bezposla bi ostalo oko 60 namjeπtenika.

- Tjeraju nas u prijevremene jadne mirovine, a s drugestrane strahujemo za svoja radna mjesta. Tko Êe plaÊati naπeraËune, odnosno minuse po tekuÊim raËunima? ProsjeËnaotpremnina u dræavnim sluæbama za cijeli radni staæ iznosidevet tisuÊa kuna, πto je javna sramota, istiËe DDeenniiss BBuurrππiiÊÊ,æupanijski povjerenik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenikai namjeπtenika. Nakon starijih radnika, na udaru su i gru-pacije sluæbenika zaposlenih po pisarnicama i raËunovodstvi-ma te informatiËari, koje se namjerava izdvojiti iz sustavadræavne uprave i zaposliti u raznim agencijama.

- Time bi ovi radnici izgubili sva prava koja sada imaju pokolektivnim ugovorima, a pitanje je bi li s nama u ureduradili isti ljudi ili neki drugi. Kakva je to dræavna uprava gdjeÊe primarne poslove podrπke obavljati razne privatne agen-cije ili moæda i dræavne? Zar je moguÊe da Êe u jednomuredu raditi par sluæbenika od kojih Êe jedan imati plaÊudræavnog sluæbenika, a drugi neke agencije, moæda veÊu, amoæda i manju, upozorava BurπiÊ.

Napominje i da je Vlada bez provedbe detaljne analizezaposlenosti u dræavnoj i javnoj upravi, a koju najavljuje tekza godinu dana, odredila brojke sluæbenika koji morajunapustiti ovu sluæbu. Takoer, intencija je da se na svakadva sluæbenika koji prestanu raditi zaposli svega jedan novi,πto dodatno unosi nemir meu djelatnike dræavnih sluæbi.

- Viπkova nema, radimo mnogo i uvijek nedostaje ljudi.Viπe ne postoji moguÊnost ni novog zapoπljavanja, veÊsamo institut premjeπtanja radnika, a jedan bi djelatnik tre-bao odraivati posao za dvoje. Uvjeti rada su veÊ sadateπki, istina, sustav je informatiziran, ali mi i dalje uz rad naraËunalu moramo obavljati mnogo papirologije, dodaje.

IstiËe da je prosjeËna plaÊa dræavnih sluæbenika ispoddræavnog prosjeka, svega Ëetiri tisuÊe kuna, te da sindikatnema nikakve namjere pristati na dodatno smanjenjematerijalnih prava kao πto su regres, boæiÊnica i dar zadjecu. Navodi da se ova reforma dræavne uprave uvodi nabrzinu, bez suradnje sa socijalnim partnerima.

- Izgleda da Êe ukidanje kriznog poreza platiti zaposleniu dræavnoj i javnoj upravi jer se gubitak na jednoj straniæeli nadoknaditi pljaËkom sluæbeniËkih plaÊa na drugoj,zakljuËuje. (M. JERIN)

GRADSKE UPRAVE ODAVNOUVELE MJERE ©TEDNJE

ZZvvoonniimmiirr LLoonnËËaarriiÊÊ, sindikalni pov-jerenik za osjeËku Gradsku upravu,smatra kako Êe zaposlenike lokal-nih uprava ove Vladine mjere za-hvatiti u manjem obimu, odnosnoda su im bitniji potezi koji Êe se pro-voditi unutar njihovih “kuÊa”. “NaπgradonaËelnik je uveo mjere πted-nje i racionalizaciju, te planira sma-njiti broj djelatnika. Mi smo samos-talni, a veÊina lokalnih uprava je uskladu sa svojim moguÊnostima veÊsmanjivala plaÊe, bez obzira na sre-diπnju vlast”, kaæe.

Vladin program gospodarskog oporavka

3399

GGRRAADD SSPPLLIITT

PPoottppiissaann kkoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorrzzaa zzaappoosslleenniikkee ggrraaddsskkeeuupprraavveeZamjenici gradonaËelnika Jure ©undov i Ane-lka ViskoviÊ, predsjednik Sindikata Boris Pleπai sindikalni povjerenik Mladen Kokan

(SDLSN, 5. srpnja 2010.) Danas su u zgradi gradskog po-glavarstva u Splitu, popularnoj Banovini, potpisani kolektivniugovor i aneks kolektivnog ugovore za zaposlene u gradskojupravi grada Splita.

Aneksom kolektivnog ugovora regulirana je isplata regre-sa u recesijskim uvjetima na naËin kojim Êe se regres zapos-lenima isplatiti ukoliko pad poreznih prihoda Grada Splita nepadne za viπe od 4 posto.

Tako su i sluæbenici i namjeπtenici Grada Splita svoja pravauskladili s fiskalnim moguÊnostima poslodavca i gospodar-skim okolnostima koje pogaaju sve slojeve druπtva.

DDOOGGOOVVOORR PPOOSSTTIIGGNNUUTT

BBaannddiiÊÊ ddiijjeellii rreeggrreess 22000000kkuunnaa,, bbooææiiÊÊnniiccuu 550000 kkuunnaaGrad Zagreb i sindikati dogovorili su da Êe za-posleni Ëije se plaÊe financiraju iz gradskogproraËuna dobiti regres od 2.000 kuna i boæ-iÊnicu od 500 kuna. O eventualnoj veÊoj boæ-iÊnici, ovisno o trendu punjenja proraËuna,ponovno Êe razgovarati u listopadu.

(Danas.hr, 11. lipnja 2010.) U skladu s postignutim dogo-vorom, Sindikat radnika u predπkolskom odgoju i obrazova-nju Hrvatske te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Ëiji sukolektivni ugovori istekli, sljedeÊi Êe tjedan potpisati nove ko-

lektivne ugovore. Sindikat dræ-avnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika Hrvatske - Podruæ-nica Sindikata Gradske upraveGrada Zagreba potpisat Êeaneks postojeÊeg Ugovora,stoji u priopÊenju Ureda grado-naËelnika Grada Zagreba.

Na sastanku u gradskojupravi u ime Grada pregovoreje vodio gradonaËelnik MMiillaannBBaannddiiÊÊ sa suradnicima, a u imezaposlenika sudjelovali supredstavnici Sindikata vatrogasaca Grada Zagreba, Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH - PodruæniceSindikata Gradske uprave Grada Zagreba, Podruænica Profe-sionalnih Vatrogasaca JVP Grada Zagreba, Sindikata radnikau predπkolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Sindikataodgoja i obrazovanja Hrvatske, Hrvatskog sindikata djelatni-ka u kulturi i Nezavisnog sindikata biblioteËnih djelatnika Hr-vatske.

BBoorriiss PPlleeππaa:: PPoottppiissiivvaannjjeekkoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa nneessmmiijjee ssee zzlloorraabbiittii uu ppoolliittiiËËkkee ssvvrrhheePredsjednik SDLSN reagirao je na istup grado-naËelnika Poæege Zdravka Ronka tijekom pot-pisivanja kolektivnog ugovora

(SDLSN, 8. lipnja 2010.) Dana 7. lipnja 2010. godine u Po-æegi je potpisan kolektivni ugovor za zaposlenike u upravnimtijelima grada Poæege te dodatak kolektivnom ugovoru za za-poslene u institucijama koje osniva grad Poæega.

Kao socijalni partner Sindikat izraæava zadovoljstvo tom Ëi-njenicom jer su socijalni partneri kroz dijalog doπli do zajed-niËkog dogovora,a posebno je to vaæno naglasiti u ova kriznavremena.

Predsjednik Sindikata je u svom govoru i naglasio daljnje ja-Ëanje socijalnog dijaloga izmeu socijalnih partnera u cilju bol-jitka naπih Ëlanova odnosno svih zaposlenika.

Meutim, gradonaËelnik grada Poæege ZZddrraavvkkoo RRoonnkkoo usvom govoru nije govorio samo kao poslodavac veÊ kao Ëel-nik jedne politiËke opcije.

BuduÊi da je za Sindikat gradonaËelnik grada Poæege pos-lodavac, a ne politiËka opcija,Sindikat ne æeli da se sveËanostpotpisivanja kolektivnog ugovora pretvara u tiskovne konfe-rencije politiËkih stranaka.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH neæeli biti instrument niti jedne politiËke opcije i pozdravljamopotpisivanje kolektivnog ugovora, a izjave gospodina ZdravkaRonka kao politiËkog Ëelnika treba staviti izvan konteksta so-cijalnog dijaloga jer nemaju nikakve veze sa Sindikatom.

3388

PPOOÆÆEEGGAA

PPoottppiissaannii kkoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorriizzaa zzaappoosslleennee uu ggrraaddsskkoojjuupprraavvii ii uussttaannoovvaammaa

(Sluæbeni portal Grada Poæege, 7 lipnja 2010.) Grad Poæe-ga i sindikati zaposlenih u upravnim tijelima Grada Poæege iustanovama Ëiji osnivaË je Grad potpisali su kolektivne ugo-vore. Kolektivni ugovor za zaposlene u gradskoj upravi je is-tekao, a kako se kroz kolektivne ugovore izjednaËavaju pra-va i za zaposlene u svim gradskim ustanovama izvrπeno je us-klaivanje, uz uvaæavanje Zakona o radu koji je u primjeni od1.sijeËnja 2010. i Zakona o plaÊama sluæbenika i namjeπteni-ka u lokalnoj i podruËnoj samoupravi od 11. oæujka 2010.godine.

U ime Grada Poæege kolektivne ugovore potpisao je gra-donaËelnik ZZddrraavvkkoo RRoonnkkoo, a u ime Sindikata dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika predsjednik Boris Pleπa, tepredsjednica Sindikata odgoja i obrazovanja Hrvatske AnitaCar.

- Posebno æelim istaÊi kako smo u nove kolektivne ugo-vore ugradili i odredbe oko kojih se sad u javnosti lomekoplja, a to su rok trajanja ugovora (tekuÊa godina), ot-kazni rok (30 dana) i naËin pregovaranja (otpoËinjanjepregovora 30 dana prije isteka ugovora i produæena pri-mjena pravnih pravila 180 dana nakon isteka kolektivnihugovora).

Ovakav konsenzus imamo zahvaljujuÊi obostranomuvaæavanju, dugogodiπnjem povjerenju ali i svjesnosti ostanju u koje smo dovedeni. - rekao je gradonaËelnikRonko nakon potpisivanja ugovora. Posebno se osvrnuona aktualno pitanje zaπto takvog konsenzusa nema nadræavnoj razini: - Sindikate se ne uvaæava, ponajmanjekao partnere, a kako su puno puta i iskoriπteni i obmanji-vani, izgubili su i povjerenje u takvog poslodavca. Narav-no da sad puπu i na hladno, kako ne bi opet bili izigrani,jer Vladi nije cilj trajanje ugovora ili produæena primjenapravnih pravila, veÊ neπto sasvim drugo. I upravo zbogtog “neπto sasvim drugo” i osobno Êu, ako ne doe dodogovora, staviti svoj potpis za referendum protiv izmje-na Zakona o radu, ali i pozvati sve vas da podræite taj re-ferendum.

AAnniittaa CCaarr je naglasila kako dugi niz godina Sindikat odgo-

ja i obrazovanja ima kvalitetnu suradnju s Gradom Poæegom.- Do danas smo radili u tom duhu, vjerujem da Êemo takopregovarati i dalje. - Izrazila je bojazan hoÊe li izmjene Zako-na o radu biti zaustavljene u Hrvatskom saboru, jer ako seZakon ne povuËe iz procedure, to bi bila katastrofa za hrvat-sko radniπtvo. Ujedno je izrazila optimizam da Êe hrvatskigraani dati punu podrπku referendumu, ukoliko se zakonne povuËe iz saborske procedure.

BBoorriiss PPlleeππaa je zahvalio objema pregovaraËkim stranama,ocijenivπi da su time svi na dobitku, posebno u vremenimakoja nisu lagana, u kojima se ne ugovaraju nova prava, ne-go se borimo za zadræavanje postojeÊih. - Zato ovakvi dogo-vori imaju posebnu teæinu, jer pokazuju odgovornost jedne idruge strane da razumiju vrijeme u kakvom se nalazimo. - re-kao je Pleπa.

Potpisivanju kolektivnih ugovora bili su nazoËni sindikal-nih povjerenici i ravnatelji ustanova: Gradskog kazaliπta,Gradskog muzeja, Gradske knjiænice i Ëitaonice i DjeËjih vr-tiÊa Poæega, te sindikalna povjerenica i proËelnice gradskeuprave.

OOddbboorr llookkaallnnee ssaammoouupprraavvee oo kkllaassiiffiikkaacciijjiirraaddnniihh mmjjeessttaa

(SDLSN, 16. srpnja 2010.) Zbog Ëinjenice da je stupa-njem na snagu Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lo-kalnoj i podruËnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 74/10)24. lipnja 2010.g. poËeo teÊi rok od 3 mjeseca za dono-πenje odluka (pravilnika) o koeficijentima za obraËun pla-Êe sluæbenika i namjeπtenika u upravnim odjelima i sluæ-bama jedinica lokalne i podruËne (regionalne) samoupra-ve od strane predstavniËkih tijela tih jedinica, Sindikat jeorganizirao, u suradnji s Ministarstvom uprave, predava-nje SSaannddee PPiippuunniiÊÊ, ravnateljice Uprave za ljudske poten-cijale Ministarstva, za sindikalne povjerenike u lokalnojsamoupravi o sadræaju i zadaÊama koje proistjeÊu iz oveuredbe.

Lokalna samouprava

PP OO GG LL EE DD II ZZ NN HH SS -- aa

»»iittaattii iizzmmeeuu rreeddoovvaa

PPiiππee:: KKrreeππiimmiirr SSeevveerr

U Republici Hrvatskoj graani su stavili na liste viπeod 813 tisuÊa svojih potpisa za organiziranje referendu-ma. VeÊ bi ih upola manje bilo dovoljno. To je znakovi-ta poruka koja je upuÊena hrvatskim vlastima. No, nesamo njima. To je poruka upuÊena politiËkim elitamakojom graani jasno poruËuju kako su oni, graani tikoje se treba pitati. Kako im je dosta toga da netko unjihovo ime odluËuje, a ne pita ih. U dvadeset godinahrvatske demokracije bilo je viπe pokuπaja prikupljanjapotpisa za organiziranje referenduma, ali nikada nitkonije uspio prikupiti potreban broj nuæan za njegovo or-ganiziranje. Do ovoga puta. Uspjeli su to sindikati obje-dinjeni u pet srediπnjica uz potporu nekih politiËkihstranaka i nevladinih udruga. Mnogi su danas sklonibagatelizirati sindikalnu ulogu u svemu tome. Kao, po-godili su trenutak, vlada opÊe nezadovoljstvo i sliËno.»ak su i iz same vlade dolazile poruke kako graani ni-su znali za πto daju svoj potpis i davali su ga iz razloganezadovoljstva vlaπÊu, odnosno gospodarskim i socijal-nim stanjem u zemlji. Time vladini igraËi, svejedno nanjihov hijerarhijski poloæaj u vladi, zapravo pucaju nasvoj vlastiti gol i zabijaju. Autogol. Nogometnim rjeËni-kom reËeno, nisu uigrani, istrenirani, a nedostaje im iigraËka strategija. Tako se ne igra pa naravno ni nepobjeuje. A to zna i narod. OsjeÊa to na vlastitoj koæiiz dana u dan. Od plaÊa i mirovina mogu æivjeti tek ri-jetki pojedinci, a meu njima su prava rijetkost oni ko-ji su takve visoke plaÊe i mirovine zasluæili. Ostali dos-lovno skapavaju. I siti su toga da im netko neprekidno„soli pamet“ kako se svi moramo odricati, kako su sviduæni podnijeti svoj dio tereta krize i svoj dio odgovor-nosti za nju. Ovaj narod krizu sigurno nije proizveo. Unju su ga gurnuli pohlepni i nesposobni politiËari i pos-

lodavci. I oni su ti koji se trebaju dogovoriti kako izme-u sebe rasporediti odgovornost za krizu, za to πto Ëi-ne i πto se kao posljedica dogaa ovom narodu. I kadsu objedinjeni sindikati pozvali na potpisivanje zahtjevaza organiziranje referenduma protiv izmjena Zakona oradu koje udaraju u steËevine, u slobodu kolektivnogpregovaranja, pohrlio je narod dati svoj potpis u potpo-ru sindikatima kao organiziranom pokretu otpora pro-tiv takve politike Vlade RH. Nije graanima bilo teπkostajati u redovima ni po suncu ni po vjetru i kiπi. Osjeti-li su to potpisivanje kao neko vlastito ohrabrenje i po-novno buenje pomalo uspavane vjere u sebe. A kakoje broj potpisa rastao, rasla je i ta vjera i joπ su zduπni-je potpisivali. Da su sindikati imali dovoljno aktivista idobre volje nekih lokalnih vlasti vezano uz dozvole zapotpisna mjesta pa da se moglo potpise prikupljati pocijeloj Hrvatskoj kako su sindikalni organizatori i priæelj-kivali, potpisa bi bilo puno, puno viπe. Sada, kad su pot-pisi prikupljeni, mnogi bi se æeljeli ukrcati u taj vlak uv-jereni kako na krilima tih potpisa mogu poænjeti osob-ni uspjeh. No, sindikati su prikupljanjem potpisa i refe-rendumom æeljeli sprijeËiti izmjene Zakona o radu πtet-ne po kolektivno pregovaranje i radnike. I veÊ su sadauspjeli. Narod se trgnuo iz letargije u koju su ga ugura-le politiËke elite. Trgao se iz besperspektivnosti i uvje-renja kako pojedinca sustav melje i nemoÊan je. Nano-vo je poËeo vjerovati kako pojedinac nosi u sebi velikusnagu, a kako ona raste, mnoæi se ako to Ëini zajednos drugim pojedincima. Nanovo je shvatio kako „zrno ri-æe Ëini hrpu“. Tako je pravi pobjednik ovog prikupljanjapotpisa narod koji je ponovno razumio kako ima snagui kako je ima pravo pokazati politiËkim elitama na vlas-ti. Ali i oporbi. Zato - hvala narodu koji je potpisao, ko-ji potpisima poruËuje, ali i budi one koje nisu vjerovaliu tu moÊ pa Êe sutra i oni potpisati.

Vlast, odnosno politiËke elite sada trebaju znati Ëita-ti ne samo poruku potpisa, nego i onu koja se razvlaËiizmeu redova tih viπe od 813 tisuÊa potpisa. Trebajuznati Ëitati i sindikati i njihove voe kako ih ne bi poni-jeli ti potpisi, kako se bi dobili krila koja bi ih mogla od-lijepiti od zemlje, od Ëlanstva. I kako ne bi poput Ikarapoletjeli prema suncu poneseni njegovim sjajem, a on-da bubnuli o zemlju spaljenih krila. Upravo ti potpisipred nas koji vodimo sindikate stavljaju posebne obve-ze i odgovornosti. I nemamo ih pravo izigrati i iznevje-riti povjerenje graana. Nikako.

ZZaa nnaakkllaaddnniikkaa::Boris Pleπa, predsjednik SindikataGGllaavvnnii uurreeddnniikk::Siniπa KuharAAddrreessaa uurreeddnniiππttvvaa::Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br. 2Tel: 01/46 28 200, 46 55 111/171Fax: 01/46 28 218, 46 55 092

E-mail: sdlsn-rh@zg.t-com.hrwww.sdlsn.hrGGrraaffiiËËkkii uurreeddnniikk::Nenad PejuπkoviÊGGrraaffiiËËkkaa pprriipprreemmaa::Grafem d.o.o. ZagrebTTiissaakk:: Tiskara PetraviÊ, Strmec

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

NNaakkllaaddnniikk::Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske