MARINA MUALO Radio medij 20. stoljea KOMUNIKACIJA, SNIMANJE I REPRODUKCIJA izum TELEGRAFIJE u 19. st. bio je revolucionarno otkrie ljudske komunikacije zbog telegrafije pojam svjetske politike dobiva novu dimenziju najsnanije je promijenila TISAK: telegrafija kao viktorijanski internet omoguila je prijenos vijesti iz Europe u Ameriku u jednom danu umjesto pjeaenja, eljeznica, konjskih zaprega... TELEGRAFIJA UTJECALA NA POVEANJE BROJA INFORMACIJA I NJIHOVU FORMU nov izvjetaji: kratki, saeti jer se svaka rije plaala izum telefona 30 godina nakon nije doekan s oduevljenjem u Europi (nepristojno) meutim, nastaju prvi telefonski servisi (maarski Telefon Hirmondo) ime se izravno prenose vijesti ili glazba u isto vrijeme kad je patentiran telefon osmiljen je FONOGRAF FONOGRAF: kljuan za snimanje i reprodukciju glasa iako zamiljen za poslovne vode, prerasao je u monu glazbenu industriju fonografski cilindri kao i gramofonske ploe postali su nosai govora 10 godina nakon otkria telefona, istraivanja elektromagnetskih valova zaokruena su radovima HEINRICHA HERTZA u poetku se smatralo da nema primjenu, no postavlja se pitanje mogu li oni nositi signale i poruke MARCONI: 1897. patentirao rezultate na podruju elektromagnetskih valova dolazi do razvoja beine komunikacije (Marconi otac) radijski medij izrastao na zaslugama inovatora, radioamatera, entuzijasta i poslovnih ljudi ali najzasluniji bili su: TESLA i MARCONI 1. IANA KOMUNIKACIJA ELEKTRICITET: napredak u 17. st. kad je Alessandro Volta osmislio prabateriju nakon ega se sve vie povezuju struja i magnetizam dolazi do TELEGRAFA: prvi komunikacijski kanal na daljinu, koji je revolucionarnom brzinom slao i primao poruke vaan iskorak: unificiranost brojanih i slovnih znakova univerzalnost kodova globalizira komunikaciju CHARLES WHITESTONE i WILLIAM COOKE 1837. patentirali su svoj prvi telegraf razliit od Morseovog telegrafija utjecala na nastanak i razvoj profesionalnih tvrtki za prikupljanje i distribuciju vijesti novinskih agencija najstarija praagencija: u Parizu 1835. HAVAS (Charles Louis Havas) 1846. u New Yorku utemeljen AP Bernhard Wolff u Berlinu pokrenuo Wolff's Telegraphices Bureau - WTB Reuter vlastiti ured otvorio u Njemakoj, da bi se preselio u London 1851. koji ga nije imao usmjerio se na vijesti iz bankarstva i financija, a uspjeh doivio vijeu o smrti Lincolna TELEGRAF: izumitelj Morse 1840. (sustav crtica i toka kao zamjena za abecedu) 1

TELEGRAF Samuel F. Morse bio je zaljubljenik u slikarstvo, ali privlaio ga je i elektromagnetizam suradnik mu postaje Alfred Veil (navodno je on osmislio sustav tokica i crtica) najveu slavu doivjela je u beinoj ili radiokomunikaciji SOS najpoznatiji simbol (1906. meunarodna uporaba) 3 tokice, 3 crtice i opet 3 tokice prva demonstracija 1838. u Philadelphiji suoio se s parnicama o pitanju autorstva jer od 1790. usvojen je Patent Act 1843. Morse dobio dravnu potporu za liniju izmeu Washingtona i Baltimorea: prva poruka poslana 24.5.1844. iz Washingtona to bijae Boje djelo s obzirom da drava nije bila zainteresirana, poslovni ljudi vide mogunost zarade u Engleskoj su telegrafske usluge bile dostupne samo poslovnim ljudima, najvea tvrtka Electric Telegraph Company otkupila sve patente servis Electric's Intelligence Department postao najunosniji dio kompanije (dostavljao financijska izvjea i sportske rezultate) uskoro se povezuju VB i Indija, zatim podmorskim kabelom 1851. VB i Europa (Francuska) 1858. amerika tvrtka Atlantic Telegraph Co. poloila 1. kabel (Field) (SAD i Europa) 1866. uspjeno je poloen nakon brojnih kvarova 1865. osnovan International Telegraph Union savez 20 europskih drava zaduen za meunarodne dogovore, pravila i sl. 1868. VB 1. telegrafski zakon (Telegraph Act) dravu proglasio jedinim vlasnikom telegrafije u VB nositelj postala Postmaster General najvie telegrafskih ureaja imala je vicarska, iza nje Engleska TELEFON Alexander Graham Bell (Edinburgh) seli se u Kanadu i zanima ga elektromagnetizam Bell je elio icama slati glas umjesto toaka i crtica pomo u izradi pruio mu je Thomas Watson (prva reenica izgovorena 1876.) iste te godine je i patentiran u svibnju 1876. u Bostonu ispred Amerike akademije znanosti prva javna demonstracija telefona 1877. Bell osnovao tvrtku American Bell Telephone Co i poeo telefonski biznis 1885. U New Yorku utemeljena AT&T American Telephone & Telegraph kao sljednik prve tvrtke istekom roka za zatitu patenta telefona 0d 1894. do 1904. telefonijom se u Americi bavilo preko 6.000. kompanija, 1913, rijeena je situacija ali je AT&T bio najutjecajniji poetkom 20. st. otvoren beini komunikacijski signal 1915. uspostavljene veze izmeu Amerike i Europe 1881. Meunarodna izloba u Parizu telefon najvea atrakcija demonstracija njegovih mogunosti predstavljala je izravan prijenos iz Parike opere sustavom koji je dobio naziv TEATROFON (zahvaljujui Clementu Aderu) 2

iako se inilo da e telefon postati jako popularan, javljaju se brojne zapreke, posebice u Europi telefon se smatrao izravnim napadom na privatnost najvie je telefonskih linija imala vedska telefon se pojavljuje kao posrednik u distribuciji informativnih i zabavnih sadraja krajem 19. st. ustanovljene su prve slube koje su prenosile dnevne aktualnosti i glazbu TELEFONSKI SERVISI 1884. londonska tvrtka National Telephone ponudila pretplatnicima uslugu ELEKTROFON preko kojeg se mogla sluati glazba (iz West Enda) kontakt se uspostavljao preko slutbenika na telefonskoj centrali koji je prema elji uspostavljao obinu telefonsku vezu ili pretplatnika ukljuivao u program telefonskog servisa asopis Electrician prenio da je kraljica Viktorija koristila telefon za sluanje djeake zborove elektrofon je postao neupotrebljiv kada se radio uspostavlja kao masovni medij telefonski servis TEATROFON uspostavljen i u PARIZU 1890., a uslugu je ponudila istoimena tvrtka Compagnie du Theatrophone teatrofoni su se ukljuivali ubacivanjem 50 centi nekoliko minuta sluanja najdui fonoservis koji se odrao u Europi bio je maarski izumitelja Tivadara Puskasa koji je zapoeo telefonsku distribuciju vijesti i glazbe 1893. pokrenuo je Telefon Hirmondo (Peta) telefonski prialac vijesti njegov je sustav bio izdvojen iz obine telefonije, u potpunosti privatna investicija odrao se 5o godina, poeo s radom u 9 ujutro i trajao do naveer, imali su info sadraje teme iz politike, gospodarstva, kulture, sporta... i izmeu muzika 1920. dobili su pravo da uvedu 1. radijski program u Maarskoj koji se poeo emitirati 1.12.1925. a telefonski servis nije prestao s radom ITALIJA: Luigi Ranieri utemeljio prvi talijanski telefonski servis 10 godina poslije L'Araldo Telefonico poeo raditi u Rimu 1910. 1914. oduzeta mu je licenca, a u Prvom svjetskom ratu uniten sustav ica a 1918. ustanovljen servis Fonogiornale u Milanu AMERIKA: 1909. prvi telefonski servis u Delawareu pod nazivom Tel-musici glazbena ponuda licencija Telefon Hirmondo otkupljena za ameriko trite 1911. u Americi telefonski servisi nisu uspjeli, zbog FONOGRAFA: koji se nametnuo kao kuni ureaj za reprodukciju glazbe reprodukciju su mogli uti svi nazoni za razliku od telefona koji su funkcionirali bez slualica 2. SNIMANJE I REPRODUKCIJA ZVUKA krajem 19.st. traganje za nainima biljeenja i reprodukcije snimljenog zvuka dobilo zamaha akustika se prouavala u kazalitima, postala imperativ sakralne i kazaline arhitekture 3

prvi zapis o pohrani zvuka nalazimo u 1 od 20 knjiga iz ciklusa La Magia Naturale istraivaa Giovana Battiste Della Porte iz 1600. godine (pohrana u cijevi??!) 1800. Thomas Young dobio prvi grafiki prikaz zvunih vibracija bez reprodukcije (VIBROGRAF) u 18. st. nastaju prve glazbene kutije ureaji koji su reproducirali glazbeni zapis (na temelju stanih mehanizama) nosa zvuka je bio cilindar ili ploa s urezima/ispupenjima kada se vrtila ruka zapis bi se pokretao u 19. st. na temeljima mehanike nastavljeni su eksperimenti posebno se istaknuo Charles Wheatstone koji je prouavao akustiku i komunikaciju i Herman von Helmholtz (oftamoloskop), Hertz je bio njegov uenik pravi izazov bio je biljeenje i reprodukcija ljudskog glasa pomaka do fonografa nije bilo FONOAUTOGRAF je osmislio De Martenville koji je 1857. registrirao izum kao metodu zapisivanja zvuka iako je dao ureaj Konigu nije uspio proizvesti zvuk 1864. FENBY patentirao FONOGRAF koji nije proradio Francuz Cros izumio PALEOFON nosa zvuka bila je metalna ploa rije je o istom izumu na kojem je istovremeno radio Edison FONOGRAF 1877. Thomas Alva Edison prvi u povijesti uspio reproducirati tonski zapis ljudskog glasa bio je samouki izumitelj koji je osnovao laboratorij zajednike radionice TVORNICA IZUMA: u Menlo Parku New Jersey bila je 1. pravi istraivaki centar neki teoretiari smatraju kako se postupak od nastanka skice do izrade prvog fonografa odvijao od poetka ljeta do 12. mjeseca 1877. njegov fonograf osmiljen slino kao De Martenvilleov FONOAUTOGRAF na 1 strani imao je otvor za ulaz govora koji je na drugom kraju imao titrajuu membranu spojenu na elstino pero nosa zvuka bio je cilindar omotan kositrenom folijom s rukom za vrtnju titrajui, pero je urezivalo brazde na cilindar vrtnjom u suprotnom smjeru ita je reproducirao zvuk kroz otvor na drugoj strani stroja fonograf je ubrzo progovorio Mary had a little lamb tonski zapis nije sauvan, iz tog vremena sauvane su samo 3 folije u loem stanju ALI 1927. Edison je ponovio snimanje s istim tekstom 1877. fonograf prikazan u drutvu Scientific American velika panja javnosti 1878. dobio potvrdu o patentu ali je bio loe predstavljen to mu je donijelo probleme u zatiti patentnih prava cilindri su bili u uporabi od 1877. do 1927. (razlikovao se materijal od kojih je bio izraen) Bell i Charles Tainter izumili su GRAFOFON poboljani fonograf 4

najvei je problem bio materijal za izradu nosaa zvuka folije su bile loe, pa su cilindri s tonskim zapisima bili sluani 2 do 3 puta Bell i Tainter 1881. umjesto folije koristili premaz od karnauba voska dugotrajniji, a kasnije ozokerit 1886. patentiran Edison u to vrijeme istrauje elektricitet, ali Teslina izmjenina struja bila je bolja za rad ureaja unaprijedio fonograf savreni fonograf s bijelim cilindrima do 2 min tonskog zapisa upotrijebio cik cak tehnologiju, umjesto vertikalne gore dolje iri spektar tonova i bolja reprodukcija 1895. cilindri postaju smei, pa crni bolja kvaliteta snimke ali ne i trajanje Edison je fonograf vidio kao uredski stroj, a Edward Easton za zabavu 40-ih i 50-ih popularan DUBOKS 1888. Charles Adams Randall patentirao automatski parlofon: ubacivanjem novia pokretao se fonografski valjak Louis Glass i William Arnold 1889. patentirali vlastiti stroj na novi (1. postavljen u San Franciscu) pada mu popularnost zbog slualica i samo 1 pjesme koja se mogla sluati najvei problem tog vremena SNIMANJE snimalo se trubama koje su hvatale zvuk i prenosile ga na cilindre svaki je zapis bio original (viesatna mukotrpna snimanja) 1863. govor Abrahama Lincolna na komemoraciji poginulima u Bitki kod Gettysburga manje od 3 minute poznat govor amerikog predsjednika Mckinleya u to vrijeme javlja se potreba za ljudima koji e interpretirati govore SPIKERI drugu vrstu tonskih snimki inili su RADIJSKI SKEEVI izvoeni u narjeju zajednica, ismijavanje snimanje glazbenih sadraja bio je najzahtjevniji posao zbog razliite jaine zvuka instrumenata i njihovog rasporeda Edison uglavnom snimao dionice na 1 instrumentu snimanje vokala viesatno i mukotrpno najtraeniji operni pjevai zbog jakog glasa veina visokih i niskih nije se ula pa nije bio zabiljeen raspon glasa pjevaa izvori rekonstrukcije ponude: THE BIG THREE: 3 najvee kompanije koje su dominirale amerikim i europskim tritem National Phonograph Co. (Edison), Victor Talking Machine Co. i Columbia Co. sauvani pohranjeni cilindri u arhivama 1900. Edison razvija tehnologiju cilindara iz kalupa snimljeni tonski zapis sluio je kao matrica za druge odljeve, od 1 matrice moglo se dobiti i do 150 cilindara sluanje fonografa u tom se periodu iri u gotovo sva kuanstva javlja se ideja promocije politiara i politikih stranaka 1896. 5 predsjednikih kandidata (SAD) snimili govore, ali zapisi nisu sauvani kandidati nisu sami snimali poruke interpretirale su se kampanja iz 1900. oznaila novu vrstu politike komunikacije Roosvelt medijski predsjednik: nijedan komercijalni tonski zapis nije ostao sauvan brojni politiari nisu htjeli snimati , od 1908. poinju fonografske kampanje koje traju do 1920. 5

Fonografske kampanje najvei iskorak napravio je William Randolph Hearst medijski magnat tog vremena koji se 1906. natjecao za njujorkog guvernera predstavio promidbeni film filmski zapis od 10 min i tonski od 6 min nije dobro prihvaen meutim spot je bio uvod za istraivanja zvunog filma kampanja se mogla odvijati i bez kandidata, a tonski se zapis mogao reproducirati bilo gdje njegov protivnik Charles Evan Hughes pobjedio je (isto imao originalan pristup) tijekom te kampanje organizirana i prva fonografska debata novost politikog nadmetanja u predsjednikoj utrci 1908. William J. Bryan i Wiiliam H. Taft umjesto whistle-stopa, snimali svoje govore reakcije dvojake neprirodna i izolirana atmosfera snimanja bez povratne informacije nije bila dobra za kandidate kampanju obiljeilo usporedno reklamiranje fonografa FONOGRAFSKA DEBATA: 1. u Iowi, 2 fonografa reproducirala govore kandidata 1912. Edisonova kompanija snimala samo Roosvelta, a Victor Roosvelta, Tafta i Wilsona - pobjedio originalnih snimki iz Prvog svjetskog rata ima jako malo govor generala Pershinga 1. tonski zapis izravno s bojita pojavom radija i gramofonske ploe potisnuti su cilindri Gramofon Emile Berliner krenuo u Crosova istraivanja lateralni, umjesto vertikalni zapis, 1887. patentirao staklenu plou premazanu debelim slojem ae u koju je bio urezan tonski zapis 1888. javnosti je predstavio GRAMOFON u Philadelphiji ali nije bio spreman za iroku publiku utemeljio US Gramophone kompanije koja je trebala upravljati njegovim patentima 1894. osnovao proizvodnju Berliner Gramophone neuspjeno zbog dominacije cilindara uskoro zapoinje suradnju s Elridgeom R. Johnsonom koji je osmislio motor s mehanizmom bolja reprodukcija Berliner je umjesto ploa od vulkanita poeo proizvoditi ploe od elaka u VB utemeljen UK Gramophone upravo je tamo naziv uhvatio korijene jer su se u SAD-u svi ureaji za reprodukciju nazivali fonografima 1898. Berliner i njegov bart Joseph osnovali tvornicu DGG u Hannoveru proizvodnja ploa tonski je zapis bio na 1 strani, vrtnja je poinjala iz sredine, spiralno se irei prema rubu 1924. ta je tvrtka osnovala Polydor Records kao vlastitu izvoznu liniju poetkom 20. st. Ademor Petit plou je stisnuo u kalup uinjen od 2 matrice nova je ploa imala 2 glazbena zapisa Victor je otkupio autorska prava i 1904. poeo s proizvodnjom

6

Glazbena industrija 17. st. snaan procvat opere u Rimu i Veneciji javnim izvoenjem prestaje biti privilegija bogatih stalea pjevai kastrati postaju zvijezde ene u to vrijeme ne smiju se pojavljivati na pozornici 18. st. afirmacija opere BUFFO odraz potreba irokih graanskih slojeva u Francuskoj se razvijala komina opera, a nakon 1789. popijevke i himne Francuska revolucija utjecala je na irenje glazbe dolazi do nastanka i jaanja drugih nacionalnih glazbenih kola, osim talijanske, francuske i njemake nastaje romantizam male forme: kvalirske minijature, solo pjesme, folklor... talijanska opera doivljava procvat zahvaljujui skladateljima popur Rossinija, Bellinija i Donizettija koji su uveli operne arije u vrijeme bel canta 19. stoljee obiljeeno velikim skladateljima (Verdi) NEW YORK postaje jednim od sredita umjetnika i glazbenika bili su koncentrirani na podruju oko 28. ulice Tin Pan Alley to se razdoblje 19. st. naziva REGTIMEA (djelomino tono jer regtime je bio izvorno ameriki glazbeni ritam koji su preferirali Afroamerikanci) zadrao se do 1920-ih tragom europske tradicije razvijala se scena vojnih orkestara limeni duhaki/brass bands (US Marine Band) uskoro se pojavljuju novinska izdanja specijalizirana za glazbu Billboard Advertising 1894. zabavni asopis koji tijekom Prvog svjetskog rata obraa pozornost na snimljenu glazbu, a posvetio joj se pojavom radija mogunost da se glazba slua kod kue bila je unosan posao za 3 najvee kompanije Edison Phonograph Co., Columbia i Victor Edison je poetkom 20.st. imao brojne kompanije koje su prodavale i usavravale fonografe Columbia Phonograph lokalna kompanija koja se prvo bavila prodajom Edisonovih proizvoda, a kasnije je nudila glazbene snimke, jezine teajeve, i snimke umjetnikog zvidanja Victor Talking Machine Co. nastala nakon uspjeno zavrenog sudskog procesa u kojem su Berliner i Joseph dokazali autorstvo nad gramofonom, ovlastio tvrtku National Gramophone za prodaju gramofona ali vlasnik te tvrtke Seaman izigrao ugovor i otvorio Zon-O-Phone koji je poeo proizvoditi iste ureaje prema Berlinerovoj tehnologiji tuio Berlinera i uspio mu zabraniti proizvodnju ploa i gramofona Johnson nije odustao dok nije pobijedio Seamana i ponovno poeo proizvoditi gramofone i ploe 1901. osnovao tvrtku Victor Talking Machine Co. u Engleskoj scena se razvijala pod proizvodnjom UK Gramophone Co. i Frederica W. Gaisberga u Rusiji snimio ciklus ruskih pjevaa poetak kolekcije Red Seal ili Red Label posebno uspjean je bio niz od 10 ploa Fjodora aljapina sljedei veliki uspjeh Red Seala bio je ciklus opernog pjevaa Enrica Carusa koji je donio popularnost i Victoru milijune dolara zarade 7

Johnson iz Victora rijeio je jo 1 tehniki problem utiskivao je naljepnice na plou dok je bila vrua u to vrijeme logotipi postaju novim izazovom Uk Gramophone poeo je koristiti His master's voice kao zatitni znak cijel je tvrtka prozvana HMV 1931. s Columbijom ulazi u Electric and Musical Industries EMI jedna od najjaih diskografksih kua na svijetu 1894. braa Pathe osnovala francuski Pathe Records proizvodili su fonografe i cilindre za kunu uporabu, kasnije proirili posao po cijelom svijetu u Njemakoj su Max Strauss i Heinrich Zunz 1903. osnovali Odeon proizvodili su ploe koje su snimale na obje strane spajanjem s Lindstromom postali su vodea europska glazbena kompanija probili su se na trita Afrike, Turske i Grke Odeon se probio i na azijski trite i tako postao najutjecajnija meunarodna marka 1931. i ona ulazi u EMI u Prvom svjetskom ratu glavne teme bile su domoljublje i ljubavne teme esto su pisane kao propagandni materijal, ali su snano utjecale na vojsku i graanstvo golema produkcija u Europi i SAD-u rezultirala je tisuama ratnih pjesama da bi se pjesme mogle sluati na bojitima, bio je potreban gramofon u kutiji za prijenos 1. portabl gramofon osmislila je engleska tvrtka Barnett&Sons Samuel Barnett je 1914. utemeljio vlastitu tvrtku i patentirao 1. portabl gramofon Decca Dulcephone dobila je i naziv rovovski gramofon 1928. tvrtka je preimenovana u Decca Records danas je to Universal Music Group 1917. ulaskom SAD-a u rat, Edisonova kompanija ponudila je nov model ne ba uspjean 1925. prelazi se na elektrini model snimanja tvrtka Automatic Music Instruments Co. 1927. na trite je lansirala stroj koji je u sebi imao 20 ploa duboks koji je slavu postigao nakon 2. svjetskog rata najpoznatiji proizvoai bili su Wurlitzer, Seeburg i Rock-Ola Magnetofon Oberlin Smith 1888. u Electrical Worldu objavljuje lanak pod nazivom mogue forme fonografa slubena titula izumitelja pramagnetofona pripala je Valdemaru Poulsenu 1898. Poulsen patentirao je TELEGRAFON na magnetiziranu icu snimio je poruke ureaj je snimao tonske zapise pomou metalne magnetizirane ice namotane na cilindar nakon 1. svjetskog rata u Njemakoj su nastavljena istraivanja Franz Pfleumer 1928. patentirao zvuni papir njemaka tvrtka AEG ponudila je najkvalitetniji magnetofon 1935. u suradnji s tvrtkom BASF, u Berlinu je predstavljen magnetofon K 1

8

pripreme za 2. svjetski rat rezultirale su linijom proizvoda namijenjenima vojsci, ali rat je prekinuo istraivanja u porau magnetofon postaje neizostavan dio opreme svakog radijskog studija i novinara BEINA KOMUNIKACIJA Heinrich Hertz postavio temelje svoje teorije bio je ugledan fiziar, znanstvenik i profesor na sveuilitima 1886. i 1887. dokazao da se elektricitet moe prenositi elektromagnetskim valovima koji putuju brzinom svjetlosti i tvore elektrodinamiki val Hertzovi valovi umro je mlad njemu u ast jedinica za frekvenciju nazvana je herc poseban doprinos razvoju beine komunikacije dali su Nikola Tesla i Giulielmo Marconi beina komunikacija zainteresirala je cijeli svijet beini telegraf zbog brzine prijenosa, jeftinije infrastrukture i izuzea od mehanikih kvarova najvei poticaj razvoju beine komunikacije pruile su mornarice kolonijalnih sila britanska Kraljevska mornarica od 18. st. bila je najjaa pomorska sila na svijetu 1900. Kraljevska je mornarica kanila opremiti brodove beinim telegrafima (s Marconijem) 1. put je upotrijebljena u Drugom burskom ratu u Africi u isto je vrijeme Marconi pregovarao s Amerikancima na ijim su brodovima instalirani Marconijev konkurent bila je tvrtka Slaby&Arco u Njemakom Carstvu Wilhelm II odluuje osnaiti mornaricu izvan zbivanja u ratnim mornaricama razvijala se scena beuine komunikacije 1906. u Berlinu odrana je prva meunarodna radiotelegrafska konferencija na kojoj je 27 zemalja lanica prihvatilo prvu meunarodnu konvenciju o tehnikim i tehnolokim standardima u uporabu umjesto beinog telegrafa dolazi rije RADIO (radiare-zraenje) Morseova abeceda postaje temelj komunikacije, a znak SOS meunarodni znak za pomo John Ambrose Fleming i Lee De Forest zasluni su za razvoj elektronikih vakuumskih cijevi Fleming je 1904. izumio diodu, a De Forest 1906. triodu 1906. u eteru se pojavio ljudski glas poruke iz Biblije u Americi su nikli prvi radioamaterski klubovi rije je o svim ljudima koji su se bavili radiokomunikacijom, ali nisu bili profesionalci klubovi uskoro nastaju u cijelom svijetu VB 1904. usvojila Zakon o beinoj telegrafiji svi vlasnici ureaja morali su se registrirati u prvom svjetskom ratu zbog straha od pijunae sva emitiranja, osim vojnih, bila su zabranjena radioamateri unato zabrani su ipak ilegalno radili (praradio pirati) zavretkom rata, Amerika eli dravnu monopolizaciju radijskih komunikacija odbijeno u Europi 1920 ih nastavljena su daljnja istraivanja 1925. osnovana IARU International Amateur Radio Union Marconi se morao maknuti iz svih poslova s vojskom i mornaricom 9

1919. kompaniju je predao General Electricu koji postaje dio RCA europske su drave zadrale odreenu kontrolu nad razvojem radija

Nikola Tesla Tesla se opsesivno bavio idejom izmjenine struje u to je vrijeme radio kod Tivadara Puskasa koji ga alje u Pariz Edisonu 1884. Tesla odlazi u Ameriku kod Edisona koji mu nije isplatio novac i tesla odlazi osnovao je tvrtku Tesla Electric Light&Manufacturing 1888. obrazloio je sustav izmjenine struje to je postalo klasika elektrotehnike sklopio ugovor s Westinghouseom koji je otkupio prava za izmjeninu struju 1839. u Chicagu je odrana Svjetska izloba elektriciteta na kojoj je cijeli sajam osvijetljen pomou izmjenine struje drugi veliki projekt bila je beina komunikacija no zakasnio je zbog poara u laboratoriju projekt elektrine centrale na Nijagari realiziran je 1896. zapoela je era elektrifikacije Edward Adams pomogao je Tesli kreditom za novi laboratorij 1899. poinje graditi laboratorij kod Colorado Springsa s namjerom da prouava beinu komunikaciju i beian prijenos energije projekt koji je nazvao World System svjetski sustav u to vrijeme otkrio je stacionarne valove ime je otkrio da Zemlja ima vlastiti magnetizam koji se moe koristiti kao medij za beian prijenos elektrine energije i za prijenos svih vrsta signala Tesla je zamislio svjetski sustav beinog i besplatnog prijenosa energije u sve dijelove svijeta Tesla je pristao na ugovor s Morganom kako bi poeo graditi toranj svjetskog sustava toranj je nazvan: Teslin toranj i Wardenclyffov toranj u to vrijeme Marconi je poslao slovo s preko Atlantika koristei Tesline patente 1904. Ameriki ured za patente Marconiju je priznao patent radijskog emitiranja 1906. Tesli se dogodio krah cijelog projekta nije imao novca 1909. Marconi dobiva Nobelovu nagradu za fiziku 1917. toranj je dinamitom dignut u zrak Tesla je osamljen i siromaan umro 1943. u New Yorku Marchese Guglielmo Marconi od mladih dana zanimao ga je elektromagnetizam i elektricitetni poetak beine komunikacije 1895. uspio je poslati signal s tavana u prizemlje u kui u kojoj je ivio odlazi u Englesku na sastanak s Henryem Preecom (Britanska pota) 1896. s jedne je zgrade odaslan signal slubeni poetak beine komunikacije 1897. dobio potvrdu o patentu znanstvena je zajednica negodovala, jer su se brojni drugi bavili tim podrujem 10

nakon uspjeha u Londonu osnovao je Wireless Telegraph and Signal Co. i talijanska i amerika vlada pokazale su veliko zanimanje za njegov izum ubrzo otvara podrunice svoje kompanije u Americi, Parizu, Rimu i Bruxellesu 1901. Marconi je uspio beino poslati signal preko Atlantika 1909. dobio je Nobelovu nagradu za beinu telegrafiju konano priznanje vanosti radiokomunikacije stiglo je 1912. s tragedijom Titanica Prvi svjetski rat Marconi je doekao kao zastupnik u talijanskom Senatu kasnije i mornariki zapovjednik zaduen za sve vrste komunikacija politike aktivnosti dovele su ga do gubitka amerikog trita Marconi je nastavio s eksperimentima na emitiranju glasa i glazbe 1922. u VB izdana je 1. dozvola za emitiranje radijskog programa BBC

II DIO RADIO radio nema izumitelja vlasnitvo je brojnih znanstvenika, istraivaa i radioamatera 1. Poeci radiofonije u svijetu poetkom 20. st. beina je komunikacija uz vojnu i pomorsku namjenu dobila i treu namjenu stvarne sadraje zbog koji je radio postao masovni medij osmislili su tijekom godina mnogi ljudi Reginald A. Fessenden 1906. u Massachusetssu u eter poslao pjesmu Sveta no s fonografa to emitiranje iz Brant Rocka bilo je 1. eterski glazbeni i govorni sadraj na svijetu pitanje prvog radijskog programa i danas izaziva rasprave Baudin i Kittross daju 5 objanjenja koji moraju biti ispunjeni da bismo govorili o radijskom programu a) upotreba radiovalova radi b) emitiranja nekodiranog govora/glazbe imajui pritom c) kontinuitet i raspored emitiranja d) namijenjenog javnosti e) na temelju dozvole dravnih organa KDKA postaja u Pittsburghu 1920. poela je emitirati stalni radijski program govor i glazba zbog Prvog svjetskog rata Europska radiofonija stasala je kasnije (1920. 1926.) u europskoj radiofoniji drava preuzima monopol, uvode se pretplate i meunarodni dogovor o frekvencijama 1922. poinje emitirati BBC 1922. u Francuskoj poinje emitirati Radiola kasnije Radio Pariz 1923. u Njemakoj poinje Radio Berlin 1923. u panjolskoj poinje emitirati Radio Iberica u SAD-u privatne kompanije preuzimaju biznis u Europi su u poetku emitiranja bila preputena privatnoj inicijativi, ali su kasnije podravljeni razliitost dvaju modela objanjava se veliinom dravnog teritorija, distribucijom populacije i jezinom homogenou 11

u Europi je 30-ih radiofonija podravljena, uvedena je pretplata i zabrana reklamiranja veinu programa inila je glazba, financijski, sportski i vremenski izvjetaji posebnost je bila igrana radijska produkcija na temelju drama i romana radijsko novinarstvo odvijalo se sporo oslanjajui se na tisak Rana amerika radiofonija postratno vrijeme je ubrzo nakon recesije vodilo do snanog gospodarskog razvitka zahuktavalo se razdoblje pod nazivom lude 20-e Marconi je izgubio trite zbog politikih aktivnosti na strani Italije, a mornarica nije uspjela zadrati wireless samo za sebe pritisci monih kompanija natjerali su dravne vlasti na povrat statusa wirelessa u prijeratno stanje 1919. osnovan je RCA drava + General Electric tvrtku je vodio David Sarnoff koji je radio u Marconi Wireless Telegraph gdje je predstavio glazbenu kutiju prodajom kompanije GE, Marconi se povukao s trita, a GE postao 1 od osnivaa RCA Westinghouse Electric 1. je kompanija koja je pustila u rad postaju KDKA za Westinghouse je radio i Frank Conrad koji je bio strastveni radioamater Conrad je imao dozvolu za emitiranje glazbu je emitirao s fonografa i kasnije s gramofona on je izmislio rije broadcast irina + dobaaj broadcast postaje mamac za kupnju radijske opreme KDKA emitiranje je poela objavom rezultata izbora za amerikog predsjednika emitiranje je vodila grupa entuzijasta, a vijesti su uzimali od Pittsburgh Posta u poetku postaja je emitirala od 20.30 do 21.30, a improvizirani se studio nalazio na krovu zgrade Westinghouse iste godine poinje proizvoditi novu verziju radijskog prijemnika (Aeriola) - i dalje se slualo slualicama Edwin Armstrong izumio je vakuumsku cijev umjesto prijanjeg kristalnog seta ime poinje masovna proizvodnja prijemnika s ugraenim zvunicima prve su postaje najee bile u vlasnitvu proizvoaa radijske opreme najsnanije su korporacije bile GE, RCA, Westinghouse i AT&T ubrzani razvoj radiofonije rezultirao je nadmetanjem meu postajama u snazi odailjaa esti upadi u tue frekvencije to je rezultiralo KAOSOM uvoenje reda trae najvanije korporacije 1912. prvi radijski zakon Ministarstvo trgovine dobilo je nadlenost za izdavanje dozvola Ministarstvo nije imalo pravnih osnova odbiti molbe a niti ih oduzeti 1922. tadanji ministar Hoover saziva konferenciju istaknutih ljudi iz radijske industrije neuspjena 1927. nastupio je Federal Radio Act kojim radio treba odraavati javni interes, zabranjena je vulgarnost i opscenost, a radio je preputen FRC Saveznoj komisiji za radio 1934. preimenovano je u FCC Federal Communications Commision 12

krajem 20-ih dolazi do prvih okrupnjavanja 20-ih je osnovana telefonska grupa koja je obuhvaala tvrtke AT&T, GE, RCA, i Westinghouse 1. radijska mrea bila je National Broadcasting Company 1926. (GE, RCA i Westinghouse) 1928. utemeljena je CBS 1934. MBS 30-ih Ministarstvo pravosua zaustavlja okrupnjavanje NBC se dijeli na Plavu i Crvenu mreu Rana britanska radiofonija razvijala se sporo zahvaljujui privatnim inicijativama jedan od 1. pokuaja emitiranja Marconi 1922. postaja 2MT 1922. eksperimentalna postaja 2LO Marconi dobila je dozvolu za emitiranje 1922. osnovan je BBC velika estorka Marconi Wireless, GE, Radio Communications, Metropolitan Vickers, Western Electric i British Thompson Houston obzirom da su jako malo zaraivali, 1923. osnovana je Sykesova komisija koja je trebala rijeiti to preporuka je bila uvoenje pretplate 1923. na mjesto direktora BBC-a dolazi JOHN REITH kljunim je kriterijima smatrao ozbiljnost, strogost i preciznost radio je morao imati prosvjetiteljsku ulogu bez komercijalnih utjecaja Reith 1923, pokree Radio Times jer nakladnici nisu htjeli objavljivati dnevni raspored emitiranja 1926. Crawfordova komisija zakljuuje da BBC treba postati javni servis kako bi zatitio nacionalne interese u sastav nove javne mree ulo bi i 9 regionalnih postaja nadziranih iz Londona 1926. za vrijeme Velikog trajka, Reith 1. puta alje reportera na teren zabrana politikih interesa Churchill je smatrao da BBC mora poduprijeti stavove i miljenja sktualne politike 1927. BBC postaje dravni servis dokumentom Kraljevska povelja osnovan Odbor guvernera - 20 lanova koji su trebali tititi javni interes osim vijesti uvedeni su sadraji poput sportskih prijenosa 1927. BBC osmislio reportersku kuicu na sportskim dogaajima 1928. BBC smio izvjetavati o politikim, gospodarskim i vjerskim kontroverzama bez komentara Reith je bio jako konzervativan, pa nije dopustio sapunice prva konkurencija su bile postaje koje nisu bile u VB ali njihove frekvencije su dopirale do VB 1931. Leonard Plugge pokrenu ITC konkurenciju BBC-u rije je bila o zakupu postojeih europskih stanica koje su se mogle uti u VB posebice vaan bio je Radio Fecamp u Francuskoj kasnije nazvan Radio Normandie tih se godina pojavljuje Radio Luksemburg koji se probio u VB i zapanjio sluatelje sluatelji BBC-a eljeli su moderniji i drugaiji koncept BBC-a 1938. Reith odlazi sa svoje pozicije Rana hrvatska radiofonija 13

1918. Hrvatska je bila u sklopu Kraljevstva SHS 1923. usvojen Pravilnik o privatnim radiotelegrafsko telefonskim prijamnim aparatima postajama su se smjele primati samo vijesti a primatelji su morali uvati tajne 1924. osnovan je radioamaterski klub Radioklub Zagreb, predsjednik je bio Oton Kuera nakon uspostave kluba, objavljen je Radio port pratei asopis 1924. usvojen je novi restriktivan pravilnik drava je mogla bilo kome oduzeti aparat; prvi je puta u njemu definirana pretplata 1925. osnovan je Savez radioamatera SHSdozvola za emitiranje radijskog programa bila je politiki postupak zagrebaki odvjetnik Ivo Stern raspolagao je potrebnim entuzijazmom Radio Zagreb nakon posjeta Beu, Stern je odluio pokrenuti radio stanicu na Markovu trgu prostori amaterskog kluba 5.8.1925. potpisan je Ugovor o instalaciji i eksploataciji 1 radiofonske stanice Brodkastinga u Zagrebu ili okolini Radio Zagreb trebao je emitirati vijesti, vrijeme, gospodarske vijesti, glazbu sadraje koji su irili znanost, umjetnost i zabavu ako bi vijesti bile protivne zakonima, bez suenja bi se program ukidao oprema bi se bez naknade oduzimala temelj prihoda bila je pretpalata dravi 12%, a od zarade 20% 1926. dobili su odobrenje za osnivanje drutva Radio Zagreb pokrenut je i slubeni glasnik Radio glasnik 1926. nakon 2 mjeseca Radio Glasnik zamijenjen je Radio vjesnikom podaci o europskim radiofonijama iako su prvi eksperimenti vreni u Beogradu, Radio Zagreb bila je 1. postaja sa slubenom licencom 15.5. 1926. Radio Zagreb zapoeo je s emitiranjem u 20.30 h program je poeo himnom Lijepa naa, a najavu proitala Boena Begovi ravnatelj Radio Zagreba postao je Ivo Stern emitirali su sa snagom od 350 watta 6 mjeseci nakon poetka emitiranja, Radio Zagreb poveao je program na 5 sati et i ned emitirao je od 17.00 h, a drugim danima od 19.45 zapoinjui s teajevima stranih jezika s kvartetom iz Velike Kavane sklopili su trajan ugovor za suradnju na radiju su nazvani Rozbroj najslabiji dio programa bile su vijesti prepisivane iz tiska 1927. izvedena je 1. radiodrama Vatra radio je prenosio sveane mise iz Markove Crkve u Zagrebu, a nastupali su solisti i sastavi Radio Zagreb 1. puta prenio sportsku utakmicu Graanski HAK radio se sluao preko slualica radijski se program u nas sporo komercijalizirao govorene su reklame donijele 31% prihoda 14

glazbu su uglavnom putali s gramofonskih ploa, a 1925. osnovana je 1. tvornica za izradu ploa Edison Bell Penkala 1928. potpisan je novi ugovor o koncesiji izmeu radija i Ministarstva PT-a snaga je 700 watta, emitira se min 150 minuta 1h muzici iz studija iste godine radio postaje lan Meunarodne unije za radiofoniju 1928. s emitiranjem poinje Radio Ljubljana 1929. poinje Radio Beograd 1929. Kraljevina SHS prelazi u Kraljevinu Jugoslaviju Radio Zagreb suoava se s velikim finsncijskim problemima uprava radija klonila se bilo kakve politike aktivnosti 1929. umjesto Radio vjesnika izlazi glasilo Radio 1930. 1. puta se javlja Nacionalni sat zajednika emisija Zagreba, Beograda i Ljubljane bez obzira na sloenu politiku situaciju nakon smrti kralja Aleksandra, Radio ostaje apolitian uskoro se javljaju prozivke radiju kroz Hrvatski dnevnik vlasnitvo HSS-a uskoro je postignut dogovor izmeu uprave i HSS-a novo glasilo postaje Hrvatski radio vjesnik 1938. godinu nakon uspostave, suradnja je ukinuta Sterna na direktorskom mjestu zamjenjuje Vojko Shauff Shauff napravio neke promjene i pokrenuo list Radio Zagreb 1939. Kraljevina je bila u izrazito looj situaciji pad vlade 1939. sporazum Cvetkovi Maek : uspostavljena Banovina Hrvatska donesena Uredba ine su stanice Zagreb i Beograd prele u dravno vlasnitvo Radio Zagreb definiran kao dravno poduzee koje e poeti emitirati 1940. novim ravnateljem proglaen je Josip Torbar pokrenut je novi slubeni list Ilustrirani hrvatski list:Radio Zagreb nabavljena je nova tehnika od 4,5Kw i Radio se seli u Vlaku pomaka i dalje nije bilo (oko 16.000 pretplatnika) 1941. preko Radio Zagreba uspostavljena NDH 3. Drutvena uloga radija razvoj rane amerike radiofonije poklopio se s ludim 20-ima (roaring twenties) dolazi do uzleta amerikog gospodarstva, big businessa, a i vrijeme je prohibicije dolazi do snanog prodora jazza i bluesa, a kasnije i swinga neki od legendardnih izvoaa su: Louis Armstrong, Duke Ellington, Bessie Smith i Billie Holliday u to vrijeme nastaju veliki orkestri the big band jako popularni 30-ih (Benny Goodman i Glen Miller) rana se amerika radiofonija pridruila opem trendu zabavnih sadraja radijski se programi sastoje najvie od glazbe, a ostatak je otpadao na govorne sadraje do 1927. bio je potpuno nereguliran u Americi 15

uslijedilo je povezivanje radijskih stanica u mree (1. je bila NBC, a kasnije nastaje CBS) velike mree imale su skupe sadraje i snane sponzore od obale do obale radio poprima snanu ulogu u kuanstvima 1927. prvi zvuni film Pjeva jazza 30-ih se pojavljuju prvi automobili s radijskim ureajima zauzimali su 1 mjesto za sjedenje izumitelj autoradija William Powell Lear prodao patent tvrtki Galvin Co. koja je ponudila autoradije Motorola u Europi 20-e su bile obiljeene ratom recesija, nezaposlenost, uspon faizma u Njemakoj uskoro dolazi do poboljanja, pa jazz postaje popularan i u Europi predloak za razvoj radija predstavljao je BBC u Europi 1906. na 1. radijskoj konferenciji u Berlinu raspravljalo se o dodjeli frekvencija 1927. frekvencije su podijeljene na mornaricu, zrakoplovstvo, radio, radioamatere...) dolazi do pojave prvih nacionalnih medijskih politika radiofonija je podravljena i smatra se da treba sluiti javnom interesu i na BBC-u i amerikim postajama dominira glazba (plesna i orkestralna),a (obrazovni i vijesti najvie) radio je sluatelje dijelio na 2 razine: 1. glazba kao relaksacija 2. govorni sadraji koji su zahtijevali koncentraciju 30-ih u SAD-u nalazimo prve strune tekstove (direktora radijskih postaja i sl.) radio postaje predmet istraivanja zbog snanog utjecaja na drutvo zaklada Rockefeller 1937. poduprla 1. znanstveni projekt istraivanje utjecaja medija Lazarsfeld direktor istraivanja (Adorno, Allport, Stanton i Cantril) od 1940. 1950. na Columbia University osniva se Odsjek za drutvena istraivanja u poetku radijski se sadraj nije snimao snimalo se na aluminijskim ploama izumom lakiranih ploa poinje snimanje emisija (NBC, pa CBS) Glazbeni sadraji najee su bili emitirani izravno iz studija jer je kvaliteta zvuka bila loa s ploa i cilindara radijske postaje osnivaju kune orkestre i poinju prijenosi iz dvorana radio je bio opasna konkurencija za glazbenu industriju javio se sukob izmeu radijskih postaja (NAB) i diskografskih kua (ASCAP) ASCAP-Ameriko udruenje kompozitora, autora i nakladnika izborio se za autorska prava KYW postaja emitirala je klasinu glazbu, a uskoro to postaje praksa svih radijskih postaja radio je prenosio opere iz opernih kua telefonskim icama Govorni sadraji 16 iza nje govorni sadraji

prvi govorni sadraji bili su spikerske najave i info o vrmeneu i burzama oglaavanje se pojavljuje kao govorna reklama spiker ita reklamu BBC obrazovati, informirati, zabaviti meu ominljenim sadrajima bile su radiodrame, kasnije se razvijaju serijali i sapunice Zabavni program Edward H. Smith napravio 1. radiodramu 1922. WGY - Vuk dramu su izvodili profi glumci, mnogi pisci poinju pisati za radio u Britaniji radiodrama potivala je pravila kazalita i knjievnosti kljuni uvjet dobre radiodrame radiofoninost dolazi do razvoja zvunih efekata, ali talentirani imitatori postaju jako cijenjeni radijske postaje poinju naruivati rekvizite radijska produkcija postaje zahtjevan organizacijski i umjetniki angaman djeje emisije, kvizovi, tileri i horori postaju zanimljivi publici radio je pdreivao ritam ivota publike 30-ih nastaje radijska sapunica sapunska opera namijenjene kuanicama kraj 30-ih obiljeila je najpoznatija radiodrama Rat svjetova adaptacija romana G.H.Wellsa George Orson Welles i njegova glumaka ekipa The Mercury Theatre on the Air 1938. izveli su Rat svjetova radio drama izvedena je u New Jerseyu scenarij je napisao Howard Koch prepun dinaminih dijaloga, promjena... Informativni program radio je u poetku posebice u Europi irio kulturne sadraje 1922. BBC pravilo 7 sati ne smiju se emitirati vijesti prije 7 sati 1926. za vrijeme opeg trajka, radio je bio jedini medij koji je mogao iriti info u SAD-u poinju se kasnije razvijati nego u Europi informiranje se svodilo na itanje vijesti iz tiska imperativ programa bili su zabavni programi AP je vrlo rano protestirao protiv koritenja svojih vijesti na radiju radio je doivljen kao povran medij koji ne moe pruiti kvalitetnu informaciju 1932. radio se usudio ui u novinarske teme i pokazao se kao jako brzi medij izvjestio je o otmici sina pilota Lindbergha i rezultatima predsjednike utrke izmeu Roosvelta i Hoovera mree poinju slati vlastite novinare na mjesto dogaaja to je Vrijeme Velike depresije zapoeto krahom burze 1929. radijski su nastupi odgovarali Roosveltu vie nego Hooveru-kad je postao predsjednik-preferirao radio 1933. ANPA Udruenje novinskih izdavaa najavilo prekid svih veza s radijem radio nailazi na kritike tisak da je medij sklon politikoj manipulaciji 17

1934. osnovan je Press-Radio Service na sastanku u New Yorku u hotelu Biltmore-Biltmorski dogovor agencije su trebale opskrbljivati mree vijestima, a emisije su trebale trajati 2 puta dnevno max 5min reklame nisu bile dozvoljene, a morao se najaviti izvor vijesti prije i poslije emitiranja emisije na neki nain bilo je to kontroliranje radijskim informativnim sadrajima radio stanice nisu imale pravo na intervenciju agencije su odreivale pravila u SAD-u je bilo vrijeme velike krize pa radio dobiva novu ulogu a ne samo zabavu mree odluuju osnovotai vlastite redakcije Press-Radio Service ubrzo se raspao Hauptmannovo suenje (oteo Lindberghova sina) afirmiralo je radio nova funkcija 30-ih radio ulazi u zrelu fazu i stvara kod sluatelja naviku sluanja vijesti svaki sat vijest postaje izvan mrea koriste lokalne izvore vijesti razvija se radijski stil pisanja pisanje za uho nakon drame Rat svjetova uslijedili su novi sukobi s tiskom upitna vjerodostojnost radija u to vrijeme nema ureaja kojima bi se moglo snimati na terenu do 1934. razvijaju se snimai slini gramofonu (tvrtka Presto Recording) imao je 11 kg njime je zabiljeena tragedija cepelina Hindenburg 1937. 1. prava dokumentirana snimka radija sredinom 30-ih u Njemakoj prikazan je 1. magnetofon Oglaavanje U SAD-u izrazito popularno Westinghouse reklamirao vlastite proizvode ranih godina dominira model sponzorstva nad emisijama neizravno oglaavanje reklame na radiju postaju zanimljive i prepune emocija zarada os pglasa postaje jako visoka, a radio se nije titio od utjecaja oglaivaa radio je 1928. postao poeljan za oglaavanje zbog: dometa mree od obale do obale kvalitetnijeg signala bolje i jeftinije prijemnike znanstvena istraivanja publike oglaivaa koji su prepoznali oglaivaki potencijal radija zanimanje vodeih oglaivakih kua prihvaanje oglaavanja na radiju od publike 30-ih reklame ulaze na radio prema eljama oglaavaa poinje se gubiti granica izmeu stvarnih sadraja i reklama primetime poslijepodne i veer tisak, dravna vlast i potroake udruge ele ograniiti oglaavanje 1916. osnovana National Consumer's League, tek 30 ih konkretniji pomaci BBC je strogo zabranio reklamiranje 18

Politika uloga radija u ranoj fazi politika je bila dio informativnih sadraja 30-ih radio dobiva status vanog politikog faktora SAD 1934. 4 najjae kompanije dogovaraju svoja pravila politike promidbe (AT&T,GE,RCA i W) radili su samo s 2 najjae stranke i prihvaali govornike samo iz tih 2 stranaka teme su morale biti vane za iru zajednicu, a tekstovi govora dostavljeni prije nastupa sat vremena dnevno mogli su se emitirati politiki sadraji 1927. Radio Act reciprocitet ako postaja prihvati politike nastupe onda i sve ostale stranke i kandidati imaju pravo na isti tretman preporuka ali ne i pravilo 1928. 1. prava radijska predsjednika kampanja EUROPA: nakon opeg trajka 1926. BBC poinje s agresivnim novinarstvom talijanska radiofonija 20-ih 1. primjer politizacije radijskih sadraja (Mussolini) Radio u Italiji 20-ih bila u velikom zaostatku, poela se razvijati pod okriljem faizma Constanzo Ciano ministar komunikacija podrao privatnu inicijativu kompanija u osnivanju Talijanskog radijskog saveza URI 1. privatna kompanija koja je dobila koncesiju u Rimu (Radiofono i Marconijev SIRAC) nakon nekog vremena radio je postajao kvalitetniji, i poveava se broj sluatelja 1927. razvlaten je URI i s radom je poeo EIAR i utemeljena Visoka radijska inspekcija glavni izvor vijesti bila je profaistika agencija Agenzia Stefani 1931. poinje Radio Vatikan distanciran od reima sluatelji se nisu prijavljivali kako ne bi morali plaati pretplatu 1933. osnovana agencija Ente radio Rurale iriti faistike ideje u ruralna podruja i kole rat u Etiopiji 1935. posluio je faistima za 1. politiku propagandu 1937. radio spada pod MinCulPop raste broj pretplatnika 1937. proizveden Radio Balilla prijemnik u Drugom svjetskom ratu javljaju se ilegalne protufaistike postaje u Italiji-Radio Italia i Liberta 1944. EIAR preimenovan u RAI a pojavom tv 1954. postao Radiotelevizione Italiana dravni monopol trajao je do 1976. kada je odobreno pokretanje komercijalnih postaja Radio u Njemakoj nacisitika radiofonija dala je obrazac talijanskoj prve su postaje u Njemakoj utemeljene na regionalnom kriteriju 1923. i 1924. poele s radom 9 postaja 1. je utemeljena u Berlinu 1923. Funk-Stunde AG prve postaje imale su privatne vlasnike ali su morali potivati pravila Ministarstva unutarnjih poslova RGG-njemaki radio osnovan je 1925. u Berlinu kontrolirao sve radio postaje svaka je postaja dio dionica morala dati RGG dravna kontrola 19

Ministarstvo pote nadziralo je RGG, a MUP je nadzirao sadrajedolaskon nacista na vlast zahtijevaju ienje programa od stranih utjecaja i tradicionalne njemake vrijednosti, politizaciju radija i reorganizaciju emitiranja nacionalizaciju postaja i sredinje tijelo koje bi sve nadziralo kancelar Von Poppen pripremio postaje na propagandu 1932. podravljene su postaje nadzorno tijelo Dravna komisija i 2 potkomisije 1933. Hitler postaje kancelar (stranka NSDAP) 1933. Goebells postaje ministrom RMVP-Ministarstva narodnog prosvjetiteljstva i propagande Ministarstvo propagande PROMI pod Goebellsom jaa on postaje predsjednik RGG Goebells zapoinje masovnu proizvodnju prijemnika narodni radijski prijemnik radio je bio sredinja toka Goebellsove promidbene strategije mreu njemakih radija u to vrijeme inilo je 26 postaja najjai Radio Berlin Odjel za radio brinuo je o reemitiranju programa, te nadziranje stranih programa Odjel za radio bio je najvei i drugi po vanosti iza odjela za propagandu Roosvelt: radijski predsjednik prvi koji je radio uveo u politiku potujui radiofoninost prvi je puta govorio na WGY-u 1929. kada je postato njujorki guverner prvi koji je potivao sve zakonitosti radija i zahtijevao feedback bila su to prva istraivanja radijske publike Roosvelt je sve vie kritika dobivao iz tiska na koji nije mogao utjecati 1934. formirana FCC-izvrno tijelo za sve komunikacijske resurse u dravi obuhvaao je i Medijski servis koji je bio zaduen za licence predsjednik imenovao direktore radio je napokon bio reguliran i sklon Roosveltu iako je na neki nain kontrolirao, promovirao ga je u ozbiljan i politiki istaknut medij bio je poznat prema fireside chats nikada nije drao govore petkom i subotom Radijske kampanje prema Brownu Woodrow Wilson je 1. govorio na radiju 1920. vrlo kratko kampanja 1924. bila je tranzicijska radio je pobudio zanimanje kampanja 1928. bila je konkretnija u pristupu radiju Al Smith i Herbert Hoover bili su iskusni a radiju republikanci te godine zakupljuju vrijeme na manjim postajama izvan sustava javlja se nova kratka radijska forma spot koriste obje stranke spotovi kratke politike poruke koje su uz glazbu itane u programu pobjednik kampanje Hoover koji je i postao predsjednik 1932, Roosvelt odluio da e radio biti primaran za komunikaciju sa sluateljima 1 od najuspjenijih kampanja u povijesti (prime-time veer, jutarnji sadraji usmjereni enskoj populaciji) nakon jo 1 uspjene Roosveltove kampanje 1936. zapoinje vrijeme zreke radijske retorike 20

u treoj kampanji nije nastupao nastupala je njegova ena Eleanor i gradonaelnik NY La Guardia Roosvelt je osvojio i 3. mandat radio je bio vie medij demokrata, a tisak republikanaca Roosvelt je osvojio i 4. mandat Radio u Drugom svjetskom ratu 2 karakteristike: 1) broj radijskih programa 2) propaganda irenje crne propagande CBS osnovao u Londonu postaju direktor Edward Murrow simbol ratnog izvjetavanja 1942. poeo s emitiranjem Glas Amerike 1. meunarodna radijska postaja amerike vlade popularni su bili specijalizirani vojni programi 1. u Londonu American Forces Network japanske stanice isto su irile propagandu poznati enski glas Tokijska rua Njemaka ratna radiofonija Eugen Hadamovski vodei na radiju William Joyce Lord Haw Haw radijski voditelj nazi Mildred Gillars Osovina Sally isto na radio Berlinu Britanska ratna radiofonija Utility sets- razvoj korisnog radija informacije za popravljanje radija BBC prvi put u povijesti slua glas javnosti brze tone i provjerene informacije i zabava poznata imena: Richard Dimbleby, Murrow koji je radio u suradnji s Robertom Shirerom BBC se nije uputao u propagandne ili manipulacijske poteze Tajna ratna radiofonija postojali su tajni programi prema lokaciji i oni za koje se nije znalo tko ih emitira postojale su tajne stanice pokreta otpora i one koje su organizirale tajne slube Buro Concordia (u sklopu ProMija) objedinjavao aktivnosti tajnih postaja u Hrvatskoj s Radio Velebita emitirali ustae Britanija 1941. osnovala PWE-Political Warfare Executive za irenje crne propagande Sefton Delmer osnovao i vodio Black Propaganda Radio -1. eng novinar koji je intervjuirao Hitlera sadraji su bili glasine kojima se htjela pobuniti panika emitirali su se na njemakom (GS1 emisija) 1942. opet preko Delmera, Britanija je osnovala slubeni njemaki program namijenjen njemakoj mornarici Njemaki kratkovalni radio Atlatnik - Atlantiksender osnovan vojniki radio Calais u Engleskoj pretvarajui se da je slubeni njemaki radio podatke su preuzimali iz njemakih novina i izvjetaja i kombinirali ih s laima britanske su radio stanice na isti nain djelovale i prema Italiji Radio Livorno

21

nakon 2. svjetskog rata, clandestine radio politiki radijski programi koji su nastavili tradiciju tajnih vojnih postaja (Kuba i Latinska Amerika) Krugovalna postaja Zagreb 10.4.1941. preko Radija Zagreb Slavko Kvaternik objavio uspostavu NDH radio dobiva novi naziv Dravna radiopostaja Zagreb promijenjeno u Dravna krugovalna postaja Zagreb novi slubeni list postaje Hrvatski radio list, promijenjen u Hrvatski krugoval program je poinjao i zavravao himnom jutarnje emitiranje poinjalo je u 6.30 i trajalo do 9, kasnije do 10.20, podnevno od 12 do 16, a nakon stanke od 1 h nastavljala od 17 do 22 h odailja je 1.1.1942. pojaan na 10 kW, pa se i program produio do 23 h 23.02.1942. prvi je put u eteru bio izravni prijenos zasjedanja Hrvatskog Dravnog sabora Radio Zg je imao ak 60 tisua pretplatnika 1941. poelo je u Zg probno emitiranje ilegalne partizanske radijske postaje u stanu brae Engel u Tukanovoj ulici prvo pravo emitiranje 23.07. kad je u eter proitan proglas CK KPH kojim se poziva na ustanak protiv okupatora tijekom 1942. utemeljene su jo i postaja u Dubrovniku, Sarajevu, Banjoj Luci te Osijeku 1943. Dravni zavod za krugovalnu slubu Hrvatski krugoval osnovan je 17.01.1942. odlukom vlade NDH Hrvatski krugoval je u lipnju 1942. postao lanom Meunarodne unije za radiofoniju krajem 2. svjetskog rata partizani preuzimaju postaju Radio u doba tv najzasluniji inenjeri u osmiljavanju novih tehnologija bili su: John Logie Baird, Philo Farnsworth, Vladimir Zworkyin i Kalman Tihanyi (Maar) 1. eksperimentalno emitiranje u Pittsburghu Zworykin dobio posao u RCA ikonoskop 1. tv kamera ameriki inenjer Edwin Howard Armstrong osmislio FM frekvencijska modulacija bolja kvaliteta 1939. RCA prijenos otvorenja izlobe u NY-u (NBC koja je bila u vlasnitvu RCA) BBC 1953. prenosio krunjenje kraljice Elizabete najintenzivnije vrijeme emitiranja ilegalnih stanica 60-e za daljni razvoj radija bila je zasluna tranzistorska tehnologija prvi tranzistorski prijemnici javili su se u SAD-u 1954. i uskoro se smanjuju na depnu veliinu japanci Sony snizili su ga na 10 dolara i postao je dostupan svima nakon tranzistora dolazi generacija nosaa zvuka snimai dolazi do pojave audiokasete (1963. nizozemska tvrtka Philips) kasete su otvorile put prema automobilskoj industriji uz kasetofone pojavili su se i diktafoni 22

desetak godina poslije Sony predstavlja walkman ta je generacija trajala do 90-ih kad dolazi do pojave digitalne tehnologije

Amerika radiofonija oporavak amerike radiofonije dogodio se zbog: pojave rock'n'rolla, radijskih voditelja, tranzistorske tehnologije dolazi do ekspanzije radija u vrijeme Hladnog rata ciljane politike propagandne poruke najstariji meunarodni program Glas Amerike promotor dravne politike u Berlinu poeo s emitiranjem RIAS 2 najvanija pol.meunarodna programa bili su: Radio slobodna europa i Radio Liberty 1976. su spojeni u 1 program okrupnjavanje dovodi do sve veih problema 199. FCC ponudio projekt malih radijskih postaja zdruenih s javnim servisima od 1934. ameriki se radiofonski sustav nalazi u nadlenosti FCC-a Komercijalna radiofonija usponom tv-a radio pada u krizu iz koje je jedini izlaz bio diskografska industrija Sam Philips Sun Records snimao blues pojavljuje se rock'n'roll naziv potjee od Alana Freeda voditelja iz Clevelanda sredinja osoba programa postaje disc-jockey DJ voditelj radijskih emisija najpopularnija forma njihovih nastupa postaju top-ljestvice Top40 uslijedilo je vrijeme fragmentirane publike - programi za ciljanu publiku era formatiranja Billboard uvodi rubriku posveenu DJ-ima i njihovim play listama DJ-i postaju hit-makeri 1959. payola skandal ugledni DJ-i imali ugovore s diskografskim kuama i promovirali glazbu za to su im kue plaale Javni servisi u SAD-u se javni servis nije pojavio do 60-ih 1967. usvojen Zakon o javnom emitiranju i osnovao Korporaciju za jvano emitiranje CPB cilj je bio unaprijediti javni interes CPB je 1969. utemeljio Dravni javni servis PBS i NPR-National Public Radio imali su problem financiranja i postali podreeni 1983. poeo emitirati konkurenstki javni radio Public Radio International American Public Group Media objedinjuje 3 mree javnih radija Community radio/alternativni/graanski/komunski male radijske postaje u lokalnim zajednicama ograniene ujnosti 23

karakteristike: aktivno sudjelovanje volontera aktivistiki radio, angairani sluatelji, selektirani sadraji... krovna organizacija National federation for Community Broadcaster NFCB osnovana 1975. community radio za razliku od lokalnog, dolazi iz zajednice u kojoj emitira mora imati 5 stalno zaposlenih, a ostali sadraj proizvode amateri dozvolu za emitiranje daje im FCC i imaju iste odrdbe kao i javni radio danas se community radio pribliio javnom radiju mikroradio community radio zbog male ujnosti Stephen Dunifer 1993. osnovao Free Radio Berkely Kalifornija mikro radio

Britanska radiofonija 50-ih dominira BBC prema svom tradicionalnom konceptu, iako se uvodi The Light Programme jedina alternativa Radio Luksemburg Zvjezdana postaja prigovori i nezadovoljstvo jer publika eli rock'n'roll, nove izvoae emitiranje na brodovima izvan granica 60-ih oko otoka koncentracija ilegalnih, glazbenih i komercijalnih programa PIRATI naziv piratski radio potjee iz Danske gdje se pojavio 1. takav radio offshore radio Radio pirati 1958. grupa Danaca u Europi utemeljila Radio Mercur 1961. u Danskoj je emititrao Radio DCR, u Belgiji Antwerpen, u vedskoj Radio Nord... javljaju se kao reakcija na rigidne programe i elja za emititranjem novih sadraja emititrali su izvan jurisdikcije izvan teritorijalnih voda piratske su se stanice najee gasile zbog nedovoljno novca 1964. Radioa Caroline 1. britanski radiopirat s trajekta Fredericia (Ronan O'Rahilly) emitirali su popularni glazbu i pruali informativne i edukativne sadraje ubrzo se pojavljuje i radio Atlanta spajaju se u Radio Caroline South (brod Mi Amigo) i Radio Caroline North (Carolina) sluatelji piratskih radio stanica - zaposleni ispod 30 godina, vlasnici tranzistora, radio im je zvuna kulisa Amerikanac Don Piersen formirao Radio London Big L ameriki koncept osima na brodovima, pirati su naselili i naputene obalne vojne straarnice najzanimljivija takva lokacija: Maunsellove utvrde piratske s najveom ujnou nosile su i zaradu1964. osnovan Radio City popularan piratski radio 1967. Marine Broadcasting Act protuzakonito oglaavanje na piratskim i suradnja 1967. BBC utemeljio Radio 1, i 8 lokalnih postaja publika nezadovoljna trai promjene prestanak rada piratskih stanica zapoinju kopnene ilegalne radio stanice Radio Free London, Radio Jackie i Kaleidoscope - London 1973. doputeno osnivanje nezavisnih i komercijalnih radio stanica 24

Komercijalizacija 70-ih nacionalne radiotelevizijske kue poele proces odvajanja od drave javna sluba 3 zakona ureuju koncept community radija temelj za emitiranje key commtments danas u VB ima oko 191 community radio stanica Radio u Republici Hrvatskoj 1945. proglaenje FNRJ najdua faza radija, radio kao vaan propagandni sustav 60-ih se osnivaju lokalne postaje izvan sustava slubene dravne radiofonije 1971. Hrvatsko proljee 80-e velika kriza drave, 1991. samostalna Hrvatska Radio Zagreb od 1945.-1991. 1945. poinje izlaziti 2tjednik Radio Zagreb, radio u slubi komunistike partije 1945. prva emisija elje sluaa zaprimane pismima 1950. ureeni novi prostori u ubievoj 1951. poinje emititranje Radio Jugoslavije, Radio Zagreb morao prenositi njen sadraj 60-ih podjela na 8 matinih i 37 lokalnih postaja Beograd, Ljubljana, Novi Sad, Skopje i Zagreb 1952. uvedena emisija Radiodnevnik 1953. pokrenut list Jugoslavenski list glasilo udruenja jugoslavenskih radiostanica 1953. osnivanje Radio Sljemena 1. lokalna postaja za Zagreb 1963. osnovan Drugi program Radio Zagreba 15.5.1956. prvo tv emitiranje u Hrvatskoj i u Jugoslaviji prijenos austrijske tv utemeljena HRT Radio Zagreb najjai radio RZ1, RZ2 i RZ3 i 6 regionalnih centara Du, Os, Pu, Ri, St i Zg Lokalna radiofonija razvijala se uz pomo i pod nadzorom Radio Zagreba, prve lokalne za vrijeme NDH-Du i OS kasnije poinju St, Ri, Pu i Zd 60-ih razvoj lokalnih izvan sustava Radio Zagreba Ka, Petrinja, Vk, Vinkovci, Knin list RTZ jako je malo prostora posveivao takvoj radiofoniji 80-ih dolazi do zamiranja lokalne radiofonije 1984. poinje emitiranja Radio 101 oglasi su u to vrijeme max mogli trajati 1/5 radijskog programa tek 1994. donoenjem Zakon o telekomunikacijama, lokalna radiofonija postaje znaajna Ratna hrvatska radiofonija: od 1991. do 1993. 1991. Ministarstvo informiranja donijelo naredbu da sve lokalne postaje moraju emitirati informativne emisije radijske postaje prelaze na klizno emitiranje dotadanji programi ukinuti, uvoenje hitnih obavijesti od 91.-92. prekid rada 80% objekata HRT 1991. emisija S domovinskih bojinica 1. takva emisija Radio Sljeme 25

1991. Uredba o informativnoj djelatnosti za vrijeme ratnog stanja 1. slubeni dokument koji je definirao pravila izvjetavanja u ratu IS Informativni stoer 1. sluaj zabrane tiskovine Slobodni tjednik 1992. Komercijalna radiofonija 1995. na snagu stupa zakon o trgovakim drutvima temeljni zakon o ustojstvu svih gospodarskih objekata 1994. Prvi zakon o telekomunikacijama veina radija prelazi u d.o.o. drutvo s ogranienom odgovornou Vijee za telekomunikacije trebalo je provoditi zakon 9 lanova koje je imenovao Zastupniki dom na dravnoj razini koncesija se dobivala na 7, a lokalnoj razini 5 godina 1996. Radio 101 gubi koncesiju, a dobiva ga Radio Globus uslijedilo je razdoblje snane komercijalizacije 1997. novi Zakon o telekomunikacijama osmiljena nova dravna organizacija Hrvatski zavod za telekomunikacije dotadanje Vijee za telekomunikacije preimenovano u Vijee za radio i televiziju davalo koncesije oglaavanje 12 min/h na dravnim stanicama, 18 min/h na lokalnim 2001. 126 koncesionara za radijsku i 14 za tv djelatnost na nacionalnoj razini 3 postaje: HKR, Otvoreni i Narodni) HURIN: Hrvatska udruga radija i novina objedinjuje 90% svih koncesionara u Hrvatskoj 2003. izlazi Zakon o elektronikim medijima 2007. upotpunjen Pravilnikom krovna institucija je Agencija za elektronike medije 2009. 156 nakladnika za radio i 23 za tv novim je zakonom utemeljen Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektronikih medija on daje novane potpore prema posebnim pravilima u 21. stoljeu u Hrvatskoj su uspostavljeneprve agencije za obradu i distribuciju informativnih audiosadraja 2003. s radom poeo Media servis, kasnije RadioNET i Hit mrea samo neke postaje su iskoristile umreenost emitiraju 3 mree: JADRANSKA, RIJEKA i ISTARSKA (Rima) HAKOM Hrvatska agencija za potu i elektroniku nadzire digitalizaciju Javni servis 1990. Radiotelevizija Zagreb preimenovana u HRT ona je javna ustanova rad ureen Zakonom o HRT-u osniva je RH, a osnivaka prava ostvaruje vlada ima 3 podrunice Hrvatski radio, Hrvatska tv i Glazbena proizvodnja od 1993. HRT je lan Europske unije radiotelevizija (EBU) 1992. usvojen prvi Zakon o HRT-u 26

prva koncesija za komercijalnu tv dodijeljena Novoj tv 1999. 2002. koncesiju dobiva RTL (Bertelsmann - Njemaka) 2004. s emitiranjem zapoeo RTL HRT emitira na 2 nacionalna programa HTV1 i HTV2, 1 satelitskom HRTPlus i kroz 5 regionalnih Hrvatski radio emitira 3 nacionalna i 1 satelitski program, a svom sastavu ima 8 regionalnih postaja Prvi i Drugi Program i Trei Program regionalni centri Os, Ri, St, Du, Pu, Zd, Knin i Zagreb Radio Sljeme meunarodni program Glas Hrvatske emitira 24 sata prema Zakonu o HRT iz 2003. 3 tijela upravljaju: Programsko vijee, Ravnateljstvo i ravnatelj Programsko vijee 11 lanova, zastupanje javnog interesa Ravnateljstvo gl. ravnatelj, ravnatelji HR, HT i Glazbene proizvodnje imovina, financije gl.ravnatelj rukovodi, predstavlja i zastupa HRT u skladu sa Statutom hrvatskim radijem rukovodi ravnatelj koji uz direktora programa HR-a i gl. urednika informativnog programa HR-a ini glavnu upravljaku strukturu (sve funkcije 4 godine) pretplata je 1,5% prosjene neto plae zaposlenih financiranja: 70% pretplata i 30% oglasi Radio u 21. stoljeu radijski programi na internetu poeli su 90-ih tri su oblika: reemitiranje programa na netu, radio na poziv i radio osmiljen za internet

27