I. RADNOPRAVNI STATUS POMORACA 1. pomorstvo i pomorac lanovi posada pomorskih brodova zahtijevaju i imaju posebnu radnopravnu i socijalnopravnu regulativu i zatitu. RH koristi i ima velike izvore koji se odnose na pomorstvo i pomorce: geoloki poloaj, pomorsku tradiciju, domau brodogradnju i putniku i trgovaku flotu. Hrvatski pomorci plove na naim brodovima upisanim u hrvatske upisnike brodova i na brodovima pod zastavama drugih drava na svim morima svijeta. Tu sudbinu dijele i nai brodovi koji kao osnovnu djelatnost obavljaju plovidbu morem radi prijevoza stvari i osoba. Uvjeti rada su jednaki kao i u drugim zemljama (higijensko tehnika zatita, stanje zdravlja pomoraca, organiziranje radnog mjesta i radne okoline, uvjeti rada socijalne naravi (odmori, dopusti), pravne naravi (trajanje rada) itd.). Puno je uvjeta rada koji su zajedniki svim lanovima posade (vruina i hladnoa, vremenske nepogode, zaraze i trovanja, zatvoreni prostori, buka, praina...). Pomorcu je za razliku od radnika na kopnu brod i mjesto rada i mjesto ivljenja. Specifinost radnog odnosa pomoraca prate i brojni propisnici, prvenstveno oni heteronomne naravi meunarodnog podrijetla (konvencije, preporuke, multilateralni i bilateralnu ugovori). Prve konvencije; Bruxelles 1905. i 1910., London 1913. odnosile su se na tehnika i druga pitanja u vezi sa sigurnou plovidbe i zatite ljudskog ivota na moru. Od 1920. god. do danas Meunarodna organizacija rada je u tim odnosima stvorila gotovo potpuni meunarodni zbornik o radnim odnosima pomoraca. Pomorske konvencije odnose se i primjenjuju na sve pomorske brodove. Propisuju se uvjeti koje osoba mora zadovoljiti da bi bila ukrcana na brod, zdravstvena sposobnost za rad na brodu, sadraj i nain izdavanja pomorske knjiice i dozvole za ukrcaj. 2. radno vrijeme Pravilnikom o radu moe se urediti radno vrijeme kako bi se postigla svrha Zakona o radu da se redovno radno vrijeme, radni dan i radni tjedan, ne unose direktno u ugovor o radu, te svrha o poslovima na kojima se uvodi skraeno radno vrijeme. Zaposlenik mora znati i imati mogunost ugovoriti trajanje redovitog radnog dana ili tjedna, a umjesto u ugovoru o radu to se moe urediti pravilnikom o radu i na to uputiti zaposlenika, te navesti u ugovoru o radu. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi zaposlenika od tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje razmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Poslovi i trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvruje se i pravilnikom o radu. Radno vrijeme lanova posade broda ureuje se i kolektivnim ugovorom u skladu sa propisima.

1

Brodska straa gvardija Pravilnik o obavljanju poslova i odravanju strae lanova posade na pomorskim brodovima trgovake mornarice RH donio je ovlateni ministar pozivanjem na odredbe Pomorskog zakonika i njime uredio u cilju osiguravanja sigurnosti plovidbe i zatite okolia ova pitanja: - naela i postupke u vezi s obavljanjem poslova lanova posade; - odravanje strae lanova posade na pomorskim brodovima trgovake mornarice RH; posebne obveze brodara, zapovjednika, asnika i drugih lanova posade s posebnim ovlastima na brodu u cilju obavljanja poslova i odravanja strae. Straa = jedna ili vie osoba koje obavljaju poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Svaki postupak u vezi s obavljanjem poslova i odravanjem strae precizno se evidentira u knjizi postupaka. Knjiga postupaka je pisani dokument u kojem su sadrane upute brodara i zapovjednika broda u svezi s postupanjem u sluajevima opasnosti za boravka broda u luci, na sidru i u plovidbi. Knjiga postupaka mora biti na brodu. Upravitelj stroja je lan posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je kao lan posade s posebnim ovlastima odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih ureaja na brodu. Raspored strae na brodu mora biti dostupan svim lanovima posade broda u okviru propisanog radnog vremena. Radno vrijeme asnika odgovornog za strau ili drugog lana posade u strai ne smije biti due od 12 sati dnevno, uz mogunost drugaijeg uvoenja radnog vremena na brodovima obalne plovidbe i osiguranje posebnog ustroja mjera sigurnosti. 3. brodar i pomorac = subjekti ugovora o radu Poslodavac je osoba koja zapoljava pomorca ili ribara. Poslodavac je fizika ili pravna osoba za koju zaposlenik u radnom odnosu obavlja odreene poslove. Poslodavac je brodar ( vlasnik broda, naruitelj prijevoza u brodarskom ugovoru i poslovoa pomorskog broda ) kod kojeg je pomorac sklopio ugovor o radu i ukrcan je na brod kao lan posade. Zaposlenik je pomorac ili ribar. Pomorac je zaposlenik koji je dobrovoljno zasnovao radni odnos na brodu kao lan posade. Kroz odreeno vrijeme obavlja u vidu zanimanja i uz plau slubu koju mu odredi poslodavac, ako za to ispunjava uvjete. 4. uvjeti rada pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na putnikim brodovima i trajektima regulira: Radno vrijeme, prekovremeni rad, dranje strae i naknadu za rad subotom i nedjeljom, odmore i dopuste i druga pitanja uvjeta rada na brodu. Radno vrijeme se dijeli na radno vrijeme u plovidbi i u luci.

2

Puno radno vrijeme u plovidbi 40 h tjedno, a u luci je razliito rasporeeno za asnike i potreban broj posade u smjeni. Rad u vremenu od 22, 00 h naveer do 6, 00 h ujutro smatra se nonim radom. Subota ima karakter neradnog dana, a rad subotom se posebno plaa i prerasporeuje (preraspodjela radnog vremena se ne smatra prekovremenim radom). U uvjete rada spadaju i odredbe o minimalnom broju lanova posade. Dnevni odmor se koristi najmanje 8 h, a ako to nije mogue na trajektima plaa se prekovremeni rad. Godinji odmor ureen je u skladu sa zakonom uz dodatni broj dana: prema uvjetima rada, prema radnom stau i prema posebnim uvjetima. Plaeni dopust do 7 radnih dana, za vane osobne poslove. Kao prekovremeni rad nee se plaati daljnji sati za vrijeme opasnosti koja izravno utjee na sigurnost broda, njegove putnike i posadu, o emu prosuuje iskljuivo zapovjednik. Pravo na plaanje iskljueno je i za obavljanje vjebe sputanja amca za spaavanje te rad da bi se pruila pomo drugim brodovima. Radno vrijeme u lukama i sidritima posebno se regulira kao dranje strae. 5. brodska posada Posadu broda ine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade. Primjenjuje se propis drave u kojoj je brod upisan i iju zastavu vije, zahtijeva se izravna veza izmeu te drave i broda. Ukrcavanje = akt kojim se pomorcu daje pravo boravka na brodu, a pomorac je duan obavljati poslove zbog kojih je ukrcan na brod. Unoenje u popis posade je formalni akt ukrcaja. Ukrcani pomorac iskrcajem prestaje biti lan posade broda. -----Pomorac je iri pojam od pojma lana posade broda, jer je on lan posade samo dok je na brodu za vrijeme plovidbenog zadatka broda. Pomorac moe biti i nezaposlena osoba sa tim zvanjem. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Zaposlenik = fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca. Brodar je duan pomorcu osigurati ukrcavanje te mu za obavljeni rad isplatiti plau. Prije sklapanja ugovora o radu zasniva se pravni odnos izmeu pomorca i brodara, kao npr. za obavljanje lijenikog pregleda, pripreme, prethodne provjere. Trokove povratnog putovanja lanova posade broda snosi brodar. 6. zvanja pomoraca i poslovi na brodu Poslovi na brodu Pravilnik o obavljanju poslova i odravanju strae lanova posade na pomorskim brodovima trgovake mornarice RH Straa obavlja poslove osiguranja sigurnosti plovidbe u propisanom vremenskom razdoblju. Upravitelj stroja lan posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih ureaja na brodu.

3

Obveze brodara: ukrcati na brod struno i zdravstveno sposobnu posadu; odrediti obveze svakog lana posade koji obavlja ili nadzire poslove u svezi sa sigurnou plovidbe i zatite okolia; za svaki brod odrediti osobe ili osobu na kopnu, uz osiguranje potrebnih sredstava i ovlasti, koje e biti posrednik izmeu posade na brodu i brodara i koja e za svaki brod nadzirati provoenje propisanih uvjeta sigurnosti plovidbe i zatite okolia; ustrojiti sustav sigurnog upravljanja brodom davanjem posebnih uputa sadranih u knjizi postupaka; dati upute u svezi s postupanjem na zapovjednikom mostu, te osigurati primjenu obrazaca za provjeru; davanje uputa zapovjedniku broda glede zlouporabe droga i alkoholnih pia, upoznati svakog lana posade s opremom i postupcima u svezi s obavljanjem njihovih dunosti. Obveze zapovjednika broda: poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda, putnika, posade i tereta; ustrojiti i organizirati rad posade; osobno rukovoditi poslovima u sluaju pogibelji na brodu; provoditi uvjebavanje i odravati sredstva i opremu za spaavanje; ustrojiti strau kojom e osigurati sigurnu plovidbu broda, siguran boravak broda na sidru i luci; ustrojiti sustav komuniciranja i obavjetavanja na brodu; brinuti o administraciji na brodu; Ostali lanovi posade koji neposredno rukovode obavljanjem poslova i odravanjem strae: upravitelj stroja; asnici odgovorni za strau; radiooperater odgovoran za radijsku strau. Pravilnik o zvanjima i svjedodbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovake mornarice RH -propisuje zvanja, strunu spremu, ispitne programe, uvjete i nain stjecanja svjedodbi o osposobljenosti pomoraca na brodovima trg. mornarice RH. asnik lan posade broda odgovoran za plovidbenu, strojarsku ili radio strau. Drugi asnik stroja asnik stroja, prvi do upravitelja stroja, koji preuzima dunost upravitelja u sluaju ako tu dunost upravitelj stroja ne moe obaviti. Prvi asnik palube asnik palube, prvi do zapovjednika, preuzima dunost zapovjednika brodom. Upravitelj stroja lan posade s posebnim ovlastima koji upravlja brodskim postrojenjem, te je odgovoran za ispravan i siguran rad sustava strojeva i drugih ureaja na brodu. Zapovjednik broda osoba koja zapovijeda brodom. GMDSS svjetski pomorski sustav pogibelji-sigurnosti IMO Meunarodna pomorska organizacija Plovidbena sluba sluba na brodu koja je uvjet za izdavanje svjedodbe o osposobljenosti.4

7. vrela prava pomoraca Hrvatski izvori: Ustav RH osnovni okvir reguliranja i realiziranja odnosa; Zakoni kao izvori prava pomoraca, najvaniji Pomorski zakon; Podzakonski akti Pravilnik o pomorskim knjiicama, odobrenjima za ukrcanje i nadlenosti lukih kapetanija za izdavanje, Pravilnik o obavljanju poslova i odravanje strae lanova posade na pomorskim brodovima trg. mornarice RH, Pravilnik o najmanjem broju lanova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi trgovake mornarice RH, Pravilnik o zvanjima i svjedodbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovake mornarice RH, Pravilnik o minimalnoj opremi i sadraju brodske ljekarne; Kolektivni ugovori o statusu pomoraca, Nacionalni kolektivni ugovori za pomorce; Pravilnik o radu pomoraca; Ugovor o radi izmeu brodara i pomorca. Meunarodni izvori radnopravnog i socijalnopravnog statusa pomoraca: Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima; Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima; Reim konvencija i preporuka Meunarodne organizacije rada. 8. Meunarodna organizacija transportnih radnika (ITF) Sekcija pomoraca Konvencija MOR-a br. 147 o minimalnim standardima na trgovakim brodovima, 1976. Primjena Konvencije: za svaki pomorski brod, bilo u javnom ili privatnom vlasnitvu, koji se bavi prijevozom tereta ili putnika u trgovake svrhe; odnosi se i na tegljae koji plove morem. Ova Konvencija stvara obveze dravama lanica MOR-a koje je ratificiraju, a svaka koja to uini prema njoj ureuje sigurnosne standarde. Dravna pripadnost broda najvanije mjerilo identifikacije broda pravna veza izmeu broda i drave iju zastavu brod vije. Hrv. dr. pripadnost brod stjee upisom u upisnik brodova ili izdavanjem privremenog plovidbenog lista. RH ima pravo upravnog, gospodarskog i tehnikog nadzora nad brodovima njene dr. pripadnosti. Drava koja ratificira Konvenciju MOR-a o tom pitanju obvezuje se vriti stvarnu jurisdikciju ili kontrolu nad brodovima koji su registrirani na njenom podruju, a propisi jednako obvezuju i brodovlasnike i pomorce na koje se odnose. Obveze drave lanice odnosi se i na djelotvornu kontrolu drugih uvjeta radnog odnosa na brodu i ivota na brodovima koji nisu pod njenom stvarnom jurisdikcijom. To se odnosi na brodove koji viju zastave pogodnosti FOC, a krajnji je cilj da se takvi brodovi vrate pod nacionalne zastave. Kada beneficijsko vlasnitvo i kontrola broda nije iz zemlje iju zastavu brod vijori, smatra se da brod plovi pod zastavom pogodnosti. ----definicija prema dokumentaciji ITF-a Brod pod zastavom pogodnosti je onaj kome je nacionalnost vlasnika razliita od zemlje registracije. ITF ima TCC standarde:5

- sigurna popunjenost posade, plae, uvjeti ivota na brodu, naknade i sl. Ti minimalni, odnosno TCC standardi postoje, jer u pomorstvu postoji globalno trite radne snage, koje se odvija u nereguliranom okruenju, iako se mogu primijeniti konvencije MOR-a o zapoljavanju pomoraca. Zahtjevi su: zapoljavanje pomoraca bez pristojbi, javne i privatne agencije, uspostavljanje redovitog radnog odnosa za kvalificirane pomorce, te stabilna i konkurentna radna snaga za brodare. Sindikat pomoraca Hrvatske je legalni i legitimni subjekt za sklapanje kolektivnog ugovora. U tom smislu, a imajuu u vidu da je Sindikat ulanjen u ITF-Meunarodnu organizaciju transportnih radnika-Sekciju pomoraca, imaju se potivati ne samo prava utvrena normama ratificiranih konvencija i prihvaenih preporuka MOR-a nego i programa ITF-a. ITF - vrlo vana organizacija za pomorce diljem svijeta pa tako i pomorce iz Hrvatske. ITF je globalni savez sindikata radnika u transportu. Svaki neovisni sindikat, iji su lanovi zaposleni u djelatnosti transporta, moe pristupiti ITF-u, odnosno postati njegov lan. lanovi ITF-a su 624 sindikata koji predstavljaju oko 4. 400. 000 radnika u transportu iz 142 zemlje. ITF je jedan od nekoliko globalnih saveza sindikata (Global Union Federations) povezanih s Meunarodnim savezom slobodnih sindikata (International Confederation of Free Trade Unions - ICFTU). Sjedite ITF-a je u Londonu, a urede takoer ima i u Nairobiju, Ouagadougou, Tokyju, New Delhiju, Rio de Janeiru, Georgetownu, Moskvi i Bruxellesu. ITF ispunjava tri osnovne zadae: promie solidarnost izmeu transportnih sindikata i radnika razliitih zemalja, predstavlja sindikate lanove u mnogim meunarodnim i regionalnim tijelima koja donose pravila ili uspostavljaju politiku vezanu uz prijevoz i socijalna pitanja, osigurava informacije i edukacijske usluge za transportne sindikate diljem svijeta. Osobito vana uloga ITF-a i njegova velika specifinost je to to ukoliko pomorci plove na brodovima koji viju zastave pogodnosti (Flag of convenience, zastava sa kojom brod nema direktne veze, na neki nain lana nacionalnost broda, koristi se zbog toga to te zemlje ne trae zadovoljenje minimuma socijalnog standarda ni ostalih prava od strane brodara), te zbog toga ne mogu biti lanovi nacionalnih sindikata, postaju direktni lanovi ITF-a i uivaju njegovu zatitu. Sindikat pomoraca Hrvatske sklapa kolektivni ugovor s brodarima i tako ureuje prava i obveze ukrcanih pomoraca na brodovima meunarodne plovidbe domaih i stranih brodovlasnika iji brodovi plove radi trgovine i obavljanja prijevoznih usluga po morima diljem svijeta u skladu s opeprihvaenim pravilima i obiajima plovidbe na moru. 9. zapoljavanje pomoraca To pitanje je ureeno u Opoj deklaraciji o pravima ovjeka (svaka osoba ima pravo na rad, na slobodan izbor rada, na pravedne i zadovoljavajue uvjete rada, i na zatitu od nezaposlenosti).

6

Ugovorom o radu koji mora biti u pisanom obliku pomorac zasniva radni odnos kod brodara, a moe se sklopiti na neodreeno vrijeme, na odreeno vrijeme i za odreeno putovanje. Ugovorom o radu brodar je duan pomorcu osigurati ukrcanje, te mu za rad isplatiti plau, a pomorac je duan prema uputama brodara osobno obavljati preuzeti posao. 10. repatrijacija Javnopravna karakteristika kod radnog odnosa pomoraca je i u pravu pomorca da bude vraen nakon iskrcaja s broda -PRAVO REPATRIJACIJE- , u luku ukrcaja, u svoju zemlju, ili u luku polaska broda. Ta karakteristika je vezana za sigurnost plovidbe, jer sigurnosti plovidbe nema bez sigurnih uvjeta ivota, rada i osiguranja pomorca i obratno. 11. osiguranje smjetaja i hrane Odredbe Kolektivnog ugovora o prehrani, smjetaju, posteljini, komforu i dr. obvezuju brodara da prui pomorcu dok je u slubi na brodu: dovoljno hrane dobre kakvoe, smjetaj odgovarajue veliine i standarda, potreban pribor za jelo, praonicu i prostorije za rekreaciju prema Preporuci MOR-a br. 138. 12. javnopravne karakteristike statusa pomoraca uvjeti rada pomoraca; precizno se utvruje i ugovor o najmu slube i njegov sadraj, potpisuju ga ugovorne strane nakon to je pomorcu data mogunost da se s njim upozna; utvren je i otkaz i drugi nain prestanka ugovora o najmu slube; obavezan lijeniki pregled djece i mladei zaposlenih na brodu i uvjerenje kojim se potvruje njegova sposobnost za rad na brodu; dokaz o strunoj osposobljenosti za pojedinu slubu na brodu; pravo repatrijacije.

13. zapovjednik broda Osoba koja zapovijeda brodom. Zapovjednik donosi sve naredbe za putnike i lanove posade, mora biti hrvatski dravljanin. Obveze zapovjednika broda: poduzimanje potrebnih mjera za sigurnost broda, putnika, posade i tereta; ustrojiti i organizirati rad posade; osobno rukovoditi poslovima u sluaju pogibelji na brodu; provoditi uvjebavanje i odravati sredstva i opremu za spaavanje; ustrojiti strau kojom e osigurati sigurnu plovidbu broda, siguran boravak broda na sidru i luci; ustrojiti sustav komuniciranja i obavjetavanja na brodu; brinuti o administraciji na brodu;7

8

14. specifine radne operacije pomoraca Posebne obveze brodara, zapovjednika, asnika i drugih lanova posade s posebnim ovlastima na brodu, u cilju obavljanja poslova i odravanja strae. (odgovoreno u pitanju br.6) 15. zdravstvena sposobnost pomoraca Tijekom rada na brodu pomorac je izloen udaru raznih tetnih utjecaja s radnog mjesta, zbog ega pate pojedini organi tijela i njihove funkcije. U interesu je brodara da obavlja redovite kontrolno-periodine i ciljane preglede. U postupku ocjenjivanja radne sposobnosti usporeuju se bioloke, psihofizike i metabolike sposobnosti sa zahtjevima radnog mjesta. Zato se i govori o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti pomoraca, a dokazuje se lijenikom svjedodbom. Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na brodovima na me. plovidbi za 1998. god. utvruje da e se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti nadoknada trokova u odreenom postotku za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i mirovinsko-invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje lanova obitelji. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara, to takoer ukljuuje i ako smrt nastupi i za vrijeme putovanja do i od broda, brodar je duan isplatiti posebne iznose utvrene Kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdravao do 18. godine ivota. 16. pomorska knjiica i odobrenje za ukrcanje Pravilnik o pomorskim knjiicama, odobrenjima za ukrcanje i nadlenosti lukih kapetanija za izdavanje To je jedan u nizu propisnika kojima se ureuju sloena multidisciplinarna pitanja plovidbe morem kao plovnim putem. Pomorska knjiica i odobrenje za ukrcanje su javne isprave koje pomorac mora imati uz radnu knjiicu. Pomorska knjiica zahtjeva posebno izdavanje i posebnu evidenciju. To je evidencija osobnog stanja pomorca. Poslovi evidencije su poslovi dravne uprave. Pomorska knjiica ima snagu javne isprave i zakonsku presumpciju istinitosti. Pomorska knjiica = putna isprava hrvatskog dravljanina pomorca. To je javna isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko dravljanstvo. Pomorska knjiica i brodska knjiica, ako je u nju unijeta viza, slui ukrcanom lanu posade kao isprava za putovanje u inozemstvo ili za putovanje u inozemstvo radi ukrcaja na brod, ili povratak u RH nakon iskrcaja s broda. Pomorska knjiica i odobrenje za ukrcanje javne su isprave: jer se izdaju pismeno, jer ih izdaje luka kapetanija, jer su sastavljene u cilju konstatiranja odreenih injenica, jer njihovo posjedovanje proizvodi odreeno pravno djelovanje, jer se izdaju u tono odreenom obliku s odreenim sadrajem i svrhom, jer slue radi dokazivanja injenica o kojima je rije u tim ispravama, jer se koriste u raznim odnosima i situacijama u koje pomorac ulazi, jer se uzimaju kao dokazno sredstvo kojima se dokazuju injenice o kojima je rije, jer se moe dokazivati i neto suprotno njihovu sadraju ili dokazivati da su ove lane, jer se izdaju u upravnom9

postupku i u granicama ovlasti koje ima luka kapetanija, jer imaju druge oznake koje teorija i zakonodavstvo vee za javne isprave. Pomorska knjiica se meu pomorcima uobiajeno zove matrikula. To je isprava pomorca za plovidbu. Po propisima RH pomorsku knjiicu mora imati dravljanin RH ukrcan za lana posade koji je upisan u upisniku brodova RH. Hrvatsko dravljanstvo se dokazuje vaeom osobnom iskaznicom, vojnom iskaznicom ili putovnicom. Prije izdavanja pomorske knjiice, odnosno odobrenja za ukrcanje utvruje se identitet osobe. Odobrenje za ukrcanje = je isprava pomorca stranog dravljanina ili osobe bez dravljanstva koja je ukrcana kao lan posade broda upisanog u upisniku brodova RH. Pri izdavanju odobrenja za ukrcanje moraju se potivati propisi o kretanju i boravku stranaca u RH, propisi o zapoljavanju stranaca i drugi. Osoba bez dravljanstva je stranac, apatrid, bez dravljanstva ijedne postojee drave, od momenta roenja ili nakon roenja. No i oni mogu dobiti odobrenje za ukrcaj ako prethodno ispune druge uvjete. Pomorsku knjiicu i odobrenje za ukrcaj moe imati i nezaposleni pomorac, a mora imati kad je ukrcan kao lan posade broda upisanog u upisnik brodova RH. Pomorska knjiica i odobrenje za ukrcaj imaju sadraj kojim se dokazuje identitet, dravljanstvo ili status stranca, struna sposobnost, zdravstvena sposobnost, svojstvo u kojem je osoba ukrcana u slubi palube, stroja, u opoj slubi, za trajanja slube na brodu upisanom u upisnik brodova RH. Pomorska knjiica i odobrenje za ukrcaj = osobne isprave osobe kojoj su izdane, neprenosiv osobni dokument. 17. registracija ugovora o radu pomoraca Ugovor na registraciju nadlenom tijelu podnosi poslodavac u tri primjerka u roku osam dana kada je pomorac ili ribar zapoeo raditi. Poslodavac sklapa s pomorcem ili ribarom ugovor o radu, obavlja se ukrcaj na brod, upisuje se u sastav posade, a onda poslodavac podnosi ugovor o radu na registraciju. Ako to poslodavac ne obavi ini prekraj i moe biti kanjen od 5-20 tisua kuna. Nadleno tijelo duno je registrirati ugovor ili promjenu ugovora u roku od osam dana od dana podnoenja ugovora ili njegove promjene na registraciju. Nadleno tijelo za registraciju vodi 3 knjige: Registar ugovora; Zbirku isprava; Abecedni imenik. Nakon izvrene registracije nadleno tijelo dostavlja svakoj od stranaka po jedan primjerak ugovora. U zbirki isprava polae po jedan primjerak registriranog ugovora. U abecedni imenik upisuju se: ime i prezime, prebivalite pomorca ili ribara te redni broj pod kojim je ugovor upisan.10

18. plaa pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na putnikim brodovima i trajektima ureuje plae. Odreivanje plae pomoraca vri se zakonom, kolektivnim ugovorom, aktima brodara i ugovorom o radu. Brodar kojeg obvezuje kolektivni ugovor za pomorce ne smije pomorcu obraunati i isplatiti plau u iznosu manjem od iznosa odreenog kolektivnim ugovorom. Plaa pomorca zasniva se na poslovima i zadacima odreenog radnog mjesta i obraunava se u valuti iz posebnog dodatka. Sastavni dio kolektivnog ugovora su tablice u kojima su navedene najnie plae na brodu. Razliito se obraunavaju radni sati (8h dnevno) od pon. do pet. i iznad 8h, te minus slobodni dani. Naknada plae odnosi se na: vrijeme koritenja godinjeg odmora, vrijeme koritenja slobodnih dana, vrijeme koritenja plaenog dopusta, vrijeme obrazovanja i osposobljavanja za rad, vrijeme privremene nesposobnosti za rad, za sluaj trajne invalidnosti i za sluaj gubitka ivota. Kolektivni ugovori utvruju posebne naknade, odnosno uveanja plae za rad na tankerima i slinim brodovima sa posebnim uvjetima rada. 19. obrazovanje Konvencija MOR-a br. 53 o minimumu strune osposobljenosti zapovjednika i asnika trgovake mornarice, 1936. Utvrena je obveza zapovjednika i asnika palube i stroja da posjeduje svjedodbu koju je izdala javna vlast o sposobnosti za obavljanje tih funkcija. Konvencija precizira ove pojmove: zapovjednik ili poslodavac, asnik palube, voditelj strae, glavni strojar, voa strae. Svaka drava svojim zakonom utvruje precizno te uvjete i postupak njihovog utvrivanja. Ti uvjeti su sljedei: minimum starosti, minimum trajanja radnog iskustva, uspjeno poloen ispit o osposobljenosti za obavljanje odgovarajuih funkcija. Ispitima se provjerava i dokazuje dovoljno profesionalno iskustvo za odgovarajuu funciju i da ne postoji ozbiljna primjedba na raun ovih osoba. 20. zatita na radu pomoraca Svrha propisa zatite na radu je sigurnost plovidbe, opa i posebna zatita pomoraca i zatita okolia. Svrha svih pravnih pravila kojima se ureuje zatita na radu jest spreavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita radnog okolia. Pomorski zakonik kae da je brod sposoban za plovidbu ako udovoljava tehnikim pravilima glede zatite ljudskog ivota na moru, zatite pri radu i smjetaja posade i drugih osoba zaposlenih na brodu, zatite od tereta na brodu, zatita od oneienje okolia s broda. Na brodove i pomorce u RH odnose se propisi o Zatiti na radu.

11

21. materijalna i imovinska odgovornost brodara pomorcu- PREMA MOR-u -

Konvencija MOR-a br. 8 o naknadi za nezaposlenost u sluaju gubitka zbog brodoloma. Specifini su oblici kontrole uvjeta zapoljavanja mornara, namjetenja, nezaposlenosti i osiguranja protiv nezaposlenosti, to se odnosi na sluajeve gubitka uslijed brodoloma. Brodar je zbog navedenog razloga u obvezi prema mornaru da plati naknadu da bi on mogao odoljeti nezaposlenosti koja je nastala zbog gubitka uslijed brodoloma. Ova naknada bit e isplaena za sve dane stvarne nezaposlenosti mornara u visini plae iz zakljuenog ugovora tako da cjelokupni iznos naknade koja se ima isplatiti svakom mornaru u smislu ove konvencije moi e biti ograniena na dvomjesenu plau. Konvencija MOR-a br. 32 o zatiti od nesree na poslu radnika zaposlenih na ukrcaju i iskrcaju brodova.- POMORSKI ZAKONIK -

Brodar odgovara za gubitak, manjak ili oteenje stvari na brodu; transportne tete, na temelju pretpostavljene krivnje. Za smrt ili tjelesnu ozljedu lana posade brodar odgovara na temelju pretpostavljene krivnje, jedino u sluajevima nepostojanja sigurnih uvjeta za rad ili opasne stvari ili djelatnosti odgovornost brodara je objektivna.- UGOVOR O RADU IZMEU BRODARA I POMORCA -

Naknada u sluaju gubitka ivota Kada kao posljedica nesretnog sluaja ili pogibelji na moru nastupi gubitak ivota pomorca, ukljuujui i kolne udese za vrijeme putovanja iz mjesta stalnog prebivalita do luke ukrcaja i sa broda do mjesta stalnog prebivalita pomorca, poslodavac je obvezan platiti iznos njegovoj supruzi ili najbliem roaku. Poslodavac je duan poduzeti mjere zatite imovine koju je smrtno stradali pomorac ostavio i pobrinuti se da je dostavi njegovoj obitelji ili najblioj rodbini. Poslodavac je duan snositi trokove prijenosa posmrtnih ostataka stradalog pomorca do mjesta stalnog prebivalita. Poslodavac e zakljuiti odgovarajue osiguranje kako bi se u potpunosti pokrili trokovi u sluaju navedenih dogaaja. Naknada u sluaju trajne invalidnosti Pomorac koji bez svoje krivnje pretrpi nezgodu tijekom svog zaposlenja kod poslodavca ukljuujui i nezgode koje bi mogao pretrpjeti tijekom svog putovanja od mjesta stalnog prebivalita do broda ili sa broda do mjesta stalnog prebivalita, te nezgode koje su posljedica pomorske ili neke druge nezgode i ako je zbog tih razloga njegova radna sposobnost umanjena, imat e pravo da uz osnovnu plau s naslova bolovanja od poslodavca primi i godinji dodatak koji se izraunava na osnovi radne nesposobnosti. (OSNOVNA PLAA + GODINJI DODATAK KOJI SE IZRAUNAVA NA TEMELJU RADNE NESPOSOBNOSTI) Zdravstvena njega, ozljede i naknada u sluaju bolesti Pomorac koji je iskrcan zbog bolesti ili ozljede, uz uvjet da to nije nastalo njegovom krivnjom, ima pravo na lijeenje bolesti, smjetaj, repatrijaciju i strunu pratnju. Ima pravo na osnovnu plau i nadoknadu za bolovanje. (OSNOVNA PLAA + NADOKNADA ZA BOLOVANJE)

12

22. materijalna odgovornost pomorca brodaru Pomorac je duan plaati zakonom utvren doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje, te zdravstvenu zatitu u RH. 23. naknada za izgubljene stvari Ako pomorac pretrpi totalnu ili djelominu tetu na svojim osobnim stvarima iz bilo kojeg razloga, bilo dok slui na brodu ili pri putovanju do ili od broda ima pravo na naknadu tete od brodara do maximalnog iznosa utvrenog u tablici. Pomorac mora dokazati istinitost podataka koje je dao u svezi s izgubljenom imovinom. (NAKNADA ZA IZGUBLJENE STVARI = DO MAXIMALNOG IZNOSA U TABLICI) 24. zdravstveno osiguranja pomoraca Nacionalni kolektivni ugovor za hrv. pomorce na brodovima u me. plovidbi za 1998. god. utvruje da e se posebnim dodatkom pomorcu ugovoriti naknada trokova u odreenom postotku za zdravstveno osiguranje i mirovinsko invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje lanova obitelji. Na naknadu za bolovanje u trajanju od najvie 112 dana pomorac ima pravo od trenutka iskrcaja na kopno zbog bolesti i povratka kui. Ako pomorac umre dok je zaposlen kod brodara, brodar je duan isplatiti posebne iznose utvrene u kolektivnim ugovorom udovici i djetetu kojeg je pomorac uzdravao do 18. godine ivota. Kolektivni ugovor obvezuje brodara da ugovori odgovarajue osiguranje kako bi se u potpunosti pokrio protiv moguih sluajnosti i neizvjesnosti to proizlaze iz obveze prema pomorcima po osnovi ozljede, onesposobljenosti i smrti. 25. trajk pomoraca Naini rjeavanja kolektivnih radnih sporova Razlikujemo: 1. mirne naine rjeavanja kolektivnih radnih sporova (alternative/amicable/appropriate dispute resolution) sporazum stranaka, mirenje, arbitraa 2. industrijske akcije trajk organizirani prekid rada radi pritiska na poslodavca, a s ciljem ostvarenja zatite i unaprjeenja kolektivnih prava i interesa radnika (gospodarskih, radnih i socijalnih) 26. kolektivni ugovor za pomorce Pomorci koji su zaposleni kod brodara plove na razliitim brodovima. Pojam brodara odreuje Pomorski zakonik. -----Brodar je kao posjednik vlastitog ili tueg broda nositelj plovidbenog poduhvata i presumira se da je on kao vlasnik broda upisan u upisnik brodova dok se ne dokae suprotno.13

Zbog specifinosti u reguliranju plovidbe, ove odnose reguliraju brojne konvencije i preporuke MOR-a i propisi drava pod ijim zastavama plovi brod. Pitanja kolektivnih ugovora za pomorce i odreivanje njihovih bitnih i karakteristinih svojstava predmet je Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putnikim brodovima i trajektima i Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrv. pomorce na brodovima u me. plovidbi. Kolektivnim ugovorom se potvruje naelo koalicije, odnosno sindikalnog organiziranja i radnikog legalnog djelovanja. Nacionalnim kolektivnim ugovorima utvruju se minimalna prava, obveze i odgovornosti pomoraca i brodara. Kolektivni ugovor za pomorce na brodovima je pismeno zakljuen sporazum izmeu radnike sindikalne organizacije (Sindikat pomoraca Hrvatske) i poslodavca brodara na ijim su brodovima ukrcani pomorci. Nacionalnim kol. ug. za hrv. pomorce na putnikim brodovima i trajektima ureuju se radni odnosi pomoraca na brodovima brodara kojim obavlja redoviti linijski pomorski prijevoz putnika i tereta u unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH, te u meunarodnoj plovidbi. Osnovna obiljeja kolektivnog ugovora za pomorce jesu; normativni karakter, ugovorne strane, zakljuenje u pisanoj formi, registrira se na nain kako je odreeno Zakonom o radu, klauzule tog ugovora moraju biti u skladu sa Zakonom, konvencijama i preporukama MOR-a i ITF-a, nadreen je u reguliranju ovih pitanja u organizaciji brodara kao poslodavca, uz normativni dio sadri akcidentalni dio-kojim se ureuju meusobne obveze ugovornih strana ovog kol. ugovora. 27. radni sporovi pomoraca Brojni sporovi (individualni i kolektivni) iz radnih odnosa i socijalnopravnih odnosa rjeavaju se na sudovima koji nemaju izraenu posebnost u odnosu na rjeavanje drugih graanskopravnih i ustavnopravnih sporova. 28. odmori i dopusti Odmori i dopusti nose oznake specifinosti uvjeta rada na brodovima. Svaki pomorac ima pravo na slobodno vrijeme u neprekinutom trajanju od najmanje 8 h u okviru 24 h, raunajui od prvog sata rada nakon odmora, ili ima pravo na plau za prekovremeni rad. Godinji odmor regulira se onoliko koliko je u najmanjoj mjeri nuno: pored osnovnog trajanja priznaju se posebni uvjeti po iskrcaju, i to 6 dana za svaki puni mjesec dana. 29. mirovinsko osiguranje (odgovor u pitanju 24.) 30. prestanak ugovora o radu Zaposlenje pomorca na brodu moe prestati: istekom ugovora o radu, na zahtjev pomorca i prema odluci poslodavca, u skladu sa Zakonom.14

II. LUKI RADNICI 1. pojam radnog odnosa lukog radnika Pojam radnog odnosa lukih radnika mogue je dati samo uz opi pojam radnog odnosa. To je pravni odnos, ali istovremeno i drutveni odnos. Ostvaruje se u odreenoj lukoj organizaciji: slobodno, ravnopravno, solidarno i u odnosima meusobne odgovornosti lukih radnika i njihove odgovornosti prema sredstvima rada i drutva u cjelini, danas poslodavcu. Bitni elementi opeg pojma radnog odnosa su i bitni elementi radnog odnosa lukih radnika, a polaze od ovih principa: a) postojanje sredstava rada u luci, b) rad lukih radnika na tim sredstvima na kojima stjeu pravo rada, c) postojanje odreenog pravnog odnosa meu lukim radnicima, d) radi se o osobnom, ivom radu lukog radnika, e) luki radnici udruuju svoj ivi rad, radne, strune i druge sposobnosti u odreenoj lukoj organizaciji, odnosno ugovaraju s lukom. Za postojanje radnog odnosa lukih radnika bitni su elementi: dobrovoljnost, obveza da se osobno obavlja rad, oneroznost, ukljuivanje u rad organizacije luka, profesionalnost i subordinacija. Radni odnos lukih radnika je osobnopravni odnos u kojem je sadrano: - osobno prvo na rad - poloaj u drutvu - osobni individualni interesi iz rada i po osnovi rada, ali i zajedniki interesi - osobni drutveno ekonomski poloaj Radni odnos lukih radnika razlikuje se od drugih radnih odnosa po sadraju (u pogledu prava, obveza i odgovornosti) i po obliku (nainu) angairanja odnosno izvrenja lukih operacija. Subjekti ovog radnog odnosa su : radnik luki transportni radnik s jedne strane i poslodavac s druge strane. I na strani jednih i drugih postoje prava i obveze koje proizlaze iz njihovih poloaja kao pravnih subjekata. 2. luki transportni radnik(LTR) Kategoriju luko transportnog radnika odreuju ovi pojmovi, elementi i kategorije: 1. Specifinost struke i uvjeti za rad: -pripadnost transportnoj struci -profesionalni luko transportni rad sa snagom, znanjem i kvalifikacijama -posebni uvjeti koje moraju zadovoljiti da bi se zaposlili, sta, dob (najmanje 20, a najvie 35 prilikom prijema), nekanjavanost -prethodno struno osposobljavanje prije zapoljavanja i neprekidno struno usavravanje i prilagoavanje -raspored na definirane radne zadatke, npr. raspored manje iskusnih sa iskusnijim radnicima -organiziran prihvat novih radnika, upoznavanje novih radnika s radom u luci, s mjerama i sredstvima zatite na radu, pravima i dunostima 2. Koordiniranje i organizacija rada -izdavanje naloga za rad, rad bez zastoja i ekanja, tono i na vrijeme izvrenje rada... 3. Osobna i zajednika zatita i rad: -primjena mjera zatite na radu, odmori i dopusti, efikasno koritenje radnog vremena...15

LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi odreeni, te ih oni izvravaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. LTR rade i uz specijalna manevarska vuna vozila, s paletama u skladitima, silosima, uz dizalice i sl. 3 Glavne operacije u luci to ih obavljaju LTR su: 1. manipuliranje robom u samoj luci, 2. manipuliranje s robom u lukim skladitima, 3. manipuliranje s robom u brodskim skladitima. Podjela LTR: 1. manisti, 2. brojai robe, 3. mjerai koji mjere robu i 4. slagai robe. 3. luke operacije Konvencija br. 28 MOR-a u enevi Prema Konvenciji br. 28. luka operacija obuhvaa sav rad ili dio rada koji je izvren na kopnu ili na brodu radi ukrcaja ili iskrcaja svakog broda namijenjenog pomorskoj ili unutranjoj plovidbi, iskljuujui ratne brodove, u svakoj pomorskoj luci ili pristanitu unutranje plovidbe, na svakom doku, pristanu, obali priveza ili drugom slinom mjestu gdje se ovaj rad vri. Radnik po toj Konvenciji obuhvaa svaku osobu zaposlenu na tim operacijama. 4. radnici koji sudjeluju u izvravanju luko-transportnih poslova Tinti definira lukog radnika kao osobu koja je u luci zaposlena ili odreena da bude zaposlena na ukrcavanju, iskrcavanju, prekrcavanju, prenoenju ili uskladitavanju robe ili drugih stvari s obale u brodove, neposredno ili preko teglenica i obratno ili iz njih u skladita i obratno ili kombinirano. Na tim radnim mjestima rade se teki fiziki poslovi, a te poslove obavljaju VK, KV, PK, NK i LTR, odnosno, bolje reeno, radnici od treeg do petog stupnja obrazovanja, pa i bez toga obrazovanja. LTR nemaju stalno mjesto rada ali su im poslovi odreeni, te ih oni izvravaju pod nadzorom i uputama predradnika radne grupe. LTR rade i uz specijalna manevarska vuna vozila, s paletama u skladitima, silosima, uz dizalice i sl. 3 Glavne operacije u luci to ih obavljaju LTR su: 1. manipuliranje robom u samoj luci, 2. manipuliranje s robom u lukim skladitima, 3. manipuliranje s robom u brodskim skladitima. Podjela LTR: 1. manisti, 2. brojai robe, 3. mjerai koji mjere robu i 4. slagai robe. Drugi radnici koji sudjeluju u izvravanju luko-transportnih usluga: rukovodilac pogona, rukovodilac pojedinih organizacijskih jedinica, rukovodilac grupe za pripremu rada, disponent vagona i kamiona, koordinator pripreme i primopredaje, organizator rada na brodu, rukovodilac LTR, manista vinman, rukovodilac mehanizacije, koordinator odravanja, poslovoa i disponent garae, autodizaliar, voza traktor, disponent viljukara, obalni dizaliari, vozai viljukara, lepere, kamiona, te stolari, skeleri, varioci, glodai, zidari i dr. 5. mjesto rada Luka- jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgraenim i neizgraenim obalama, lukobranima, ureajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zatitu brodova, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe, uskladitavanje i ostala manipuliranja robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu16

robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u meusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnolokoj vezi. Aktivnost lukih radnika odvija se u lukom radnom prostoru, a to je u pravilu iri prostor od luke, sidrite, luka pozadinska skladita, saobraajnice koje povezuju luke bazene i dr. 6. glavne luko-transportne operacije 3 Glavne operacije u luci to ih obavljaju LTR su: 1. manipuliranje robom u samoj luci, 2. manipuliranje s robom u lukim skladitima, 3. manipuliranje s robom u brodskim skladitima. Specifine su i luke operacije to se obavljaju na lukoj infrastrukturi, luki akvatorij, lukobrani, izgraene obale, luki tereni s prometnicama, telefonske, vodovodne, elektro i plinovodne instalacije; u lukoj suprastrukturi i na njoj, luka skladita, zgrade i fiksna pretovarna mehanizacija i plovei objekti, pokretne dizalice, viljukari, transportne trake, kamioni, traktori i druga prijevozna sredstva, specijalna luka postrojenja i plovne dizalice. LTR rade i uz specijalna manevarska vuna vozila, s paletama u skladitima, silosima, uz dizalice i portalne i poluportalne dizalice, autodizalice sl. U operacionalizaciji lukog rada uvedena je Dnevni zadatak grupe LTR, a sadri popis tereta koji je planiran da ga se ukrca ili iskrca iz broda u toku smjene. 7. radno vrijeme u luci i njegovo koritenje Radno vrijeme oznaava ono vrijeme koje je radnik duan provesti na radu tijekom odreenog vremenskog perioda, dan, tjedan, mjesec, godina. Ustav i Zakon utvruju radno vrijeme ne due od 42 sata tjedno, to je puno radno vrijeme. Nepuno radno vrijeme iznimno, ako u pojedinim djelatnostima i na pojedinim poslovima zbog manjeg opsega rada odnosno radnih zadataka nema potrebe ustanoviti puno radno vrijeme. Skraeno radno vrijeme izjednauje se sa punim, kod poslova i zadaa pod posebnim uvjetima. Sve te kategorije poznate su i u lukama. Produktivnost rada nastoji se skraivati potrebno radno vrijeme za obavljanje lukih operacija, odnosno nastoji se postii da se za isto drutveno-priznato vrijeme i isti utroak radne snage izvri vei broj lukih operacija. To se postie novim tehnologijama, racionalizacijom ivog rada, racionalno koritenje sredstava u luci, bolja organizacija rada, vea specijalizacija, bolja radna disciplina, poveanje kvalifikacija radnika i sl. Radno vrijeme u luci odreuje nositelj prava koritenja luke ili je utvreno lukim uzancama. Radi se najee o jednoj ili dvije redovne smjene. Rok za izvrenje luko-transportnog posla odreuje se ugovorom to utjee na raspored rada LTR, na njihov prekovremeni rad, rad nedjeljom i praznikom. U lukama ima dosta tzv. prikrivene nezaposlenosti jer odreeni broj radnika nije u punoj mjeri proizvodno iskoriteno. Puno je i neproizvodnosti radnog vremena zbog plaenih dopusta, odmora, praznika, godinjih odmora i sl., a u porastu je i izgubljeno radno vrijeme, npr. bolovanje, neplaeni sati i dr.

17

8. luka poslodavac Luka- jest vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor s izgraenim i neizgraenim obalama, lukobranima, ureajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zatitu brodova, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe, uskladitavanje i ostala manipuliranja robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u meusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnolokoj vezi. Kod lukih radnika radi se o radnim odnosima lukih radnika u organizaciji rada, u luci kao pomorskom dobru. Korisnik luke organizacija udruenog rada ili druga pravna osoba, organ opinske uprave ili dravni organ koji koristi luku. Svaka luka ima svoje osobitosti, po znaenju za zemlju i inozemstvo, po tranzitnom prometu, geografskom poloaju, dubini mora u luci i na prilazima, tradiciji, opremljenosti i dostignutom stupnju tehnike, tehnologije i dr. Luke moraju savladati velike koliine robnih tokova, a luke operacije zahtijevaju dosta ivog rada, te je kljuan element svake luke ivi rad i radnik, a iz tog proizlazi i nain organiziranja njihovog rada, stimulaciji radnika, reimu rada, pripremama radnika za rad i dr. 9. osobna, zajednika zatita na radu lukotransportnog radnika Na svim poslovima i radnim zadacima koje obavljaju LTR postoji opasnost za ivot i tetnost za zdravlje, pa se moraju upotrebljavati sredstva osobne zatite na radu i osobna zatitna oprema o emu je duan brinuti neposredni rukovodilac LTR.. Prije rasporeda na radno mjesto, te u toku radnog odnosa obavlja se niz preventivnih zdravstvenih radnji, sistematskih pregleda, obrazovanja iz oblasti zatite na radu, praenje psiholokih sposobnosti radnika, rjeavanje socijalnih problema bolesnik LTR i invalida, alkoholiar i dr. Usprkos tome esta su bolovanja kao posljedica brojnih faktora, uvjeti rada, ope zdravstveno stanje, meuljudski odnosi, obiteljski razlozi, primjena mjera zatite na radu i dr. Rad lukih radnika koji je vrlo fiziki zahtjevan izaziva i poveano iscrpljivanje radnika to ima za posljedicu vie povreda na radu te profesionalna oboljenja. Nuno je da rad lukih radnika prate i poslovi na ureenju i odravanju radnog prostora u luci, ureenju pristupa do radnog mjesta, nadzor nad obavljenim lukim operacijama, snabdjevenost radnika zatitnom odjeom, osiguranje prve pomoi i spaavanje, utvrivanje odgovarajuih postupaka u opasnim situacijama i sl. Za veu sigurnost prijeko je potreban stalan nadzor radnika i poslodavaca nad opremom, nadzor nad nainom rada i pravodobno prijavljivanje radnih postupaka koji ugroavaju njihovu sigurnost. 10. plae lukotransportnih radnika (kolektivni ugovori luke) Rad LTR vrednovan je utvrenim normativima za poslove s generalnim teretom, rasutim teretom (suhim i tekuim), drvom i drvnim proizvodima, te ostalim vrstama tereta. Jedinica mjere za vrednovanje rada LTR je 1 tona; metar kubini tereta; komad ili jedan sat rada, ovisno o manipulaciji i vrsti tereta. Posebno se predvia plaanje sati ekanja, zatim dodatak za rad tetan za zdravlje i opasan za ivot, kao i sve vrste naknada za vrijeme u kojem radnik ne radi, a za to nije kriv.18

Najintenzivnija luka operacija je rukovanje generalnim teretom kada rastu trokovi radne snage, te se tada brod treba to krae zadrati u luci jer je ivi rad skup. Plaa lukog radnika treba biti unaprijed utvrena, prema objektivnim kriterijima i mjerilima prema: sloenosti rada, odgovornosti u radu, uvjetima rada, radnog uinka, uteda u radu, koritenja radnog vremena, samoinicijativi, strunosti, prekovremenom radu, nonom radu, radu u dane praznika, inovacija i dr. Prema odredbama Kol. ugovora poslodavac je duan radniku isplatiti plau koja se sastoji od osnovne plae, stimulativnog dijela plae i dodatka. Po Kol. ugovoru plae su javne, pojedinana isplata plae je tajna, osim ovlatenim radnicima i sindikalnim povjerenicima. Najnia mogua plaa vezuje se uz zakonom dozvoljenu granicu, a ukoliko zakonske odredbe prestanu vaiti, odreuje se da rast plae treba zavisiti od minimalnih trokova ivota radnika i njegove obitelji. Osnovna plaa radnika uveava se za svaku godinu radnog staa za 0,5%. 11. kolektivni ugovor za luke radnike (subjekti, sadraj) Stranke kolektivnog ugovora jesu: na strani poslodavca jedan poslodavac (luka), a na strani posloprimca sindikati Lukih radnika u tom poduzeu. Prema Zakonu o radu, ako je na podruju za koje se eli sklopiti kolektivni ugovor zastupljeno vie sindikata, odnosno udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine, moe se o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo sa pregovarakim odborom sastavljenim od zastupnika tih sindikata. Ugovor se primjenjuje na sve zaposlene u luci, meutim postavlja se pitanje koga Kol. ugovor obvezuje, jer postoji pravilo da obvezuje osobe koje su ugovor sklopile i one koje su u vrijeme sklapanja ili naknadno postale lanovi udruge koja je ugovor sklopila. Sadraj Kolektivnog ugovora: Ureuje prava, obveze i odgovornosti radnika iz rada i na osnovi rada te obveze poslodavca. Kol. ugovor ne izdvaja kao kategoriju luke radnike ve se odnosi na sve radnike koje luka zapoljava. Luke operacije odreuju pojam lukog radnika, jer su to osobe zaposlena na lukim operacijama; ukrcaj, iskrcaj, prijenos, skladitenje i openito premjetanje tereta. To su brojni kvalificirani i specijalizirani radnici, slagai, vinmani, iskrcivai, mjeritelji, brojai, dizaliari, mehaniari, vozai traktora i dr. Prije stupanja na rad poslodavac je duan upozoriti radnika na odredbe propisa u svezi s radnim odnosom, organizacijom i zatitom na radu. Kol. ugovor sadri odredbe koje reguliraju pitanja koja se odnose na: radno vrijeme, odmore i dopuste, plae i naknade, zatitu na radu... 12. ugovor o radu lukotransportnog radnika Radni odnos moe zasnovati svaka osoba koja pored uvjeta utvrenih propisima ispunjava i uvjete utvrene opim aktom poslodavca. Luki radnik ulazi u radni odnos na temelju ugovora zakljuenog sa poslodavcem, svoj ivi rad, fizike i umne sposobnosti stavlja u slubu poslodavca i obavlja luke operacije koje predstavljaju sadraj njegova radnog mjesta. U radnom odnosu lukih radnika profesija je sastavni dio i obiljeje tog odnosa. Ugovorom o radu zasniva se radni odnos, u pravilu, na neodreeno vrijeme u pisanom obliku.

19

Po Kolektivnom ugovoru postoji obveza poslodavca da prilikom popunjavanja radnog mjesta istrai mogunost popune tog radnog mjesta raspoloivim radnikom izmeu ve zaposlenih, preraspodjele poslova na druge radnike ili dokolovanje ve zaposlenih. Pokusni rad 3 mj, a za radna mjesta s posebnim ovlastima traje 6 mj, trajanje se moe produiti ako je radnik za vrijeme koje mu traje radni odnos bio bolestan. U vrijeme polusnog rada ima pravo na plau u visini plae radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos. Uvoenje radnika u posao je jedna od karakteristika radnih odnosa lukih radnika s obzirom na specifinosti rada te prema Kol. ugovoru postoji i mogunost da se radnici bez iskustva prime kao pripravnici. Za status volontera bez zasnivanja radnog odnosa zakljuuje se poseban ugovor. 13. rjeavanje kolektivnih radnih sporova u luci Za rjeavanje sporova meu strankama kolektivnog ugovora koje nije bilo mogue rijeiti meusobnim pregovaranjem, moe se pokrenuti postupak mirenja, a prije mirenja mora uslijediti meusobno pregovaranje poslodavca i sindikata. Mirenje mora biti obostrano prihvaeno, a pokree se na pismenu inicijativu jedne od ugovornih stranaka, provodi ga komisija za mirenje od 3 lana; po jednog od svakog subjekta, a predsjednika imenuje sporazumno iz redova uglednih i strunih radnika. Mirenje zavrava pismenom nagodbom koje ima snagu izvansudske nagodbe. Ako ne uspije pregovaranje ni mirenje stranke mogu predmet spora povjeriti sudu asti od tri lana, a biraju se na nain kao i komisija za mirenje. Odluka suda asti je konana. Sindikati imaju pravo pozvati na trajk i provesti ga: - sa svrhom sklapanja kolektivnog ugovora na razini poduzea, - u sluaju neizvrenje odredbi kolektivnog ugovora kao i u sluaju odbijanja zakljuivanja kolektivnog ugovora, - ako trajk najave sedam dana prije poetka, - ali ne prije okonanja mirenja i najave sa oznakom razloga za trajk, mjesta, dana i poetka trajk - uz obvezu da objavi pravila o radnim mjestima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajka

20

III. RADNO PRAVNI STATUS RIBARA 1. ribolov (kao sezonski rad s manjim brojem radnika i osobitim rizicima) Na ribolov se dugo gledalo kao na podlogu, negdje i najvaniju, ivota naroda uz more. Ribolov je usmjeravao openiti razvoj gospodarstva uz more i ostao sastavni dio radnog angairanja stanovnika uz more. U periodima povoljnih i trajnih ulova ribe stvaraju se vikovi koji pokreu proizvodnju, migraciju ljudi, razvoj gradova uz more, kulture, kola, bolnica i drugog. Koliina ulovljene ribe i sezona ribolova nije stalna, te niti radno angairanje ribara nije konstantno. Ribolov je sezonski rad i koristi se samo treina raspoloiva radnog vremena u godini, kada ima ribe potreban je veliki broj radnika, a zarada bi trebala pokriti mjesece kada ulov ribe opada. Ribarski posao nosi osobite rizike, sukobljeni su mali ribari i profesionalci. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti, a rekreacijskoportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i porta. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mreama stajaicama, vrama, ostima parangalima...) i veliki (ribolov pridnenim povlanim mreama koama, pelagijskim koama, krunim mreama plivaricama, obalnim mreama potegaama...) gospodarski ribolov. Determinanta radnog statusa ribara ili specifinost je i u mjestu rada i sredstvima rada. Mjesto rada je plovilo, sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. Namjenu, vrstu i koliinu ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u velikom gospodarskom ribolovu propisuje ministar, a isto vrijedi i za mali gospodarski ribolov. Jo je jedna specifinost/determinanta gospodarskog ribolova struna osposobljenost ribara za gospodarski ribolov jer gospodarskim ribolovom mora upravljati struno osposobljena osoba, koja se za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova mora nalaziti na plovilu, a kada se ribolov obavlja ronjenjem, osobe koje rone moraju biti struno osposobljene. Struna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova provjerava se na ispitu. 2. osnovne karakteristike radnopravnog odnosa ribara Ribar u morskom ribolovu je zaposlenik (djelatnik) struno osposobljen za gospodarski ribolov ili je sam struno osposobljen za gospodarski ribolov u radno-pravnom statusu. Poslodavac u ovom radno-pravnom odnosu je pravna ili fizika osoba, trgovako drutvo ili obrtnik, koje se bavi gospodarskim ribolovom i djelatnou kontrolirane reprodukcije i uzgajanjem riba i drugih morskih organizama. Tu je rije o gospodarskom ribolovu, radne operacije jesu: lov, kao djelatnost lovljenja riba i drugih morskih organizama uz uporabu ribolovnih alata i opreme, sakupljanje, kao djelatnost sakupljanja morskih organizama bez uporabe ribolovnih alata i uzgoj, kao gospodarska djelatnost kontrolirane reprodukcije i uzgajanje riba i drugih morskih organizama. Djelatnost poslodavca je derminanta radnog odnosa izmeu poslodavca i zaposlenika, to se osobito odnosi na radno-pravni status ribara.

21

Tri uvjeta da bi se pravna ili fizika osoba bavila gospodarskim ribolovom (Zakon o morskom ribarstvu): 1. ako imaju zaposlene djelatnike struno osposobljene za gospodarski ribolov ili su sami struno osposobljeni za gospodarski ribolov 2. mjesto rada plovilo, ribolovni alati oprema koja je upisana u povlastici za ribolov 3. sredstva rada Uvjeti za sklapanje radnog odnosa ribara su opi: oni koje mora zadovoljiti svaka osoba da bi zasnovala radni odnos i posebni: uvjeti potrebni da bi se zasnovao tono odreeni radni odnos. 3. mjesto rada (ribarsko plovilo) Mjesto rada ribara su u pravilu ribarska plovila, ali dio poslova se obavlja i uz njih na kopnu. Ribarsko plovilo je brod ili brodica namijenjen za ribolov i to ribolovnim alatom kao sredstvom kojim se obavlja ribolov, iju upotrebu omoguava oprema kao ribolovno sredstvo. Na svakom ribarskom brodu mora biti osigurano mjesto za smjetaj posade preko 75 tona nosivosti, a i manje ako to odrede nacionalne vlasti, ili preko 25 metara ako su na motorni pogon. To se ne odnosi na ribarske brodove koji su manje od 36 sati izvan svoje matine luke. Mora postojati i prostor za smjetaj i pripremanje hrane posadi broda, kontrola se obavlja nakon upisa broda u registar plovnih objekata, nakon preureenja i prilikom inspekcije broda. Ribarski brod mora imati i osiguranu sigurnost posade, izolaciju za toplinu i hladnou, smjetaj za spavanje, ruanje, sanitarije i dr. 4. raspored rada na brodu (obavlja zapovjednik plovnog objekta) Zapovjednik ili ovlateni ribar odgovorna osoba na ribarskom brodu, pri radu na brodu duan je upozoriti i poduiti ribare da koriste zatitna sredstva na radu. Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. Organizacija rada i tehnoloki proces unaprijed su odreeni. Reim rada i radne navike uvelike obiljeavaju sadraj radnog odnosa ribara. Bez obzira to se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada, morski ribolov zahtjeva puno ivoga rada. Ribari koji rade povremeno, dopunski, jedan dan u tjednu ili ak jedan sat dnevno u pravilu nisu u radnom odnosu, to su poljoprivrednici, turistiki radnici, umirovljenici i po toj osnovi imaju rijeen radni i socijalni status. Stalni ribari su profesionalci, meutim, oni rade sezonski ili su polugodinje vezani za ribolov. Ribarski posao je vjetina, ali se moraju stjecati znanja i u kolama, to je naglaeno i u Konvenciji MOR-a br. 126. o strunom obrazovanju ribara. Ribari moraju poznavati tehnike ulova, primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i prateih djelatnosti. Ribarska flota se modernizira, dolazi do modernijih tipova mrea, novih ureaja i raznih tehnikih naprava za ulov i preradu ribe. Na tim sredstvima rada rade izueni ribari, a ribarski brod takoer treba zapovjednika, upravitelja stroja, vou ribolova, te druge lanove posade ribarskog broda.22

5. vrela (izvori) prava i radnopravnog statusa ribara MOR odvojeno regulira status pomoraca od statusa ribara. 1921. god. donijeta je posebna Rezolucija na Konferenciji MOR-a da se status ribara i reim rada na ribarskim brodovima izdvoji iz reima kojim se regulira ivot i rad pomoraca. Ovu Rezoluciju slijede Konvencije i Preporuke MOR-a. Preporuka br. 7 iz 1920. god. kojom se ograniava radno vrijeme ribara (prvi akt MOR-a o ribarima) Konvencija MOR-a br. 112 iz 1959. o minimalnoj starosti za prijem na ribarske brodove Konvencija MOR-a br. 113 iz 1959. o zdravstvenom pregledu ribara Konvencija MOR-a br. 114 iz 1959. o ugovoru o zapoljavanju ribara Konvencija MOR-a br. 125 iz 1966. o dokazima o obrazovanju ribara Konvencija MOR-a br. 126 iz 1966. o strunom usavravanju ribara Zakon o radu je osnovni propis o radno-pravnom statusu ribara Zakon o morskom ribarstvu, ureuje odreena pitanja djelatnosti i morskog ribarstva, a izravno i neizravno se takoer primjenjuje na radno-pravni status ribara Pravilnik o privrednom i sportskom ribolovu, uzgoju riba Pravilnik o iskaznici ribarskog inspektora za morsko ribarstvo Naredba o ribolovnim sredstvima kojima se moe obavljati privredni i sportski ribolov Program za provjeravanje strune sposobnosti ribara U propisima se prvenstveno ureuju pitanja i odnosi obavljanja djelatnosti morskog ribarstva, privrednog i portskog ribolova i sl., a odreene pravne praznine nadomjetaju autonomni akti poslodavaca. 6. konvencija br. 114 o ugovoru o zapoljavanju ribara Konvencija navodi da je ribar svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na posao u bilo kom svojstvu na ribarski brod namijenjen za morski ribolov i koja je upisana u sastav posade, osim pilota, uenika na kolskim brodovima, uenika vezanih ugovorom o kolovanju, lanova posade vojne mornarice i drugih osoba u dravnoj slubi. Ugovor se potpisuje u pisanom obliku. Kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomonik, a kao posloprimac ga potpisuje ribar. Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu, pritom garantirajui da ribar razumije sadraj ugovora o radu, ugovor ne smije sadravati odredbe suprotne nacionalnom zakonodavstvu. Za rjeavanje sporova ugovara se arbitraa. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom, prilikom iskrcaja i ukrcaja s ribarskog broda, tako da se to ubiljei u radnu knjiicu ribara. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnou stranaka, smru ribara, propau broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u sluajevima koje ureuje nacionalni propis. 7. konvencija br. 125 o dokazima o obrazovanju ribara Odreuje standarde kvalifikacija koji moraju zadovoljavati ribari i posada na ribarskim brodovima. Ribarskim brodom ovlatena je upravljati osoba koja za to ima odgovarajue kvalifikacije. Takoer Konvencija propisuje i minimalnu ivotnu dob potrebnu za pojedine funkcije na ribarskom brodu. U sluaju zapoljavanja osoba u svojstvu posade na ribarskom23

brodu bitne su i godine radnog staa nakon ega se izdaju potvrde, tj. certifikati o vremenu provedenom u nekoj slubi. Ispite ribara i pomoraca na ribarskom brodu provode autorizirane ustanove za tu svrhu, a ispituje se praktino znanje, teorijsko znanje, poznavanje mjera sigurnosti na radu itd. 8. konvencija br. 126 o strunom obrazovanju ribara Ribarski posao je vjetina, ali se moraju stjecati znanja i u kolama, to je naglaeno i u Konvenciji MOR-a br. 126. o strunom obrazovanju ribara. Ribari moraju poznavati tehnike ulova, primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i prateih djelatnosti. Ribarska flota se modernizira, dolazi do modernijih tipova mrea, novih ureaja i raznih tehnikih naprava za ulov i preradu ribe. Na tim sredstvima rada rade izueni ribari, a ribarski brod takoer treba zapovjednika, upravitelja stroja, vou ribolova, te druge lanove posade ribarskog broda. U svijetu se osnivaju posebne institucije, ribarske kole, ribarski centri i ribarske obrazovne institucije drugog tipa, u kojima se obavlja nastava za ribarske kadrove raznih profila i nivoa obrazovanja. U Hrvatskoj u prethodnom periodu obrazovanje se odvijalo u Centrima usmjerenog obrazovanja u Rijeci, Zadru, Splitu, Loinju, Dubrovniku, s programom za 4 profila obrazovanja, priueni radnik, ribar, specijalizirani radnik ribar, specijalizirani struni radnik ribar, specijalizirani struni radnik brodovoa ribarskog broda (mala obalna plovidba), motorist, struni radnik brodovoa ribarskog broda (velika obalna plovidba), ribonautiar, strojovoa ribarskog broda, brodostrojar. Vano znaenje i korist imaju i kratkotrajni seminari, instruktae i teajevi do tri mjeseca, ali to nikako ne moe zamijeniti kolsku i fakultetsku nastavu i steeno obrazovanje. 9. ribari profesionalci, rad na brodovima, amcima, koama Stalni ribari su profesionalci, meutim, oni rade sezonski ili su polugodinje vezani za ribolov. Ribarski posao je vjetina, ali se moraju stjecati znanja i u kolama, to je naglaeno i u Konvenciji MOR-a br. 126. o strunom obrazovanju ribara. Ribari moraju poznavati tehnike ulova, primjenu novih ribolovnih alata i metoda ribolova i prateih djelatnosti. Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti, a rekreacijskoportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i porta. Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadraj radno pravnog odnosa. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mreama stajaicama, vrama, ostima parangalima...) i veliki (ribolov pridnenim povlanim mreama koama, pelagijskim koama, krunim mreama plivaricama, obalnim mreama potegaama...) gospodarski ribolov. Determinanta radnog statusa ribara ili specifinost je i u mjestu rada i sredstvima rada. Mjesto rada je plovilo, sredstvo rada su ribolovni alat i oprema koja je upisana u povlastici za ribolov. Prema konvenciji 114 MOR-a ribar je svaka osoba koja je zaposlena ili primljena na rad u bilo kojem svojstvu na ribarskom brodu i koja je upisana u registar posade. Ribara odreuje profesionalni rad ribara sa snagom, znanjem i kvalifikacijom, posebni zdravstveni uvjeti i uvjeti godina ivota da bi ribar sklopio ugovor o radu, obrazovanje i

24

stjecanje ribarskih vjetina za vrijeme rada, sezonski karakter rada, pripadnost grupi, tj. brodu, i dr. 10. gospodarski ribolov i poslodavci Gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja zbog stjecanja dobiti, a rekreacijskoportski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije i porta. Gospodarski ribolov je ona vrsta ribolova koja je sadraj radno pravnog odnosa. Gospodarski ribolov dijeli se na mali (ribolov mreama stajaicama, vrama, ostima parangalima...) i veliki (ribolov pridnenim povlanim mreama koama, pelagijskim koama, krunim mreama plivaricama, obalnim mreama potegaama...) gospodarski ribolov. Ribar je u morskom ribolovu struno osposobljena osoba za gospodarski ribolov i moe imati status obrtnika ili osnivaa t.d.-a Poslodavac moe biti pravna ili fizika osoba koja se bave gospodarskim ribolovom, uzgojem riba, sakupljanjem morskih organizama. 11. sklapanje ugovora i registracija ugovora o radu ribara Ugovor o radu ribara se potpisuje u pisanom obliku, kao poslodavac ugovor potpisuje vlasnik ribarskog broda ili njegov punomonik, a kao posloprimac potpisuje ga ribar. Nadzor nad ugovorom ima javna vlast sukladno nacionalnom zakonu, garantirajui pritom da ribar razumije sadraj ugovora, ugovor ne smije sadravati odredbe suprotne zakonu. Za rjeavanje sporova ugovara se arbitraa. Obvezna je evidencija ugovora s ribarom tako da se ubiljei u radnu knjiicu ribara. Ugovor o radu prestaje: obostranom suglasnou stranaka, smru ribara, propau broda ili potpune nesposobnosti broda za plovidbu i u sluajevima koje ureuje nacionalni propis. Ugovor o radu s ribarom sklapa se prije ukrcaj na brod, kada poinje prestacija rada ribara na radnom mjestu, odnosno na poslu zbog kojeg je sklopio ugovor o radu. Ugovor o radu je pisan i dvostrani pravni akt, on je osnov radnog odnosa, pravnog odnosa intuitu personae (osobnopravni radni odnos). Stranke ugovora su poslodavac i zaposlenik, na strani poslodavca moe biti i fizika i pravna osoba (brodar, ribar), a na strani poslodavca fizika (ribar). Uglavci koje ugovor mora sadravati: 1. uglavak o strankama te njihovom prebivalitu, sjeditu, 2. mjesto i dan sklapanja ugovora, 3. naziv broda kao mjesta rada, 4. naziv vrste poslova na kojima e ribar/pomorac raditi, 5.dan otpoinjanja rada, 6. ako je ugovor na odreeno vrijeme, uglavak o oekivanom trajanju ugovora, 7. uglavci koji s ribarom ili posloprimcem mogu biti posebno ugovoreni kao osnovna plaa, trajanje plaenog godinjeg odmora i dr., 8. uglavak koji navodi da je poslodavac upoznao ribara sa pravima i obvezama, 9. i svi drugi podaci koje zahtjeva nacionalno zakonodavstvo. Registracija je unoenje u registar ugovora podataka, to je popis ugovora o radu pomoraca i ribara i smatra se javnom ispravom, ima snagu kao i drugi javni registri. ( prema Pravilniku o sadraju i nainu registracije ugovora o radu pomoraca i ribara )25

Registracija ugovora o radu ribara zahtjeva se zbog 3 razloga: 1. specifinost statusa ribarskog plovnog objekta, 2. specifinost ribara kao poslodavca, 3. sloena specifinost radnopravnog i socijalnipravnog poloaja ribara kao zaposlenika. Registracija je identifikacija ribara, u onom svojstvu u kojem e raditi na ribarskom plovnom objektu. Registracija takoer znai i pravo dravnog tijela uprave da obavlja uvid, nadzor i trai ispravak ugovora o radu koji ne sadri sve bitne uglavke. To znai nadzor drave nad zakonitou ugovora, pa registracija istovremeno znai potvrdu. Ugovor na registraciju podnosi poslodavac nadlenom tijelu (Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb) u tri primjerka u roku osam dana od kada je pomorac ili ribar zapoeo sa radom. Svaku promjenu ugovora poslodavac je takoer duan prijaviti u roku osam dana koja e se registrirati kao i ugovor. 12. opi reim (radno vrijeme, zatita na radu, fluktuacija, promjena statusa, prestanak rada) Ribari rade u ekipama na ribarskom brodu i uz njega. Organizacija rada i tehnoloki proces unaprijed su odreeni. Reim rada i radne navike uvelike obiljeavaju sadraj radnog odnosa ribara. Bez obzira to se grade novi ribarski brodovi s novom ribarskom opremom i sredstvima rada, morski ribolov zahtjeva puno ivoga rada. Radno vrijeme je ono vrijeme koje je ribar duan provesti na radu tijekom odreenog vremenskog perioda, dan, tjedan, mjesec i due. Ribar moe biti u radnom odnosu i s pola ili manje od pola radnog vremena. Ribar moe raditi u preraspodjeli radnog vremena, u smjenama i po posebnim gvardijama. Radni proces na ribarskom brodu ne smije se prekidati za vrijeme realizacije radne operacije. Ima dosta nonog rada, a povremeno se rad kompenzira preraspodjelom radnog vremena. Zatita na radu sadri brojne propise o zatiti na radu na brodu i zatiti od poara. Rad na moru i uz more povezan je s posebnim rizicima, zahtjeva posebne mjere i posebna sredstva zatite osobe ribara. Gospodarskim ribolovom mora upravljati struno osposobljena osoba koja pored ostaloga mora posjedovati znanja o zatiti na radu. Zapovjednik ili ovlateni ribar odgovorna osoba na ribarskom brodu, pri radu na brodu duan je upozoriti i poduiti ribare da koriste zatitna sredstva na radu. Ribari su osnovni subjekti sigurnosti na radu na ribarskom brodu morskog ribarstva. Fluktuacija ribara jedan je od elemenata koji karakterizira radni odnos ribara. esti su jednostrani raskidi ugovora o radu (samovoljno naputanje posla), esti zahtjevi za sporazumni prestanak ugovora o radu. Fluktuacija ribara posljedica je i slabe kvalifikacijske struke zaposlenih, a sezonski rad zbog tekih uvjeta rada, to sve utjee na kvantitet i kvalitet rada ribara. To poveava trokove u morskom ribarstvu, u traenju novih ribara, pripremi za rad, adaptaciji na ribarskom brodu, socijalnom okruenju i drugo.

26

IV. SVJETIONIARI 1. specifinosti radnopravnog i socijalnopravnog statusa svjetioniara Radi se o vrlo malom broju radnika koji obavljaju slubu sigurnosti plovidbe i zatite ljudskih ivota na moru, na svjetionicima ive svjetioniari i njihove obitelji. Svjetioniari su subjekti sigurnosti plovidbe uope. Radni odnosi svjetioniara pripadaju skupini radnih odnosa u organizacijama privrednih djelatnosti morske tehnologije s posebnim reimom jer su vezani za specifine uvjete rada. Uz opa pravila o reguliranju radnih odnosa radnopravni odnosi svjetioniara podvrgnuti su i posebnim pravilima. Svjetioniari u pravilu rade samostalno, bez ekipe i na izdvojenim mjestima rada. Osim opih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa moraju biti zadovoljeni i posebni u pogledu dobi, ivota, spola, strunih sposobnosti, zdravstvenog stanja, psihofizikih sposobnosti i dr. Sigurnost plovidbe, radiousluge i drugi poslovi spadaju dijelom i u djelatnost uprave, ali usluge iz podruja pomorske signalizacija prvenstveno su privrednog karaktera. Oprema i materijali s kojima svjetioniari rade su graevinski i plovni objekti, zatitna i slubena odjea i dr. Svjetioniari putem organizacija u kojoj su u radnom odnosu ostvaruju i dravne funkcije; briga o odravanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi meunarodni reim plovidbe, odravanje i ureivanje tih puteva, postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe, osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja, obavljanje radio-slube na pomorskim plovnim putovima, odgovarajua istraivanja i projektiranja i dr. 2. plovput sa sjeditem u Splitu Radnici koji zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioniara to sada ine u poduzeu Plovput Split, a do osnivanja poduzea u Ustanovi za odravanje pomorskih plovnih putova sa sjeditem u Splitu. Pored ostaloga obavljaju se i struno tehniki poslovi: briga o odravanju plovnih putova u obalnom moru na kojima vrijedi meunarodni reim plovidbe, odravanje i ureivanje tih puteva, postavljanje na njima objekata za sigurnost plovidbe, osiguravanje njihova pravilnog funkcioniranja, obavljanje radio-slube na pomorskim plovnim putovima, odgovarajua istraivanja i projektiranja i dr. Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali, otoku, grebenu ili pliini za orijentaciju pomorcima danju i nou. U uem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioniari. U pomorsko pravnom znaenju, svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje slui pomorcima za orijentaciju. Na svjetionicima moe biti 1-5 svjetioniara koji obavljaju slubu u smjenama. Osim odravanja svjetionika svjetioniari obavljaju i meteoroloka opaanja, izvianja u vezi sa sigurnou plovidbe i nadzor nad ribolovom. Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju ine: svjetionici, svjetioniarske stanice i signalne stanice. Osnovna organizacijska jedinica plovnog podruja je uvani svjetionik, njegova posada je sastavljena od upravitelja uvanog svjetionika i svjetioniara.

RH je Uredbom Vlade osnovala Plovput za obavljanje struno tehnikih poslova kojim se ostvaruju uvjeti sigurne plovidbe obalnim morem RH. Djelatnost Plovputa27

od interesa je za RH, odravanje i ureenje plovnih putova u obalnom moru, postavljanje i osiguranje funkcioniranja objekata sigurnosti plovidbe. Upravni odbor i direktor Plovputa odluuju o pravima, obvezama i odgovornostima radnika. Upravni odbor donosi akt o unutarnjoj organizaciji i nainu rada poduzea te akt o raspodjeli plaa djelatnika poduzea. 3. kategorizacija svjetioniara i svjetionika (naziv radnog mjesta) Svjetioniar je radnik koji rukuje i odrava objekte za sigurnost plovidbe. S obzirom na organizaciju rada, sadraj poslova i mjesto rada svjetioniar moe biti; 1. svjetioniar ili svjetioniar signalista; 2. upravitelj svjetionika ili upravitelj signalne stanice kada upravlja svjetionikom ili signalnom stanicom, iju posadu ine dva ili vie svjetioniara, odnosno svjetioniarasignalista; 3. odgovorni svjetioniari na svjetioniku iju posadu ine jedan svjetioniar ili mu je jo pridodat rezervni svjetioniar; 4. upravitelj svjetioniarske stanice, kada se nalazi na svjetioniarskoj stanici gdje slubuju dva ili vie radnika; 5. odgovorni svjetioniar, kada se nalazi na svjetioniarskoj stanici na kopnu, gdje obavlja slubu sam; 6. rezervni je svjetioniar radnik u radnom odnosu na neodreeno vrijeme koji slubu vri kao zamjena na svjetioniku, signalnoj stanici, svjetioniarskoj stanici ili plovnom objektu; 7. svjetioniarski je vjebenik radnik u radnom odnosu na neodreeno vrijeme koji jo nema zvanje kvalificiranog svjetioniara. Po znaenju za plovidbu brodova i po uvjetima ivota i rada svjetioniara izvrena je interna kategorizacija svjetioniara u 4 kategorije. 4. sloene i specifine radne operacije svjetioniara Svjetioniar na svjetioniku rukuje i odrava ureaje sigurnosti plovidbe prema opim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. Stavljanje u pogon svjetionika vri svjetioniar prve smjene, gaenje vri svjetioniar zadnje smjene. Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene tea je povreda radne dunosti. Dunosti upravitelja svjetionika: - briga o ispravnosti i urednom funkcioniranju svjetionika i svih ostalih povjerenih svjetala i ureaja; - rukovodi radiofonskom stanicom i odreuje ovlatene svjetioniare za rukovanje stanicom; - nareuje iskljuivanje i prekid rada ureaja za maglu i ostale ureaje i agregate; - odobrava upotrebu amca; - brine za ispravnost protupoarnih sredstava i da svjetioniari njima znaju rukovati, odreuje raspored radnika u sluaju poara; - brine se o stanju lijekova i njihovom izdavanju; - regulira upotrebu vode, elektrine struje; - regulira upotrebu obradive zemlje za potrebe svjetioniara;28

-

rukovodi radnjama kod pomoi brodovima, brodicama i sl.

Plovnim podrujem rukovodi rukovoditelj plovnog podruja. Svjetioniari obavljaju poslove pomorske rasvjete, kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili oznaavanje opasnosti, rade na sredstvima pomorske signalizacije; npr. okretni strojevi, lee, fenjeri, rasvjetni aparati, uteivai plina, sigurnosne i svjetlee plutae sa usidrenim elementima i dr. Izrazita je hijerarhije poslova, tko kome odgovara, ali i usklaenost i koordinacija. Vrste slube svjetioniara: a) nona straa na svjetioniku, koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca, odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili ureaj za maglu u funkciji, b) permanentna sluba je vrsta slube na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno; c) deurstvo je vrsta slube na svjetioniku koju vri pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vri nona sluba. 5. specifini radni uvjeti svjetioniara Razliitost ivota i rada na svjetioniku o odnosu na kopno, ogranieni prostor kretanja, ee promjene klimatskih uvjeta, odvojenost od porodice, ogranieni izbor prehrane, uzrok su zdravstvenih i drugih smetnji svjetioniara. Zbog takvih teih uvjeta rada velika je i fluktuacija radnika. Na svjetionicima I. kategorije, tj. sa stalnom slubom uvodi se novi nain rada, dva svjetioniara koji se izmjenjuju 15 dana na radu, a 15 dana slobodni. Prosjena ivotna dob svjetioniara je 42 godine, a radni sta 18 godina. Zarade radnika su niske, u plau se uraunavaju; redoviti rad, noni rad, rad u smjenama, visinski rad, dravni i vjerski blagdani, rad nedjeljom, neiskoriteni slobodni dani, dodatak na meteorologiju i posebne usluge. Informiranje svjetioniara uglavnom se vri na dva uobiajena naina: biltenima organizacije i dostavom internih obavijesti. Svjetionici posjeduju vlastite televizore i radioaparate, a tisak kupuju putem plovnih podruja, odnosno koritenjem posebnih amaca koje imaju svjetionici. Ti amci slue svjetioniarima i njihovim obiteljima i za nabavu ivenih namirnica kojih nema na svjetioniku. Ovlateni radnici organizacije jednom mjeseno posjeuju svjetionik i snabdijevaju ga sredstvima za rad, organizacija svakodnevno odrava vezu sa svjetionikom telefonski, a razgovori se obavezno obavljaju u osam sati ujutro i u 12 sati. 6. specifina organizacija rada svjetionik, svjetioniarske i signalne stanice Rad svjetioniara odvija se u preciznoj organizaciji rada u jedinicama koje ine, svjetionici, svjetioniarske stanice i signalne stanice. Osnovna organizacijska jedinica plovnog podruja je uvani svjetionik, posada uvanog svjetionika sastavljena je od upravitelja i svjetioniara. Svjetionik Svjetioniar na svjetioniku rukuje i odrava ureaje sigurnosti plovidbe prema opim i posebnim propisima te usmenim uputama svjetionika. Stavljanje u pogon svjetionika vri svjetioniar prve smjene, gaenje vri svjetioniar zadnje smjene.29

Kod rada svjetionika bitne su i karakteristine i radne operacije upravitelja svjetionika. Spavanje ili udaljavanje s mjesta rada za vrijeme smjene tea je povreda radne dunosti. Svjetioniari obavljaju poslove pomorske rasvjete, kao skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija ili oznaavanje opasnosti. Radno mjesto svjetioniara organizacijski uvijek pripada jednom plovnom podruju kao organizacijskoj jedinici koja djeluje na odreenim dijelovima obale i obalnog mora. Plovnim podrujem rukovodi rukovoditelj plovnog podruja. Poslovi se obavljaju prema posebnom Pravilniku o slubi, kojim se reguliraju: - rukovanje ureajima na svjetioniku; - odravanje i nadziranje podrunih, obalnih i lukih svjetala; - vrenje slube bdijenja, osmatranje i javljanje; - pruanje pomoi plovilima i brodolomcima; - odravanje svih objekata i ureaja na svjetioniku u okvirima mogunosti posade ili uz pomo drugih izvritelja: postavljanje, popuna, odravanje i remont agregata, akomulatora, elektroinstalacija, gromobrana i dr. Svjetioniari rade na svim sredstvima pomorske signalizacije, izraena je hijerarhija poslova uz maximum suradnje, stalno je i struno usavravanje svjetioniara. Najvei dio poslova realizira se u svjetioniarskoj zgradi, na uvanom svjetioniku, sa ureajima, kancelarijom, stambenim i ostalim prostorijama, pristanom, sredstvima za vezu i osmatranje, jednim ili vie plovnih objekata s ureajima za izvlaenje i smjetaj. Svjetioniarske stanice: Zadatak svjetioniarskih stanica je rukovanje s vie obalnih i lukih svjetala, svjetleih i dnevnih oznaka i plutaa. Razlika je u mjestu rada, jer svjetioniarska stanica moe imati sjedite na svjetioniku, obali ili plovnom objektu. Od mjesta izvrenja ovisi i oprema, a to znai da ima i vie radnika, od kojih je jedan obavezno svjetioniar. 7. definicija radnog odnosa svjetioniara Radni odnos svjetioniara pravni je odnos izmeu radnika koji obavlja specifine radne operacije, najee na tzv. uvanom svjetioniku, u kontinuiranom procesu rada, dobrovoljno zasnovanom s organizacijom ija je djelatnost sigurnost plovidbe i zatite ljudskoga ivota na moru, kroz vrlo specifino utvreno radno vrijeme u smjenama, kao svoje glavno i redovito zanimanje na sredstvima rada organizacije, a uz naknadu (plau) i druga prava utvrena zakonom, kolektivnim ugovorom i opim aktima organizacije. Parafrazirajui odredbe zakona o radnim odnosima pozitivnopravna definicija radnog odnosa svjetioniara je: Radni odnos svjetioniara je dobrovoljni odnos izmeu svjetioniara i poduzea Plovput Split radi obavljanja poslova na uvanom ili drugom svjetioniarskom mjestu rada, ali uvijek poslova svjetioniara i radi ekonomski svrsishodnoga odgovornoga koritenja sredstava i ostvarivanja prava i obaveza to se stjeu na radu i po osnovi rada, koji su ureeni zakonom, kolektivnim ugovorom i opim aktima poduzea Plovput Split.

30

8. posebna zatita na radu poslovi na izdvojenim radnim mjestima- POSLOVI NA IZDVOJENIM RADNIM MJESTIMA -

Izraziti primjer rada na izdvojenim radnim mjestima je obavljanje poslova svjetioniara. Svjetioniar je u radnom odnosu u organizaciji koja je registrirana za obavljanje slube sigurnosti na moru, on je lan kolektiva te organizacije. Zasnivanjem radnog odnosa on se ukljuuje u radni proces u sastavu organizacije. Meutim prema organizaciji rada, u okviru tzv. plovnih podruja njegovo se radno mjesto nalazi izvan radnih mjesta i prostorija organizacije, i sva prava, obveze i odgovornosti, a posebno mjesto i nain izvrenja rada obavlja se na poseban nain. Svjetioniar uvijek radi na sredstvima organizacije u kojoj je u radnom odnosu, radno je vrijeme unaprijed utvreno i radne su operacije propisane, za njega vrijedi sve to je autonomnim i heteronomnim normama propisano.- POSEBNA ZATITA NA RADU -

Na svjetionicima je nuna oprema koja je okupljena na veoma malom prostoru, radi se o rizicima i opasnostima kod kojih lako moe doi do greaka. Zbog toga se u postupku zasnivanja radnog odnosa posebna panja posveuje prethodnoj izobrazbi iz podruja zatite na radu. Pri radu na svjetionicima rukuje se opasnim ureajima, eline boce u specijalnim prostorijama, boce s disuplinom, transport disuplinskih boca, koritenje plina iz boca, upotreba butan boca, agregati, vitla i dr. Prethodno treba proi i obuku pruanja prve pomoi sebi i drugima, a prilikom zasnivanja radnog odnosa svjetioniar se upozorava na vrijednost sredstava s kojima radi, tee ivotne i radne uvjete, vanost svjetioniarskog posla. 9. posebni uvjeti za zasnivanje i trajanje radnog odnosa Za ove radne odnose vrijedi opi pojam radnopravnog odnosa i njegovi bitni elementi dobrovoljnost, osobna ravnopravna funkcionalna veza, ukljuivanje, plaa i subordinacija. Pored ovih razvijaju se i specifini elementi. Zasnivanje radnog odnosa svjetioniara temelji se na specifinom planu zapoljavanja, donoenju odluke o potrebnom broju izvritelja, prethodnom provjeravanju radnih sposobnosti za rad na svjetioniku, pokusni rad, uvoenje u posao i dr. Radnici koji prvi puta zasnivaju radni odnos u svojstvu svjetioniara pohaaju odreene teajeve i seminare, te prolaze obuku razliitog sadraja. Priuavanje se obavlja na poslu i izvan radnog mjesta. Strukturu radne snage na svjetionicima ine radnici sa zavrenim zanatom ili pak srednjom kolom. U radni se odnos prima i odreeni broj pripravnika, koji na svjetioniku stjeu potrebnu praksu za to zvanje, a nakon jedne do dvije godine prakse pripravnici pohaaju posebni interni seminar uz polaganje strunog ispita za stjecanje zvanja kvalificiranog svjetioniara, odnosno radiofonista. 10. definicija svjetionika Svjetionik je pomorsko svjetlo na obali, otoku, grebenu ili pliini za orijentaciju pomorcima danju i nou.31

U uem smislu svjetionik je pomorsko svjetlo koje neprekidno nadziru svjetioniari. U pomorsko pravnom znaenju, svjetionik je svako pomorsko svjetlo koje slui pomorcima za orijentaciju. Na svjetionicima moe biti 1-5 svjetioniara koji obavljaju slubu u smjenama. Osim odravanja svjetionika svjetioniari obavljaju i meteoroloka opaanja, izvianja u vezi sa sigurnou plovidbe i nadzor nad ribolovom. Rad svjetionika odvija se u preciznoj organizaciji rada koju ine: svjetionici, svjetioniarske stanice i signalne stanice. Osnovna organizacijska jedinica plovnog podruja je uvani svjetionik, njegova posada je sastavljena od upravitelja uvanog svjetionika i svjetioniara. 11. reguliranje prava, obveza i odgovornosti svjetioniara Obveze, prava i odgovornosti svjetioniara reguliraju se heteronomnim i autonomnim normama. Njih karakteriziraju ovi elementi: - poslovanje u skladu s posebnim zakonom, drugim propisima i poslovnim obiajima u poslovima sigurnosti plovidbe na moru; - naelo savjesnosti i potenja u prometu; - evidentiranje radnih operacija uz cijene koje su unaprijed utvrene, kao i usluga pruenih potencijalnim i stvarnim korisnicima usluga; - aurnost, tonost, dosljednost i operativnost u izvravanju poslova i zadataka svjetioniara; - neprestani kontakt s korisnicima usluga i organizacijom u kojoj su u radnom odnosu; - poznavanje pravnih propisa u oblasti pravnog prometa i plovidbenog prva u dijelu nunom za obavljanje radnih operacija na uvanom svjetioniku; - nadzor nad primjenom propisa provode organi odreeni posebnim propisima; - mjere i sankcije zbog povrede propisa, obveza i prava. Osim heteronomnih normi na prava, obveze i odgovornosti svjetioniara odnose se i norme kolektivnih ugovora i opih akata. Nakon to je stupio na snagu Opi kolektivni ugovor, slijedilo je sklapanje i granskih ugovora, tj. kolektivnih ugovora u pojedinim djelatnostima, pa tako i kod svjetioniara. 12. radno vrijeme svjetioniara Vrste slube svjetioniara: a) nona straa na svjetioniku, koja se obavlja od zalaska do izlaska sunca, odnosno za vrijeme dok je svjetionik ili ureaj za maglu u funkciji, b) permanentna sluba je vrsta slube na signalnim stanicama koja se obavlja u jednom vremenskom intervalu i to neprekidno; c) deurstvo je vrsta slube na svjetioniku koju vri pojedinac i traje za vrijeme kad se ne vri nona sluba. O vrsti slube zavisi i radno vrijeme.

32

Radno vrijeme je ono vrijeme koje je radnik proveo u efektivnom radu prema svojim zadaama (na poslovima i zadacima) ili vrijeme dok je radnik bio u slubi (osim deurstva). Obvezna prisutnost je vrijeme koje radnik mora provesti u svojoj organizacijskoj jedinici izvan radnog vremena u efektivnom radu, kao i vrijeme koje radnik provede na deurstvu. Na svjetionicima s etiri svjetioniara radno vrijeme iznosi 7 sati i 3 sata obvezne prisutnosti u svim danima u tjednu, koji se raunaju kao jedan sat efektivnog rada. Svi su dani u tjednu radni, slubu vre tri svjetioniara, a etvrti koristi slobodne dane. Unutar radnog vremena ostvaruje se i preraspodjela. Deurstvo traje od izlaza do zalaska sunca, odnosno na nekim svjetionicima od 8 24 sata. Izmeu deurstva, efektivnog rada te obvezne prisutnosti na radu koristi se tzv. slobodno vrijeme, i to samo na svjetioniku ili izvan svjetionika, naputanje svjetionika moe biti samo danju i to do 12 sati i moe trajati do zalaska sunca. Rad na svjetionicima uglavnom se obavlja po smjenama i to po 8 sati, tj. 42 sata na tjedan. Svaki radni dan ostvaren iznad 42 sata uzima se u sistem preraspodjele radnog vremena i pretvara u slobodne dane koje radnici koriste tijekom godine po potrebi ili elji. Slobodni dani se mogu koristiti i na taj nain da se radniku isplate uz mjesenu zaradu. Radno vrijeme utvruje organizacija u skladu sa zakonom i u interesu organiziranja slube sigurnosti plovidbe. Radno je vrijeme vie in favorem slubi nego zatiti radnika od prekovremenog rada. Uputno je na svjetionicima I. kategorije, tj. sa permanentnom slubom uvesti nain slube po kojem bi svjetioniari radili neprekidno 15 ili 30 dana, a isto toliko proveli van procesa rada, tj. koristili bi slobodne dane. U ovoj djelatnosti ima puno tekueg rada koji umara pa je bitno koritenje i godinjih odmora, a to se u skladu sa zakonom autonomno ureuje, a praksa je da svjetioniari svoje godinje odmore koriste u krugu obitelji ili na samom svjetioniku ili na kopnu izvan svjetionika.

33

V. NAUTIKI TURIZAM 1. radnopravni status zaposlenika u nautikom turizmu Nautiki turizam je iznimno vana vrsta turizma, kao oblik ostvarivanja turistikog ugoaja plovnim objektom, od najjednostavnijeg amca do luksuzne jahte i broda ploveeg hotela. Nautiki turizam je dio turistike industrije i trita i predstavlja sveukupnost usluga i odnosa, koji nastaju kretanjem ljudi plovnim objektom po moru u turistike svrhe. Radi se o velikom broju poslova: pristajanje, opskrba, izvlaenje, uvanje, iznajmljivanje, servisiranje plovila, zatita akvtorija, opskrba brodova, prodaja goriva i sl. Nautiki turisti pokretljivi su i izbirljivi i tu njihovu izbirljivost moraju pratiti i kadrovi nautikog turizma, u sezoni i izvan sezone. Za odravanje kapaciteta nautikog turizma (marine luke), potrebni su radnici sa punim radnim vremenom kroz cijelu godinu, te oni radnici koji e raditi tijekom sezone na neodreeno radno vrijeme. Djelatnosti u nautikom turizmu su vrlo raznovrsne, te je i rad u toj grani turizma raznovrstan i poznaje mnoge djelatnosti, od trgovine, razliitih servisa, ugostiteljstva, remonta plovila i sl. Upravo je zbog toga teko utvrditi i sistematizaciju radnih mjesta u nautikom turizmu. Nautiki turizam je povezan i sa drugim privrednim djelatnostima morske tehnologije; brodarstvo, ribarstvo, luke. 2. poslovi u nautikom turizmu

Organiziranje krstarenja (chartera) i najma brodova, u kojem radnici rade ove poslove: organiziranje poslovanja sa brodovima charter flote, briga o stalnoj tehnikoj sigurnosti flote, suradnja u izgradnji i razvoju poslovanja charter flote, briga o ostvarivanju prava, dunosti i odgovornosti radnika, koordiniranju poslova bookinga, osposobljavanju nautiara i drugi pripadajui poslovi. Organiziranje portskog jedriliarstva i podvodnih aktivnosti: organiziranje portske aktivnosti u nautikim centrima, planiranje razvoja portskih sadraja, organiziranja jedriliarske regate po domicilnim jedriliarskim klubovima, nabavka portskih rekvizita, osposobljavanje turista u navigaciji, jedrenju, ronjenju, skijanju na vodi i dr. Opskrba brodova i snabdijevanje nautikih trita. Servisiranje i odravanje brodova: rad servisa, skladino poslovanje, nabavka rezervnih dijelova i alata za potrebe nautikih centara, razvoj tehnologije servisnih djelatnosti, osposobljavanje servisiranja. Iznajmljivanje tranzitnih i stalnih vezova plovilima. Pruanje usluga zimovanja plovila: izvlaenje, uvanje, ienje, servisiranje i dr. Razne druge usluge.

34

3. djelatnost u nautikom turizmu Kod nautikog turizma radi se o novijoj djelatnosti, a prema trenutnom stanju nautiki turizam je razvrstan u djelatnost turizma. Jedan broj pitanja unutar te djelatnosti treba urediti i posebnim propisima to predlau struna tijela komora, udruenja turistike privrede i dr. Tu je nuno da se urede pitanja: jedinstvenih uvjeta za obavljanje djelatnosti nautikog turizma, opih uvjeta poslovanja luka nautikog turizma, nomenklature djelatnosti, obrazovanje kadrova i dr. Iz djelatnosti nautikog turizma proizlazi i fond poslova koje obavljaju radnici u organizacijama koje tu djelatnost registrirano obavljaju: Iznajmljivanja vezova plovilima; uvanje, sidrenje, odravanje i servisiranje plovila; Opskrba plovila pitkom vodom, elektrinom energijom, gorivom, ivenim namirnicama...; Prodaja na malo u slobodnim carinskim prodavaonicama; Istraivanje trita; Agencijsko turistike usluge; Agencijsko prometne usluge; Iznajmljivanje plovnih objekata; Ugostiteljske usluge smjetaja i prehrane; Organiziranje kulturnih manifestacija; Usluge u obavljanju sportsko rekreativnih aktivnosti; Usluge u natjecateljskom sportu za organiziranje priredbi; Obuka za voditelja amca i skipera; kola portova; Posredovanje kod prodaje plovila i opreme plovila; Usluga skipera; Davanje meteorolokih izvjetaja i informacija za plovidbu; Druge usluge koje se pruaju plovilima i tu