radoslav katičić - srpski jezik nije Štokavski

8/15/2019 Radoslav Katičić - Srpski Jezik Nije Štokavski

1/12

Radoslav Katičić, jezikoslovac

Srpski jezik nije štokavski

Radoslav Katičić, lingvist i slavist svjetskog ugleda, član pet europskih akademija znanosti, 3. srpnja

navršio je osamdeset godina života. Bio je to povod za ovaj razgovor u kojem govori o mnogočemu očemu se u nas učeno šuti.

Akademiče, ili profesore Katičiću? a sam pro!esor i ne možete me ljepše osloviti nego pro!esore.

Nedavno ste napunili 80 godina, pa jesu li rzo prošle? Kako se uzme. "as mi se čini da su prošle #rzo, a čas da su jako dugo trajale. $o je stvar raspoloženja,tako ja to doživljavam.

!este li zadovoljni postignutim?

%rlo sam zadovoljan. &e u smislu nekog oso#itog mišljenja o svojim postignućima, nego što sam u tomsvojem životu, sada mogu reći dugom, uspio #iti autentičan.

"to vam znači iti autentičan? Raditi i nastupati onako kako sam z#ilja osjećao.

#adili ste što ste voljeli? &ije da sam sve uvijek volio, ali uvijek sam stajao iza svega što sam radio.

$anas je rijetkost da ljudi stoje iza onoga što rade? ' ja to mislim, zato sam vrlo zadovoljan.

%ma li nešto što niste uradili, a &tjeli ste? 'ma jako puno toga što sam htio uraditi a nisam jer nije #i lo moguće. &pr. nisam uspio unaprijeditiistraživanje onoga što hrvatski jezik čini njime #ez o#zira na dijalekatsku #oju. (akle, ono što je čisto uonom što zovemo čakavski književni jezik, u onome što zovemo kajkavski i onome što zovemo štokavski.$o postoji, ali je vrlo teško istraživati. )dlazeći u Beč *+-. imao sam projekt da na prijevodima vetoga

pisma, u prvome redu, to istražim i u tome nešto pridonesem.

'a i pridonijeli ste(esam, ali tako malo da ne odgovara onome što je meni le#dilo pred očima. /elio sam u tomenapredovati a nisam, jer naprosto ne #ih mogao raditi ništa drugo, ne #i onda #ilo 0iterarum studia, ne #i#ilo Božanskoga #oja itd. "ovjek je ograničen, i to jako ograničen.

'ostoje li dokazi, činjeni)e za to o čemu govorite? &edvoj#eno postoje, ali nisu pročišćeni kao zrnca zlata iz riječnog pijeska, nisu sre1eni, nisu

predstavljeni. Kada o tome govorim u nevolji sam kod davanja primjera, ali ima !antastičnih stvari kojihuopće nismo svjesni. 2rimjerice, kada sam #io gost u Korčuli, poslije o#jeda sjedimo i domaćin veli 0iponan je Bog da, kako mi rečemo. &a to sam mu rekao 2a tako govore do 4ure. amo tamo vele 0eponam je Bog dal. $o je hrvatski jezik, i to hrvatski književni jezik. $ako nitko ne kaže osim 5rvata. (oduše,ne znam kažu li i 5rvati u Bi5 0ijepo nam je Bog dao.


2/12

Ka*u( +aš nam je +og lijepo dao(6to vidite. $o samo 5rvati govore. ' kajkavci, i čakavci, i štokavci. Razumijete7 $o pokazuje da su isti, #iloda su štokavci u Bi5, #ilo da su čakavci, recimo 'strani, ili da su kajkavci, recimo 4e1imurci. $o povezujekajkavski, čakavski i štokavski. $ako kažu samo 5rvati. a sam #io pod du#okim dojmom kadamuslimani, i to seljaci, vele, dragi Bog. $o je za mene #ilo čak kajkavski. $ada mi je postalo jasno damuslimani na nekoj pučkoj razini imaju istu religioznu atmos!eru kao 5rvati.

'a imaju( #e)imo, Svetom %vi u 'odmilaćje kod !aj)a &odočastili su do nedavnog rata i katoli)i, imuslimani, i pravoslavni()d !ratara sam čuo da su u najgore vrijeme toga rata u )lovu muslimani napunili crkvu za %eliku 8ospu.Rekli su (ošli smo da vam crkva ne #ude prazna. Katolici iz susjednih sela nisu mogli doći, pa su došlimuslimani.

#adi se o jednom narodu koji je spletom okolnosti prešao na islam, što mnogima nije drago čuti($o je do#ro poznato. amo preći na islam nije kao postati protestant, kako misle zapadni 6uropljani. 9Bosni ima razlika jer je mnogima koji su prešli na islam postao #liži Kairo i Bagdad od Rima i Beča. $o je

jako oz#iljno, du#oka duhovna razlika.

S ozirom na to kako gledate na multikulturalno i multina)ionalno? "im čujem multikulti meni postane zlo. &e zato što #ih #io za kulturnu izolaciju, takav uopće nisam jer jeona loša stvar i za male narode pogu#na, nego zato što taj multikulti znači nešto drugo.

"to drugo? $o znači da ni jedna kultura ne smije se#e izraziti, ne smije #iti potpuna, nego svatko smije izgovoriti po

jednu pjesmicu u kolektivnim prired#ama. :nači da nikada ne smije #iti jasno izražen kulturni am#ijent. ;od toga meni postaje zlo.

Ali na tome se itekako ustrajava( 'rimjeri)e, neki na sve moguće načine pokušavaju napisati našu nedavnu povijest drukčijom nego je ila, kojoj smo svjedočili(

2ovijest je #ila kakva je #ila i ne može se promijeniti. ;li jedno je povijest, a drugo govor o povijesti, tu seradi o tome. ;ko se uspije naći način da se o povijesti piše kakva je #ila i za koju nitko ne možeargumentirano reći da takva nije #ila, onda je to veliko postignuće da se iz#jegnu sva1e oko povijesti,kojih ima. $o sam doživio i nedavno na o#ilježavanju *


3/12

-nači, +randt je napisao kon)ept? (a li on sam ili netko drugi to ne znam.

Nije li dio autora i potpisnika $eklara)ije mo*da doio mig od politike? ) tome mogu samo naga1ati. a sam #io manji od makova zrna, nisam #io u partiji, mene je #ilo strah, ali se činilo da su partijci vjerovali da imaju neku zaštitu. a u sve to nisam vjerovao, #io sam svjestan koja je

to igra, ali nisam htio iznevjeriti 4aticu i 5rvatsku.

Nije li mo*da $eklara)ija ila uspostavljanje ravnote*e krivnje izme.u Sra i /rvata nakon što jesmijenjen #anković? %rlo razumno razmišljanje, ali ne znam odgovor.

!ednom je -vonimir +erković izjavio da je ito izre*irao /rvatsko proljeće( % povjesničar $ušan+iland*ić tvrdi da je ito mnoge stvari re*irao kako i sačuvao vlast( -ašto ne i i $eklara)iju? ) tome ne znam ništa, ali je jasno da #ez odre1enih poteza i stavova s najvišega mjesta, dakle $ita, tonije išlo. "ak imam dojam da su ovi koji su #ili najaktivniji, dakle partijci, #ili uvjereni da ih $ito štiti. 'maosam taj dojam, ne mogu reći da to znam.

!oš jedan argument ide u prilog re*ije( Naime, kada su u&apšeni proljećari 123, 4anja #adauš jeini)irao jedno pismo itu, kojim se tra*ila zaštita proljećara, koje je ez pogovora potpisao

predsjednik !A-56a 7rga Novak, Antun Augustinčić je rekao da će ga potpisati ako ga potpišeri) 9:iroslav Krle*a;, koji je odio potpisati() tome ništa ne znam.

'olitika je itekako utje)ala na unitariza)iju &rvatskoga jezika sve do stvaranja današnje /rvatske, pa čak i danas krakovi jugopolitike i toga s&vaćanja utječu na normu &rvatskoga jezika( %mam likrivo? $u neke stvari tre#a do#ro lučiti. 2rvo, naravno da je politika utjecala na ono što zovete unitarizacijom, tj.na prilju#ljivanje hrvatskoga jezika uz srpski. amo ona je utjecala, i to je #itno, daleko manje nego #i se

očekivalo, jer je hrvatski jezik ostao hrvatski jezik. &ije politika postizala ono što je htjela, ali je vršen pritisak koji je proizveo posljedice koje i danas imamo. 2otpuno se slažem s vama da danas postoje po#ornici #ivše unitarizacije jezika. )čito je da netko, z#ilja ne znam tko, sprema i čuva mogućnost povratka i onemogućavanje da se povuče i jedan potez koji #i nepovratno 5rvate udaljio od &ovogaada. ;ko vidimo sve pravopisne prijepore oko sitnica, ali nevjerojatno ostrašćene, očito je da se tu radi otome. &i zarezom se ne udaljiti od &ovog ada, to je ;nić=ilićeva škola. $ako se i onemogućuju neki

pomaci, po mojem mišljenju pragmatički razumni i sim#olički dalekosežni, što je 0ondonac i njegovi pravopisni nasljedniciA Ba#ić=inka=4oguš, koji su ustvari nasljednici 4atičina pravopisa.

:atičina? 2isanje toga pravopisa organizirala je 4atica hrvatska, ona je u svojem )d#oru za jezik, kojega sam tada

ja #io predsjednik, donijela načela po kojima je taj pravopis napisan. :ato mi je nejasno zašto se 4aticaodrekla toga pravopisa i donijela svoj sadašnji koji izrazito slijedi školu onih koji to ne podupiru. (akle,onih koji se drže &ovoga ada kao pijan plota. :ašto je to 4atica učinila to mi je zagonetno.

No taj pravopis je rasprodan i nije kritiziran osim od pristali)a +aić6inka6:oguš pravopisa, kojisu mnogi protumačili kao nji&ov materijalni interes? )prostite, o tome uopće ne želim govoriti.

Anić6Silićev pravopis ima vašu pozitivnu re)enziju( -ašto?


4/12

:ato što su se ;nić=ilić držali istih načela, samo ta načela imaju dvije realizacije.

Novosadsku i


5/12

neprihvatljivo.

-ašto ste na nedavnom predavanju u :ati)i &rvatskoj rekli da srpski jezik nije štokavski? rpski se ne može govoriti čakavski ili kajkavski, pa se onda ne može govoriti ni štokavski. Ctokavski ještokavski u odnosu na čakavski i kajkavski. ;ko je kao da čakavskoga i kajkavskoga nema, a r#ima jesttako, onda i ono što oni govore nije štokavski. ;ko pitaju što ne znači da su štokavci. ' 4akedonci pitaju

što, i Bugari, i Rusi, pa nisu štokavci.

"to je to, koji je to jezik Sra? $o je srpski.

% oni nisu štokav)i? ezikoslovlje je utvrdilo da jesu i utoliko to stoji jer je što o#ilježje, ne svih, ali većine njihovih govora, višezapadnih nego istočnih. :ato ćemo reći kako je riječ o istom slavenskom narječju kao što je hrvatskištokavski. amo r#i nemaju kajkavskoga, nemaju čakavskoga, nema te komunikacije.

Ne razumijem?

)ni imaju komunikaciju, ali ona nije ista kao u 5rvata. $o nije isto kao što u 5rvata, nije isto 0ič i užine,0ič novoštokavski i užine koje su južno od rijeke 0ičanke čakavske, a sjeverno od 0ičanke su kajkavske. ; kada se svi sretnu na sajmu onda su štokavci, čakavci i kajkavci koji se razumiju iako govore drukčije.$oga kod r#a nema, u tom smislu srpski nije štokavski. ; ako se gleda s dijalektološke slavenske straneonda je jasno da se u istočnoj i zapadnoj 5ercegovini govori jedan o#lik slavenskoga jezika koji zovemoštokavski. (o#ar primjer za o#jašnjenje jest slovenski, i lovenci pitaju kaj a nisu kajkavci, jer nemajuodnos prema čakavcima i štokavcima.

$akle, vi to definirate tim odnosom? 9pravo tako.

!ednom je omislav >adan izjavio da se &rvatski jezik u odnosu na srpski razlikuje sedamdeset

posto<) #rojkama ne #ih, ali hrvatski se razlikuje od srpskoga i to svatko zna. %i vrlo #rzo znate, ma kakonekoga do#ro razumjeli, govori li on hrvatski ili srpski.

-ašto onda lingvistika inzistira na sličnosti ili istosti? 'ma nekoliko razloga. 2rvo, istost je silno u interesu svakome tko želi jednostavno i #ez komplikacijavladati tim prostorom. Kada se ;ustrija počela širiti na jugoistok, onda je htjela da 5rvati govore srpski, dato #ude odskočna daska za pripajanje r#ije i za prodor do oluna. Kada je 4a1arska poslije *@E@. stalana noge i opet postala poli tički su#jekt preko ma1arona je me1u 5rvatima širila vukovsku školu jer se iona htjela širiti na jugoistok. ;ko pogledate na kartu i vidite da Beograd leži tamo gdje se spajaju (unav,

ava, $isa i 4orava odmah ćete uočiti koji je to geostrateški položaj. $ko je onda lud da izme1u :agre#ai Beograda oda#ere :agre# ako može imati i Beograd. ; lakše je imati Beograd i :agre# ako se tamogovori isti jezik.

"to mislite o različitosti &rvatskoga u odnosu na osanski i o pravu da svatko svoj jezik zovesvojim imenom? $o pravo je logično i neosporno kada se radi o #osanskome, koji radije zovem #ošnjačkim jer to nije jeziksvih ljudi u Bosni nego jezik muslimana Bošnjaka. Kada sam u vrijeme (omovinskoga rata saznao da jeu popisu *++*. preko @< posto 4uslimana u Bosni izjavilo da im je jezik #osanski, iako su znali da vlast


6/12


7/12

je zanemaren, ali nije osnivač. Karadžić je sa r#ima u 5rvatskoj imao vrlo malo veze, ali je uzet kaotemelj nakon što je vrlo teško po#ijedio u r#iji i %ojvodini. r#i u 5rvatskoj lako su se uklopili u to i ostalivisjeti izme1u hrvatskoga književnoga jezika, s kojim su svakodnevno kon!ronitirani, i karadžićevskogsrpskoga, koji je njima #lizak ali je manje #lizak r#ijancima, koji su jako odstupili od Karadžića.

Kada?

9 drugoj polovici *+. stoljeća kadu su preuzeli ekavski i kada su mnoge svoje uo#ičajene riječi i izrazeunijeli u srpski književni jezik, kada su usvojili #eogradski razgovorni jezik. )no što mi poznajemo kaosrpski jezik to je jezik o#razovanih Beogra1ana koji se poziva na %uka Karadžića, ali je prilično stranKaradžiću.

Na predavanju ste rekli da je filologiju &rvatskoga jezika trealo napisati u 1( stoljeću(' počelo se je, samo se jako zakompliciralo školom hrvatskih vukovaca koja je htjela model %ukaKaradžića primijeniti na 5rvate, ali nisu htjeli da 5rvati prihvate #eogradski književni jezik. 4aretić ivukovci htjeli su Karadžića koji 5rvatima nije stran.

Nije?

)n je 5rvatima stran po onom što isključuje a ne po onom što uključuje. )no što on uključuje to je gotovosve i hrvatsko, malo više u 5ercegovini i Bosni, ali to je sve i hrvatsko.

A što isključuje? Kašića i sve što iza njega stoji, a što je 5rvatima živo.

Bčito zato Kašić, čak i u jezikoslovnim krugovima, nije io uva*avan i )ijenjen? 2ostavljate pitanja na koja #ih morao odgovoriti jednim predavanjem pa ću gru#o pojednostavniti i rećiovako &evolja s Kašićem je u tome da ako doista postoji srpskohrvatski jezik onda je gramatika BartulaKašića, isusovca, prva gramatika toga jezika. $očka. $o ni jedan r#in ne može podnijetiG :aključak, ilinema srpskohrvatskoga jezika i onda Kašić nije r#ima napisao prvu gramatiku, ili, ako srpskohrvatski

jezik mora postojati, onda Kašića tre#a za#oraviti. $o je jednostavno i logično. 8ru#o pojednostavljujem

za razumijevanje našega razgovora, ali to je jezgra stvari.

"to je vama tradi)ija? &e razumijem pitanje.

!e li tradi)ija nešto što je imanentno odre.enoj kulturi? &isam odmah razumio vaše pitanje jer je ono višeznačno, a sada sam vas razumio i sada znamodgovoriti. $radicija apsolutno jest imanentna i ona, to je najvažnije i to #ih mnogim našim javnimkulturnjacima napisao u spomenar, postoji #ez o#zira da li to netko hoće ili ne ćeG

% ez ozira na ideologiju?

(a. 'mamo i dokaza. (oživjeli smo ustaštvo, #oljševizam i titoizam i vidjeli da tradicija nije nestala #ezo#zira na ideologiju. 4oj otac je ro1en i odrastao u Bihaću, gdje su u (rugom svjetskom ratu porušene ikatolička i pravoslavna crkva, ali je poslije rata na mjestu pravoslavne crkve sagra1en nekakav domkulture, a na mjestu katoličke ništa. Kada su se prilike promijenile tada su 5rvati rekli da #i svoju crkvu

popravili. $o se već dopuštalo, ali nije #ilo moguće jer r#i nisu mogli popraviti svoju z#og doma kulture.Kao važno pitanje to dolazi na partijski komitet u Bihaću gdje su svi ateisti, ali katolički ateisti jesu za toda se crkva gradi, pravoslavni su protiv, a muslimanski su neutralni. $o tre#a o#jasniti. Kada u rancuskoj nekoga pitate jeste li katolik to znači je li vjernik, a kada u Bosni to nekoga pitate onda to uopće nije

pitanje je li vjernik.


8/12

Nego koje je na)ije? (a.

-ašto u nas tzv( lijevi zaziru od tradi)ije? Bni i ili avangardni, sve i rušili($a pitanja zadiru du#oko u psihologiju pojedinca, to jako ovisi od oso#nog opredjeljenja. 2itali ste me

zašto se o Kašiću nije govorilo, pa evo o#jašnjenja, to je primjer kako je tradicija hrvatske gramatike #ilazanemarena iz sasvim konkretnih razloga.

'olitički&? (a r#in ne može čuti kako mu je isusovac napisao prvu gramatiku, to je puno du#lje od politike.

Sri ne mogu pri&vatiti ni da se je na dvoru Nemanjića govorilo *li)a, oitelj, ojed, da su mjese)inazivani siječanj, veljača(((esu naravno. 2otkraj *+. stoljeća me1u hrvatskim intelektualcima govorilo se sasvim normalnokom#inovati, a danas ni pomisliti. (akle, posrijedi su ljudski stavovi, a onda i pitanje vremena. 4nogetradicije mnogima smetaju, a ti kojima tradicije smetaju, ili kojima jedna konkretna tradicija smeta,

uzgajaju i okupljaju ljude koji su protiv tradicije. edan moj suradnik i prijatelj rekao je 9 ugoslaviji jehrvatski jezik morao #iti otvoren srpskom, ali to se nije smjelo reći pa se onda reklo da hrvatski jezik mora#iti otvoren svemu. $akvi to i danas govore.

"to znači svemu? :nači da se sve mora prihvatiti. Konkretno znači da se #ez žestokog protesta može prihvatiti 4otovun!ilm !estival kao hrvatski naziv.

A ne ilmski festival u :otovunu? 'li 4otovunski !ilmski !estival.

Kada ste već spomenuli protivnike tradi)ije, odnosno poornike rastakanja tradi)ije, znači li to da

su takvi i poorni)i rastakanja identiteta? 9pravo to. amo te su stvari kompliciranije nego što ispadnu kada se ovako postave. $radicija je pomojem du#okom životnom uvjerenju velika vrijednost, ima ogromno značenje, ali okoštala, potpunonegipka tradicija i tradicionalizam sasvim sigurno su loši.

Ako su ez kritičkog odnosa? ' #ez slo#ode kretanje unutar pitanja koje tradicija otvara. 2rotivnici tradicije i kada svim silama nastoje nemogu po#jeći tradiciji, ali je mogu ometati, mogu ometati da se jedna sredina plodno i skladno konstituira.$akvi onemogućuju da se hrvatska kultura konstituira. $o i rade, to stalno doživljavamo.

% sada, kada imamo &rvatsku dr*avu?

(a. )ni su uspjeli hrvatsku državu o#ilježiti, prilijepiti joj etiketu sumnjivosti i onda malo koji intelektualackoji podupre hrvatsku državu ne #iva loše etiketiran. :ato ćete triput razmisliti prije nego se a!irmativnoizrazite o hrvatskoj državi. $ko ima am#iciju #iti javno priznat kao intelektualac mora #iti zagriženoskeptičan prema hrvatskoj državi i kulturnoj tradiciji, pa će svaki dan #iti na 5rvatskoj televiziji. 9 tome jestvar.

4ratimo se identitetu i njegovu odnosu prema gloaliza)iji( Sve je vidljivije= što imamo višegloaliza)ije, identiteti su sve jači(&isam prorok, ne znam što će #iti, ali podupirem svaki identitet pa i svoj hrvatski. 8lo#alizacija ne znači


9/12

drugo nego potvrdu identiteta, ona ga proizvodi i očvršćuje.

A s druge strane nije u stanju integrirati, umetnuti sve identitete unutar svojeg mozaika? $o je veliki pro#lem, tim više što je američka ideologija protivna identitetima. ;li oni su u ;merici sve jači.Cto su pritisci glo#alizacije veći, to je jači otpor. ;ko se identiteti ne mogu suprotstaviti glo#alizaciji, ondanisu zaslužili da postoje.

:alo prije rekli ste da &rvatski intelektuala), ako *eli iti javno priznat kao intelektuala), ne smijezagovarati &rvatsku dr*avu(&aravno. ;li to ne znači da ne zagovaramo hrvatsku državu. a sam naglasio da govorimo o onima kojiimaju površnu i pomodarsku am#iciju #iti javni intelektualci. a se sigurno nikada ne ću suzdržavati da

podržim hrvatsku državu tamo gdje je to umjesno.

"to vama znači na)ija i na)ionalno? :nači mi #itno načelo o#likovanje života, postojanja i doživljavanja. 6vo nedavno sam se vraćao izBudimpešte i kada smo došli južno od Balatona odjednom pejzaž postane hrvatski. 5oću reći tu su jakodu#oki elementi doživljavanja. 4eni je nacija #itno načelo ne samo življenja nego i doživljavanja.

(oživljavanje mi je naj#itnije.

5 svojoj knjizi +oristenu u po&ode pišete da je naše vrijeme nesklono povijesti( -ašto jenesklono? a #ih #io jako velik čovjek da vam mogu dati oz#iljan odgovor. $aj nisam, ali mi je ipak jasno da su jakoutjecajni oni kojima smetaju neki identiteti. 2ovijest pak održava identitete. :ato sam skovao uzrečicuAnacionalizam je kijača kojom se raz#ijaju nepoćudne lu#anje.

Na)ionalizam je u mnogi& naroda kvaliteta, a ne nešto loše(Kod pomodnih intelektualaca nacionalizam je apsolutno nešto negativno.

Nekada se to negativno nazivalo šovinizam(

$ako je. ;ko ja drugome hoću zlo jer sam 5rvat, čega je nažalost #ilo, onda je to s moje strane vrlonegativno, ali ako sam 5rvat i nikome ne želim zlo onda to nije negativno. 4e1utim, ako nekome smetato što sam 5rvat #ez o#zira na to što nikome ne želim zlo onda je on šovinist, a ne nacionalist. 9 jednojsvojoj knjizi 8eorge oros, pišući o istočnoj 6uropi, napisao je za mene #itnu stvar. )n piše da u toj6uropi postoje umjereni nacionalisti, da su to krasni ljudi, da se s njima može razgovarati i raditi, da su

pravi 6uropljani i sve #i dali za 6uropu, ali kada oni do1u na vlast, nisu uspješni, njih onda primitivninacionalisti gurnu u stranu i preuzmu vlast, a ti primitivni nacionalisti su strašni. :aključuje da tre#a

potpuno potisnuti umjerene nacionaliste. e li vam sada jasno7

"to je više ekstrema, lakše se manipulira? $o je ono što ste govorili o 5rvatskom proljeću. igurno imate pravo s 2roljećem, tamo je i $ito odigrao

svoju ulogu. $o se vidjelo. &jegove izjave, na kraju njegova potpora $ripalu i avki, da ne govorim dalje.

'o svemu što ste rekli ne mo*e se *ivjeti ez prošlostiC? &e može #ez o#zira hoćemo li to ili ne ćemo. :ato je daleko korisnije prošlost upoznavati, njome se#aviti, nju rasu1ivati, a vrlo loše za#acivati je i iz#jegavati. )na se onda povampiruje.

"to odre.uje udućnost? 'rošlost, sadašnjost ili nekakve projek)ije? ' prošlost, i sadašnjost, i projekcije. $o je moje životno iskustvo.


10/12

5 eseju o +oristenu napisali ste da ne postoji udućnost, da postoji samo prošlost i sadašnjost(2a da. 5omer je to izvanredno rekao za jednog vrača, 5omer kaže )n je sve znaoA i ono što jest, i onošto je pred nama i ono što je iza nas. 2red nama je prošlost, iza nas je #udućnost. 4i naime kroz vrijemehodamo natraške pa ne vidimo ono prema čemu se krećemo.

Koliko udućnost odre.uju povijesne la*i i istine?

$o je jako zanimljivo pitanje i tu #ih #io velik čovjek kada #i vam znao dati pravi odgovor. ;li, po mojemmišljenju i mojem životnom iskustvu, ne može se reći da laž ne igra ulogu u odre1ivanju #udućnosti.amo to nije #ilo koja laž, i nije stvar u našoj odluci hoćemo li neku laž staviti u neki opticaj pa će onaodlučivati #udućnost. $o nije tako. %eoma su du#oke stvari koje odre1uju koja laž ima ili nema mogućnost odrediti #udućnost. $o ne zavisi od onoga koji laže, to zavisi od onih koji slušaju.

:nogo je manipula)ija? (a, ali nije svaka manipulacija uspješna. %eć sam rekao da politika s jezikom nije uspijevala ono što jehtjela, pa je hrvatski jezik ostao hrvatski. ; da je #ilo kako je politika htjela, ne #i ga #ilo.

Koliko mitologija utječe i odre.uje suvremenost? 5 svojoj knjizi +o*anski oj pišete o mitologiji(

;li ne o ovim pitanjima. $amo je pristup sasvim znanstven.

Bjašnjava mitologiju(2okazuje vrela i utvr1uje nove izvore za poznavanje mitoloških sadržaja, a to što me vi pitate sasvim jenešto drugo. 4itologija uopće ne može odre1ivati nikakvu #udućnost jer je mit nešto što je izvan z#ilje,izvan stvarnosti, a ono što je izvan stvarnosti ne može odre1ivati stvarnost. ;li mit itekako djeluje na našedoživljavanje, na o#likovanje naše oso#nosti. 9 Božanskom #oju o tome nema ništa, ali ja sam istražujući shvatio, pošlo mi je za rukom u dijelovima autentičnih o#rednih tekstova napipati i saznati kako su živjeli išto su govorili naši stari, kojim riječima. Kada mi je to počelo polaziti za rukom, odjednom sam osjetio dasam do#io još nešto, to tamo nisam napisao, doživio sam kako su doživljavali i kako su se osjećali usvijetu.

5 knjizi +oristenu u po&ode pišete o 7rčkoj, o %ndiji, to su veoma minu)iozne rekonstruk)ije iopisi pejza*a(&isam pisao ni o čemu što nisam vidio. (a nisam #io tamo, ne #ih mogao tako to opisati.

Niste ili u sedmom i osmom stoljeću, a ipak ste i& uspjeli rekonstruirati u knjizi >iterarum studia(&isam živio u tim stoljećima ali sam #io u tekstovima tih stoljeća i uspio rekonstruirati tekstove tihstoljeća. ' onda sam se naravno mogao uživjeti. :nam daleko više o tome kako je tada izgledala5rvatska, kako je ovdje #ilo u sedmom i osmom stoljeću nego što se prije znalo. ;li to nije #ilo lakonapraviti.

"to mislite o povijesti koja nije temeljena na dokazima, dokumentima i argumentima?

&išta do#ro. )na se stalno pokušava pro#iti i ima uspjeha jer jedan dio javnosti upravo to želi. 'ranskateorija o podrijetlu 5rvata lijep je primjer za to.

+iste li o tome rekli nešto više? &ema nikakve sumnje da u etničkoj povijesti 5rvata ima jedan davni neslavenski sloj, to je posve jasno.

;ko ništa drugo to je ime 5rvati koje nije slavensko.

A što je s istra*ivanjima gena, &aplotipova<) tome ne mogu govoriti jer o tome malo znam. ; da mi netko i podastre rezultate takvih istraživanja prvo


11/12

#ih morao znati je li to do#ro napravljeno. $re#ao #ih čuti reakciju struke. $o je prvo. ; drugo, ako prihvatimo da je do#ro onda opet ne znamo što to znači za ono što nas zanima. &pr. ako se pokaže nekagenetska srodnost pitanje je da li se ti haplotipovi, ili kako se to sve zove, odnose na sedmo stoljeće ili navrijeme prije Krista. 9vjeren sam da će se to znati, ali oni koji danas s tim mašu potpuno su neoz#iljni jerse ne može mahati rezultatima za koje ne znate jesu li postignuti do#rim postupkom niti što nam upravoznače. (ok se to ne raščisti, ja o tome ne mogu razgovarati.

Svojedono sam čitao neke tekstove ruski& akademika koji podastiru dokaze o iranskom podrijetlu /rvata(&ema nikakve sumnje da 5rvati imaju jedan neslavenski sloj, kao što nema nikakve sumnje da sehrvatska vlast u rimskoj (almaciji, od koje potječe današnja 5rvatska, uspostavila kao slavenska. 'stonema nikakve sumnje da je knez $rpimir sudio po slavenskom zakonu, da su ih zvali lavenima i da sunosili slavenska imena. ; to da #i 5rvati #ili 'ranci to doista nije nevjerojatno. (apače, to je najmanjenevjerojatno od svega što se domišlja. ;li to je daleko od toga da #ude dokazano, a najmanje to znači dasmo vi i ja 'ranci. 'li da je jezik kojim sada govorimo iranski. ; ima ih koji tako hoće.

Kada sam vas pitao vjerujete li u interpretiranu povijest, &tio sam vas podsjetiti da danas imamo

sve više interpreta)ije povijesti koja nije zasnovana na činjeni)ama($oga je uvijek #ilo, ali ga danas ima više, slažem se.

-ašto je tako? :ato što je povijest jako uvjetovana interesima. )vima koji zastupaju iransko podrijetlo 5rvata užasno jestalo da 5rvati #udu iranskog podrijetla jer im je važno da su 5rvati nešto oso#ito. ; drugo, njima je dotoga da se 5rvati razlikuju od lavena. :ato su im 5rvati 'ranci, dakle ono što su u starija do#a #ili kiti, a

poslije armati, tu su i $anajske ploče na kojima piše ime 5rvat, ali to je oso#no ime čovjeka. 9 tomevidjeti dokaz hrvatske narodne povijesti može se samo ako se pretpostavi da je to ime po narodnojoznaci, kao ime 5rvatin. $o je moguće, a je li tako ja ne znam. 2otre#an je veliki napor da se iz oso#nogaimena 5rvat konstruira dokaz da je tada tamo na (onu postojao narod 5rvata. 8rčki zemljopisac Klaudije2tolomej u svojem zemljopisu svijeta potanko opisuje sarmatske narode, me1u njima 5rvatima nema

traga, ali ima sarmatski narod koji se zove er#oi.

Sri? (a, crno na #ijelo. (akle, r#i su u neizmjerno povoljnijem položaju dokazivati svoje iransko podrijetlo, ali njih to ne zanima. &jima je do#ro kao lavenima. Radi se zapravo o pravoslavlju.

reaju li /rvatskoj &rvatske institu)ije :ati)a &rvatska, /A-5, $/K, pa i kazališta? Naime, odneki& europski& institu)ija prigovoreno je da imamo previše kazališta($ko prigovara7

Kada se pregovaralo o ulasku u D5, navodila se $anska koja je po roju stanovnika slična

/rvatskoj, a ima jedno narodno kazalište( ;ko je tako, onda sam konsterniran. Koliko koja zemlja ima kazališta, stvar je idiosinkrazije njezinekulture, ona će ih imati koliko joj tre#a i ni jedno više. ;ko kazališta do#ivaju sredstva za egzistenciju, toznači da su potre#na. ;ko je nekome dosta jedno kazalište, ne može taj od drugih tražiti isto to. Kolikokazališta meni u mojoj kulturi tre#a, to je doista samo stvar moje kulture i ničije druge.

Nekima smeta i postojanje :ati)e &rvatske, /A-56a<$o su oni kojim smeta hrvatski identitet, koji mu žele rastočiti kralježnicu. )ni ne žele da hrvatska kulturaima svoje institucije jer misle da će je lakše smlaviti ako ih nema. ' hoćeG ;li to ne znači da mogu.


12/12

-ašto re)imo /A-5, kao institu)ija ne reagira primjeri)e na srljanje /rvatske u D5 ez ikakvi&uvjeta, na pretvoru i privatiza)iju, na promjenu 5stava itd(? $o morate pitati predsjedništvo ;kademije, ja sam samo njezin član.

:islite li da se moralo reagirati?

9 načelu da. (rugo je pitanje koliko je to svrhovito.

4jerojatno i ilo, jer je očito da se do intelektuala)a malo dr*i i da i& je sa stavom veoma malo($o je istina. ;li je isto tako istina da vam za stav prilijepe etiketu nacionalista i onda vam neki europski

>mudrac? kaže oni su nacionalisti jer imaju ;kademiju, jer hoće puno kazališta. $ada ste za velik diointelektualne europske javnosti mrtvi.

-nači li to da se europski intelektuala) potpuno priklonio potrošačkom mentalitetu i manipula)ijiistine? Cto tome, a što okretanju jedno#ojnoj #udućnosti.

Nije li to nespojivo s intelektualnim mišljenjem? $o ne znam, ali se sjećam itekako presudne *+H@, kada su #ili studentski neredi i kada je 6uropa, sad seto vidi, zapravo propala. $ada su po#unjeni !rancuski studenti govoriliA sada tre#a sve raz#iti, a ondaćemo vidjeti što poslije. $oga stava danas ima jako puno #aš me1u deklariranim europskimintelektualcima.

ako su mnogi govorili= u.mana trea srušiti, a kada i& se pitalo zašto, odgovor je io, nijeva*no(2a to je #ilo očito. (ok je $u1man #io predsjednik, jedino je #ilo dopušteno raditi na njegovu rušenju. "imste radili nešto konstruktivno, na to se nije do#ro gledalo s te europske intelektualne strane, koja je idanas jako prisutna i utjecajna. 9natoč tome danas nitko oz#iljan i važan $u1manu ne poriče zasluge.Koliko iskreno, to je drugo pitanje, ali nitko ih ne poriče.

razgovarao ;ndrija $unjić

%ijenac I 4atica hrvatska

radoslav katičić - srpski jezik nije Štokavski

Documents