rafinerija nafte

UNIVERZITET U TUZLIFAKULTET ELEKTROTEHNIKE

SEMINARSKI RAD IZUVOD U ENERGETSKE SISTEMETEMA: Rafinerija nafte

Kandidati:

1. Almin Barakovi2. Edin Gaanovi3. Ela Hodi4. Nehrida Hasanovi5. Semir GopoPredmetni nastavnik:

Dr.sc. Nedmija Demirovi, docent

_____________________________

TUZLA, MAJ, 2013.godineSadraj:

1. UVOD32. NAFTA52.1. Nastanak52.2. Sastav62.3. Nalazita I vaenja nafte72.4. Dobijanje82.5. Najvei proizvoai i potroai92.6. Gustoa nafte113. TRZISTE NAFTNIH DERIVATA U BIH123.1. Uvoz I izvoz nafnih derivata BiH123.2. Promet i distribucija naftnih derivata u BiH154. FORMIRANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI164.1. Zakonski okvir Republike Bosne i Hercegovine o carinskim tarifama164.2. Zakonski okvir Republike Bosne i Hercegovine otroarinama na naftu I naftne derivate174.3. Zakon o porezu na dodanu vrijednost175. ZAKLJUAK196. LITERATURA21

1. UVOD

Nafta je jedan od najvanijih energenata koji se koristi u svijetu, a njezina potronja je u kontinuiranom porastu. U novije vrijeme, savremeni svijet se sve vie suoava s tekoama osiguranja energije za budunost, posebno nafte kao neobnovljivog resursa. Sve se vie u svijetu analizira znaaj nafte kao energenta te se trae alternativni izvori energije. Osnovni razlozi za ovo su ogranienost resursa, neravnomjerna rasporeenost ovog resursa, ekoloki problemi u vezi koritenja nafte kao energenta i visoka cijena s tendencijom daljnjeg rasta. Naftna privreda je strateki vaan sastavni dio energetskog sustava svake zemlje te u svakoj zemlji mora postojati strategija njenog razvoja. Sektor nafte, danas, pored ostalog karakterizira trend stalnog rasta potranje, posebno u zemljama u razvoju gdje godinja stopa porasta iznosi u prosjeku 2,5%. Visoko razvijene zemlje takoer poveavaju potronju, ali sporijim tempom, zahvaljujui programima racionalizacije i efektima tehnolokih unapreenja. Trite nafte je i dalje veoma osjetljivo na globalne politike promjene, pri emu kod svakog novog kriznog arita u svijetu, cijene sirove nafte rastu. Sve to upuuje na injenicu da svaka drava mora imati svoju energetsku politiku i energetsku strategiju s dugoronom vizijom razvoja ovog energetskog sektora.

Postojea postrojenja za preradu nafte i njihova privatizacija s ciljem ponovnog pokretanja naftne industrije u BiH potencijalni je proizvoa razvoja i ekonomskog napretka cijele drave. Osim toga, poveanje iskoritenja rafinerijskih kapaciteta u potpunosti bi ili djelomino smanjilo ovisnost trita o uvozu naftnih derivata. Kao najvaniji proizvoa razvoja ove djelatnosti postavlja se dostizanje standarda kvalitete naftnih derivata onoj propisanoj u EU u to kraem vremenskom periodu.

Danas se u svijetu velika panja polae na istraivanje novih naftnih leita zbog sve manjih rezervi nafte. Perspektivna nova leita nafte u nekoliko podruja u BiH predstavljaju znaajan potencijal u mogunosti razvoja naftnog sektora.

Trite naftnih derivata u BiH gotovo je potpuno ovisno o uvozu to je bio jedan od bitnih aspekata za analizu. Prema raspoloivim podacima potronja derivata u Bosni I Hercegovini se kretala od oko 800 000 t u 2000. godini do 1,3 milijona tona u 2005. godini. Uvoz naftnih derivata vrio se najveim dijelom iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Maarske. Prema strukturi finalne potronje najvei udio u finalnoj potronji naftnih derivata zauzima promet (gotovo 70%), zatim slijedi industrija s 12%, domainstvo s 10%, poljoprivreda s 8% te sektor usluga sa svega 2%. U Bosni i Hercegovini posluje preko 800 benzinskih stanica od kojih je veliki broj izgraen nakon donoenja Zakona o samostalnom privreivanju u Bosni i Hercegovini 1990. godine. U smislu konkurentnosti to se donekle moe smatrati prihvatljivim, no u smislu ekonominosti zasigurno se radi o neracionalnim investicijama pa se ve i sada poslovanje izvjesnog broja benzinskih pumpi odvija na granici rentabilnosti, a neke se i zatvaraju.

Znaajnija geoloka istraivanja rezervi nafte i plina vrena su od 60-tih do poetka 90-tih godina 20. vijeka od strane Energoinvesta iz Sarajeva, INA-Naftaplina iz Zagreba te stranih kompanija AMOCO, EXLOG, GECO, ECL i dr. Provedena su obimna geohemijska, geomagnetska, geoelektrina istraivanja kao i reflektivna seizmika ispitivanja i magnetno telursko sondiranje. Na osnovu postojeeg stepena istraenosti, smatra se da postoje reserve procijenjene na oko 50 milijuna tona sirove nafte u etiri prioritetna podruja: Podruje juno od Bosanskog amca; procjena rezervi iznosi 9,2 milijuna tona; Podruje jugozapadno od Oraja; procjena rezervi iznosi 6,1-15,5 milijuna tona; Podruje Tuzlanske regije u dolini rijeke Tinje; procjena rezervi iznosi 14,3 milijuna tona; Podruje okolice Lopara povrine oko 21 km2; procjena rezervi iznosi 11,9 milijuna tona.

Bitno je za istaknuti da je u Bosni i Hercegovini na snazi tzv. slobodno formiranje cijena, odnosno cijene definiu trite. U uporeenju sa zemljama EU, maloprodajne cijene derivate su u BiH znatno nie, no to je iskljuivo zbog niih troarina i poreza. Ukoliko se uporede neto cijene, onda su one u BiH neto vie nego u zemljama EU. Poseban osvrt nainjen je na zakonske propise vezane za kvalitet tekuih naftnih goriva u Europskoj Uniji, Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini. Republika Hrvatska u velikoj mjeri je uskladila svoje zakone s direktivama EU pri emu, u odreenom vremenskom razdoblju, postoji mogunost proizvodnje i prodaje odreene koliine derivata koja nije u skladu sa standardima EU. Republika BiH propisala je standarde za kvalitetu tekuih naftnih goriva koje je uskladila sa standardima EU, pri emu, goriva proizvedena u BiH u odreenom vremenskom razdoblju mogu kvalitetom odstupati od standarda propisanih u EU.

2. NAFTA

Na slici je prikazan nastanak nalazita nafte i prirodnog plina. Prije 300 - 400 milijuna godina na tlu oceana poeli su se taloiti ostaci biljaka i ivotinja. S vremenom ih je prekrivao sve vei sloj pijeska i mulja koji je stvarao ogroman pritisak i velike temperature. U tim prilikama nastali su nafta i prirodni plin.

2.1. Nastanak Nafta je nastala iz ostataka biljaka i ivotinja koje su ivjele prije mnogo milijuna godina u vodi. Na slici desno prikazan je nastanak nafte i prirodnog plina u tri koraka. Prvi korak bio je prije 300 - 400 milijona godina. Tada su se ostaci poeli taloiti na dno okeana i s vremenom ih je pokrio pijesak i mulj. Prije 50 - 100 milijona godina ti ostaci su ve bili prekriveni velikim slojem pijeska i mulja koji je stvarao ogromne pritiske i visoke temperature. U tim prilikama nastali su sirova nafta i prirodni plin. Danas buimo kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena da bi doli do nalazita nafte. Prije nego pone buenje kroz sve te slojeve, naunici i inenjeri prouavanju sastav stijena. Ako sastav stijena ukazuje na mogue nalazite nafte poinje buenje. Veliki problem prilikom buenja i transporta je mogunost isticanja nafte u okoline. Nove tehnologije omoguavaju poveanje preciznosti kod pronalaenja nafte, a to rezultira manjim brojem potrebnih buotina. Od 1990. godine vrijedi zakon da svaki novi izgraeni tanker mora imati dvostruku ljusku da bi se sprijeio izliv nafte u more prilikom havarije. Uprkos svim poboljanjima tehnologije buenja i transporta jo uvijek se dogaaju izlijevanje nafte u more, a to rezultira gotovo potpunim unitenjem biljnog i ivotinjskog svijeta u tom dijelu mora. Iako je zagaenje mora isticanjem sirove nafte veliko, u uporeenju sa zagaenjem zraka koritenjem naftnih derivata je zanemarivo. Prilikom sagorijevanja naftnih derivata oslobaaju se velike koliine ugljen dioksida u atmosferu. Ugljen dioksid je staklenini plin i njegovim isputanjem u atmosferu utiemo na poveanje globalne temperature na zemlji. Zbog tog problema donesen je Kyoto protokol, ali ga najvei zagaivai jo uvijek nisu potpisali. Postoji vie teorija o postanku nafte: organska, anorganska i anorgansko-organska. Danas preovladava miljenje da je nafta organskoga porijekla nastala od supstancija razliitih sitnih ivotinjskih biljnih morskih organizama, tj. planktona, algi i kopnenoga bilja. Pod povoljnim uslovima, koji su vladali u veini geolokih doba, ivjele su i razmnoavale se u toplim morskim zalivom goleme koliine tih organizama; uginuvi one su se taloile na morsko dno. U sredinima siromanim kiseonikom poelo je, zbog djelovanja anaerobnih bakterija, truljenja i temperaturnih promjena razaranje bjelanevina, lipida i drugih lako raspadljivih sastojaka organskih supstanci, prelazei postupno u sapropel. Pretvaranje je rezultat nagloga zatrpavanja organske supstance (anaerobni uslovi), poveanja pritiska (istiskivanje) i najvanije porasta temperature. Smatra se da procesi pretvaranja organske supstance u naftu, ali i ugljenvodonini plin, zapoinju na oko 65oC, te prestaju oko 160oC, kada su temperature toliko velike da razaraju lance i najjednostavnijih ugljenvodonika, poput metana. Najvei dio organske supstance preao je u netopivi ostatak nazvan kerogen, manji dio u bitumen koji je topiv, a samo jedan dio bitumena dao je naftu i plin. Nadzor sloenih visokomolekulskih spojeva (holesterola, hormona, hlorofila dr.) koji nisu mogli nastati jednostavnom sintezom i optika aktivnost nafte dokazuju organsko porijeklo nafte. I sastav slane vode, koja prati naftu, svjedoi o njezinom morskom porijeklu. No, tu je potreban oprez jer leita, slana, slojna voda, najee nije povezana s naftom, a razlog je taj to nafta, nakon generisanja, migrira u leine stijene, koje su ve primarno bile zasiene slojnom vodom. S druge strane postoji miljenje da nafta potie iz znatno veih dubina Zemlj, tj. da je nastala anorganskim putem u dubljim dijelovima litosfere ili na granici plata i litosfere. Tome u prilog govore nalazi nafte u vulkanskim podrujima (na Kamatki), nagomilavanje nafte u velikim dubinama u leitima s magmatskim i metamorfnim stijenama (Venecuela) i nalazi nafte u pukotinama litosfere u stijenama na dnu Indijskog okeana. No, zbog sloenog sastava nafte smatra se da hemijskim reakcijama plinova iz dubokih dijelova litosfere (CO2, H2S, CH4 i drugih) ne mogu nastati sloeni spojevi tekuih ugljenvodonika, ve jedino dodatne koliine metana.

2.2. Sastav Po svom hemijskom sastavu nafta je mjeavina velikog broja razliitih ugjevnodonika malih koliina spojeva sumpora (0.15-6%), kiseonika (do 2%), vodonika (0.05-0.4%), asfaltno smolastih supstanci, mineralnih supstanci i tragova kovina. U njoj su zastupani ugljenvodonika s jednim do 50 i vie C - atoma u molekule, a znaajni su: alkani (propan, butan, heptan, oktan), cikloalkani (naftaleni) i aromatski ugljenovodonici (benzen, toulen), pa prema ueu razliitih redova ugljenvodonika razlikujemo parafinsku ili metansku, naftalensku i aromatsku naftu. Manje su zastupani aromatski ugljenvodonici (npr. neke rumunjske nafte). U nafti su, bez obzira na vrstu ugljenvodonika, zastupani vie ili manje, svi lanovi pojedinog niza: od lakohlapljivih do tekohlapljivih te krutih s velikim brojem C - atoma. O veoj ili manjoj zastupljenosti niih odnosno viih lanova zavisi gustoa nafte. Lagane nafte koje kod preraivanja daju vie laganih frakcija, ili ih uopte ne daju.

2.3. Nalazita I vaenja nafte Njezina se leita mogu oekivati u sedimentnim stijenama koja su povezana migracijskim putem s podrujima gdje je u geolokoj prolosti taloena velika koliina organske supstance u anaerobnim uslovima. No, nisu samo sedimentne stijene leita nafte. To mogu biti i magmatske i metamorfne, no kako one nisu izgraene od zrna te nemaju primarni porozitet, uslov je da su one tektonski razlomljene u toj mjeri da se razvio znaajan sekundarni porozitet u kojemu se onda mogu nakupljati fluidi, pa i nafta. U teoriji naftno-plinski sastav sastoji se od leinih stijena, matinih stijena (generiraju ugljenvodonika), migracijskog puta (povezuje matine i leine stijene), zamke (povoljan oblik stijene da se u vrhu nakupe ugljenvodonici koji su laki od vode), izolatorskih stijena (koja sprijeavaju da ugljenvodonici napuste zamku). Na kraju, moraju biti to due ouvani uslovi da se leite ouva, tj. da u njega ne prodire povrinska voda i zrak (donose kiseonik koji razgrauje naftu), bakterije (koje se mogu hraniti ugljenvodonicima) te da nafta ne moe rasjedom migrirati na povrinu i time zapravo nestati. Dubina naftonosnih slojeva razliita je; od nekoliko desetaka metara do preko 5 kilometara. to je vea dubina, vei je i pritisak pod kojim se nafta nalazi. Sa stajalita ouvanja leita nafte vea dubina je prednost jer sprjeava "dotok" kiseonika koji moe degradirati naftu u leitima. S druge strane poveani pritisak (posebno nadpritisak) moe uzrokovati velike probleme kod buenja zbog pojava erupcije nafte i posebno plina. Najdublja do sada postignuta istraivaka buotina od 9169 nalazi se u Oklahomi (SAD).

Nafta se ne nalazi u nekakvih podzemnim bazenima kao to misli veina ljudi, ve su kapljice nafte zarobljene pod velikim pritiskom u porama izmeu stijena.

2.4. Dobijanje Nafta i zemni plin izbijaju na mnogim mjestima sami iz zemlje. Ovakva prirodna vrela vie nisu vana za proizvodnju nafte, jer ukupno daju tek zanemarive koliine. Velike koliine nafte dobijaju se danas u svijetu iz dubljih slojeva zemlje iz buotina na principu nekoliko reima proizvodnje. Prvi je upotreba prirodnoga nadpritiska i kontrolisane erupcije poput artekih bunara. No, kasnije se taj talk mora podravati, recimo utiskivanjem vode, plina, pa u nekim sluajevima ak i paljenjem rubnih dijelova leita, te gorenjem kao mehanizmom poveanja viskoznosti nafte i porasta pritiska. Prva buenja obavljana su na temelju oskudnih istraivakih pokazatelja. No, danas se prije otvaranje leita provode geoloka i geofizika istraivanja, koja daju podatke o strukturi i litologiji podzemnih stijena. Na taj se nain znatno smanjuje broj negativnih buotina. Uopte, savremena tehnika buenja razvila se iz runog buenja, obavljanog u potrazi za solju I vodom. Sva se buenja danas izvode mainama. Postoje dva naina buenja: udarno i okretno. Kod udarnog buenja dlijeto, privreno na donjem kraju alatki, die se 30 do 40 cm, a zatim se puta da padne na dno buotine. Savremeno okretno buenje (rotary system) gotovo je potpuno istisnulo starije udarno buenje, posebno kada se ele dosegnuti dubine od nekoliko hiljada metara. Dlijeto, privreno na kraju cijevi, svojim rotacijskim struganjem mrvi kamen i prodire u dubinu. Kad cijev ue svojom cijelom duinom u zemlju na nju se, cijevnim spojevima nadovee druga cijev. To se ponavlja tako dugo dok buotina ne dosegne naftonosni sloj. Iznad buotine nalazi se toranj eljezne konstrukcije, visok do 54 metra, s dizalicama za pridravanje i izvlaenje alatki i cijevi, te s pogonskim i kontrolnim ureajima. Za vrijeme buenja izdrobljeni se materijal neprestano ispire s dna buotine, i to jakim mlazom rijetke suspenzije gline u vodi, koja se utiskuje u cijev. Da se buotina ne zarui, u nju se sputaju zatitne cijevi (casings). Od prodora slojnih voda buotine se zatiuju cementiranjem. Kad buotina dopre do naftonosnog sloja, nafta i plin naviru u buotinu tjerani prirodnim pritiskom, koji, ako je dovoljno velik, moe izbaciti naftu na povrinu zemlje. Kod vrlo visokog pritiska nastaju snane "erupcije", pri emu se mlaz nafte die desetak metara iznad povrine zemlje. Ovakve divlje erupcije nekad su esto izazivale katastrofalne poare, koje je vrlo teko, pa i nemogue ugasiti. Danas se to spreava posebnim ureajima koji zatvaraju sondu i reguliu pritisak za izlaenje nafte. Kod nedovoljnog pritiska nafta se mora crpiti pomou pumpi. Naftonosni se sloj nikada ne moe potpuno iscrpiti. Kad se pritisak nafte u leitu izjednai s pritiskom u buotini, nafta prestaje isticati. Velike koliine nafte koje, I pored svih savremenih metoda vaenja, ostaju u zemlji (vie od 50%), mogle bi se izvaditi samo na rudarski nain to je naravno neizvodivo. Zato se danas sve vie upotrebljavaju napredne metode pridobijanja ugljenvodonika koje se objedinjuju pod nazivom sekundarne i tercijarne metode poveanja ispumpavanja iz naftnih i plinskih leita. Najea takva metoda, to je spomenuto i ranije u ovome poglavlju, je utiskivanje vode u naftno leite ime se poveava pritisak okolnog akvifera te nafta ponovno gura prema povrini. Umjesto vode mogu se utiskivati i plinovi poput ugljen-dioksida ili inertnog vodonika. Ponekad, ali rijetko, nafta se u leitu moe djelomino zapaliti ime se smanjuje viskozitet i ponovno poveava pritisak.2.5. Najvei proizvoai i potroai

DravaPotronja (milijona barela dnevno)

1. Sjedinjene Amerike Drave19.7

2. Japan5.4

3. Kina4.9

4. Njemaka2.71

5. Brazil2.38

6. Rusija2.2

7. Kanada2.0

8. Indija2.0

9. Francuska1.96

10. Meksiko1.93

11. Italija1.87

12. Velika Britanija1.7

13. panjolska1.5

14. Saudijska Arabija1.36

15. Indonezija1.02

DravaProizvodnja (milijuna barela dnevno)


2. Rusija7.69


4. Meksiko3.58

5. Kina3.38

6. Iran3.36

7. Norveka3.33

8. Venezuela2.94

9. Kanada2.88

10. Velika Britanija2.46

11. Ujedinjeni Arapski Emirati2.27

12. Irak2.03

13. Nigerija2.01

14. Kuvajt1.87

15. Alir1.66

Drava Zalihe (milijadri barela)


2. Ujedinjeni Arapski Emirati97.8

3. Iran89.7

4. Rusija48.6

5. Libija29.5

6. Kina24


8. Katar15.2

9. Norveka9.4

10. Alir9.2

11. Brazil8.4

12. Oman5.5

13. Angola5.4

14. Indija5.4

15. Kazahstan5.4

U tablicama je prikazano trenutno stanje potronje, proizvodnje i zaliha nafte. Isticanje SAD-a po potronji je oekivano jer se oni tradicionalno oslanjaju na fosilna goriva. Po proizvodnji se istie Saudijska Arabija, a slijede je Rusija i SAD. Vidljivo je da SAD svojom proizvodnjom pokriva samo 39% svojih potreba, pa su prisiljeni na veliki uvoz nafte. Glavni izvoznici nafte u SAD su Meksiko i zemlje bliskog i srednjeg istoka. U zemljama bliskog i srednjeg istoka procijenjene su i najvee zalihe nafte. Tu se istie Saudijska Arabija sa 264.2 milijarde barela zaliha. Iz svega toga jasno je zato se SAD uplie u politiku zemalja bliskog i srednjeg istoka te je shvatljiva velika vojna prisutnost SAD-a u blizini tih podruja. Da bi smanjile zavisnost o uvozu nafte, veina drava ima takozvane strateke zalihe koje osiguravaju nezavisnost o uvozu na nekoliko mjeseci. Te zalihe pomau i kod naglih poveanja cijene nafte za amortizaciju. Predsjednik SAD-a Bush naredio je da se njihove nacionalne zalihe popune na puni kapacitet od 700 milijona barela do 2005. godine.

2.6. Gustoa nafteMasa jedinice obujma nafte naziva se gustoom nafte

gdje je 0 gustoa nafte izraena u kg / m3, m0 masa nafte izraena u kg, a V0 volumen nafte izraen u m3. Ustandardnim uslovima gustoe nafte najee iznosi izmeu 800 i 900 kg / m3.

Gustoa nafte pri bilo kojoj temperature moe se izraunati temeljem gustoe u standardnim uslovima, prema izrazu:0 t = 0 t(t 15)gdje je 0 t gustoa pri temperaturi t [C] izraena u kg / m3, 0 gustoa nafte u standardnim uslovima izraena u kg / m3, dok je t koeficijent toplinskog rastezanja izraen u (kg / m3) / K i moe se izraunati prema izrazu:

Empirijski izraz za gustou nafte koja sadri otopljeni plin izgleda:

gdje je 0 t gustoa nafte koja sadri otopljeni plin izraena u kg / m3, 0 gustoa nafte u standardnim uslovima izraena u kg / m3, b koeficijent, dobijen iskustveno, te se uzima izmeu 0,0005 i 0,002, dok je Rs koliina plina otopljenog u nafti izraena u m3 / m3.

3. TRZISTE NAFTNIH DERIVATA U BIH

U prijeratnom periodu potrebe Bosne i Hercegovine za naftnim derivatima bile su izmeu 1,5 i 1,7 milijona tona godinje. Tako je, npr. 1990. godine na tritu Bosne i Hercegovine plasirano 1,68 milijona tona raznih derivata. Glavni dobavljai, odnosno distributeri bili su Energopetrol Sarajevo i INA Zagreb. Energopetrol je snabdijevao 70-75% trita, a INA od 25-30%. Prilikom projektovanja i izgradnje nove linije prerade od 3 milijuna tona godinje u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu raunalo se da e potrebe Bosne i Hercegovine biti oko 2,3 milijona tona derivata godinje. Prema raspoloivim podacima od 2004. do 2009. Godine potronja derivata u Bosni i Hercegovini se kretala od oko 800 000 t do 1,3 milijona tona godinje.

3.1. Uvoz I izvoz nafnih derivata BiH

Bosna i Hercegovina danas uglavnom zavisi o uvozu derivata nafte, stoga je ovo trite jako osjetljivo na sve poremeaje u snabdijevanju. Posljednjih godina, smanjenjem proizvodnje u Rafineriji nafte AD Bosanski Brod te poveanjem potranje za derivatima, uvoz naftnih derivata u BiH iz godine u godinu raste.

X 1000 tUvozIzvoz

2004810,7109,3

2005956,565,4

2006931,252,9

2007987,034,1

20081033,35,5

20091012,54,5

Ukupno5731,2271,7

Tabela 1. U ovoj tabeli prikazana je kolicina uvoza i izvoza naftnih derivata BiH za period od 2004. do 2009. Godine U 2009. godini, prema dostupnim podacima, u Bosnu i Hercegovinu je ukupno uvezeno 1 012 500 tona svih vrsta naftnih derivata te 146 500 tona sirove nafte, to ukupno iznosi 1 159 000 tona. Detaljan pregled strukture uvoza po derivatima prikazan je u tabeli 1. Naftni derivati u Bosnu i Hercegovinu najveim se dijelom uvoze iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Maarske, Slovenije i Austrije

Vrsta derivateUvoz 200

Kolicina (t)% m/m

Motorni benzin245 70024,27

Mlazno gorivo + petrolej5 3000,52

Dizel477 50047,16

Ekstra lako lozivo ulje98 5009,73

Loz ulje75 6007,47

Ulja i masti11 0001,09

UNP28 5002,81

Bitumen69 3006,84

Ostalo1 1000,11

Ukupno1 012 500100,00

Tabela 2. U ovoj tabeli prikazana je kolicina uvoza nafte i naftnih derivata u BiH u 2009. Godina.

%Udio

Hrvatska49,98

Srbija15,21

Madjarska 14,19

Slovenija8,95

Austrija6,63

Italija0,81

Rumunija0,78

Bugarska 0,48

Njemacka0,26

Ostale zemlje2,70

Ukupno100,00

Tabela 3. U ovoj tabeli prikazana je struktura uvoza naftnih derivata U BiH prema zemljama porijekla za 2009. Godina. U 2009. godini iz Bosne i Hercegovine izvezeno je 4 560 tona naftnih derivata, od ega 99% iz Rafinerije ulja Modria, a samo 1% iz Rafinerije nafte AD Bosanski Brod.

X 1 000Koliina

2004625,5

2005715,6

2006654,7

2007608,0

2008647,4

2009636,2

Ukupno3 887,4

Tabela 4. U ovoj tabeli prikazan je uvoz naftnih derivata u Federaciju BiH za period od 2004. do 2009. Godine.

X 1 000 tUvoz derivataUvoz sirovinaIzvoz

2004163,2531,4109,3

2005219,4264,965,4

2006256,7246,352,9

2007359,381,334,1

2008364,7184,45,5

2009355,3146,54,5

Ukupno1 718,61 454,8271,7

Tabela 5. U ovoj tabeli prikazan je uvoz i izvoz sirove nafte i naftnih derivata Republike Srpske za period od 2004. do 2009. Godina.

Od poetka rada Rafinerije nafte Brod, krajem novembra prole godine, zabiljeeno je blago smanjenje uvoza naftnih derivata. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u toku prole godine, u Republiku Srpsku uvezeno je oko 347.000 tona derivata nafte, odnosno 13,3 odsto manje nego u godini ranije, saopteno je iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS. U prva tri mjeseca ove godine, u RS uvezeno je oko 31.000 tona naftnih derivata, to je za 63,1 odsto manje nego u istom periodu prole godine. Prema istraivanjima, evidentno je da je struktura uvoza znatno izmijenjena u prva tri mjeseca ove godine i da RS biljei znatno smanjenje uvoza, posebno goriva, koje je obuhvaeno Odlukom o kontroli kvaliteta tenih naftnih derivata u BiH. Sve to dodatno pokazuje da graani RS, ali i BiH, proizvode Rafinerije nafte Brod i Rafinerije ulja Modria, prihvataju kao domae proizvode, iji kvalitet jeste prepoznatljiv. Rekonstrukcija postrojenja Rafinerije nafte Brod omoguila je dnevnu preradu oko 3.600 tona sirove nafte i postizanje kvaliteta proizvoda u skladu s odlukom i prije isteka rokova. Rafinerija je prela s proizvodnje D2 na proizvodnju dizela EURO 4 dva i po mjeseca prije isteka rokova predvienih Odlukom o kontroli kvaliteta tenih naftnih derivata.

Iako je jo rano govoriti o pravim efektima privatizacije preduzea iz oblasti naftne industrije Republike Srpske, kae Vukainovieva, injenice govore da su pokretanjem proizvodnje u Rafineriji nafte Brod zaposlena 234 nova radnika, a u Rafineriji ulja Modria 50 novih radnika. Svi porezi i doprinosi redovno se uplauju, a struktura izvoza se mijenja. Poreenja radi, cijena sirove nafte za oko 30 odsto manja je od cijene iste koliine naftnih derivata - dodala je ona.

3.2. Promet i distribucija naftnih derivata u BiH

U periodu prije rata, u prometu i distribuciji naftnih derivata u Bosni i Hercegovini dominirali su Energopetrol Sarajevo, koji je sa 165 benzinskih stanica u maloprodaji i razvijenom veleprodajom podmirivao oko 70-75% trita, i INA Zagreb, koja je sa maloprodajnom mreom od 65 benzinskih stanica i veleprodajom podmirivala oko 25-30% trita. Donoenjem Zakona o samostalnom privreivanju u Bosni i Herecegovini 1990. Godine (Slubeni list SR BiH, 26/89 i 29/90), stvorene su zakonske mogunosti za izgradnju I poslovanje privatnih benzinskih stanica, to je pobudilo znaajan interes veeg broja investitora. Intenzivnija izgradnja ovih objekata poinje ve 1991. godine, a razvojni bum ovaj segment naftne privrede doivljava u godinama poslije rata. Ovim Zakonom se na tritu nafte u Bosni i Hercegovini uvodi konkurentnost od strane privatnih poduzetnika i ugroava se do tada bipolna pozicija INA-e i Energopetrola, a broj uvoznika naftnih derivata u Bosnu I Hercegovinu se znatno poveao s time da su u 2005. g. ova dva poduzea i dalje drala najvei udio na tritu.

4. FORMIRANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI

Odlukom o slobodnom formiranju cijena motornih benzina, dizel-goriva i lo-ulja (Slubene novine FBiH, 52/00) cijene naftnih derivata se formiraju slobodno, s time da se carina, posebni porez na naftne derivate (troarina), naknada za puteve (cestarina / putarina) i porez na dodanu vrijednost obraunavaju sukladno odgovarajuim propisima.

4.1. Zakonski okvir Republike Bosne i Hercegovine o carinskim tarifama

Carinski propisi Republike Bosne i Hercegovine sastoje se od Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, 57/04) i propisa usvojenih od straneParlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, Vijea ministara Bosne i Hercegovine i/iliUpravnog odbora za njihovu provedbu sukladno propisima Europske Unije. Zakon reguliraosnovne elemente sustava za carinsku zatitu gospodarstva BiH, prava i obveze svihsubjekata u carinskim postupcima, regulira carinsko podruje, carinski nadzor te postupak carinjenja robe i drugih instituta koji reguliraju sustav carinske zatite.Prema Odluci o usuglaavanju i utvrivanju carinske tarife BiH (Slubeni glasnik BiH 58/04 I 11/05) propisane su tarifne oznake i stope carine za, izmeu ostalih proizvoda, mineralna goriva, mineralna ulja i proizvode njihove destilacije, bitumenske tvari i mineralne voskove (Poglavlje 27). Carinske pristojbe se primjenjuju na uvozne proizvode koji potiu iz zemalja ili grupe zemalja s kojima je BiH zakljuila sporazume koji sadravaju klauzulu najveeg povlatenja, ili koje tu klauzulu primjenjuju na proizvode koji potiu iz BiH. Ne primjenjuju se u sluajevima posebnih autonomnih carinskih pristojbi propisanih za odreene robe koje potiu iz odreenih zemalja ili kada se povlatene carinske stope mogu primjenjivati u skladu sa sporazumima koje je BiH zakljuila s odreenim zemljama ili grupama zemalja. Prema carinskoj tarifi BiH stopa carine za sirovu naftu je 0%, a za ostala tekua goriva iznosi 10%, izuzev benzina za zrakoplove za koji je stopa carine 5%. Tekua goriva za uporabu u specifinim procesima te ona koja se koriste za kemijsku preradu ne podlijeu carini,odnosno carine se po stopi od 0%. Primjena carinskih pristojbi razliitih od onih iz Carinske tarife BiH opravdana je ako su kao takve propisane zakonima Bosne i Hercegovine. Umjesto carinskih stopa propisanih Carinskom tarifom BiH primjenjuju se preferencijalne tarifne mjere sadrane u sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zakljuila sa odreenim zemljama, a kojima se odobrava preferencijalni tarifni postupak. Jedan od vanih sporazuma je i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006.) ije su potpisnice Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Srbija i UNMIK/Kosovo, a koji obuhvaa i trgovinunaftnim derivata izmeu spomenutih zemalja.

4.2. Zakonski okvir Republike Bosne i Hercegovine otroarinama na naftu I naftne derivate

Zakonom o troarinama u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, 62/04) ureuje seoporezivanje prometa odreenih vrsta proizvoda (troarinskih proizvoda), izmeu ostalih I naftnih derivata. Troarina se obraunava u trenutku izdavanja rauna o prodaji, odnosno u trenutku isporuke drugoj osobi ako je isporuka obavljena prije izdavanja rauna, ili u trenutku carinjenja pri uvozu troarinskih proizvoda i isporuke troarinskih proizvoda u slobodne carinske zone i specijalizirana skladita. Troarina se obraunava i u sluaju utvrivanja manjka, koji se ne moe opravdati viom silom, rashodovanja i vlastite potronje troarinskih proizvoda. Porezni obveznik je pravna osoba i poduzetnik koji troarinske proizvode uvozi ili stavi u promet, a duan je prije poetka obavljanja djelatnosti iz koje proizlazi porezna obveza prijaviti poreznom organu mjesto obavljanja djelatnosti.Troarina na naftne derivate plaa se po litri na +15 C u apsolutnom iznosu, i to: Na petrolej 0,30 KM Na dizel-gorivo 0,30 KM Na ulje za loenje ekstra lako (ES) i lako specijalno (LS) 0,30 KM Na motorni benzin-bezolovni 0,35 KM Na motorni benzin 0,40 KMNa promet naftnih derivata plaa se cestarina po litri u iznosu od 0,15 KM. Troarina se ne plaa na troarinske proizvode koji se izvoze. Prema Pravilniku o primjeni Zakona o troarinama u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, 18/05) porezni obveznici koji su troarinske proizvode koristili kao repromaterijal za proizvodnju i preradu troarinskih proizvoda u Bosni i Hercegovini imaju pravo na umanjenje obraunate troarine proizvedenih proizvoda, i to za iznos koji je prethodno plaen na ime troarine na proizvode koji su se koristili kao repromaterijal.

4.3. Zakon o porezu na dodanu vrijednost

Porez na dodanu vrijednost se prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost plaa na promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvri na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu i na uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu. Promet proizvoda je prijenos prava raspolaganja nad stvarima na osobu koja tim proizvodima moe raspolagati kao vlasnik. Prometom proizvoda smatra se i isporuka proizvoda po ugovoru na osnovi kojeg se plaa provizija pri prodaji ili kupovini dobara; isporuka proizvoda na osnovi ugovora o iznajmljivanju na odreeni period na osnovi kupoprodajnog ugovora s odgoenim plaanjem kojim je predvieno da se pravo vlasnitva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate; prijenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlatene osobe, ukljuujui likvidatore, steajne upravnike i nadzornike; upotreba proizvoda poreskog obveznika u neposlovne svrhe i razmjena proizvoda za druge proizvode ili usluge. Uvozom proizvoda smatra se svaki unos proizvoda u carinsko podruje Bosne iHercegovine. PDV se obraunava na sve proizvode koji se uvoze. PDV se ne obraunava na proizvode za koje je odmah po unoenju u Bosnu i Hercegovinu dano odobrenje zaprivremeno uskladitenje, carinski odobreni postupak ili upotrebu proizvoda propisanu ovim zakonom, a za koje je pokrenut postupak privremenog uvoza uz oslobaanje od plaanja uvoznih poreza, odnosno carinski postupak prijevoza.Osobe koje podlijeu plaanju PDV-a su obveznici koji vre promet proizvodima ili uslugama na koje se obraunava PDV; poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u Bosni I Hercegovini nema sjedite ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet proizvoda I usluga u Bosni i Hercegovini; svaka osoba koja u fakturi ili drugom dokumentu koji slui kao faktura iskae PDV, a koja, u skladu s ovim zakonom, nije duna obraunati i uplatiti PDV; i u sluaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski dunik utvren u skladu sa carinskim propisima. Poreska osnovica prometa proizvoda i usluga je oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba primiti za isporuene proizvode ili pruene usluge, ukljuujui subvencije koje su neposredno povezane s cijenom tih proizvoda ili usluga, u koju nije ukljuen PDV, ako predmetnim zakonom nije drukije propisano. U osnovicu se uraunavaju i: troarina, carina i druge uvozne dabine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV a; svi sporedni trokovi koje obveznik obraunava primaocu proizvoda i usluga (provizije, trokovi pakiranja, prijevoza, osiguranja i drugi izvanredni trokovi koje isporuilac obraunava kupcu). Ako naknada ili dio naknade nije plaen u novcu, ve u obliku prometa proizvoda i usluga, osnovicom se smatra trina vrijednost tih proizvoda i usluga u momentu njihove isporuke, u koju nije ukljuen PDV.Poreska osnovica kod uvoza proizvoda u Bosnu i Hercegovinu je vrijednost tih proizvodautvrena u skladu s carinskim propisima. U osnovicu uvezenih proizvoda uraunava se i:troarina, carina i druge uvozne dabine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a; svi zavisni trokovi (provizija, trokovi pakiranja, prijevoza i osiguranja) koji nastanu nakon uvoza proizvoda do prvog odredita u Bosni i Hercegovini.Standardna stopa PDV-a na oporezivi promet proizvoda i usluga i uvoz proizvoda u Bosnu I Hercegovinu iznosi 17%. Izvoz proizvoda osloboen je plaanja PDV-a kao i uvoz proizvoda namijenjenih za potrebe slobodnih zona i skladita, osim carinskih; isporuka proizvoda za privremeno skladitenje s prethodnim odobrenjem UIO-a u skladu sa carinskim propisima; isporuke u bescarinske zone ili bescarinska skladita; isporuke unutar slobodne zone i slobodnih skladita; isporuke za carinska skladita.

5. ZAKLJUAK

Naftna privreda strateki je vaan dio energetskog sustava te ima znaajan utjecaj na gospodarstvo svake zemlje. Sektor nafte, danas, pored ostalog karakterizira trend stalnog rasta potranje to je naroito izraeno u zemljama u razvoju. Zbog svoje vanosti trite nafte je veoma osjetljivo na globalne politike promjene, pri emu kod svakog novog kriznog arita u svijetu, cijene sirove nafte rastu. Sve to upuuje na injenicu da svaka drava mora imati svoju energetsku politiku i energetsku strategiju s dugoronom vizijom razvoja ovog energetskog sektora. Stoga je tema ovog modula detaljna analiza stanja u energetskom sektoru nafte u Bosni I Hercegovini, posebno radi njezine znaajne ovisnosti o uvozu nafte i naftnih derivata. Republika Bosna i Hercegovina raspolae proizvodnim, odnosno preraivakim kapacitetima u Rafineriji nafte AD Bosanski Brod ukupnog kapaciteta prerade sirove nafte od 4 320 000 tona godinje te u Rafineriji ulja Modria kapaciteta 120 000 tona godinje. Problemi u poslovanju Rafinerije nafte AD Bosanski Brod nastaju poetkom ratnih zbivanja obustavom dopreme sirove nafte Janafom te znaajnim oteenjima opreme. 1998. godine ponovno su stvoreni uvjeti za proizvodnju asortimana koji je Rafinerija proizvodila prije rata no zbog nedostatka financijskih sredstava iskoritenje preradbenih kapaciteta iznosilo je ispod 20%.U 2007. Godini potpisan je ugovor s ruskom kompanijom NefteGazInKor okupoprodaji veinskog paketa Rafinerije nafte AD Bosanski Brod, Rafinerije ulja Modria I distribucijske mree Petrol Banja Luka. Time se ruska kompanija obvezala uloiti oko 300 milijuna EUR u modernizaciju obiju rafinerija te distribucijske mree do 2010. godine. Takoer se obvezala staviti u funkciju ukupne instalirane preradbene kapacitete. S obzirom na vrlo malu proizvodnju Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu u proteklih nekoliko godina, potreba za naftnim derivatima osiguravala se iz uvoza. Ukupna potronja naftnih derivata u BiH kretala se na razini od 1,2 milijuna tona pri emu u ukupnoj potronji dizel gorivo i motorni benzin zauzimaju vie od 50%. Najvee koliine naftnih derivata uvoze se iz Hrvatske, Srbije i Maarske. Distribucija naftnih derivata vri se preko vie od 800 benzinskih stanica to je s obzirom na ukupnu potronju u BiH te usporedbu s drugim dravama izuzetno veliki broj. Studija takoer obrauje nivo istraenosti geolokih rezervi nafte prema kojima, s obzirom na dosadanji stupanj istraivanja procijenjene rezerve nafte iznose oko 50 milijuna tona. Budui se ove procjene zasnivaju uglavnom na gravimetrijskim, geomagnetnim I geoelektrinim istraivanjima dok je napravljeno svega nekoliko istranih buotina, potrebno je provesti daljnja istraivanja kako bi se utvrdilo postojanje komercijalno isplativih zaliha nafte. Izuzev prethodno navedenih aspekata naftne privrede napravljena je analiza zakonske regulative u naftnom sektoru BiH, i to prvenstveno sa stanovita propisane kvalitete naftnih derivata, zatite okolia, formiranja maloprodajnih cijena te obveznih zaliha nafte i naftnih derivata. Donoenjem Odluke o kvaliteti tekuih naftnih goriva te njenim kasnijim dopunama u velikoj mjeri usvojeni su standardi kvalitete propisaniDirektivama EU. Vana sastavnica ove Odluke je program koji definira postupak utvrivanja usklaenosti te opseg nadgledanja kvalitete naftnih derivata ime je znatno poboljanakvaliteta derivata na tritu BiH. Zatita okolia u BiH regulirana je na nivou entiteta odnosno Brko Distrikta pojedinanim zakonima za svaki aspekt okolia, a takoer postoje i pravni akti koji reguliraju dobivanje tzv. okoline dozvole. Reguliranje i kontrola aktivnosti industrijskih postrojenja u zemljama EU definirana je kroz IPPC Direktivu 96/61/EC ija je osnova minimiziranje zagaenja iz razliitih industrijskih izvora. Preporuka je usklaivanje zakonske regulative kako po pitanju organizacije tako i sa stanovita maksimalnih dozvoljenih emisija u okoli. Maloprodajne cijene naftnih derivata u BiH formiraju se slobodno odnosno maksimalni iznosi nisu definirani zakonom. Usporedbom cijena bez troarina i PDV-a sa onima u susjednim zemljama odnosno zemljama EU moe se zakljuiti da bez obzira na relativno velikukonkurenciju koja je prisutna na tritu naftnih derivata u BiH ovakav nain formiranja cijena ne jami uvijek najniu cijenu za potroaa. Iz tog razloga preporua se uvoenjemehanizma indeksiranja maloprodajnih cijena naftnih derivata prema promjenamameunarodnih cijena na svjetskom tritu te promjenama teaja dolara.

6. LITERATURA

[1] http://www.chemgeneration.com/rs/milestones/ispitivanje-i-proizvodnja-nafte.html

[2] http://www.vizijadanas.com/svet_nafte.html

[3] http://rgn.hr/~skoscak/nids_skoscak/PNP%20I/Proizvodnja%20I-1-Fizikalna%20svojstva%20nafte%20i%20plina.pdf

[4] http://www.pmf.unsa.ba/hemija/kohbh/predmeti/2-I/analitika_organskih_polutanata_oh/Nafta%20i%20njeni%20derivati%20kao%20polutanti.pdf

[5]http://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/propisi/El_materijali/Zakon%20o%20naftnim%20derivatima.pdf

rafinerija nafte

Documents